[ petarm @ 02.05.2008. 11:27 ] @
Naisao sam da se izvesni Moperti - Lagranzev princip koji se matematicki moze zapisati


gde predstavlja operaciju variranja, moze zapisati i u obliku




gde se varira i nezavisno promenljiva. Sta geometrijski radi ovaj operator fji. Koja je razlika izmedju njega i izvoda?
[ R A V E N @ 09.05.2008. 15:53 ] @
Mislim da gore predstavlja mjerljivi prirast nečega,konačan,poznat prirast nečega(neke površine na primjer,ako je već riječ o geometriji),dok predstavlja beskonačno maleni prirast nečega(te površine) i to je apstraktni pojam.

je parcijalni diferencijal za razliku od totalnog diferencijala .

[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 09.05.2008. u 20:06 GMT+1]
[ petarm @ 09.05.2008. 19:58 ] @
Ne to nije to! Ovde je rec o variranju,a ne o diferenciranju!
[ R A V E N @ 09.05.2008. 20:47 ] @
O variranju u kvalitativnom ili kvantitativnom smislu?
[ petarm @ 09.05.2008. 21:30 ] @
Ne znam o cemu pricas? Sta pod tim podrazumevas?
[ R A V E N @ 11.05.2008. 07:28 ] @
Ma i teško je razumljivo to što sam napisao.Mislio sam je li se nešto mijenja po svojoj količini,iznosu ili po svojoj prirodi.

Je li imaš neki zadatak gdje se primjenjuje ta metoda?

Možda u ovom slučaju pojmovi "variranje" i "diferenciranje" imaju isto značenje.
[ petarm @ 12.05.2008. 13:11 ] @
Nemaju sigurno! Ovo je mislim tzv. asinhrono variranje! Oznaka nam inace oznacava malu promenu funkcije za konstantnu vrednost argumenta!
[ R A V E N @ 13.05.2008. 03:31 ] @
Onda je ta promjena uzrokovana nekim realnim faktorima,pored onih teorijskih.To bi se moglo primjeniti na asinhrone generatore,čiju sam teoriju prilično zaboravio.

Preciznije,mislio sam na variranje kao promjenu vrijednosti funkcije,a differentiu kao razliku dvaju vrijednosti funkcije koja(razlika) nastaje variranjem.Uglavnom,neću više špekulisati.

[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 13.05.2008. u 04:52 GMT+1]
[ petarm @ 13.05.2008. 17:14 ] @
Ma nema to veze sa asinhronim generatorima! Ovo su ti matematicke operacije!
[ kajla @ 11.06.2008. 22:50 ] @
To je operacija totalne varijacije (tako je neki zovu), uglavnom poenta je da variras i vreme (tj. pocetni i krajnji trenutak, dok se to kod obicne varijacije drzi fiksno) uz uslov konstantnosti hamiltonijana (energije). Ako te zanimaju detalji imas u goldsteinu (on bas uvodi ovu operaciju) i u ladnau (ne uvodi eksplicitno, vec svodi na obicno variranje uz pomoc uslova konstantnosti energije)

pozdrav.