[ igorsa @ 29.09.2007. 19:31 ] @
Za one na kojima je postavljen recimo AdSense ili neki drugi vid reklame je jasno. Ali od cega recimo, veoma posecen sajt www.badoo.com pravi pare? Nema niti jedne reklame, niti se bilo sta naplacuje na sajtu? Ili jednostavno cekaju da ih neko kupi?
[ inzenjer2005 @ 29.09.2007. 20:14 ] @
Verujem da ce i oni uskoro postaviti neke reklame ili da ce poceti da naplacuju neke usluge, mada je moguca i ta varijanta da zele da prodaju nekom drugom sajt, ali to mi je manje verovatno, jer da bi imali sto tacniju cenu za prodaju sajta trebali bi da vide koliko mogu da zarade od tog sajta na mesecnom nivou u nekom periodu od bar pola godine.
[ srlexic @ 29.09.2007. 20:34 ] @
Pogledajte primer Facebook-a. Prve dve godine je licitirao sa pretraživačima kako bi izvukao najbolju soluciju, ušao u deal i sada se naširoko priča o mogućoj kupovini udela od strane Microsoft-a. Inače, s ovim novim Live Search-om i celokupnim servisom, MS bi mogao da postane naredne godine moćan igrač i ugrozi Google.
[ Gojko Vujovic @ 29.09.2007. 21:17 ] @
Često su u pitanju startup-i u ko-zna-kojoj-fazi, tako da i ne moraju da zarađuju neko vreme, zavisno od toga šta investitori očekuju i kakve ciljeve postave.
[ Edgyboy @ 30.09.2007. 14:16 ] @
Meni je zanimljivo da je pisac Vilijam Gibson, čovek koji je manje-više izmislio cyberpunk žanr, delimično predvideo ovaj tip ekonomije u jednom romanu ''Bridge'' trilogije.
U njoj vlasnik svetskog lanaca supermarketa želi da ubaci neku vrstu teleportera/molekularnog sastavljača u svaku poslovnu jedinicu - na primer, osoba u Parizu ubaci plišanog medu u uređaj, ovag ga očita i analizira, a u drugom marketu, recimo u Pekingu, isti takav uređaj napravi identičnog medu od neke proto-materije.

Sada, sama usluga kao takva nije bitna, već korisnici. U romanu neko direktno pita vlasnika čemu sve to, tojest kakvu tačnu on uslugu pruža. A njegov odgovor je da ga ne zanima usluga, već korisnici. On postavlja infrastrukturu, a oni je koriste i nalaze različite svrhe koje on ne može niti želi da predvidi pre nego što nastanu.
Ali, na kraju, bez obzira za šta je koristili, ona je i dalje njegova.

Malo sam razvukao analogiju, ali hoću da kažem da mislim da na sličan način razmišljaju ljudi iza socnet projekata. Bitni su korisnici - kada se jednom formira baza, pronaćiće se način da se ti korisnici (u nedostatku boljeg termina) ekonomski iskoriste.

Jasno, oglasi su najočigledniji primer, ali mogućnosti su ogromne i neočekivane - myspace je postao, nakon Artic Monkeys-a, hub za proboj muzičara i bendova. To odmah daje mogućnost i platformu ljudima sa myspace-a da ostvare neki odnos sa muzičkom industrijom.