[ bluesman @ 28.11.2003. 03:08 ] @
Bas danas sam komentarisao neke usability strucnjake i njihovo preterivanje (na celu sa JN). Kao bottomline mu se uvek provlaci "web site je krsh ako nije usability kompletan pa da mogu da surfuju i slepi i gluvi i copavi i sakati i ... ko zna ko jos". Malo preterujem, ali to vise koristim kao stilsku figuru, ovim ne zelim da vredjam ljude sa manama, ovde su navedeni cisto radi pojacavanja efekta :-).

Ja sam pristalica usability vs graficki dizajn i mislim da je dzabe i najlepsi graficki dizajn ako je upotrebna vrednost mala, ali ne treba preterivati. Koliko slepih se ocekuje da poseti neki web site? I sada, ti moras da potrosis neko vreme, prvo da izucis preoblem koji takve osobe imaju, zatim da izucis tehnologiju kojom im olaksavas problem a na kraju to i da implementiras. Da li vredi? Naravno, ako se radi site za neko udruzenje slepih, naravno da ces da implementiras usability za tu grupu ljudi, ali za ostalo mislim da je uglavnom gubljenje vremena.

Totalno druga prica su deca, to je poseban deo usability i to vaze kompletno druga pravila. (da ne bude zabune). I sam usability se moze deliti u mnogo kategorija a sve zavisi od target grupe: strucnjaci vs laici, stariji vs mladji, deca vs odrasli, zene vs muskarci...

najteze je napraviti da svima odgovara, cak mislim da je i nemoguce.

Da li je neko raspolozen da diskutuje? :-)
[ korto @ 28.11.2003. 07:34 ] @
Uvijek raspoložen za diskusiju o ovoj temi :)

Lično sam zagovornik usability-ja u određenim granicama i uvijek težim da grafika i izgled ne "pojedu" funkcionalnost sajta...
Neki osnovni postulati usability-ja (njihov veći dio) se u ozbiljnom webdizajnu jednostavno moraju poštovati, ali za istjerivanje sajta do kraja po načelima JN-a je potreban veliki trud... A opet pitanje je koliko se uloženi trud može vratiti kroz posjete ciljnih grupa o kojima pričaš...

Znaš kako, ja usability volim porediti sa muzikom... Možeš biti ne znam kakav muzičar, svirati sola od kojih se prevrće svijet, ali ako to nije u funkciji muzike i ako je soliranje samo sebi cilj, onda tu nešto ne štima...

Isto tako, ako dizajn "pojede" funkcionalnost i sadržaj sajta nisi ništa uradio, i zato moramo malo više pričati i promovisati principe usability-ja, ali, ponavljam, do određene granice...



[ noviKorisnik @ 28.11.2003. 07:43 ] @
Koliko ljudi, toliko ćudi. Možeš ići u pravcu da svima udovoljiš preko implementacije template wizarda za svakog pojedinačnog korisnika. To i nije novina, a postoji potpuno opravdanje.
Recimo, od sajta očekujem da na strani dobijem najviše 3 opcije (linka), opcije koje me interesuju, pa da potom napravim izbor šta bih prvo voleo da pogledam. Postoje i takvi sajtovi, mada deluje kao SF priča.
[ broker @ 28.11.2003. 11:11 ] @
Ljudi su skloni krajnostima.

Svakako je da je upotrebljivost najbitnija ali ne teba u tome preterivati. Zamislite sad slicnu situaciju, da neko prpoise da stampani materijal nije upotebljiv ako preko stampanih slova nije utisnut i brajev kod za slepe...

Teba se suociti sa stvrnoscu: procentualno je malo korisnika sa posebnim potrebama i uglavnom se ne isplati prilagodjavati sajtove i njima.

Medjutim, to ne znaci da ih treba poptuno zanemariti. Ak ose ne isplati sajt prilagodjavati ljudima sa posebnim potrebama to ne znaci da im teba otezavati.

Sto je vise materijala u tekstualnom obliku, to je za njih bolje. Ako je meni u slicicama za svaku opciju treba popuniti ALT polje. Svaki bitan graficki elelment takodje teba da ima popunjen ALT. Ako postoji graficki meni, u dnu strane treba obavezno staviti i tekstualnu verziju tog menija. Flask, Java i druge opcije treba korsititi kao pomocne elemente a ne kao neophodan sadrzaj na trani. Po meni to je sasvim dovoljno da sajt bude upotrebljiv i onima koji su slepi ili imaju problema sa vidom.
[ korto @ 28.11.2003. 11:38 ] @
Kad smo već kod rasprave o usability, jedno pitanje možda ne baš previše vezano za aspekte o kojima smo do sada diskutovali:
Šta mislite koliko je upotreblji i koristan title element unutar <a> taga?
Nielsen ga preporučuje za detaljnije opisivanje linka, a mene zanima šta vi mislite?

Koliko ljudi uopšte koriste (mislim na posjetioce sajta) ovaj feature?

[ noviKorisnik @ 28.11.2003. 11:58 ] @
@korto - meni se sviđa, omogućava da se stavi manje teksta na sam link, a koga interesuje, na mouseOver dobija opis linka pa može da odluči da li će da klikne.
[ Conica @ 28.11.2003. 12:15 ] @
dobra tema...

dakle, misljenja sam da se usability sajta smatra dobrim kada u najvecem mogucem broju aspekata pokriva ciljnu grupu kojoj je sajt namenjen, tako da je besmisleno pricati o zadovoljavanju ukusa i potreba apsolutno svih korisnika interneta.

Takodje mislim da se do "maksimalno zadovoljavajuceg usability-ja" dolazi tek nakon nekog vremena funkcionisanja samog online sistema, odnosno nakon analiza feedback-ova sa vise strana: pracenje ponasanja posetilaca na sajtu, direktne poruke od strane posetilaca itd., i doradom/preradom postojeceg sistema. Analizom prikupljenih podataka moguce je odrediti mane/prednosti sistema u svim aspektima: marketinskom, tehnicko/tehnoloskom, dizajnerskom itd. i naravno na taj nacin unaprediti postojeci usability.

Sto se ciljne grupe tice, to zavisi od servisa i informacija koje sistem nudi posetiocu, ali se i to veoma jasno izkristalise analizama tih podataka.

e pa tolicno
mislim doduse da bi mungos mogao da kaze neke zanimljive i pametne stvari povodom ove teme
cheers
Cony
[ djolep @ 28.11.2003. 13:36 ] @
Citat:
broker
Teba se suociti sa stvrnoscu: procentualno je malo korisnika sa posebnim potrebama i uglavnom se ne isplati prilagodjavati sajtove i njima.


Potpuno se slazem. Ne isplati se. Bar ne mereno novcem.
Uostalom ,mozda nije sve u isplativosti.

Evo i banalne price.
Pre neko vece, izasao sam na balkon cuvsi neku buku na ulici i video kako se nekoj zeni zapalio auto nasred raskrsnice. Ona pokusava jaknom da ugasi plamen, ali bez uspeha. Pritrcava taksista i prazni svoj prirucni aparat i uspeva da obuzda plamen, ali samo nakratko Ja imam veliki aparat za gasenje u podrumu, 5 spratova ispod, bez lifta. Strcim dole uzmem njegovih 20-25kg, u zurbi se okliznem i oderem kolena, izjurim na raskrsnicu i zavrsimo posao.
Dakle: nesto truda, odrana kolena i ispraznjen aparat koji treba da oteglim na punjenje, platim (prilicno) i doteglim nazad. Da li se isplatilo?

[ bluesman @ 28.11.2003. 14:19 ] @
Mislim da se isplati. To sada nema veze sa ovom temom, ali to vise zavisi od altruistickih tendencija osobe koja uradi tako nesto. Da si meni tako pomogao najmanje sto bih ucinio je da odem i napunim ti aparat, ali to je opet neka druga prica.

Jedno od glavnih pitanja pri analizi zahteva i planiranju lokacije je "koja je ciljna grupa" ili grupe. Usability treba prolagoditi da odgovara target grupi. Alt i title tagovi su vrlo korisni ne samo za disabled people vec i za sve ostale jer dodatne informacije o slici ili linku ne mogu da skode. A ono sto ne skodi - koristi :-)
[ Marko Bijelic @ 28.11.2003. 15:16 ] @
Konacno, jedna zanimljiva tema vrijedna diskusije :)

Citat:
bluesman:
Kao bottomline mu se uvek provlaci "web site je krsh ako nije usability kompletan pa da mogu da surfuju i slepi i gluvi i copavi i sakati i ... ko zna ko jos". Malo preterujem, ali to vise koristim kao stilsku figuru, ovim ne zelim da vredjam ljude sa manama, ovde su navedeni cisto radi pojacavanja efekta :-).


Sto se tice problema koristenja Weba od strane "osoba sa posebnim potrebama" (invalidi, gluhi, slijepi, retardirani,...), preciznije se moze reci da tu problematiku izucava posebna disciplina - Accessibility. Da ne bude zabune, Accessbility je nastao kao jedna od disciplina Usabilityja, ali se kasnije (kako to inace biva) "osamostalio" i transformisao u zasebnu disciplinu.

Citat:
broker:
Teba se suociti sa stvrnoscu: procentualno je malo korisnika sa posebnim potrebama i uglavnom se ne isplati prilagodjavati sajtove i njima.

Medjutim, to ne znaci da ih treba poptuno zanemariti. Ak ose ne isplati sajt prilagodjavati ljudima sa posebnim potrebama to ne znaci da im teba otezavati.


Accessbility problemi se prvenstveno rjesavaju na nivou operativnog sistema i brauzera. Vecina brauzera novije generacije (po ovome pitanju po meni najvise odsakce Mozilla) sadrzi opcije namjenjene osobama sa invaliditetom tipa: kontrola boja pozadine i fontova, iskljucivanje grafike, velicina fontova, iskljucivanje CSSa,...

Vezano za primjenu na Webu, s tehnicke strane, ove stvari su tek u zacetku, koliko sam upoznat sa CSS2 specifikacijom, 90% stvari je ostavljeno za "neka bolja vremena"... S druge strane danas postoje neki zanimljivi primjeri Accessbilityja u praksi, recimo Accesskeys (u praksi Designmeme, Google Keyboard Shortcuts).

Citat:
bluesman:
Koliko slepih se ocekuje da poseti neki web site? I sada, ti moras da potrosis neko vreme, prvo da izucis preoblem koji takve osobe imaju, zatim da izucis tehnologiju kojom im olaksavas problem a na kraju to i da implementiras. Da li vredi? Naravno, ako se radi site za neko udruzenje slepih, naravno da ces da implementiras usability za tu grupu ljudi, ali za ostalo mislim da je uglavnom gubljenje vremena.


Potpuno se slazem.

Citat:
korto:
Neki osnovni postulati usability-ja (njihov veci dio) se u ozbiljnom webdizajnu jednostavno moraju poštovati, ali za istjerivanje sajta do kraja po nacelima JN-a je potreban veliki trud... A opet pitanje je koliko se ulozeni trud moze vratiti kroz posjete ciljnih grupa o kojima pricaš...


Istjerivanje (iliti "ogoljavanje") sajta po nekim nacelima JN je ravno utopiji. Za pravilno razumjevanje Usability problematike, i realno rjesenje spornih problema u virtuelnom svijetu, te dovodenja Usabilityja na danasnji nivo, po meni najzasluzniji su HTMLminimalisti. Prvenstveno Jeffrey Zeldman (kao covjek od pera, ali i od dizajna) i grupa ljudi oko njega (projekti: webstandards.org, ala).

Citat:
broker:
Ako je meni u slicicama za svaku opciju treba popuniti ALT polje. Svaki bitan graficki elelment takodje teba da ima popunjen ALT. Ako postoji graficki meni, u dnu strane treba obavezno staviti i tekstualnu verziju tog menija. Flask, Java i druge opcije treba korsititi kao pomocne elemente a ne kao neophodan sadrzaj na trani. Po meni to je sasvim dovoljno da sajt bude upotrebljiv i onima koji su slepi ili imaju problema sa vidom.


Navedene stvari su postali sastavni dio industrijskog procesa razvoja sajta, sto govori o tome (pogotovo u ovom primjeru) kako je implemetacija (ima neko neku prikladniju rijec za pojam 'implemetacija'?) nekih Usability elemenata prisutna u svijesti dizajnera.


Na kraju, slozicu se s Conicom:

Citat:
Conica:
dakle, misljenja sam da se usability sajta smatra dobrim kada u najvecem mogucem broju aspekata pokriva ciljnu grupu kojoj je sajt namenjen, tako da je besmisleno pricati o zadovoljavanju ukusa i potreba apsolutno svih korisnika interneta.

Takodje mislim da se do "maksimalno zadovoljavajuceg usability-ja" dolazi tek nakon nekog vremena funkcionisanja samog online sistema, odnosno nakon analiza feedback-ova sa vise strana: pracenje ponasanja posetilaca na sajtu, direktne poruke od strane posetilaca itd., i doradom/preradom postojeceg sistema. Analizom prikupljenih podataka moguce je odrediti mane/prednosti sistema u svim aspektima: marketinskom, tehnicko/tehnoloskom, dizajnerskom itd. i naravno na taj nacin unaprediti postojeci usability.

[ djolep @ 28.11.2003. 21:58 ] @
Cini mi se da je ovde promakla poenta moje banalne pricice. Valjda ja nisam umeo jasnije da je naglasim, pa je ispala totalno off topic.
Ideja je bila da je nekom potrebna pomoc (recimo zbog nekog hendikepa), neki medju nama mogu pomoci, ali uz dodatni napor i trud. A jedino sto mi imamo reci je da se to ne isplati ili posto hendikepirani ne spadaju u ciljnu grupu onda se o tom aspektu ne mora voditi racuna (ili o tome racuna treba da vodi neko drugi). Racionalno je da profesionalci pokusavaju da optimalizuju svoj nacin rada i da je za to neophodan feedback. To uopste nije sporno. Problem je sto pomoc drugome, bez licne ili profesionalne koristi (mozda cak i uz gubitak) nije uopste racionalna vec humana kategorija, a takve se sve vise gube iz svakog strucnog vrednovanja. Nekako to uvek treba da rade drugi, oni kojima je to posao, kojima je to naruceno (i placeno), zatim drzava, a mozda i UN,,, itd. Nikome humanost nije struka!
Samo ovo zapazanje je svrha mog posta, a ne zelja da nekom drzim lekcije o prioritetima u poslu.
[ broker @ 28.11.2003. 23:45 ] @
Bice, Djole, da si ti potpuno promasio temu i uopste ne razumes o cemu mi pricamo :)
[ Conica @ 29.11.2003. 00:26 ] @
hm..mozda to moze malo suptilnije :O)

djolep: to o cemu ti pricas je u potpunosti podrzano od strane gore navedenih postova. Cinjenica je da je internet u potpunosti perceptivan. Ukoliko se sadrzaj i usability nekog web sistema kreira na nacin da se i hendikepirane osobe mogu sluziti njime odnosno da im je sadrzaj dostupan bez obzira na mogucnosti percepcije podataka, to te osobe automatski smesta u jednu od ciljnih grupa. Ako se dalje usability posmatra da sluzi svojim ciljnim grupama, on moze biti dobar samo ako zadovoljava njihove specijalne potrebe.

...zar ne?
cheers
Cony
[ bluesman @ 29.11.2003. 01:13 ] @
Djole ovde govorimo o preterivanju. Kao sto sam rekao, za pomenute strucnjake (a i cini mi se da je takava stav sve vise prihvacen, da li zbog trendova, zakeranja ili neceg drugog) sajt nista ne valja sa stanovista usability ako recimo slepi ne mogu ravnopravno da vide kao i "normalni". Po samoj definiciji "disabled" osoba oni ne mogu biti ravnopravni koliko god se oni (i mi trudili) jer su hendikepirani. Vidim da se pise i sve vise knjiga na tu temu i vrlo su popularne (Bog zna zasto).

Koliko je dovoljno? Kako napraviti da su svi srecni a da ne radis svaki projekat 3 meseca?

p.s. Broker sigurno ne moze da se kandiduje za titulu "mister suptilnost" :-)
[ Marko Bijelic @ 29.11.2003. 11:19 ] @
Da se vratim na pretjerivanje, i Mr.Nielsena. Nielsen se veoma rano, prije zacetka Weba - negdje polovinom osamdesetih, u Sunovim labosima susreo sa Usabilityjem. Ekspanzijom Weba, dosao je na ideju da neke Usability principe primjeni na Webu, ubrzo skovao termin Web Usability, i prvi objavio knjigu o istom - ostalo je istorija.

E sada kada je zavrsio taj istorijski proces, njegove vrijednije ideje zazivjele na Webu, postao guru i ziva Web legenda, financijska 'sisa' je presusila. Usled nedostatka novih ideja, okrenuo se flertu s Macromediom (tja njenim celjadetom Flashom), pokupio lovu, a onda prekinuo saradnju i u sledecem Alertboxu (a la Prijatelju, prijatelju, mars u...) ispljuvao dojucersnje saveznike.

Ukolko zavirite na alertbox, prica se uglavnom svodi na pokusaj uvaljivanja starih neuspjelih ideja, zaljenje na nedovoljnu implemetaciju onih koje su zazivjele i konstanto ponavljanje najvecih Usability problema Weba i - Accessbility.

Kad sve ideje presuse, okreni se "disabled" osobama, novi Usability princip, za novi milenijum.... Posto je humanost izgleda ovih poslednjih godina trend(y) kod amera (zasto, ostavimo pshilozima, socilozima, nadleznim ;) - eto i novog izvora prihoda. Manifestacije: brojni novokomponovani gurui, blogovi/sajtovi, popularne knjige (kao sto bluesman vec rece)...

Po mome skromnom misljenju, kao i u stvarom svijetu, na Webu mnogi pokusavaju da profitiraju propagirajuci (pretjerivajuci) humane ideje...
[ broker @ 01.12.2003. 10:59 ] @
Citat:
bluesman:
p.s. Broker sigurno ne moze da se kandiduje za titulu "mister suptilnost" :-)


... ali cu se rado kandidovati za "Mister Surova Realnost" :)
[ drdrksa @ 01.12.2003. 12:22 ] @
Mister? Xexxexee ...
[ Zoran Rašković @ 05.12.2003. 23:43 ] @
Vrlo zanimljiva tema... Čak sam i sam započeo temu na Web Dizajn forumu oko jednog aspekta usability-ja (specifikacija veličine fontova na web stranicama).

Lično smatram da usability treba uvek uzeti u obzir pre dizajna, ali svakako nikada ne treba preterivati! Na početku treba odrediti ciljnu grupu posetioca nekog web sajta, i na osnovu toga proceniti do koje ćemo granice ići što se samog usability-ja tiče.

Sve što nam je ciljna grupa posetioca određenija, konkretnija - to ćemo se više posvetiti usability implementaciji i obrnuto. Naravno da ćemo se više posvetiti usabilty implementaciji ako radimo sajt udruženja daltonista SiCG, nego kad bi smo radili neki news portal ili tome slično.
[ Dragan Varagic @ 06.12.2003. 07:20 ] @
Tačno se vidi po imenima diskutanata ko su oni koji ovde zagovaraju upotrebljivi Web dizajn. Nadam se da će njihov uticaj preći bar malo na one koji posećuju ovaj forum, vide ovakve diskusije, ali im još nije jasno o čemu se ovde priča (formalisti - forma ispred sadržaja).

Inače, implementacija = primena, upotreba.

Zanimljivo mi je da je diskusija otišla u pravcu accessability-a, pa se verovatno zbog toga nije spomenulo preterivanje sa aspekta usability-a prema prilagođenju potreba pretraživačima.

Nedavno sam čuo za mogućnost u CSS-u 2 da npr. određeni naslov (npr. veličine H2) može biti postavljen/pozicioniran negde (bilo gde na stranici), a da se u source-u učitava odmah posle body taga. Ovo je trenutno naravno idealno za postavljanje adekvatnih ključnih reči tamo gde odgovaraju na stranici, a da im se da veći značaj za pretraživače. Na prvi pogled super, ali je pitanje vremena kada će pretraživači kao što je Google proglasiti to nedozvoljenom opcijom, i ode taktika "mast u propast" :)

Drugim rečima, preterivanje i sa aspekta prilagođavanja sajta potrebama pretraživača može da dovede do veoma opasnih posledica (da vam sajt pretraživači banuju/odbace).
[ Marko Bijelic @ 06.12.2003. 18:38 ] @
U diskusiji o "disabled" korisnicima Interneta, neke stvari sam zaboravio da spomenem. Nije mi bila namjera, ali u prvo jedna mini klasifikacija ove grupacije posjetilaca. Jasno je da gluhonijeme osobe nemaju (vecih) poteskoca pri koristenju kompjutera i Interneta, tako da se ove osobe (skoro) mogu klasifikovati u grupu "standardnih" surfera. Poteskoce osoba sa fizickim invaliditetom variraju od kategorije do kategorije, odnosno stepena invaliditeta - a glavni problem jeste otezanost/nemogucnost koristenja ulaznih uredjaja, odnosno tastature i misa. Ovi problemi se uglavnom rjesavaju putem specijalizovnih uredjaja, tj. hardverskim putem ili u nekim situacijama softverski (npr. svojevremeno sam negdje citao o konceptu upravljanja kurzorom misa putem zjenice oka). Sto se tice otklanjaja ovih problema sa aspekta Web Accessbilityja, u prvom postu sam spomenuo Accesskeys, opciju koja omogucava surf bez upotrebe misa.

Problemi "slabovidnih" osoba, odnosno osoba koje imaju odredjene poteskoce s vidom (ovdje mozemo ukljuciti i vec spomenute daltoniste) se dobrim dijelom mogu rijesiti putem vec postojecih opcija u brauzeru, odnosno operativnom sistemu (o istima sam takodje govorio u prvom postu). Ovim dolazimo i do slijepih osoba, koje realno govoreci, danas nisu u mogucnosti da se sluze blagodetima Neta i predstavljaju najvazniju Accesbility grupu, odnosu grupu potencijalnih korisnika gdje se u buducnosti ocekuje najvece promjene, odnosno poboljsanja. Koliko sam upoznat, danas postoje brojni specijalizovani programi koji omogucavaju slijepim osobama da koriste kompjuter. Pod ovim se uglavnom podrazumjeva upotreba operativnog sistema i tekst procesora. Ukoliko govorimo o koristenju Interneta, najvecu prepreka lezi u nepostojanju glasovnih komandi; s tehnicke strane odredjene opcije su ukljucene u CSS2 specifikaciju (ponovo, o ovome se vec govorilo), a mnoge stvari su ostavljene za neke sledece verzije, pocev od trojke.

Inace, mislim da ce veliku ulogu u premostavanju prepreka za koristenje Neta od strane slijepih osoba, u bliskoj buducnosti, odigrati komercijalni faktor. Kada tehnicki uslovi budu zadovoljeni, bice pitanje dana kada ce se pojaviti specijalizovane e-prodavnice za "kupovinu glasom", a informativni sajtovi odluciti svoja vrata otvoriti slijepim osobama...

Ovdje je posebno interesantna stvar, da su ovakve mogucnosti (posebno "kupovina glasom iz fotelje milog doma") zanimljive "standardnim" surferima, cime bi e-prodavci veoma profitirali na polju oglasavanja i same konkurentosti na trzistu. Mozda zvuci pomalo futuristicki, ali realno gledano upravo sa Accessbility strane najvece pomake mozemo upravo ocekivati na ovome polju, a softver za upravljanje glasom/sinteticko citanje teksta se intenzivno razvija; recimo dodaci za e-mail klijente i tekst procesore (cini mi se da je u programski paket WordPerfect ukljucen jedan ovakav program), upravljanje glasom u kompjuterskim igrama...


Citat:
Dragan Varagic:
Nedavno sam cuo za mogucnost u CSS-u 2 da npr. odredeni naslov (npr. velicine H2) moze biti postavljen/pozicioniran negde (bilo gde na stranici), a da se u source-u ucitava odmah posle body taga. Ovo je trenutno naravno idealno za postavljanje adekvatnih kljucnih reci tamo gde odgovaraju na stranici, a da im se da veci znacaj za pretrazivace. Na prvi pogled super, ali je pitanje vremena kada ce pretrazivaci kao što je Google proglasiti to nedozvoljenom opcijom, i ode taktika "mast u propast" :)


Cini mi se da mislis na sledece:

Code:

<div class="headerleft">
<h1 class="invisible">SDG  Design for humans.™</h1>
</div>

Source sa www.spazowham.com


U pitanju je obican CSS trik, kojim se uneseni sadrzaj sakriva od novih brauzera, odnosno prakticno se koristi za postavljanje tekstualnih informacija za stare brauzere (npr. ukoliko se medju prvim elementima sajta nalaze graficki logotip sa sloganom, u tag se tekstualno unese naziv firme i slogan). Vise o mudrom koristenju ove opcije, na gore navedenom sajtu.

Naravno, neki su se odmah dosjetili da tu postave kljucne rijeci, kao sto Dragan vec rece, u cilju dizanja rejtinga na pretrazivacu. Neki ovo mogu protumaciti i kao spamovanje (sto moze dovesti do banovanja sajta na pretrazivacima), iskreno ne znam kako se Google odnosi na ovaj interesanti feature.

Citat:
Dragan Varagic:
Drugim recima, preterivanje i sa aspekta prilagodavanja sajta potrebama pretrazivaca moze da dovede do veoma opasnih posledica (da vam sajt pretrazivaci banuju/odbace).


Ja bih prije rekao da ove stvari vise spadaju u SEO domen, nego Usability. Kao sto rekoh, rijec je o validnom koristenju Web standarda.


Citat:
Dragan Varagic:
Inace, implementacija = primena, upotreba.


Hvala. ;-)