[ Andrej013 @ 16.10.2008. 22:22 ] @
kada pogledamo ka najblizoj zvezdi, alfa kentaura(ako ne gresim) mi gledamo ono sto se na njoj desavalo pre 4 godine.

ona na nas deluje nekom svojom gravitacijom.

kada bi ona odjednom nestala(nebitno kako, rasprsnula se, ili jos bolje, iscezla(ok, to je nemoguce, ali nebitno)
mi bismo nju gledali jos 4 godine, i tek tada bismo videli da je nestala.
ali, kada bismo mi registrovali da njena gravitacija vise ne deluje na nas?
odmah, posle 4 godine, ili kasnije?

kazu da je higsov bozon nosioc sile gravitacije(ako sam dobro razumeo)
ako je on nosioc neke sile, znaci da se krece(nekom brzinom)
ako je brzina svetlosti najveca, to znaci da bi mi registrovali nestanak zvezde kasnije, ali nekako pretpostavljam da bismo odmah po nestanku zvezde to osetili(da li po putanji planete ili sl...nebitno)

eto, nadam se da sam jasno objasnio ono sto me 'muci'
[ Backy @ 16.10.2008. 22:52 ] @
čini mi se da je proxima cenaturi na 4 svetlosne godine od sunca... alfa centauri je valjda najsvetlija na našem nebu

na glavno pitanje ne znam odgovor, ali ako se radio talasi šire brzinom svetlosti to je verovatno vezano za njenu talasnu prirodu... a higsov bozon (za koji ne znamo dal ima neke veze sa gravitacijom) je čestica, a kako svetlost ima i čestičnu prirodu sasvim je moguće da se i gravitacija širi brzinom svetlosti...
[ espresso @ 17.10.2008. 18:08 ] @
Kažu da je brza kao i svetlost:
http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn3232

A ovi kažu da je malo brža... malo više brža:
http://www.metaresearch.org/cosmology/speed_of_gravity.asp

Naime, ovaj prvi link je vest iz 2003. i govori da je eksperimentom utvrđeno da je brzina propagacije gravitacije ista kao i brzina svetlosti sa 20% greške a drugi link je iz 1998. i kaže da je gravitacija 2x10^10 puta brža od svetlosti uz izvođenje zaključaka.
Moram da priznam, drugi link mi se više sviđa pa makar ta tvrdnja ne bila tačna.
[ bdrljaca @ 27.11.2008. 17:08 ] @
Nama najbliža zvezda je Sunce:). Zašto misliš da bismo mi mogli da osetimo delovanje gravitacije sa tako udaljene zvezde. Izračunaj koliko je grav. polje te zvezde na ovolikom rastojanju
[ espresso @ 27.11.2008. 19:37 ] @
Nadam se da se šališ. Jesi li uzeo u obzir i masu pored rastojanja? Koja je to čudna sila koja je zaključala planete u orbitu oko Sunca?
[ Shadowed @ 27.11.2008. 20:45 ] @
Citat:
Backy: čini mi se da je proxima cenaturi na 4 svetlosne godine od sunca... alfa centauri je valjda najsvetlija na našem nebu

na glavno pitanje ne znam odgovor, ali ako se radio talasi šire brzinom svetlosti to je verovatno vezano za njenu talasnu prirodu... a higsov bozon (za koji ne znamo dal ima neke veze sa gravitacijom) je čestica, a kako svetlost ima i čestičnu prirodu sasvim je moguće da se i gravitacija širi brzinom svetlosti...

Sirijus je najsvetlija.
A em. talasi se prostiru brzinom svetlosti jer je i svetlost em. talas :)
[ bdrljaca @ 28.11.2008. 08:05 ] @
Ja se nadam da se ti šališ. masa je 0.245x10na30kg, ili ti 2460000000000000000000000000 kg. pre nego što napišeš ovakav komentar uzmi pa izračunaj, i gravitaciono polje i silu
[ zaraza @ 28.11.2008. 09:16 ] @
Ja mislim da on ne misli na Sunce, vec na Sirijus ili Alfa Kentauri :)

A sto se tice brzine gravitacije, zavisi dal je posmatra Njutni ili Ajnstajn. U prvom slucaju brzina je neogranicena i gravitacija deluje trenutno, a u drugom se je brza koliko i svetlost. Bolje reci, zakrivljenost prostorvremena se krece brzinom svetlosti.
[ bdrljaca @ 28.11.2008. 11:57 ] @

Pa ne mislim ni ja na Sunce, ja sam samo rekao da je Andreja izneo pogrešan podatak kako je Proxima Centauri najbliža Zemlji. Nije, najbliže je SUNCE:).
Drugo, rekao sam da je gravitacioni uticaj Proxima Centauri zanemarljivo mali, na šta me on pita da li se šalim, i da treba da uzmem u obzir i masu. Ja mu dajem podatke za masu Proxima Centauri (čija masa je 0,123 mase Sunca, po Ségransan-u), razdaljinu može da izračuna i može da odredi gravitaciono polje Proxima Centauri ili gravitacionu silu između Zemlje i Proxima Centauri.

[ espresso @ 28.11.2008. 19:39 ] @
Citat:
Drugo, rekao sam da je gravitacioni uticaj Proxima Centauri zanemarljivo mali, na šta me on pita da li se šalim

Iz tvog prvog odgovora se može zaključiti i drugačije; sada vidim da ne misliš na Sunce.

[ Andrej013 @ 01.12.2008. 17:43 ] @
Citat:
zaraza: Ja mislim da on ne misli na Sunce, vec na Sirijus ili Alfa Kentauri :)

A sto se tice brzine gravitacije, zavisi dal je posmatra Njutni ili Ajnstajn. U prvom slucaju brzina je neogranicena i gravitacija deluje trenutno, a u drugom se je brza koliko i svetlost. Bolje reci, zakrivljenost prostorvremena se krece brzinom svetlosti.

jeste, svaka cast.
morao sam da procitam celu knjigu da bih to shvatio :D jer sam izgubio nadu da ce neko odgovoriti.

pa znaci, jedno misljenej iskljucuje drugo.
je l' se zna ko je u pravu, Ajnstajn ili Njutn? :)
[ tattoo_hard_core @ 09.12.2008. 20:56 ] @
Zaraza ti je najbolje odgovorio...
A ko je u pravu....pazi Ajnštajn je prvo tripovao da gravitacija nije nista drugo nego zakrivljenje prostora a prostor kao takvav privlaci drugi zakrivljeni deo prostora koga formira drugo telo, što bi znacilo da je gravitacija, tj. izopacenost prostora trenutno. Kasnije je dosao na ideju e=mc2 i brzinu svetla uzeo kao maksimalnu brzinu sto prkosi gravitaciji kao trenutnoj sili. U gomili slučajeva ni sam nije znao šta priča.....Da bi dobio odgovor na tvoje pitanje, treba da se opredelis kako ces da uzmeš gravitaciju, kao silu ili zakrivljenost prostora. Ja je lično kontam kao silu, slicnu magnetizmu. Jer Ajnštajn nije pojma imao o antimateriji koja deluje odbojno materiji, slicno magnetizmu.
[ 93 Stefan @ 21.11.2010. 18:05 ] @
Nažalost sam morao da tražim nešto iz fizike i naleteh na ovo, pa da pitam...
Citat:
zaraza: A sto se tice brzine gravitacije, zavisi dal je posmatra Njutni ili Ajnstajn. U prvom slucaju brzina je neogranicena i gravitacija deluje trenutno, a u drugom se je brza koliko i svetlost. Bolje reci, zakrivljenost prostorvremena se krece brzinom svetlosti.

Da li bi onda pošto se prostor izravnjava počeo onako da talasa brzinom svetlosti u centru gde je najveća amplituda dok se ne bi zaustavio posle nekog vremena (kao nešto gumeno kad rastegnemo) ili bi brzinom svetlosti stigao do pravilnog položaja i tu se odmah zaustavio?
Čuo sam od nekih profesora do sada da informacije idu brže od svetlosti, da li ima nekih dokaza za to? I da li ovo spada u te informacije?
P.S. Nadam se da razumete šta sam hteo da kažem, nešto mi ne ide ova fizika :)
[ kandorus @ 31.12.2010. 13:54 ] @
Postoje radovi kojima se pokazuje da kvantna informacija putuje brže od svetlosti čak i više od 2×104c.
Medjutim klasična informacija nemože da se prenese brže od svetlosti.
[ Ivan Dimkovic @ 31.12.2010. 16:10 ] @
Na ovo pitanje ne postoji jednoznacan odgovor koji spada u neku siroko prihvacenu i eksperimentalno potvrdjenu teoriju.

Gravitacija jos i dalje nije eksperimentalno objasnjena na nacin koji bi ujedinio relativisticku i kvantnu fiziku (nedostaju "gravitoni" koji su trenutno samo teorijski predvidjene cestice), a ni eksperimenti sa detektorima "gravitacionih talasa" jos nisu konkluzivni. Dobra stvar je sto su te stvari trenutno pod vrlo ozbiljnim naucnim istrazivanjima sirom sveta - od eksperimenata u akceleratorima preko ESA-ine Planck misije koja analizira CMB pa sve do eksperimenata koji pokusavaju detektovati "gravitacione talase".

Prema tome, odgovor na ovo pitanje je jos i dalje nepoznat ali se intenzivno radi na kompletnom razumevanju gravitacije.
[ Nedeljko @ 04.01.2011. 11:25 ] @
Citat:
kandorus: Postoje radovi kojima se pokazuje da kvantna informacija putuje brže od svetlosti čak i više od 2×104c.
Medjutim klasična informacija nemože da se prenese brže od svetlosti.


Prvo, link ti ne radi.

Drugo, koja je razlika između kvantne i klasične informacije? Da li je moguće napraviti telegraf brži od svetlosti ili ne?
[ kandorus @ 04.01.2011. 19:29 ] @
Neznam šta se dogadja sa tim ScienceDirect sajtom, ali evo linka na tu
analizu eksperimentalnih podataka vezano za brzinu kvantne informacije.

Isti autori su 2008. objavili članak u kome su brzinu spustili na 1.5x104c.

A što se tiče tvojih pitanja zašto ih meni postavljaš? Da li je to zato što sam napisao da se klasična informacija nemože preneti brže od svetlosti? Ako misliš da može objasni kako.
[ Ivan Dimkovic @ 04.01.2011. 21:52 ] @
Tzv "kvantna informacija" koja mozda putuje brze od brzine svetlosti ("entanglement" fenomen) nama nije nikakva informacija, jer sa njom ne mozemo da prenosimo bilo sta sto je informaciija za nas.

A bilo bi bas lepo da moze ;-)
[ Nedeljko @ 05.01.2011. 14:46 ] @
A šta je onda kvantna informacija?
[ kandorus @ 05.01.2011. 16:09 ] @
Tu definiciju teško da će se svi složiti oko nje. Na vikipediji postoji definicija i može da posluži kao nagoveštaj onoga o čemu se govori. Problem je što i za termin "informacija" nepostoji jedinstvena definicija već od autora do autora. Ali iako neznamo konačnu definiciju ni "informacije" ni "kvantne informacije" znamo razliku izmedju njih. Razlika je u tome što kad posedujemo "informaciju" tada imamo sistem poznatog uredjenja dok kad "posedujemo" "kvantnu informaciju" imamo sistem nepoznatog uredjenja. To nije definicija ali jeste opis nekih karakteristika "informacije" i "kvantne informacije".
[ 93 Stefan @ 05.01.2011. 23:07 ] @
Dakle zato što niko to još nije istražio dali su neko čudno ime da bi ljudi mislili da se radi o ko zna čemu tamo...?
[ kandorus @ 05.01.2011. 23:47 ] @
Na šta misliš kad kažeš "čudno ime"?
[ 3way @ 05.01.2011. 23:52 ] @
Citat:
93 Stefan: Dakle zato što niko to još nije istražio dali su neko čudno ime da bi ljudi mislili da se radi o ko zna čemu tamo...?


A sta bi ti? Kakvo ime da daju? I sta ti (i ne samo ti nego 99% ljud) uopste znas o kvantnoj mehanici i fizici, pa da ljudi "znaju o cemu se radi"?