[ Amtrix @ 03.10.2008. 22:19 ] @
Pozdrav,
Moze li mi neko reci kolika bi bila cijena programa koji je specijalno napravljen za jednu firmu.
Taj program pravi ponude na wordu iz izabranih stavki iz programa.
Ukupno pravi 3 tipa ponuda. Povezan je se sa bazom koja ima ukupno 26 tabela ( svaka tabela ima veliki broj stavki).
Sve je fino ukraseno i jednostavno napravljeno vizuelno.
Izbor stavki je jednostavan i nudi veliki opis stavke.
Ponude koje pravi su uredno napravljene.
Ima 44 formi, i 17 modula.
I ima mnogo mnogo toga jos.... ( nebi sad da idem dalje u detalje)
[ Marko_L @ 03.10.2008. 22:35 ] @
Pa u principu, niko ti ne može reći koliko da naplatiš program koji si ti sam pravio, jer samo ti znaš koliko si truda i vremena uložio u njega. Neki uobičajen način naplate programa rađenih po narudžbini je tvoja cena sata x 8 x broj dana koliko si radio na programu. Znači ako sat naplaćuješ 10 evra, a radio si program 10 dana, to ti izađe 10 x 8 x 10 = 800 evra. Naravno, ovo važi u slučaju da si program radio specijalno za neku firmu i autorska prava na program prebacuješ na tu firmu, što znači da ta firma ima prava da dalje preprodaje taj program ako želi, a ti ne. E sad, ako planiraš da prodaješ taj program i drugim firmama (tj. licencu), onda ovoj firmi možeš da prodaš licencu, a cenu licence odrediš prema tome koliko još licenci planiraš da prodaš, tako da kad prodaš planirani broj kopija, izađe neka cifra koja se poklapa sa gorepomenutom računicom. U ovom slučaju bi toj prvoj firmi naplatio manje, ali bi mogao softver da prodaješ i drugim firmama koje se bave istom delatnošću, odnosno svima onima kojima bi takav softver mogao zatrebati.
Btw, vidim da pominješ broj formi i modula, ali to uopšte nije bitno, jer veliki broj formi uopšte ne mora da znači da je taj program bolji od nekog koji ima manje formi i modula, naprotiv, može upravo da znači da tvoj program nije dobro organizovan i optimizovan. Takođe, broj formi, modula, dll fajlova i čega već klijentu ne znači ništa, tako da to ne trebaš da pominješ, niti da cenu baziraš na tome.
[ Aleksandar Vasic @ 03.10.2008. 22:36 ] @
Najbolje racunaj po vremenu koje ti je trebalo da uradis taj program...
[ Shadowed @ 04.10.2008. 01:00 ] @
Citat:
Marko_L: Neki uobičajen način naplate programa rađenih po narudžbini je tvoja cena sata x 8 x broj dana koliko si radio na programu. Znači ako sat naplaćuješ 10 evra, a radio si program 10 dana, to ti izađe 10 x 8 x 10 = 800 evra.


Ovo pod uslovom da je radio 8h dnevno ;]
[ Marko_L @ 04.10.2008. 02:59 ] @
Pa ne baš, radni dan se uvek računa kao 8 sati, tj. kao uobičajeno radno vreme, a kako ćeš ti da kombinuješ, tj. da li ćeš jedan dan da radiš 2 sata a sledeći 12, to je manje bitno. Možeš ti da radiš i 2 sata dnevno ako si dovoljno efikasan da za to vreme možeš da ispuniš zacrtani dnevni plan. E sad, klijent ne može da proveri koliko ti sati radiš dnevno, pa se zbog toga obično unapred postavi deadline (računaš koliko ti dana treba radeći 8 sati dnevno), pa samim tim i odredi cena za ceo projekat koristeći računicu koju sam pomenuo gore. Naravno, možeš ti da slažeš klijenta tako što ćeš da mu kažeš da ti treba 4 puta više vremena nego što ti zaista treba da bi napravio veću cenu, ali treba računati na to da ni klijenti nisu veverice i da će vrlo verovatno proveriti kod još nekog programera ili firme koliko vremena treba za takav projekat i koliko bi koštao, pa ako se tvoja procena značajno razlikuje od procene koju su mu dali drugi programeri, onda si ugasio. Ne samo što gubiš klijenta, nego rizikuješ lošu reputaciju, kao gubitak drugih potencijalnih klijenata kod kojih bi te ovaj preporučio, tako da se ne isplati.
Doduše, u ovom konkretnom slučaju, problem je u drugoj stvari... čovek je očigledno uradio program bez prethodnog dogovora o ceni, po sistemu "lako ćemo", što nikako ne bi trebalo da se radi, jer ako sada kaže realnu cenu koja klijentu izgleda prevelika, on može to da odbije i onda ispada da je džabe radio i gubio vreme, tako da je vrlo moguće da će morati da spusti cenu. Zato, sledeći put, pamet u glavu i dogovori cenu unapred i obavezno reguliši vlasničke odnose, tj. na koga prelaze autorska prava, ko će imati prava na distribuciju, itd. kako ne bi došlo do nesporazume kasnije.