[ Bl00daXe991 @ 05.09.2009. 01:45 ] @
da li ima neko??
[ enaB @ 08.09.2009. 08:09 ] @
http://www.mikroknjiga.co.yu/s...nd=c%2B%2B&FindEnter=Enter
[ Fiki035 @ 12.10.2009. 23:37 ] @
Ja ti preporucujem knjigu Lasla Krausa, jako je lepo napisana, kako za pocetnike tako i za napredne programere, uz knjigu najbolje je da imas i njegovu zbirku zadataka, tu su ti lepi primeri problema koji mogu dosta da koriste, ako te zanima jos nesto posalji mi PM
[ 574nk3 @ 13.10.2009. 08:27 ] @
Meni je odlična knjiga bila C++ izvornik
1. http://www.mikroknjiga.rs/store/prikaz.php?ref=86-7991-107-0

Što se tiče domaćih autora meni su jako dobre bile knjige Darka Milićeva
1. http://www.mikroknjiga.rs/store/prikaz.php?ref=86-7555-037-5
2. http://www.mikroknjiga.rs/store/prikaz.php?ref=86-7555-160-6
[ Nedeljko @ 14.10.2009. 20:04 ] @
Pridružujem se u preporuci Lasla Krausa, kao odlične uvodne knjige u C++. E, za profi će ti posle ipak trebati nešto ozbiljnije, ali Kraus je dafinitivno odličan izbor za prvo čitanje.
[ mP-programer @ 15.10.2009. 12:29 ] @
+1 za knjigu Lasla Krausa za pocetak ucenja C++.

Ako budes mogao vidi da posetis neko od njegovih predavanja,
koja su super dopuna uz ovu knjigu (mislim drzi predavanja u letnjem semestru na VETS-u).
[ __Botja__ @ 23.10.2009. 00:27 ] @
Meni se iskreno ne svidja knjiga Lasla Krausa za C++... Jednostavno, to je sve mnogo kompresovano u malom prostoru, da bi moglo da se 'zbudzi' za jedan semestar na ETF-u... Nisam neki sagovornik bukvalnog prevodjenja racunarskih termina na srpski jezik, i to ume da mi zasmeta nekad kod njega... Napominjem da sam jos u fazi ucenja ovog jezika, jer to polazem tek u ovom semestru, i da mozda gresim, ali trenutno imam ovakvo misljenje. Ne svidja mi sam pristup, mislim da je dosta zastareo, ali ok, knjiga je namenjena studentima, pa sve mora da bude 'skolski'... Inace, sto se tice njegovih predavanja, ne znam kako je na visoj elektrotehnickoj, ali ovde kod nas on drzi vezbe na objektnom 1, i mogu vam reci da je ogroman broj ljudi otislo kod drugog asistenta posle prvih par casova... On sedi, seta misem po onom ekranu sto izlazi na projektor, i cita sa onih slajdova recenicu po recenicu, sto je po meni nedopustivo. Da se ne lazemo, ja mislim da je on sto se tice programiranja jedna od vecih faca kod nas, ali jednostavno mislim da ne ume da prenese to znanje onako kako meni to odgovara...

Ako vec mislite da odete na neka predavanja vezana za C++, moj iskreni savet je da odete kod drugog asistenta, da ne pisem sad imena, glupo mi je :)...
I da, neko je gore pomenuo knjigu Dragana Miliceva, na koga je ETF bukvalno ponosan sto ga ima, tako da ce mi sledeci korak biti nabavka iste, pa cemo da vidimo... :)

Pozdrav
[ EArthquake @ 23.10.2009. 07:06 ] @
Za pocetak Kraus definitivno

a za naprednije , video sam da ima Bjarne Stroustrupovih knjiga
C++ izvornik i sl

(mada , kolko se C++ zakomplikovao , siguran sam da ni Bjarne ne zna kako sta radi:))) )
[ Nedeljko @ 24.10.2009. 17:24 ] @
Citat:
__Botja__: Nisam neki sagovornik bukvalnog prevodjenja racunarskih termina na srpski jezik, i to ume da mi zasmeta nekad kod njega...


Pa, on i ne prevodi bukvalno, već prirodno i u duhu jezika. Što se prevoda tiče, on bi trebao da bude referenca dugim prevodiocima. Jednostavno, odlični su mu.

Jedino bi bilo dobro da se prilikom prvog navođenja nekog pojma navede u zagradi engleski termin, jer će engleska terminologija programerima svakako biti potrebna. Na srpskom se definitivno ne može reći srčovanje, disambiguisanje, pointovanje itd. Jednostavno, ne može, jer te reči u srpskom jeziku ne postoje i ne razume ih onaj ko ne zna enleski, a takav tekst neće razumeti ni Amerikanac koji ne zna srpski. Ako će se već pisati tako, onda treba napisati ceo tekst na engleskom jeziku, tj. za englesko govorno područje.
[ EArthquake @ 25.10.2009. 08:24 ] @
ovde problem kod prevodjenja nastaje zato sto
objekta netodologija sama donosi mnogo novih pojmova
koji su i bez prevodjenja na srpski prilicno konfuzni

cak se i u razlicitoj literaturi na engleskom pojedini pojmovi zovu drugacije
ali ne treba ici u krajnost kod prevodjenja


s druge strane , smatram da je mnogo korisnije koristiti literaturu bas na izvornom jeziku , bar za ovu nauku,
pogotovu ako vam engleski jezik predstavlja problem
jednostavno , neophodan je, pa ga je bolje sto pre savladati , uz malo muke mozda ,
ali se isplati

primera radi, ove godine na faksu slusam numeriku i programske prevodioce
iz numerike koristimo Scientific Computing kao udzbenik , a iz prevodioca Dragon book naravno
mislim da nikome nije palo na pamet da dragon book prevodi na srpski
tako da imamo na raspolaganju samo engleska izdanja , sto ja smatram pozitivnim
ali gomila kolega (i koleginica :) ) ima problem s time jer ne znaju engleski kako treba , pa se bune
a ja ne vidim drugi nacin da nauce osim da citaju , a nadam se da se svi slazu da je engleski jezik neophodan , da podjemo samo od MSDNa i man stranica ...

(wow , malo mi je konfuzna struktura recenica , tek sam otvorio oci ... :) )
[ Nedeljko @ 25.10.2009. 12:52 ] @
Važnost engleskog u ovoj struci ni najmanje ne osporavam (štaviše, nezavisno od struke i posla, danas se neznanjem engleskog samoodseca od interneta), mada sam čuo za vrsne programere koji ne znaju engleski.

Ne vidim nijedan razlog za upotrebu reči "šortkat", "rekomendacija" i "permisija", pa ni odomaćenih "vajerles" i "brauzer". Kad je sve moglo da bude bežčno, zašto internet mora da bude vajerles? Browser je internet čitač i to će svako razumeti, a rekomendacije i permisije će razumeti manji broj ljudi nego što neće (razumeće samo oni koji znaju engleski). Font je takođe prihvaćen bez ijednog razloga (pitajte slovoslagače kako se to zove).
[ X Files @ 25.10.2009. 17:37 ] @
^
Off topic (u vezi terminologije):
http://www.pcpress.co.yu/saradnik.asp
Citat:

...
Sve nas koji se bavimo kompjuterima bije glas da smo unakazili jezik utrpavajući u njega gomilu stranih reči koje čas pišemo u originalnu a čas "prepevavamo". Zamislite samo, neko piše reči kao bafer ili debager, pored naših lepih reči tampon i islednik. Dobro, ova dva prevoda su stvarno karikatura, ali je činjenica da se dobar deo stranih reči može "prepevati" tako da sasvim pristojno zvuče. "PC", što se terminologije tiče, neguju jednu prilično fluidnu praksu koja se može iskazati rečenicom "piši kao što govoriš". U svakodnevnom računarskom razgovoru neke reči su prevedene: svi, na primer, kažemo miš (a ne mouse), prekidač (a ne switch), matična ploča (a ne motherboard), programski jezik (a ne programming language) i tome slično. Sa druge strane, kažemo i hard disk, flopi, bekap, bajt, modem... Čudno je i to što se neke reči pišu "prepevano" (hardver, softver, interfejs...) a neke u originalu (backup).

Možda ćete pomisliti da pravilo "piši kao što govoriš" može predstavljati ozbiljan problem ako se u raznim sredinama govori različito. Srećom, iskustva nam govore da se u čitavoj zemlji (pa čak i onoj bivšoj) za iste kompjuterske termine uglavnom koriste iste reči. Primetićete povremeno pokušaje "totalnog prevođenja", pre svega u raznim udžbenicima, ali su male šanse da ti prevodi budu ozbiljnije prihvaćeni; možda bi te šanse bile veće kada svako ko prevodi ne bi prevodio na svoj način. Sve u svemu, jezik je suviše živa i fluidna stvar da bi se mogao "tek tako" normirati. Oslušnite okolo kako se govori, pogledajte kako u "PC"-ju pišu drugi, usvojite takvu terminologiju i ne brinite previše o tome.
...
[ Nedeljko @ 26.10.2009. 15:14 ] @
Jezik je malo ozbiljnija stvar da bi ga neki novinarčić kompjuterskog magazina mogao tako oklagijom preseći. Fluidan je, ko ga šiša. Pa, ne može tako. U svim ozbiljnim zemljama se jezikom bave akademici po institutima, a ne novinarčići nekih nejezičkih magazina.

Jezik je kod nas pao na toliko niske grane da su mnogi članovi ovog foruma funkcionalno nepismeni - ne razumeju smisao par prosto proširenih rečenica. Napišeš im jedno, a po odgovorima vidiš da su razumeli nešto sasvim drugo i da imaju ozbiljan problem da ukapiraju šta je pisac hteo da kaže.

Funkcija jezika je omogućavanje komuniciranje i to tako da se sagovornici razumeju, tj. da onaj ko piše ume da izrekne svoju misao jasno, tačno i nedvosmisleno, a da ona druga strana razume taj smisao, te da se misao prenese jasno, tačno i nedvosmisleno. U suprotnom, jezik ne obavlja svoju funkciju, bar ne u punoj meri.

Ako je jezik previše fluidan, onda ga niko ni u jednom trenutku neće znati i neće ostvarivati svoju funkciju. Ako je nepromenljiv, neće odgovarati novim potrebama, jer se potrebe stalno menjaju. To su dve krajnosti, koje ne doprinose ispunjavanju funkcije jezika, već naprotiv. Jezik se mora normirati i mora se menjati i prilagođavati novim potrebama. Naravno da se to ne može raditi "tek tako", jer treba naći najbolji kompromis između suprotstavljenih ciljeva. Upravo zbog toga i postoji Institut za Srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti.
[ plague @ 29.10.2010. 17:51 ] @
Da ne pokrecem novu temu:

Kao sto znate poceo je novi sajam knjiga, jos malo i zavrsava se. Posto mi drug rece da je nasao knjigu o Javi 50% jeftinije nego sto je inace, htedoh da pitam za preporuku o nekoj knjizi o jeziku C++. Pocetnik sam, ne bas totalni, ali jesam. Treba mi nesto sto obuhvata dosta i nije pisano na totalno advanced nivou, ali ni da nije za dummies. Za sada imam jednu preporuku za "Misliti na jeziku C++" od Bruce Eckel-a. Da li da uzimam to ili ima nesto bolje?

Hvala.
[ Mihajlo Cvetanović @ 30.10.2010. 17:09 ] @
Evo ovde imaš razne ideje za knjige sa ocenom za koju je publiku

http://stackoverflow.com/quest...finitive-c-book-guide-and-list