[ vladr85 @ 13.06.2009. 12:11 ] @
Primetio sam pokusaj da se stvori stereotip kako su strukovni studiji manje vredni od akademskih. Ne treba posmatrati sistem tako crno belo, jer to prosto nije cilj bolonje.

Postavimo sebi jedno logicko pitanje: Zasto bi neko upisao 3 god strukovnih studija ako su strukovni studiji manje vredni od akademskih...? Nemojte samo reci da su strukovni studiji vezani za vise skole, jer to zakonski nije tacno, uz to strukovni studiji se izvode i na fakultetima i pogotovo strukovni specijalista koji je u rangu mastera, a ako je dvogodisnji onda je potpuno identican sa masterom, a to lepo dokazuje i dodatak diplomi.

Ja bih vam samo skrenuo paznju na cinjenicu, da su nekadasnje vise skole da bi dobile akreditaciju (kako u celini tako i za pojedinacne smerove), morale da dovedu nove kadrove (nove doktrore nauka), da promene plan i program, i osavremene svoje labaratorije, te samim tim podignu kvalitet nastave, i ne smeju biti DISKRIMINISANE i tretirane kao vise skole (one koje to nisu uspele, znase sta sledi).

Ne bih se slozhio sa nekim tvrdnjama da su strukovni studiji ispod akademskih, iz prostog razloga shto su to dva paralelna sistema studiranja, a ne hierarhijski podredjena. Kada smo kod matematike, Vasa teza ne mora biti tacna, ali je ne iskljucujem.

Elem, ako na nekom fakultetu osnovni akademski studiji traju 3 godine, a na drugom cetri, slozicete se da nije isto ako studirate medicinu i pravo, te samim tim na nekim studijskim programima je obim nastave takav da se ne moze izvesti kroz tri godine. Problem nastaje ako imamo dva srodna fakulteta koji imaju slicne programe, a na jednom studije traju 3 dok na drugom 4 godine. Ali to nema nikakve veze sa strukovnim studijama, te nije umesno vrsiti degradaciju postojecih (akreditacijom one su dostigle visok nivo, kao shto sam vec objasnio).

A razlog za ovu tvrdnju je sto na strukovnim studijama trebalo bi da budu stecena prakticna znanja, a na akademskim teoretska, kako je to vec vise puta naglasavano na raznim forumima. Samim tim ove dve vrste studija su konkurentne. I naravno, akademski ne iskljucuju praksu, ali je akcenat na teorisanje, a isto vazi i za strukovne samo obratno.

Takodje imam potrebu da naglasim da treba praviti razliku izmedju specijalistickih AKADEMSKIH, i specijalistickih strukovinh studija. Ako gledamo hierarhijski imamo Doktora nauka > Akademskog specijalistu > Mastera > akademskog inzenjera.

Dakle, lepo stoji da se drzanje nastave u obrazovnim ustanovama mozhe baviti samo akademski specijalista. To je bitno naglasiti, jer u zakonu ne stoji da tu funkciju mozhe obavljati neko ko je zavrshio "strukovne specijalisticke studije". Vec samo neko ko je zavrsio "specijalisticke studije". Dakle akademske.

Elem jos jedna mala ispravka: Nakon zavrsetka STRUKOVNIH specijalistickih studija dobicemo nazivm strukovni inzenjer toga i toga, pa onda crtica, pa rec specijalist (na primer struk. ing. elektrotehnike - Specijalist) a ne diplomirani ing. elektrotehnike - Specijalist jer ovo drugo zvanje odnosi se na AKADEMSKOG SPECIJALISTU (koji je jachi od mastera, ali slabiji od doktora nauka).

Bilo kako bilo, po novom zakonu ne postoji VI i VII i VIII stepen te koliko god neko zheli da pokaze kako je strukovni specijalista nesto lose, to prvo zakonski ne pije vodu jer i master i specijalista su u istom rangu, drugo master nece imati prakticna znanja koje specijalista treba da ima, te samim tim pitanje je kako ce poslodavci da gledaju na mastera kada se sve ovo resi.

Naravno, razlika mozhe da bude neshto tipa II/1a (stru. spec.) i II/1b (master) i II/2(spec.) . Mislim da bi to bilo najlogicnije, a razlog je sto su i ranije postojale 4god i 5god fakulteti ali su prava bila slicna. A sta cemo sa mogucim MBA? Neka me neko ispravi ako gresim, ali zar ne stoji da struk. spec traju minimum 1 god. dakle mogu i 2 i da po bodovima budu ekvivalentni masteru! Znaci MBA bi zakomplikovao moguci novi okvir kvalifikacija.

I specijalista strukovni i master imaju dakle svoje mane i svoje prednosti. I sustinski ako je nekom bitna diploma fakulteta, moze je dobiti sa bilo kojim od ove dve vrste studija.

Kada bude donet (nadam se da necemo cekati josh 10tak god) novi Nacionalni Okvir Kvalifikacija, kao sto je to uradjeno u Hrvatskoj vec odavno, znacemo "finese" izmedju mastera i specijaliste, ali ako bude bilo kao shto je to slucaj kao kod nasih suseda, ova dva zvanja bi kada je rec o vazenju na papiru, bila ista.

Neko je rekao da je bitno znanje, a ne zvanje. Slazem se da je znanje bitnije od zvanja, ali ako nema zvanja, pitanje je da li ce neko da nas pozove na intervju i proveri nase znanje.

Za kraj ovog posta bi napomenuo da Nacionalna sluzba za zaposljavanje na osnovu starog nacionalnog okvira o kvalifikacijama tretira 3 god. studija kao VI/2 stepen bez obzira da li su akademski ili strukovni.

Izvinjavam se za predugacak post, ali jednostavno morao sam da kazem sta imam, jer ne mogu vise da slusam kako se vrsi diskriminacija na racun strukovnih studija.
[ BBS @ 14.06.2009. 12:25 ] @
Nisam bas siguran da se bas tako olako sve oze izjednaciti a da postoji velike nedorecenosti u samom bolonjskom procesu pa i u titulamapostoji

Kako mogu specijalista strukovnih i specijalista akademskih biti isti. Nikako jer pre svega specijalista strukovnih ima zavrsenu visu skolu u rangu bachelor a potom tu specijalizaciju a akademski ima zavrsen master plus specijalizaciju (dakle bar godinu dana vise studiranja na tezem programu ) a na kraju ima ju i jedan i drugi zvanje specijaliste (doduse sa onom razlikom akademski strukovni ali ipak specijaliste)

I i jos jedan problem sta kad dosadasnji diplomirani zavrsi specijalizaciju iz strukovnih specijalistickih studija
[ vladr85 @ 14.06.2009. 12:42 ] @
Citat:
Kako mogu specijalista strukovnih i specijalista akademskih biti isti. Nikako jer pre svega specijalista strukovnih ima zavrsenu visu skolu u rangu bachelor a potom tu specijalizaciju a akademski ima zavrsen master plus specijalizaciju (dakle bar godinu dana vise studiranja na tezem programu ) a na kraju ima ju i jedan i drugi zvanje specijaliste (doduse sa onom razlikom akademski strukovni ali ipak specijaliste)


Upravo vrshite diskriminaciju strukovnih studija! Kao shto sam napisao iznad strukovni studiji nemaju veze sa vishom shkolom jer vishe su morale da se nadograde na Visoke skole, i mogu biti akadmske ili strukovne! Ako vi kazhete da je visoka isto shto i visha, vi time ponizhavate ne samo studente koji rade 3 godine po novom planu i programu kao i studenti na akademskim studijama, vec ponizhavate i odredjene ugledne fakultete! Na primer u Nishu postoje strukovni programi na Elektronskom fakultetu. Molim Vas da pravite razliku izmedju Vishih i Visokih shkola. Visoke shkole su nove institucije i ponavljam one su akreditacijom pokazale da ispunjavaju uslova za obavljanje Visokih studija, dakle kao i fakulteti.


A ko govori o specijalisti akademskih studija?

Da bi bio spec. akademskih studija ti mora da budesh iznad mastera, a to lepo i stoji u mom predhodnom postu, pogledaj opet. Ali master i struk. spec. mogu da traju oba po pet god i u tom sluchaju strk spec i master bi bili identicni po broju bodova.

Okreni obrni, nacionalni okvir kvalifaikacija (NOK) razjasnice, do tada mozhemo da se kockamo... strukovni ili akademski pitanje je sad?

A sto se tiche drugog pitanja, spec. strukovni su podcenjeni do te mere da shto se tiche diplomiranog i da zheli nema gde da upishe stuk. spec. studije. Ali shta cemo sa inzenjerima trogodisnjim, dakle VI/2 koji ne mogu na akademske, a struk. spec. za el. ing postoje samo na FTN (FON nije dobio akreditaciju), i pitanje da li su akreditvoane.


Dakle ing. mozhe da se slika, i da krene shkolovanje iz pochetka. A da je znao ne bi upisivao strukovne, medjutim ima takvih sluchaja, to su generacije 04/05, 05/06 i 06/07.... Ti ljudi su izigrani!

Sem toga shta cemo sa inzhenjerom koji je zavrshio u ranijem periodu, on da je znao da ne mozhe da nastavi na fax mozhda ne bi ni upisao tadasnju vishu. Zapravo, ponavljam, on mozhe, ali od 1 god.

A uzmimo sad na kraju i mastere, imamo situaciju da za upis mastera mora da se izdvoji preko 120 000 i vishe, a pri tome da se odradi transfer program (ako je u pitanju 3 god osnovni akademski), i sad zamislite nekog ko je iz unutrasnjosti i zheli da nastavi master studije na fon-u. On mora da izdvoji godisnje oko 4000 eura, a prosechna plata je 300 eura.

Ili primer fakulteta gde se vrshi diskriminacija tako shto se upisuju prvo oni na budzetu na master, pa tek onda ako ostane slobodnih mesta neko ko je SAF, pa samim tim iako neko ko je SAF mozhda ima prosek 9.0 nece moci da upishe master studije jer prosto nece biti mesta. A da ne govorim o tome shto mora da izdvoji nenormalno veliki novac.


Mala digresija. Izvinjavam se. Sustina je da master traje 5 god, ali strukovna spec 4. god ili eventualno 5. god. i to nema, ponavljam veze sa SPECIJALISTOM, dakle bez naznake strukovni, koji je u sustini jedna ili dve god doktorskih studija i postojao je i u starom zakonu.

I opet postavljam pitanje shta da rade studenti koji su do sada pukli i preko 300 000 i to samo za shkolarinu, a da ne uzmemo u obzir stanarinu koaj je josh oko 2000 eura, i pri tome dodju do saznanja da ne mogu da nastave studije jer se strukovni specijalista diskriminishe i skoro ni jedan fakultet nema strukovne programe! Sramota i lopovluk!

[Ovu poruku je menjao vladr85 dana 14.06.2009. u 13:53 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao vladr85 dana 14.06.2009. u 14:05 GMT+1]