[ petarm @ 01.11.2008. 13:13 ] @
|
[ petarm @ 01.11.2008. 13:13 ] @
[ petarm @ 01.11.2008. 13:36 ] @
[ petarm @ 08.11.2008. 14:26 ] @
[ tomkeus @ 08.11.2008. 16:46 ] @
Citat: petarm:Zar nisam vec ovde pretpostavio da mi je Hamiltonijan separabilan ?Ne, tu si samo konstatovao da je Hamiltonijan aditivan. Citat: E, ovde koristiš separabilnost hamiltonijana, tj. razdvojivost zavisnosti od impulsa i koordinate. Citat: petarm:Ja sam pre ovoga mislio da bi oblik kineticke energije morao biti kvadratna fja impulsa da bi se dobila jna stanja idealnog gasa. Moze li neki komentar? U opštem slučaju je kinetička energija neka opšta kvadratna forma po impulsima ![]() iliti u matričnoj formi ![]() gde je A neka simetrična matrica, tako da je particiona funkcija (statistički integral ili statistička suma)Z, posle trivijalne integracije po koordinatama ![]() Sada možemo uvesti smenu , gde je S matrica kojom prelazimo u bazis u kome je matrica A dijagonalna, tj. je dijagonalno. Obrati pažnju da je kinetička energija skalar pri čemu izraz u primovanim impulsima ima formu u kojoj je lako izvršiti integraciju. Ostaje nam samo još pitanje jakobijana, pošto smo, jelte, izvršili smenu promenljivih. Jakobijan je jer S predstavlja rotaciju u impulsnom prostoru, tako da se integral svodi na standardnu formu![]() što u slučaju kada su važi postaje standardno![]() iz čega se dobija particiona funkcija koju si naveo, a iz nje jednačina stanja idealnog gasa. Integral nije problematično uraditi ni kada su različiti samo treba pokazati da je generalizacija![]() kada a unapredimo u simetričnu matricu A, a x u n-komponentni vektor ![]() Probaj da pokažeš ovo poslednje za vežbu. Citat: petarm: I jos nesto ako imam kako da izracunam entropiju? su pozitivne konstante. je statisticki integral za kanonski ansambl.![]() gde je, kao što pretpostavljam da znaš .Citat: petarm: Da ne bih otvarao novu temu voleo bih da postavim jos jedn kratko pitanje ovde! Nije mi jasno otkuda sledeci naziv? Kod velikog kanonskog ansambla imamo da je ![]() Kad se ubaci ![]() u gornji izraz dobija se naziva se apsolutna aktivnost. Odakle ovaj naziv? Prvo da je tebe pitam nešto po ne znam već koji put? Šta ti to kog đavola čitaš? Ne pitam te zbog sadržaja, već zbog terminologije i notacije kakvu nigde do sada nisam video. Mislim prvo da krenem od oznake Q za particionu funkciju (ili statistički integal, tj. sumu) koja je u internacionalnoj literaturi univerzalno obeležena sa Z i pod nazivom je partition function. Pa onda koristiš umesto univerzalnog i na kraju koristiš izraz apsolutna aktivnost za nešto što svi zovu fugacitivnost, fugacitet (eng. fugacity). Mislim nije to strašno, jer sve je to ista fizika, ali postoje neke konvencije oko terminologije i notacije, a u našoj zemlji je ustaljena praksa da se univerzitetski profesori, pošto nisu sposobni da daju neki originalan doprinos, naprave pametni tako što samo izmisle neku svoju terminologiju i onda studentima u startu otežaju snalaženje u intenacionalnoj literaturi, koje se BTW, po mom mišljenju treba držati prilikom spremanja ispita. Nema razloga da mi izmišljamo toplu vodu kada postoje standardne knjige po kojima ceo svet uči. Meni se, npr. upravo iz tih razloga smučio ispit iz fizike molekula jer je profesor, umesto da preporuči standardnu literaturu, hteo da se napravi pametniji nego što jeste pa je izmislio neki svoj sistem notacije i termina i sve to stavio u užasnu knjigu iz koje nije bilo moguće učiti, a zbog totalno bezvezne notacije i terminologije mi je bilo teško da nađem ono što mi treba u u knjigama iz kojih je moguće naučiti i razumeti ono što mi treba za ispit.Što se naziva tiče, njegova etimologija ima smisla, samo kada kažeš fugacitivnost. Evo pasusa iz Wikipedija, gde su boldovane reči iz kojih je jasno zašto se kaže fugacitivnost Citat: Fugacity is a measure of a chemical potential in the form of 'adjusted pressure.' It reflects the tendency of a substance to prefer one phase (liquid, solid, or gas) over another, and can be literally defined as “the tendency to flee or escape”. At a fixed temperature and pressure, a homogeneous substance will have a different fugacity for each phase. The phase with the lowest fugacity will be the most favorable, and will have the lowest Gibbs free energy. Naziv potiče od latinskog glagola fugere koji znači bežati. E da, moj 500-ti jubilarni post. [ petarm @ 08.11.2008. 19:07 ] @
Pokusacu ovo da izvedem!
Citat: tomkeus: Prvo da je tebe pitam nešto po ne znam već koji put? Šta ti to kog đavola čitaš? Ne pitam te zbog sadržaja, već zbog terminologije i notacije kakvu nigde do sada nisam video. Mislim prvo da krenem od oznake Q za particionu funkciju (ili statistički integal, tj. sumu) koja je u internacionalnoj literaturi univerzalno obeležena sa Z i pod nazivom je partition function. Mi kazemo da je kod kanonskog ansambla Gibs postulirao ![]() gde je statisticki integral (suma) kanonskog ansambla, a smo cak nazvali moduo kanonskog ansambla ako se ne varam?A kazemo da je kod velikog kanonskog ansabla Gibs postulirao ![]() gde je statisticki integral (suma) velikog kanonskog ansamblaCitat: U ovom mi se ne cini ipak neki preveliki problem! Inace mislim da smo sad kad smo poceli termodinamiku na vezbama rekli da entropiju mozemo definisati kao i kao . To me je malko zbunilo...Citat: tomkeus: i na kraju koristiš izraz apsolutna aktivnost za nešto što svi zovu fugacitivnost, fugacitet (eng. fugacity). Mislim nije to strašno, jer sve je to ista fizika, ali postoje neke konvencije oko terminologije i notacije, a u našoj zemlji je ustaljena praksa da se univerzitetski profesori, pošto nisu sposobni da daju neki originalan doprinos, naprave pametni tako što samo izmisle neku svoju terminologiju i onda studentima u startu otežaju snalaženje u intenacionalnoj literaturi, koje se BTW, po mom mišljenju treba držati prilikom spremanja ispita. Apsolutno se slazem! Ali se nista ja tu ne pitam... Citat: tomkeus: Naziv potiče od latinskog glagola fugere koji znači bežati. E da, moj 500-ti jubilarni post. Hvala. Puno si mi pomogao! [ petarm @ 08.11.2008. 19:39 ] @
Inace evo jednog primera...
primer Pokazati da se statisticka suma VKA jednoatomskog idealnog gasa moze predstaviti u obliku gde je statisticka suma kanonskog ansambla na jednoj cestici. res: ![]() Kad smo radili kanonski ansambl dobili smo da je ![]() pa je ![]() odakle je ![]() odakle je ocigledno ![]() Posto mi se pojavljuju 2 statisticke sume ne mogu obe pisati sa ![]() [ petarm @ 12.11.2008. 14:24 ] @
Naziv apsolutna aktivnost za
kolko sam uspeo da saznam se koristi u hemiji. Mada zasto pojma nemam!Ako neko zna zasto bilo bi lepo kad bih se ukljucio i napisao! Ovaj naziv fugacitivnost mi ipak nije najjasniji. Ne mogu ovaj izraz da povezem za teznjom da cestice "vise vole" jednu fazu od druge! Odakle to? A sto se tice neke mere hemijskog potencijala zar to nije svaka fja ? [ petarm @ 15.11.2008. 11:07 ] @
Ovo uvodi jos vise zabune! Nadam se da se vidi! Apsolutna aktivnost ima dimenziju koncentacije, a fugacitet pritiska! Knjiga "Osnovi fizicke hemije" dr Ivan Bajalovic.
Copyright (C) 2001-2026 by www.elitesecurity.org. All rights reserved.
|