[ obucina @ 02.04.2008. 23:48 ] @
Evo jedan zamrsen: Imamo proizvoljan broj brojeva koji su rasporedjeni u proizvoljan neparan broj nizova. Svaki niz sadrzi proizvoljan broj svakog od brojeva, i proizvoljne je duzine. Iz ovih nizova formiramo kvadrate dimenzija broj_nizova x broj_nizova, tako sto iz nizova uzimamo brojeve od nekog indeksa do indeks+broj_nizova-1 i stavljamo ih u kolonu u kvadratu. Za nas su interesantne kombinacije u kojima su u srednjoj liniji na prve tri ili vise pozicija isti brojevi. Za sada je lako izracunati koliko ima ovakvih kombinacija. Sada u "srednje" nizove (sve osim krajnja dva) dodamo jos brojeva, koji ce se ponasati kao zamena za druge brojeve. Ako se ovi brojevi pojave u kvadratu, oni u svojoj koloni zamenjuju potreban simbol na srednjoj liniji. Odredjenosti radi, neka bude 20 brojeva, 5 nizova, svaki broj se pojavljuje po 10 puta u nizu, pa je jedan niz duzine 200. Znaci, formira se kvadrat 5x5. Trazimo broj kombinacija koje prave jedinice. Neka smo u nizove dodali po tri broja kao zamene 21, 22 i 23, svaki po jednom ("srednji" nizovi su sada duzine 203). Da pojasnimo ponasanje zamena na primerima kvadrata 5x5: Code: 01 05 19 13 12 01 05 19 13 12 16 12 20 22 10 16 12 20 04 10 01 01 09 05 01 01 01 09 05 01 19 11 21 02 16 19 11 21 02 16 21 19 14 12 13 21 19 14 12 13 U prvom kvadratu, u srednjoj liniji imamo 2 jedinice, ali u trecoj koloni imamo 21, u cetvrtoj imamo 22, a u petoj, opet u srednjoj liniji imamo 1, sto sve zajedno pravi kombinaciju od 5 jedinica. U drugom kvadratu, 22 u cetvrtoj koloni je zamenjeno sa 04, pa u ovom slucaju imamo samo kombinaciju od tri jedinice. Izracunati broj kombinacija sa 3, 4 i 5 istih ili "istih" (sa zamenama) brojeva koje se ovako formiraju (poceti od kombinacija koje pravi samo jedan broj, npr vec pomenute jedinice). Ovaj konkretan primer je manje vise jednostavan. A opsti? [Ovu poruku je menjao obucina dana 03.04.2008. u 01:00 GMT+1] |