[ uspeh @ 07.03.2010. 18:45 ] @
Prilikom gledanja raznih tema na ovom sajtu primetila sam da se spominju oblasti elektro struke, a posto je tesko naci posao u ovoj oblasti volela bih da me neko posavetuje ili uputi mozda na neku firmu koja se bavi elektro strukom ( imam iskustvo u radu popunjavanje stampanih ploca raznih el.komponenti,dobro poznavanje el.komponenti, lemljenje smd, el.seme ... ) hvala unapred
[ uspeh @ 08.03.2010. 20:05 ] @
Ima li neko spisak nekih firmi el.struke? gde su svi nestali kada meni treba odg.na ovu temu
[ rsinisa @ 08.03.2010. 20:32 ] @
Ne znam šta da ti kažem, a da ne zvuči negativno. Ukratko, elektronikom se bavim dugo, kao i dobar broj ljudi ovde na forumu, ali ja već neko vreme razmišljam šta raditi u slobodno vreme kao dopuna budžeta, a da nije elektronika jer tu, sem nekog ličnog zadovoljstva i druženja sa interesantnim i pametnim ljudima, nema skoro ničeg drugog, a ponajmanje neke zarade od koje može da se živi. Ima i takvih poslova u elektronici, ali su JAKO retki u ovo vreme na ovim prostorima.
A što se tiče spiska, verovatno će ti internet dati jako veliki broj firmi. Kreni od npr. žutih strana.

Pozdrav.
Sinisha

P.S. Ako naidješ na nešto profitabilno, javi ovde, ima još zainteresovanih.
[ Mesecar @ 09.03.2010. 07:58 ] @
za sada 2 firme koje se bave usluznim punjenjem pcb-a:

http://www.is-ems.com/

http://www.dkts.co.rs/srpski/index.html

inace, po oglasima sam cesto nailazio na ponude za takve usluge ali ne znam da li su imale uspeha.
[ veselinovic @ 09.03.2010. 17:17 ] @
E Sinisa,
ja davno rekoh

mA=mEvrad
kA=kEvrad

Ja sam prestao sa elektronikom prije 4 godine. Jos uvijek me ( kao narkomana) ponekad uhvati kriza i zelja za lemljenjem.
Silom prilika sam se tada i odselio od kuce, a radionica ostala.
Jesenas sjednam malo za sto popalim instrumentaciju i samo sto nisam zaplakao.

Ali prodje to brzo.
[ uspeh @ 09.03.2010. 19:01 ] @
Hvala hvala... pretpostavljam da je tako mada kada pogledam koliko se samo u beogradu u toku jednog dana kupi el.komponenti (a to su sve sitne komp.koje se leme) pa prosto mi je nejasno da te firme nemaju potrazivanje radnika za lemljenje. Vuce me nostalgija za tim poslom, pa bih se oprobala opet ali izgleda nema nade :-) pozzz

[Ovu poruku je menjao Gojko Vujovic dana 11.03.2010. u 11:01 GMT+1]
[ rsinisa @ 09.03.2010. 19:27 ] @
@ veselinovic
Znam Jovane, ta tvoja rečenica mi često odzvanja u glavi, ali nije lako naći posao u drugoj branši, pogotovo kada te godinama poznaju isključivo kao elektroničara. A i iskustvo je veliko, mnogo je vremena uloženo u to znanje, ali džaba ... No, ne predajem se.

@uspeh
Nekih 10 godina sam imao proizvod koji se solidno prodavao pa sam povremeno imao kampanje u kojima se lemilo preko 2000 lemnih tačaka dnevno zajedno sa svim pratećim radnjama pre i posle lemljenja. I za te kampanje sam angažovao samo jednu osobu. Hoću da kažem da je ovde tržište malo tako da mali broj ljudi završava posao za količinu koja može da se proda.
A te komponente koje se kupuju uglavnom leme sami kupci, ili već imaju nekoga ko to radi jer, kako sam malo pre objasnio, potrebe nisu velike.

Pozdrav.
Sinisha
[ ventura @ 09.03.2010. 20:56 ] @
http://www.elbet.rs/jobform.php?id=6
[ branko_g @ 10.03.2010. 15:32 ] @
Pre neku nedelju sam sa dvojicom kolega poseti firmu koja treba da nam isporučuje elektroniku.
Tu sam se uverio da se danas ama baš ništa ne lemi ručno.
Roboti postavljaju SMD komponente na, sa lemnom pastom već oslojene pločice, one se onda postavljaju
na traku reflow-peći, kada se ohlade postavljaju se koponente sa nožicama(obično konektori) i onda
takve pločice idu na " talas", da se zaleme i te druge komponente.
Polu-ručni posao počinje sa kontrolom kvaliteta, pre bih rekao da je to "očni posao".
Pomoću specijalnog mikroskopa sa kamerom se uvećani detalj prikazuje na monitoru i ako su
komponente dobro zalemljne pritiskom na taster se pozicija pločice pomera do druge kontrolne tačke.
Eventualno ako se uređaj treba kalibrisati obrtanjem nekog trimera, može se govoriti o ručnom poslu.

Pozdrav
[ ventura @ 10.03.2010. 23:51 ] @
Citat:
branko_g: Pre neku nedelju sam sa dvojicom kolega poseti firmu koja treba da nam isporučuje elektroniku.
Tu sam se uverio da se danas ama baš ništa ne lemi ručno.

Kad imaš komponente sa obe strane PCB-a onda moraš da lemiš ručno.. Nema drugog načina...
[ Mesecar @ 11.03.2010. 00:41 ] @
komponente se lepe sa jedne strane, druga strana se pakuje normalno i onda idu na lemnjenje. Obe strane.

Mojoj firmi EIPCB to radi dosta dugo i kvalitetno.

odosmo daleko od teme
[ ventura @ 11.03.2010. 00:51 ] @
Citat:
Mesecar: komponente se lepe sa jedne strane, druga strana se pakuje normalno i onda idu na lemnjenje. Obe strane.

Mojoj firmi EIPCB to radi dosta dugo i kvalitetno.

Sa jedne strane imaš recimo matrix od led dioda, a sa druge strane je elektronika koja to pokreće... Kako tačno to može da se zalemi, jer kroz kadicu sa kalajem očigledno ne može da prođe...
[ Mesecar @ 11.03.2010. 01:19 ] @
Komponente se lepe. Lepak se nanosi na komponentu (ili na plocu, tackica ko vrh ciode) neposredno pre montaze dela na svoje mesto, to se susi i posle toga ide na lemljenje.
Moze se lemiti u kalajnom kupatilu, to je talasno lemljenje ili metodom razlivanja (lemljenje pastom je lemljenje gde se ploca prvo umoci u pastu pa ide u pecku i zagreva se)

Kod talasnog lemljenja smd-a se koristi dvostruki talas, prvi veliki (cunami) nanese kalaj svuda, posle toga drugi manji, precizan talas pokupi visak kalaja koji je ostao na ploci.

Mislim da je bolje lemljenje pastom.
[ Mesecar @ 12.03.2010. 18:55 ] @
Info od pre nekih nedelju-dve, danas potvrdjeno (krenuli probni posao za moje)

Tagor Nis krece u posao punjenja smd-a, pa kalaisanje u reflow sporeticu. Probne serije su dogovorene.

Mozda se nekom iz Nisa osmehne neki posao tamo. Srecno i Tagoru i buducim zaposlenima.
[ mnn @ 01.05.2010. 17:15 ] @
Od manjih serija većinom kupci sami leme .Ja radim neku elektroniku sezonskog karaktera i uglavnom sam to radim ,a kad zagusti uskače supruga .Da bi neko zaposlio radnika tu mora biti veća serija u pitanju .
[ INTEGRAS @ 18.12.2010. 02:59 ] @
Citat:
ventura: Sa jedne strane imaš recimo matrix od led dioda, a sa druge strane je elektronika koja to pokreće... Kako tačno to može da se zalemi, jer kroz kadicu sa kalajem očigledno ne može da prođe...


Vidim da ima dosta nepoznavanja danasnjih tehnika lemljenja, pa rekoh da se malo ukljucim u diskusiju.

Lemljenje SMD u kalajnom kupatilu je zastarela metoda, koristila se ranije, kada je bilo puno TH komponenti i manje SMD, pri cemu su sve TH bile u TOP layeru, a sve SMD u BOT layeru. Tada nije bilo izvodljivo lemiti PCB kao u gornjem primeru, fine pitch komponente se tesko leme, dok se neke komponente na taj nacin jednostavno uopste ne mogu lemiti (npr QFN, BGA, a o novijim pakovanjima da i ne govorimo)

Danas, TH komponente su svedene na minimum (uglavnom konektori, jaci releji, i sl), a SMD je vrlo cesto sa obe strane.
Zbog toga, SMT se radi u reflow pecima (sa pastom), gde se bez problema montira na obe strane.

TH se moze raditi rucno, (ako je mali broj komponenti), u kalajnom kupatilu, (ako dizajn ploce to dozvoljava), ili masinom za selektivno lemljenje, sto je buducnost (a negde vec i sadasnjost) lemljenja TH komponenti.

Hteo bih ovom prilikom da napomenem da proces proizvodnje pocinje dizajnom seme, a pogotovo projektovanjem PCB. Ne moze jedna ista ploca da se kasnije montira razlicitim tehnologijama. Treba znati kako isprojektovati PCB za odredjenu tehnologiju.

Vecito imamo probleme sa lose projektovanim plocama, iako svim klijentima nudimo besplatnu podrsku za projektovanje PCB (ne ulazimo u druge detalje osim tehnoloskih, jer je tu i najtanje znaje klijenata)

Jako je vazno da ste u kontaktu sa firmom koja vam radi SMT/TH montazu od samog pocetka projektovanja PCB - to ce vam sigurno ustedeti mnogo novaca i vremena.

Poceo sam da pisem "Uputstvo za Klijente", na ove teme - medjutim shvatio sam da to nece biti uputvo, vec knjiga. Kad jednog dana to i zavrsim, okacicu negde, svima na dobrobit.

U medjuvremenu, koliko mi vreme dozvoljava, mogu razjasniti neka pitanja u vezi sa rucnom / masinskom montazom SMT/TH, od 1 kom, do 100k, od 0402, uBGA, PoP, stencili, itd, itd....

Na kraju, da ne budem skroz off-topic - za clana "Uspeh":
Ako i dalje trazite posao za SMT/TH montazu, javite mi se na pp.
Mislim da cemo uskoro zaposljavati jos 1-2 radnika na tim poslovima.
[ INTEGRAS @ 18.12.2010. 03:52 ] @
Posto se bavim usluznom proizvodnjom elektronskih uredjaja, za domace i strano trziste, mislim da imam dovoljno iskustva da iznesem svoje vidjenje trenutnog stanja u ovoj oblasti i da dam neku prognozu razvoja za narednih par godina:

Trenutno, situacija u Srbiji, sto se tice proizvodnje elektronskih uredjaja je - mizerna. Nemam drugu rec.
Ne postoje zvanicni (bar koliko je meni poznato) podaci o ukupnoj proizvodnji, a procene se krecu oko par desetina miliona EUR godisnje.
Sa druge strane, u Madjarskoj je samo usluzna proizvodnja (Electronic manufacturing Services, EMS) stigla na ~11 mlrd USD. Tome treba dodati i proizvodnju u firmama koje rade za sopstvene potrebe, (nemam podatke, ali na svetskom nivou, obicno je 2-3 puta vise od EMS). To je najjaca izvozna grana u Madjarskoj.
Rumuni, koji su mnogo kasnije krenuli, stigli su do ~ 4mlrd USD.

U Madjarskoj, u ovoj oblasti je zaposljeno stotine hiljada radnika.
Videoton, (nesto kao njihov Ei Nis), danas ima godisnji promet oko pola mlrd EUR.

Tek toliko da shvatite gde smo mi, a gde su drugi.

Ono sto je dobro u trenutnoj situaciji, jeste da je Istocna Evropa trenutno region sa najvecim rastom ove industrije u celom svetu (~13% godisnje).
Sa sredjivanjem situacije u Srbiji, realno je za ocekivati da ce i kod nas doci do velikog rasta ove oblasti, jer imamo bitne preduslove - lokacija i - niske plate. Koliko god to tuzno bilo, to je danas glavni razlog za privlacenje velikih firmi. Iz tog razloga, jug Srbije je tu velikoj prednosti.

Medjutim, ono sto je veliki problem, tesko je ovde naci ljude i za najjednostavnije poslove - kao npr lemljenje.
Od "znam da lemim" do radnika koji zadovoljava prave kriterijume, dug je put.

Nama je u planu otvaranje skole za lemljenje, trenutno radimo na programu.
Mislim da je ovo jedina skola te vrste u Srbiji. (ako ne mozete da nadjete radnika - morate ga napraviti).
Postoji mogucnost sertifikovanja po IPC610 / 7711 / 7721 standardima, sa zvanicnom diplomom IPCa.

To zvanje (radnik na rucnom SMD/TH procesu / reworku) ce biti jedno od najtrazenijih zanimanja u tim buducim firmama koje se ocekuju ovde.

Pored toga, svakako ce biti potrebni i operateri na masinama, ali za te poslove mora se obaviti obuka ili u toj firmi, ili direktno kod proizvodjaca masina - svaka masina je drugacija, ma koliko isti posao radila.

Sledece zanimanje ce verovatno biti "testeri" i "troubleshooteri" - radnici koji imaju zadatak da testiraju i nadju/otklone kvar na neispravnim PCB (obicno su to razdvojeni procesi).

Svakako da ce tu biti posla i za druge profile, ali u manjim kolcinama.

Pored proizvodnje, ono sto je svakako interesantno, ali je vec prilicno rasprostranjen posao u Srbiji jeste HW/FW/SW development, po mogucstvu za strane firme (domacih bas i nema mnogo).

Naravno, ostaje i najteza mogucnost - da razvijete svoj proizvod, i da ga plasirate na domacem / stranom trizstu. Iskustvo iz okolnih zemalja govori da je to najmanje zastupljen nacin bavljenja elektronikom.

Dakle, "smesi" nam se buducnost gde cemo raditi za male pare, ali u velikim kolicinama za strance, neko ce baviti projektovanjem, a neko proizvodnjom.
Pri cemu, obzirom da okruzenje, to i nisu toliko male pare, koliko su ovde visoki zivotni troskovi, mnogo visi nego u okruzenju. Tu je glavni problem.

Sve u svemu, ocekujem da se u narednih par godina situacija ovde drasticno promeni (npr u Poljskoj, firme od 5 radnika su za par godina izrasle u par stotina radnika), prve firme su vec dosle u Srbiju (ELRAD, Gruene (ako se tako pise, nisam siguran), JURA, a i Panasonic je vec objavio konkurs za zaposljavanje u Svilajncu.
Bice mnogo vise reda i rada, ali nemojmo se nadati mnogo vecim parama.
Proci ce mnogo godina dok ovde dodje do znacajnog prirodnog - realnog rasta plata.
BTW, Kina je stigla do tog nivoa, plate u elektronici su dostigle nivo od ~300 USD (Foxconn), i samim tim, Kina vise nije interesantna kao nekad.
Odatle i potice da je Istocna Evropa u najvecem usponu.
Sto je i sasvim logicno - zapadne firme vise ne moraju da idu u Kinu - Leskovac je mnogo blizi, a i jefitniji.

Ko dakle planira da zivi od elektronike u narednim godinama / decenijama, treba da napravi neko svoje istrazivanje, vidi koje je radno mesto najprihvatljivije po sposobnostima / zeljama itd, i da krene u ozbiljno usavrsavanje.
Obzirom da ovde prkaticno nema ozboljno skolovane radne snage za ova proizvodna zanimanja, o nekim sertifikatima da ne govirmo, svako, ali bukvalno svako, ko bude ucinio ozbiljne napore na licnom strucnom usavrsavanju i sertifikovanju, ce vrlo lako i brzo doci do posla.

Nadam se da sam bar nekome pomogao ovim informacijama.
[ bogdan.kecman @ 18.12.2010. 05:06 ] @
hvala na dva super posta, pitanje, kad ce ta skola? ja lemim ove smd-ove al sam siguran da to moze bolje, neka skolica koja ce da mi pomogne malo sa ovim 0.0000001mm pitch komponentama ce dobro doci :D, ako nista, ustedecu na ovim break board-ovima :D ... sertifikat mi ne treba ... al ako moz da se kupi neko znanje, ja cu prvi :)
[ Sepa011 @ 18.12.2010. 09:49 ] @
Igore, veoma dobar post, međutim, ne dopada mi se upoređivanje ovih naših prostora i PRC:

Citat:
Bice mnogo vise reda i rada, ali nemojmo se nadati mnogo vecim parama.
Proci ce mnogo godina dok ovde dodje do znacajnog prirodnog - realnog rasta plata.
BTW, Kina je stigla do tog nivoa, plate u elektronici su dostigle nivo od ~300 USD (Foxconn), i samim tim, Kina vise nije interesantna kao nekad.

Zdrava logika goviri: Više rada => veće pare
U državi u kojoj su plate mizerne (ne pominjem ono što nam serviraju stačunato najpreciznijom nepreciznom granom matematike: statiustikom) naspram visokih troškova života i skakavaca koji se još nisu zasitili, ne možeš tvrditi da će jedan Leskovac biti jevtin. Pa u čitavoj ovoj državi još funkcioniše ono čuveno Radnici/Seljaci. Dokle god neko ko je zaposlen na poslovima koje pominješ, dok radi razmišlja o njivi, škarta će biti koliko god hoćeš.

Dalje, naučiti nekoga da kvalitetno lemi i nije neka velika mudrost. Nebojša iy mikroElektronike je svojevremeno lepo naučio "fudbalere" da leme komponente na razvojnim pločama, i mogu ti reći da su lemovi bili često bolji od mojih (tu vruću "penkalu" inače držim u desnici već 30+ godina - Weller magnastat).

Sve u svemu, deo tvog post-a mi pomalo zvuči kao da ga je napisao "novokomponovani bizMismen" a ne kao neko ko se bavi dosta profitabilnim pružanjem usluga.

Bez ljutnje.
[ INTEGRAS @ 18.12.2010. 12:47 ] @
Citat:
bogdan.kecman: hvala na dva super posta, pitanje, kad ce ta skola? ja lemim ove smd-ove al sam siguran da to moze bolje, neka skolica koja ce da mi pomogne malo sa ovim 0.0000001mm pitch komponentama ce dobro doci :D, ako nista, ustedecu na ovim break board-ovima :D ... sertifikat mi ne treba ... al ako moz da se kupi neko znanje, ja cu prvi :)


Skola bi, ako sve bude OK, trebalo da krene negde na prolece.
Kad smo pocinjali sa pripremama, bilo je - ma lako cemo to, krecemo za mesec dana.
Medjutim, kada smo videli koliki je to obim, nauciti coveka sve sto je potrebno, shvatili smo da treba mnogo vise vremena za pripreme.
Samo osnovni standardi (IPC610/7711/7721) imaju preko 700 strana.
A gde je pripremni deo, gde je prakticni deo, a gde je ostalo sto treba nauciti, a nije obuhvaceno sa ova 3 standarda?
Najveci problem u svemu je sto to izgleda tako lako i poznato na prvi pogled. Medjutim, kad krenes u detalje, onda tek vidis da nije nimalo jednostavno.
Nesto slicno je recimo - znas da vozis auto, ali nisi prosao obuku, i nemas dozvolu. (Naravno da je lakse nauciti voziti auto ;-)
I naravno da to ne znaci da svi koji imaju dozvolu su dobri vozaci.


Pitanje za tebe:

Zelis li da naucis sve da lemis (tj. da se profesionalno i ozbiljno bavis lemljenjem), ili te samo muce QFN, TQFP, i sl...?
Ako te zanima samo fine pitch, onda se javi na pp, svrati ovih dana do nas, pa cemo te nauciti vrlo brzo i za dz.

A ako hoces da se profesionalno bavis lemljenjem, onda ti vec treba skola, a to ce jos malo da saceka.


Kako god, koristan link za sve koji hoce nesto vise da nauce: www.ipctraining.org/demos/index.html
[ Horvat @ 18.12.2010. 13:25 ] @
zanimljivi podaci

Citat:
Postoji mogucnost sertifikovanja po IPC610 / 7711 / 7721 standardima, sa zvanicnom diplomom IPCa.

zanima me,zasto je ovaj ipc, nesto posebno, da ne kazem, "garancija kvaliteta"?


a koliko bi vi cenili tu "skolu lemljenja"?
[ bogdan.kecman @ 18.12.2010. 14:48 ] @
Citat:
INTEGRAS
Zelis li da naucis sve da lemis (tj. da se profesionalno i ozbiljno bavis lemljenjem), ili te samo muce QFN, TQFP, i sl...?
Ako te zanima samo fine pitch, onda se javi na pp, svrati ovih dana do nas, pa cemo te nauciti vrlo brzo i za dz.

A ako hoces da se profesionalno bavis lemljenjem, onda ti vec treba skola, a to ce jos malo da saceka.


ma kakvo profesionalno bavljenje... to iz taka smanjuje zadovoljstvo sto cini onda doticni posao mnogo manje zabavnim te nepogodnim za hobi, a ne bi sad da jurim pribor za pecanje, ne volem komarci :D... probacu da "proff" ostanem u velikim high availability racunraskim sistemima a ovo cu da zadrzim kao hobi :D

sto se mucenja tice, ne znam vise ni sam sta me muci .. najvise "nesigurnost" i "repeatability" .. puhalicu koristim 99% za heat shrink :D umesto za smd, uspeo sam sa njom da zalemim neke LGA14 cipove ali samo zato sto su bili jedini na plocici ... neki pokusaji da zalemim iste dok su pored bili neki otpornici su "oduvali" iste otpornike daleeeeko sa stola :D :D :D .... QFN uzmem pa lemim "naglavacke" sto je sramota :( .. TQFP (to je onaj mikro raster jel tako, ima onaj "siri" raster koji je laganica za lemljenje) sam probao nekoliko fora, ono sa fitiljem skoro pa radi ali od 10 cipova jedan zeznem (dal ga pregrejem sta li ..) sto i nije strasno ali za sada mi se od 10tak spaljenih svih 10 puta desilo onda kada mi je bilo "bitno" a one nebitne sam lemio 1/1 :( ... ima tu mozda i do alata .. otkud znam .. mozda bi bilo iskusno kupiti za male pare one dummy qfn, tqfp i slicne cipove i pcb-e za testiranje i onda lemiti 5 dana po ceo dan da "udje u ruku" ..

javljam se ovih dana, i po drugom pitanju, razvijam upravo neku plocku koja ce mozda trebati da ide u vise komada (na zalost mozda 100kom ne 100K ali cujem da braca kinezi sada rade i takve serije) pa ce mi verovatno trebati i vase profesionalne usluge (samo da prvo ja napravim to sve da radi ovako nogom, dizajn plocke cemo lako kada sve prosljaka i ako se ispostavi da postoji target market)
[ INTEGRAS @ 18.12.2010. 22:30 ] @
Citat:
Horvat

zanima me,zasto je ovaj ipc, nesto posebno, da ne kazem, "garancija kvaliteta"?




IPC610 definise prihvatljivost kvaliteta lemova, u 3 klase: Klasa 1 - komercijalni uredjaji, klasa 2 - industrijska oprema, Klasa 3 - najvisi kvalitet (Aero Space, Medical, i sl)

To znaci, ako mi npr radimo za vasu firmu, dogovorimo se da je trazeni kvalitet IPC 610 Class 2, i time smo sve definisali.
Ako imate neke posebne zahteve, onda je potrebno samo njih definsiati, dok je sve ostalo vec obuhvaceno.

IPC7711 i 7721 definisu postupke za popravku i doradu stampanih ploca, nakon proizvodnog procesa.

Naravno, niko ne moze garantovati da ce neko ko ima sertifikat sve uraditi kako valja, ali sertifikat garantuje da taj neko ZNA sta je dobar lem, a sta nije, i sl.

Sto se tice cene skole, rano je jos pricati o tome.
Razlog pokretanja skole, sa nase strane, nije profit, vec skolovanje nasih sadasnjih i buducih radnika.
Zavisi od toga koliko ce dugo trajati (broj dana), koliko ce biti potrebno materijala za prakticnu nastavu (PCB, komponente), a takodje i od potrebnog vremena za pripremu.

IPC610 sertifikat je, ako se dobro secam, oko 700 EUR, a 7711/7721 je valjda 800 (znam da sam oba zajedno platio 1500).

Sve u svemu, kako sam vec rekao - skola je namenjena ljudima koji zele profesionalno da se bave lemljenjem. IPC sertifikati su namenjeni istim ljudima, ali za radu firmama koje to zahtevaju (tj. ciji klijenti to zahtevaju).
Za sve kojima je elektronika hobi, i koji bi tek nesto malo da nauce, postoji mogucnost da napravimo recimo jednom u par meseci neki mali besplatni trening kod nas u firmi, pa ko se prijavi - mozemo primiti do 6 ljudi max u jednom ciklusu. Pretpostavljam da je, sto rece Bogdan Kecman, svima najinteresantnije nauciti zalemiti neki fine pitch IC.

Ono sto bih ja voleo, je da ljudi shvate da SMT nije bauk - kad se naviknes - ide lakse i brze nego TH.
Naravno, treba i nesto alata, ne moze sve sa jednim vrhom da se radi.
[ Horvat @ 19.12.2010. 13:14 ] @
hvala na odgovoru, u sustini, "full paket",ispod nekih 2500e ne bi ispao
nije bas malo,ako cemo iskreno (pogotovo jer ste rekli ranije, da je ciljana plata 200-300e, znaci tek nakog nekih godinu dana si na nuli, samo sto se certifikata tice)

inace, postoje ti standardni dostupni (po mogucnosti legalno) da se vide, tj dokumentacija?

a da li taj standard preduzeca uopste traze kao uslov?
[ uspeh @ 11.01.2011. 09:21 ] @
Hvala na pisanju o ovoj temi. Zainteresovana sam za zaposlenje.Javite se na PP. Pozdrav za INTEGRAS
[ mnn @ 24.04.2011. 07:02 ] @
Imali što od ovoga,mislim na mali trening