Možeš ovdje sam izračunati
http://www.sucic.info/voz/kocenje.php

Oko 20 metara je trag kocenja ako ides 60 na sat, u nekim suvim uslovima, ako ne gresim...

(kazem "oko" jer ima tu dosta parametara koji uticu na trag kocenja osim
brzine vozila i koeficijenta trenja sa podlogom)

Principijelno pitanje:
Da li je u principu pogrešno suditi o brzini vozila na osnovu traga kočenja?
ili
Da li intenzitet kočenja vozila može biti takav da pređe manji zaustavni put
a da uopšte ne ostavi trag?

Anti Blokadni Sistem kočnica smanjuje put kočenja.
Koeficijent trenja mirovanja je osjetno veći od dinamičkog.
ABS sprečava pojavu klizanja gume tako što pomalo popušta
i omogući okretanje točka.Na kontaktnom mjestu gume i
podloge imamo statičku silu trenja.Ali i pri ovakvom kočenju
mogu se utvrditi tragovi iako nisu masno crni.

Iz zakona o održanju energije slijedi da se kinetička energija
vozila pri kočenju pretvori u rad trenja i konačno u toplotnu
energiju.

Ek=Rt

Pa se iz puta kočenja s dobije brzina kretanja.
(g=9.81m/s^2,a koeficijent trenja za onaj
gore slučaj je oko 0.6)



v=13.2 [m/s] ili v=47.7 [km/h]

Ovo je vrlo gruba računica,ali prilično tačna.
Vještaci uzimaju u obzir i gubitak kinetičke
energije zbog udara,a na osnovu empirijskih tablica.
Takođe i koeficijent trenja koriguju empirijskim
faktorima koji ovise o nagibu puta,vlažnosti,
prašnjavosti,vjetru itd.Za točak koji ima osjetno
kraći trag kočenja uzima se da je onu razliku kočio
statičkim trenjem.Ovi empirijski faktori su urađeni
testiranjem.

Metoda procjene brzine na osnovu traga kočenja je
pouzdana i prihvata se na sudu.Ako su vještaci
korektni i savjesni greška je manja od 10%.

Pobijanje vještaka je moguće samo ako su
površno,nesavjesno ili tendenciozno procjenili
stanje podloge.

Tako je Milane, dobro bi bilo, ako ti je poznato, da objasniš princip rada ABS, naime,
nije mi jasno kako taj sistem sprečava proklizavanje. Da li ga u jednom trenutku dozvoli
da bi na osnovu sile kočenja neposredno pre proklizavanja ustanovio kolika je ta
optimalna sila kočenja, ili možda nekako drukčije?

Hvala vam ljudi.
Bio sam na sudu. Samo sam se trebao izjasniti o krivici.
Ne mogu da vjerujem da mi se stavlja na teret da nisam prilagodio brzinu uslovima i stanju puta.
Kratak opis puta: Magistralni put koji spaja dvije države. Noć. Vedro. Temperatura cca:7-8 celzijusa. Vjetar (u leđa). Nema magle, leda, snijega, kiše, slane... Ograničenje: 60km/h. Moja brzina: kažu nije još vještačeno. Nude mi da prihvatim dio krivice i platim kaznu od 50€? Zašto???
Udarac nije prednom stranom već u prednji desni blatobran. To jest između blatobrana i vrata. Kočio sam posle kontakta. Tragove sam naveo. Možda sam kiksao što sam posle zaustavljanja sklonio auto sa lijeve na desnu stranu. Time sam se pomjerio od tragova kočenja...
Ne znam. Imam osjećaj kao da me neko hoće prevariti...
Da nije žalosno, smijao bih se...
Izjasnio sam se da nisam kriv...
Kao što i nisam...
Sad ide dokazni postupak, suđenja, itd... Mogu misliti kakvo je to maltretiranje...

Mehanički sistem koji sprečava naglo zaustavljanje okretanja
točka prvi put je upotrebljen na avionima.Zamajac koji rotira zajedno sa točkom otvarao bi ventil na kočionom cilindru
u srazmjeri sa razlikom u broju okretaja točka i zamajca.Pritisak u cilindru opadne ,i na ovaj način se postizao linearni prirast sile kočenja,a točak se uvijek okreće.Dotad su piloti morali to raditi
na osjećaj.Mala greška i zapali se guma,sa havarijama koje slijede.

Pokušaji sa čisto mehaničkim rješenjima kod automobila su
propali zbog nesigurnog rada.Razvoj elektronike 70-tih omogućio
je uvođenje ABS u auto industriju.I ovdje se regulira pritisak
na svakom kočionom cilindriću sa nekoliko hidrauličnih ventila.
Na svakom točku nalazi se elektronski senzor za određivanje
broja obrtaja.Isprogramirani kontroler pomoću višestrukih električnih komandi upravlja pritiscima
na kočionim cilindrima i usklađuju brojeve obrtaja.
Ovi sistemi osim snažnijeg kočenja čuvaju gume a i volan funkcioniše.
ABS sistemi se i dalje usavršavaju.