[ Fitopatolog @ 04.08.2008. 09:21 ] @
U prilogu je dat jedan interesantan članak o merenju brzine svetlosti.

Pitanja su sledeća:
a) Ako bi na mesto ogledala stavili foto-diodu a zatim ponovo izvršili eksperimenat, da li bi dobijeni rezultat bio tačno polovina vremena iz originalnog eksperimenta?
b) Da li vreme prostiranja signala kroz kablove sonde osciloskopa zavisi od njihove brzine kretanja?
[ zzzz @ 04.08.2008. 19:12 ] @
Citat:
Fitopatolog: U prilogu je dat jedan interesantan članak o merenju brzine svetlosti.

Pitanja su sledeća:
a) Ako bi na mesto ogledala stavili foto-diodu a zatim ponovo izvršili eksperimenat, da li bi dobijeni rezultat bio tačno polovina vremena iz originalnog eksperimenta?
b) Da li vreme prostiranja signala kroz kablove sonde osciloskopa zavisi od njihove brzine kretanja?


Gruba je ovo metoda.El. signal od foto diode do osciloskopa ide daleko sporije od svjetlosti.Foto dioda je očajno spora za ove brzine.

Evo šta kažu u svom komentaru:(mašinski sam preveo, ali dovoljno je jasno.)

III. DISKUSIJA
Mi smo konkretno objasnio kako ostvariti mali stolnih eksperiment za mjerenje brzine svjetlosti u nekoliko
odsto razini
. O pogrešci može se lako dovede dolje do odsto razini, ako dopustimo da nas koristite stazu dužine od nekoliko
metara, umjesto jednom kao što je učinio gore. Da bi postigao takvu točnost, kvalitetu signala i detektor je
presudna i potrebna elektronika je izričito opisano gore. Mi imamo usvojen ovaj eksperiment, uključujući
indeks refrakcije mjerenje, u našim tečajevima i oko 600 studenata majoring in humanističkih i društvenih
znanosti (većinom freshmen) na Keio University su obavili. The eksperimenti su provedeni u suštini
bez problema i rezultati su prilično zadovoljavajuće. Opit se obavlja u grupama od jednog ili dva učenika svake,
u tri sata sjednici. To uključuje i vrijeme za objašnjenje koje je predavač i vremena za napisati kratki izvještaj o
eksperimenta. Koncept eksperiment je jednostavno tako shvaćeno non-science/engineering Majors. Nadalje,
eksperimentalne output sklon dovesti do dobro razumijevanje od finiteness od brzine svjetlosti, koja je na neki drugi način
nije lako izravno iskustvo. Većina studenata postići vrstu eksperimentalni točnost kao osmišljen. Također, koristeći
loma materijala, studenti mogu stvarno vidjeti i razumjeti da je loma materijala "usporava svjetlo dolje".
Za većinu non-science/engineering studenata, to je prvi (i možda posljednje) vrijeme za njih da obrađuju jedan osciloskop
i ovaj tehnički aspekt je vjerojatno najteži dio eksperimenta. Većina studenata izgleda da razumiju
i uživati u slikovnu vizualizaciju signala koje je osciloskop. Osim neke upute o korištenju
na osciloskop, eksperiment može biti izvedena od strane studenata samostalno u većini slučajeva.
Priznanja: Ovaj rad je podržan u sklopu koje je potpore iz Keio University i Ministarstvo
Obrazovanja, nauke, kulture, športa, znanosti i tehnologije Japana.
[ tomkeus @ 04.08.2008. 20:08 ] @
Citat:
Fitopatolog: U prilogu je dat jedan interesantan članak o merenju brzine svetlosti.

Pitanja su sledeća:
a) Ako bi na mesto ogledala stavili foto-diodu a zatim ponovo izvršili eksperimenat, da li bi dobijeni rezultat bio tačno polovina vremena iz originalnog eksperimenta?
b) Da li vreme prostiranja signala kroz kablove sonde osciloskopa zavisi od njihove brzine kretanja?


a) U principu ne, zato što bi to zahtevalo da proces apsorpcije i emisije fotona u ogledalu traje isto koliko i apsorpcija fotona u fotodiodi i ekscitacija elektrona iz neprovodne u provodnu zonu. Povrh svega toga ove dve verzije merenja u principu imaju i različitu grešku.

b) Vreme prostiranja signala (mereno satom koji se ne kreće u odnosu na laboratoriju, naravno) kroz neki kabl koji se kreće u odnosu na laboratoriju bi bilo različito od vremena prostiranja signala kroz kabl koji se ne kreće u odnosu na laboratoriju, a veza između ta dva vremenska intervala je data Lorencovim transformacijama. Ovo naravno igra zanemarljivu ulogu osim ako ne kreneš da razbacuješ osciloskope po laboratoriji relativističkim brzinama.
[ Fitopatolog @ 04.08.2008. 21:39 ] @
Citat:
zzzz: Gruba je ovo metoda.El. signal od foto diode do osciloskopa ide daleko sporije od svjetlosti.Foto dioda je očajno spora za ove brzine.


Citat:
tomkeus: a) U principu ne, zato što bi to zahtevalo da proces apsorpcije i emisije fotona u ogledalu traje isto koliko i apsorpcija fotona u fotodiodi i ekscitacija elektrona iz neprovodne u provodnu zonu. Povrh svega toga ove dve verzije merenja u principu imaju i različitu grešku.




Ako pažljivo pogledate elektroniku, kašnjenje foto-diode koja registruje primljeni zrak je kompenzovano kašnjenjem foto-diode koja registruje poslati zrak. Pretpostavka je da se obe diode slično ponašaju pa će im time i kašnjenja biti približno ista.

[Ovu poruku je menjao Fitopatolog dana 05.08.2008. u 00:17 GMT+1]
[ tomkeus @ 04.08.2008. 23:17 ] @
Svejedno, i kada imaš fotodiodu koja registruje slanje pulsa u obe varijante eksperimenta, u jednoj verziji imaš ogledalo na kraju, a u drugoj fotodiodu. Ta dva dela ne "rade" podjednako brzo. Doduše pitanje je da li je merna oprema dovoljno osetljiva da registruje tu razliku.
[ zzzz @ 06.08.2008. 00:20 ] @
Citat:
Fitopatolog: Ako pažljivo pogledate elektroniku, kašnjenje foto-diode koja registruje primljeni zrak je kompenzovano kašnjenjem foto-diode koja registruje poslati zrak. Pretpostavka je da se obe diode slično ponašaju pa će im time i kašnjenja biti približno ista.

----
Približno ista?Da slažem se.Ali...

Ako želiimo mjeriti da li je c+v>c tj 300 000 +1>300 000, onda ova metoda ne pije vode.Prevelike su greške mjerenja da bi razlučili ovu tvrdnju.
[ tomkeus @ 07.08.2008. 18:25 ] @
Citat:
zzzz: ----
Približno ista?Da slažem se.Ali...

Ako želiimo mjeriti da li je c+v>c tj 300 000 +1>300 000, onda ova metoda ne pije vode.Prevelike su greške mjerenja da bi razlučili ovu tvrdnju.


OVaj eksperiment ni nije koncipiran za tako nešto.