U ime svih onih studenata kojima sam za vreme studiranja skupo naplacivao usluge pisanja seminarskih radova evo odgovora.
1.Evropska Unija prihvatila je pravilo, da sva registrirana poduzeća od 2005. godine koriste Međunarodni knjigovodstveni standard pa ko zeli u EU ..
2. Trziste je jako siroliko ima i dos resenja do skupih ERP -ova od zavisnosti od velicine firme i obucenosti menadzerskih struktura. Bez zelje za reklamom evo nekih stranih erp-ova: SAP, J.D.Edwards, Oracle EBS, PeopleSoft, Navision, Baan i domacih resenja:
www.infoSys.co.yu, upis i mis,eurpos.co.yu,ASW-Application Software Belgrade
www.asweng.com,AVIZO-Saga Infotech
www.saga-infotech.net,FIS-DIGIT www.digit.co.yu, ABSoft-ABSoft
www.absoft.co.yu, Breza-Breza Software
www.brezasoftware.com,Largo -
www.perftech.co.yu , Blue Soft -
www.bluesoft.co.yu, Infos -
www.informatika.co.yu,http://w...ks.co.yu,docus.co.yu,pmm.co.yu., src.si/sr, saop srbija...
Sto se tice kako nastaju programi to je siroka prica, a oni mogu da budu od excel tabela pa do slozenih dbms. Klijenti se pisu u bilo kom programskom jeziku koji ima mogucost kacenja na bazu, a na serverskoj strani mozes da imas obicne tabele (sve radi klijent a server samo pamti podatke) ili neki DBMS(gde mozes da smestis osim podataka i deo ili celu logiku. Ima i prelaznih resenja kao sto su inerpreterski jezici koji su i namenjeni za ovakve stvari (visualfox- veliki broj resenja je uradjeno i njemu) . U zavisnosti od toga kako je resnje nastalo razlikuje se i pristup firmi. Imas dve grupe slucaja. U prvu grupu spadaju domace firme koje su osamdesetih ili pocetkom devedesetih pocele da rade (i obicno je to bio jedan covek )koje su vremenom rasle zajedno sa aplikacijom (pod uslovom da su bili kvalitetni) i drugu grupu resenja gde spadaju strana resenja sa globalnim pristupom (velika masinerija) koja su lokalizovana za srpsko trziste i imaju partnere iz Srbije.
Pri naplati vodi se racuna o vise stvari . Prva je sama licenca za program, druga je uvodjenje, kastomizacija i obuka, treca je dogradnja sa specificnim resenjima i cetvrta je odrzavanje programa. Obicno je najskuplja dogradnja u smislu specificnosti firme (gde se to resenje ne moze primeniti u drugim slucajevima) dok dogradnja u smisli dobrog zahteva koji ima siroku upotrebnu vrednost spada u deo odrzavanja programa. Odrzavanje programa se obicno naplacuje mesecno ili po broju i obimu intervencija. Cena licence je od besplatne (naplacuje se samo odrzavanje) pa do par stotina hiljada eura ( u nekim velikim domacim sitemima koji se pripremaju za privatizaciju prica se i o milionima eura) dok je mesecno odrzavanje od 10-ak eura pa do par hiljada istih (opet i ovo u velikim preduzecima moze da bude znatno vise). intervencije vezane za obuku, uvodjenje, implementaciju i naknadne intervencije se naplacuje po covek-satu i ono je od 10-ak Eura do 600 (koliko je meni poznato da je najvise naplacivano u nekim velikim firmama koje su uvodile ERP znaci 600E/covek-sat).