[ Odin D. @ 13.04.2009. 14:55 ] @
Imam jedno pitanje za one koji se razumiju u hemiju i problematiku eksploziva.

Kada se aktivira neki eksploziv nastaje udarni talas blabla neke brzine... sto je valjda posljedica ekspanzije oslobodjenih gasova koji nastaju u reakciji... Cini mi se da je valjda tako, ispravite me ako gresim.
Ako je to tako, mene onda zanima sta biva kasnije sa tim gasovima, tj. ako bi pod pretpostavkom parce nekog eksploziva, npr. dinamita, eksplodiralo u nekom hermeticki zatvorenom cilindru (a da ga pritom ne raznese), da li bi u tom cilindru ostao taj gas kasnije pod pritiskom ili jok?
[ Darko Nedeljković @ 14.04.2009. 21:05 ] @
Ostao bi, naravno.
[ galet@world @ 18.04.2009. 06:03 ] @
Citat:
Odin D.: Imam jedno pitanje za one koji se razumiju u hemiju i problematiku eksploziva.

Ima tu mnogo pitanja.
Jedno pitanje je da li bi pod takvim uslovima dinamit mogao eksplodirati ili koja količina dinamita ne bi mogla eksplodirati.
Drugo pitanje je zbog čega gasovi ekspandiraju.
Treće pitanje je kolika je zapremina ekspandiranih gasova i od čega zavisi
Četvrto pitanje je koliko traje eksplozija
Peto.... i t. d.
Teško da na ova pitanja može odgovoriti čak i stručnjak koji se bavi fenomenom eksplozije, akamoli nestručnjak.
Bilo bi vrlo interesantno čuti šta se o tome zna.
[ Odin D. @ 19.04.2009. 02:12 ] @
Pa sa eksplodiravanjem ne bi trebalo biti problema u svakom slucaju :)
Koliko ja znam, vecina eksploziva ima u sebi sve sto je potrebno za eksploziju (kiseonik itd...) tako da sto se tice eksplozije svejedno je u kakvom se "mehanickom" okruzenju eksploziv nalazi - trebalo bi da drmne.

Mene zanima najvise da li se sa tim gasovima koji nakon eksplozije borave pod pritiskom u zatvorenoj komori nesto desava ili ne? Npr. da li se u takvim uslovima desava neki proces kojim se oni mijenjaju tako da se taj pritisak sa vremenom smanjuje, i ako da - koliko brzo se to desava, i slicna pitanja.
[ pantic68 @ 19.04.2009. 10:08 ] @
Pa naravno da se desava, gasovi se hlade. Prilikom eksplozije oslobadjaju se gasovi cija je zapremina naprimer 1K puta veca od zapremine eksploziva ali i energija, toplota sto cini zapreminu gasova jos mnogo puta vecom. Uzmi recimo smesu metana i kiseonika koja posle sagorevanja daje CO2 i vodu sto na sobnoj temperaturi ima mozda i manju zapreminu od prvobitne smese ali na 2-3K C stvara ogroman pritisak.
[ štampar @ 12.10.2009. 02:02 ] @
Ali zašto je to interesantno?Ovde uvek ljude interesuje:gde da ga nabave,kako da ga naprave sami,kakav detonator mogu da koriste,ko može da im nabavi-napravi tajmer,daljinsku komandu,neki još sofisticiraniji sistem detoniranja....a šta bude s gasovima koji bi eventualno ostali zatvoreni u nekom prostoru..??..nikog ne zanima??
[ yolja624 @ 12.10.2009. 06:40 ] @
Nabavka vjerovatno zanima one koji se opasu explozivom pa grunu na nekoj pijaci u Dzalalabadu ili nekom slicnom exclusive mjestu.
Mada vidim da smo kolege po "profesiji nezaposlen", pretpostavljam da ti je "puko film" pa sad skupljas materijal? :)
Ubilo se za MadZone.
[ Mr. Rejn @ 12.10.2009. 10:08 ] @
Citat:
štampar....a šta bude s gasovima koji bi eventualno ostali zatvoreni u nekom prostoru..??..nikog ne zanima??

Pa ako je taj prostor u stanju da podnese pritisak proizvoda detonacije ti gasovi bi ostali u prostoru i neki bi se kondenzovali u kapljice (npr. vodena para-zavisno od hemijskog sastava materijala). Ako ne može, dolazi do deformacije i rasprskavanja prostora na komade. Zavisi šta je "prostor": neka prostorija, ili ambalaza u kojoj je reaktivna materija...
[ štampar @ 12.10.2009. 10:29 ] @
Kolko znam uglavnom se stvara vodena para....i uvek je svrha da se neki prostor raznese a ne da se uhvate produkti sagorevanja(eksplozija=''momentalno'' brzo sagorevanje)....
Pozdrav nezaposleni kolega iz RS (i komšija),puca mi film polako a vidim da demineri po Iraku i Afganistanu mlate dobre pare...-otud moj interes za ovu temu....a eksploziv bolje da niko ne izmisli..!
[ Mr. Rejn @ 12.10.2009. 13:56 ] @
Sastav gasovitih proizvoda razlaganja zavisi od sastava eksplozivne materije (EM).EM mogu biti za početak organske ili neorganske materije. Neorganske mogu biti jednokomponentne (npr. olovo azid) ili eksplozivno-pirotehnicke smese-čvrste,tecne i gasovite (tipa crnog baruta ili tzv.flash prah: kalijum perhlorat i aluminijum, smesa vodonika i kiseonika ili butan gasa i vazduha).Cvrste neorganske EM uglavnom ne stvaraju vodenu paru kao proizvod reakcije osim pomenutih smesa gasova:vodonik+kiseonik->H2O,ugljovodonici sagorevaju u kiseoniku stvarajuci CO2 i H2O (u obliku vodene pare).Vojne EM uglavnom sve stvaraju vodenu paru ali uz ostale gasove (NO,NO2,CO,CO2,N2 i elementarni ugljenik u obliku cadji-otud crni dim) koji zatim vrse pritisak na okolinu vrseci njeno komadanje i drobljenje.Crni barut npr. ne stvara vodenu paru vec azot (N2).

Ponekad se hvataju proizvodi sagorevanja u svrhu termodinamičkih ispitivanja EM tokom razvoja i testiranja istih (tzv. toplota formiranja i ostali parametri).

Zapravo eksplozivi su veoma korisni.Ali su mač sa dve ostrice-sto je nesto mocnije,veca je i mogucnost zloupotrebe.Uzmi nož:bez njega ne mozes da sečeš lebac,ali isto tako mozes da ga gurneš nekom u džigericu.Kako da napravis tunel kroz planinu ili da izdrobiš rudu na površinskom kopu,rascistiš prostor za izgradnju nove zgrade,jeftino srusis objekat ili zardjali most,ugasiš zapaljenu naftnu bušotinu,probušiš rupu u debelom gvozdju,lansiraš komunikacioni satelit u orbitu.Bez eksplozija ne bi radili klipni motori.Da nekad neka supernova nije eksplodirala i fuzijom stvorila teške elemente od kojih je izgradjen naš svet i mi sami,ja sad ne bih mudrovao na forumu.

A to za deminere se slazem:to i mene interesuje gde, šta i kako.Samo da nije pijaca u Jalalabadu...