[ del-boy @ 07.11.2003. 10:19 ] @
nisam znao gde da stavim ovu temu, pa ako ne odgvara ovde premesite je.

Skoro sam uestvovao u jednoj raspravi. Tema je bila to da li se inteligencija čoveku povećava vremenom. Ja sam tvrdio da je inteligencija ista (uz male varijacija) od rođenja čoveka pa do smrti (osim u slučaju bolesti), jer je ona genetska predispozicija osobe. Druga strana je tvrdila da čovek vremenom, kako uči sve više stvari, razvija i svoju inteligenciju.

E sad šta vi mislite? Ja mislim da pošeto je inteligencija odnos trenutne sposobnosti rešavanja problema i uzrasta (po Bine-Simonovoj skali) deteta da će inteligencija biti ista od recimo 3 do 14 godine, kada se, mislim, više ne može meriti po ovoj skali. Ali i kasnije inteligencija mora ostati na istom nivou, samo što se ne meri po istoj forumuli.

Zanima me vaše mišljenje!



[Ovu poruku je menjao secret dana 18.09.2004. u 22:01 GMT]
[ byTer @ 07.11.2003. 11:11 ] @
Inteligencija coveka raste do neke 40 godine nakon cega opada. To je studija koju su sproveli naucnici na americkom institutu.
[ Shadowed @ 07.11.2003. 11:17 ] @
Ne znam kako se zovu te skale i kojih sve ima. Znam da ovi "uobicajeni" testovi koji ti daju IQ su zapravo u odnosu na prosek (IQ=100) tako da uvekse poredi u odnosu na prosecan IQ ljudi koji su istog godista.
Inace mislim da se inteligencija moze menjati tokom zivota (cak i pri ovakvom poredjenju) u oba smera (moze i opadati i rasti). Genetsko nasledje moze da bude od koristi (ili stete) ali mnogo toga zavisi i od nacina zivota. Pa i neko ko ima predispozicije da bude dobar sportista ako provde 60% svog slobodnog vremena za racunarom a u preostalom delu ista ne trenira nece moci da pretrci ni pola KM.
[ salec @ 07.11.2003. 13:05 ] @
Po istraživanju Radivoja Kvaščeva ("Mogućnosti i granice razvoja inteligencije", NOLIT), tzv. "fluidna" inteligencija se može povećavati do 25. godine, a "kristalizovana" do kraja života. Fluidna je ona, delom urođena, delom razvijena, savitljiva i prilagodljiva inteligencija koja nam omogućava da brzo provaljujemo nove stvari koje ne liče na bilo šta što smo do tada videli. Kristalizovana je više kao neka vrsta iskustva u rešavanju novih problema. Nešto radikalno novo će zbuniti matorijeg integligentnog čoveka, osim ako u svojoj memoriji nema neku analogiju koja se može primeniti na nov problem. Što više različitih problema, okruženja, konteksta, paradigmi,... iskusite u mladosti, to bogatiju inteligenciju štekujete za starost. Kvaščev je proučavao decu u školskom uzrastu, počev od nižih razreda osnovne škole i zadavao im je zadatke (probleme, bez unapred poznatog rešenja) za razmišljanje, opšteg tipa, iz različitih oblasti. Na kraju je zaista zabeležio statistički značajnu razliku izmerene inteligencije između eksperimentalne i kontrolne grupe.

To je prilično staro istraživanje i moguće je da su nova istraživanja pokazala da fluidna inteligencija raste čitavog života, ali moguće je da je za to potrebno u mladosti otkriti kako se nova saznanja koriste za povećanje svoje inteligencije i kako se sprečava da znanje koje već imaš ograniči radijus kretanja misli na već uhodano. Mislim, nema ograničenja domena, mozak možeš da koristiš za šta te god volja, uključujući i povećavanje inteligencije, ali sa protokom vremena ojačavaju sinaptičke veze koje su davno uspostavljene (iskustvo preuzima primat) i sve je veći napor potreban da se shvati nešto veoma različito i nepoznato.