[ zofr @ 09.03.2009. 00:06 ] @
Cuo sam da se spominju Hebrejski i Jidis, pa pitam da li su to dva imena za isti jezik, ili su to razliciti jezici. Ako su razliciti, da li neko zna koji narodi govore tim jezicima.

Pozdrav.
[ brankec @ 09.03.2009. 06:49 ] @
Za Jidiš http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D0%B8%D0%B4%D0%B8%D1%88

Za hebrejski http://hr.wikipedia.org/wiki/Hebrejski_jezik
[ zofr @ 09.03.2009. 22:50 ] @
Pogledao sam linkove, ali mi nije jasno sledece:

Znam da su u vreme cara Nerona, posle ustanka Jevreja i oslobadjanja Jerusalima od rimljana, Rim preduzeo ostre mere prema njima i fizicki ih izgnao iz Palestine. Jevreju su putem, severnom Afrikom, dosli i naselili se u Spaniji. U vreme inkvizicije mnogo su stradali u Spaniji, i dat im je rok od 3 godine da se isele ili da predju u hriscanstvo. Vecina se iselila uglavnom na Balkan.

Odkuda onda onoliki broj Jevreja u Rusiji, poljskoj i Nemackoj? Izuzev migracije iz Spanije na zapad, istorija belezi migraciju od nekoliko miliona Jevreja sa istoka na zapad.

Procitavsi navedene linkove ispada da je maternji jezik takozvanih 'spanskih' jevreja hebrejski, a ovih drugih jidis. Ako su ova dva jezika u takvom odnosu, kako sam procitao sa linkova, kakav je odnos ovih 'spanskih' jevreja i ostalih Jevreja koji govore jidis. Imam osecaj da moja predstava o jedinstvenosti Jevrejskog naroda vise nije tako jasna.

Ako neko zna nesto vise o tome, ustedece mi vremena da to sam negde pronadjem i pogledam.

Hvala, i pozdrav.
[ superbaka @ 10.03.2009. 17:14 ] @
greska ti je u premisi da se vecina jevreje iselila na Balkan... to nije tacno, barem u onom delu gde se kaze vecina...
sto se tice odnosa, bicu malo suptilan i reci da su Askenazi jevreji uvek malo dizali nos na Sefarde :)
[ korak @ 10.03.2009. 18:19 ] @
Stekao sam dva poslovna prijatelja, jedan je u Beogradu i u razgovoru sam saznao da je on spanski Jevrejin. Drugog sam upoznao u Minheni, i on je tamo dosao iz Pljevalja, i takodje je rekao da je spanski Jevrejin. Ovaj drugi mi je malo vise pricao (vise smo provodili zajedno slobodno vreme) da su posle stradanja u Spaniji Jevreji izbegavali hriscanske sredine, pa je to naveo kao razlog da se vecina njih naselila na Balkan. Da li da mu verujem? Setajuci Minhenom izgovorio je jednu recenicu protiv Jevreja u Nemackoj, sto me je vrlo iznenadilo, cak mi je bilo neprijatno da nastavim razgovor u tom smeru.

Sada mi je malo jasnije, izgleda da su spanski Jevreji Sefardi a ostali Askenazi, da li sam u pravu.
[ zofr @ 11.03.2009. 00:50 ] @

Aha, uvek se nesto novo nauci i onda kada se tome ne nads. Dakle Askenaza kao dizu nos u odnosu na Sefarde. Kako oni prepoznaju svoj Askenazki indetitet? Po cemu se to razlikuju od Sefarda? Kako je doslo do njihovog razdvajanja?

Kako to da sve ovo nisam znao o jednom od najstarijih naroda, a svakako je to najstariji narod o kojem postoji pisana istorija.

Ako neko nesto zna o ovome, voleo bih da i ja znam.

Pozdrav.
[ korak @ 12.03.2009. 14:14 ] @
Nekada sam nesto procitao o Askenazima, mogu samo po secanju da ti kazem nesto o njima, a ako insistiras potrazicu izvor i citiracu ga.

Od VII do X veka biloa je na prostoru Kavkaza i severno od njega, a istoco do Kaspiskog jezera, zapadno do Crnog mora jaka drzava. Svoju snagu je stekla jer je kontrolisala takozvanu 'kapiju naroda' prostor Kavkaza i celokupnu trgovinu koja je tim putem isla. Kupovali su robu sa jedne strane Kavkaza, a prodavali je sa druge strane, a od svakog trgovca uzimali neki procenat od vrednosti robe za prolazak kroz 'kapiju naroda'. Postali su i vojna sila koja je bila u cestim sukobima sa hriscanskom Vizantijom i Arapima Muslimanima.

U toj drzavi je bilo vise naroda mnogobozaca. U jednom trenutku je za dalje jacanje drzave bilo neophodno da postoji jedna vera. Car ili kako se vec zvao njihov vladar, je odlucio da drzavna vera ne bude Islam, jer bi se mozda podredili Arapima, a dosli u jos veci sukob sa Vizantijom, a iz istih razloga nije bilo prihvatljivo ni Hriscanstvo. Odlucili su da im drzavna vera bude Judaizam, buduci da su imali na svojoj teritoriji malu koloniju Jevreja na Krimu. Prihvatajuci verske knjige pisane na Hebrejskom i Jevrejskim pismom pocelo je postepeno sirenje tog jezika i pisma. Medjutim Hebrejski se sirio, ali i mesao sa jezicima naroda koji su ziveli na tom prostoru, i iz te mesavine nasao je Jidis sto je Nemacki naziv za taj jezik.

Nadam se da sam ti ovim malo razjasnio istoriju nastanka Jidisa.

Pozdrav.
[ zofr @ 13.03.2009. 01:22 ] @

Ovo sto ste napisali ima logike (ako je tacno), i sada mi je jasna razlika izmedju Jidisa i Hebrejskog. Da li mi je tacan zakljucak da Judaisti ( u smislu vere) nisu svi Jevreji, odnosno Sefardi?

Hvala svima.