[ oazza @ 25.01.2004. 13:29 ] @
Kojom su uspeli ljudi da putuju na zemlji ?

Da li neko zna ?

A koja je najbrza brzina nekog predmeta koji je proziveden?


poz.
[ -zombie- @ 25.01.2004. 22:13 ] @
zavisi šta podrazumevaš pod "na zemlji" ;)

ako se dobro sećam, supersonične rakete i vojni avioni razvijaju brzine do 4-5 maha, što je oko 5000 km/h.

ali čovek je i napustio "kolevku zemlju", što znači da se kretao najmanje drugom kosmičkom brzinom, što znači valjda nekih 30tak hiljada km/h.

e sad, što se poslednjeg dela pitanja tiče, sonda vojager je za nekih 30tak godina prešla put od zemlje do kraja sunčevog sistema. znači nađi negde podatak o veličini sunčevog sistema, podeli to sa 30 godina, i verovatno ćeš dobiti najveću brzinu kojom se (na duži period) kretalo neko telo napravljeno ljudskom rukom..

(ovo pod uslovom da se ne računaju sub-atomske čestice ubrzavane u atomskim akceleratorima do brzina (verovatno) bliskim brzini svetlosti..)
[ Ivan Dimkovic @ 25.01.2004. 22:47 ] @
Citat:

e sad, što se poslednjeg dela pitanja tiče, sonda vojager je za nekih 30tak godina prešla put od zemlje do kraja sunčevog sistema. znači nađi negde podatak o veličini sunčevog sistema, podeli to sa 30 godina, i verovatno ćeš dobiti najveću brzinu kojom se (na duži period) kretalo neko telo napravljeno ljudskom rukom..


Kazu da Voyager 1 ide trenutno nekih 17 km/s (61200 Km/h) :)

A NASA trenutno radi na hipersonicnom jetu koji treba da leti brzinom od 10 maha (mada im je poslednji pokusaj u 2001 propao)



[ stalker @ 25.01.2004. 22:54 ] @
Na zemlji su pravila zestoka. Prema FIA pravilima rekord se postize kada vozilo na cetiri tocka sa vozacem predje neku razdaljinu, ali mora i da se vrati nazad u roku od 15 min. ili tako nesto. Veoma su strogi, tako da u ginisu stoji nesto iznad jednog maha (par kilometara na cas vise). Normalno, postignute su i vece brzine, ali su to neka cudna vozila na sinama bez vozaca koga bi ubilo ubrzanje
[ malisha @ 25.01.2004. 23:29 ] @
i samo jedan detalj...brzina moze biti najveca... ali ne i najbrza ;-)
[ oazza @ 26.01.2004. 06:49 ] @
Ok ajd sad na trenutak zaboravimo putovanje izvan zemljine gravitacije. (to se ne racuna) :)

Ajde mi recite da li ima neki predmet (bilo kakav) (a da to nisu cestice u acceleratorima) koji su recimo bacili ili ga ispalili iz necega. Ili nesto peto koji se kretao brzinama vecim od 5000 - 6000 km na cas.?

Naime zanima me sta je potrebno da bi se izvelo kretanje nekog x predmeta brzinom od 5000 - 6000 km u sekundi.


poz
[ salec @ 26.01.2004. 09:41 ] @
Citat:
oazza:
Naime zanima me sta je potrebno da bi se izvelo kretanje nekog x predmeta brzinom od 5000 - 6000 km u sekundi.


Treba ti energija od bar 12,5 - 18 TJ (teradžula, 10 na 12 džula) za svaki kg mase tog predmeta, plus gubici usled neefikasnosti prenosa energije, trenja i sl.

1TJ je otprilike energija potrebna da podigneš masu od 1019 tona sa površine Zemlje na visinu od 100km (malo više od toga, pošto će ubrzanje Zemljine teže da se smanjuje sa porastom visine, ali čisto radi slikovitosti...).

Sem ako se ne radi o veoma lakim predmetima, rekao bih da tako nešto nije moguće postići na Zemlji bez ozbiljnog narušavanja njenog zdravlja i naravno uništenja predmeta x.

BTW, kad smo kod uništenja brzog predmeta, pri tim brzinama vazduh je isto što i betonski zid. Svemirske letelice pri povratku iz orbite mnogo manjim brzinama imaju problema sa otporom vazduha, trenjem, izgaranjem ili odskakanjem (obijanjem) od atmosfere.
[ Aleksandar Marković @ 26.01.2004. 12:12 ] @


Grupa italijanskih fizicara objavila rad u kome opisuju kako su dobili mikrotalase cija je brzina 25 odsto veca od brzine svetlosti.

Otkrice cestice brze od svetlosti diglo na noge naucnike - Brzina svetlosti dugi niz godina bila je nepremostiva barijera.

I najmastovitija naucna nagadjanja priznavala su njenu neprikosnovenost. Dr Lijun Vang s NEC instituta u Prinstonu tvrdi da je uspeo da ubrza svetlosne impulse na brzinu koja je trista puta veca od one koja se do sada smatrala najvecom mogucom (300.000 km u sekundi).

Jedna grupa italijanskih fizicara objavila je naucni rad u kojem opisuje kako su dobili mikrotalase cija je brzina 25 odsto iznad normalne brzine svetlosti. Time je konacno potvrdjena pretpostavka da su moguce brzine vece od brzine svetlosti.

Konkretni detalji njihovih eksperimenata jos uvek nisu dostupni javnosti, ali vec i po onome sto je kao najava objavljeno u medjunarodnom naucnom casopisu "Nature" mozemo zakljuciti da se radi o pravoj revoluciji unutar uvrezenih pogleda na svet u kome zivimo.

Sta se u stvari dogodilo?

Dr Vang je u komoru s posebno pripremljenim cezijem u gasovitom stanju emitovao svetlosni impuls. Pre nego sto je taj impuls potpuno usao u komoru, on je vec prosao kroz nju i putovao jos dodatnih 60 stopa po laboratoriji. U stvari, on je postojao istovremeno na dva mesta, sto dr Vang objasnjava tvrdnjom da je postignuta brzina 300 puta veca od one koja se do sada pripisivala svetlosti.

Taj eksperiment je digao na noge brojne fizicare sirom sveta jer su pod znak pitanja dovedene osnovne pretpostavke o strukturi sveta u kojem zivimo. Ali, glavni problem ipak im stvara cinjenica da ukoliko svetlost moze da pravi vremenske skokove, tada ona moze sa sobom da nosi i informacije.

To rusi jedan od najvaznijih principa fizike: kauzalnost.

Dobro poznatom pravilu da uzrok obavezno prethodi posledici sada su se dobro uzdrmali temelji.

Da li smo dosli do novog kopernikanskog obrta i pocinje li da se pise jedna drugacija istorija covecanstva?

"Najverovatnije da posledice ovih otkrica ipak nece biti pojava vremeplova, nego konstrukcija novih, jos brzih kompjutera", misljenje je dr Gintera Nimca sa Univerziteta u Kelnu.

Vangovi eksperimenti podstaknuce zestoke rasprave. Vecina nas prihvata ovaj materijalni svet kao jedini vid postojanja, a sada nas neko gura da iskoracimo u nesto potpuno nepoznato.

"Sa interesovanjem cekam detaljnije rezultate Vangovog eksperimenta, ali sumnjam da ce oni bitnije promeniti osnovne zakone fizike", pozurio je da konstatuje Nil Turok, profesor matematicke fizike na Univerzitetu u Kembridzu.

S druge strane, dr Vang mirno istice da postizanje ovako velikih brzina ostaje moguce jedino za svetlost. Ipak jos nista od vremeplova Da li smo dosli do novog kopernikanskog obrta i pocinje li da se pise jedna drugacija istorija covecanstva?

"Najverovatnije da posledice ovih otkrica ipak nece biti pojava vremeplova, nego konstrukcija novih, jos brzih kompjutera", misljenje je dr Gintera Nimca sa Univerziteta u Kelnu.

http://www.cnn.com/2000/TECH/space/07/20/speed.of.light.ap/

Pogledati related stories na kraju CNN članka
[ srki @ 26.01.2004. 14:51 ] @
Kao sto sam i pretpostavio nista od toga. Isto kao i onaj famozni teleport fotona. To je objavljeno jos i pre ovoga a ovo je objavljeno pre 3 i po godine. Da je moguce, to bi se znalo do sada i fizika se ne bi ucila kako se sada uci.
[ oazza @ 26.01.2004. 15:57 ] @
ok, interesantno...zaista...ali je*iga to je jos pre 4 godine objavljeno i nista do sada :(((

mene zanima zamislimo da imamo neki celicni predmet od recimo 500 grama. I da se nece unistiti zbog otpora, vetra vode ili bilo cega. Kolika je najveca moguca brzina transportovanja takvog predmeta ?

cao
[ kToni @ 28.01.2004. 18:20 ] @

...pre koji mesec sam naisao na ideju kako transportovati sonde kroz svemir brzinom od 0.1C... to je nekih 30.000km/s.
naime... sonda, kada se izbaci u svemir, otvara nesto nalik ogromnom padobranu, sacinjenom od tankih listova aluminijuma. kao glavni pokretac koristi se sunce.
ali ne solarna energija, vec IMPULS fotona koje sunce emituje. fotoni udaraju u padobran lagano povecavajuci brzinu sonde, tako da se ona nako cca 4-5godina krece dostize 0.1C.
ipak... to je samo ideja.
[ ivankovicin @ 28.01.2004. 20:39 ] @
Citat:
kToni:

...pre koji mesec sam naisao na ideju kako transportovati sonde kroz svemir brzinom od 0.1C... to je nekih 30.000km/s.
naime... sonda, kada se izbaci u svemir, otvara nesto nalik ogromnom padobranu, sacinjenom od tankih listova aluminijuma. kao glavni pokretac koristi se sunce.
ali ne solarna energija, vec IMPULS fotona koje sunce emituje. fotoni udaraju u padobran lagano povecavajuci brzinu sonde, tako da se ona nako cca 4-5godina krece dostize 0.1C.
ipak... to je samo ideja.

Tesko da ce to moci da bude za 4-5 godina.
Gledao sam to na televiziji, to je pogon na suncev vetar, ali on ima veoma malu energiju tako da je i ubrzanje malo. Ubrzavanje bi trajalo veoma dugo da bi se dostigle tolike brzine.
[ marko37 @ 29.01.2004. 11:46 ] @
Citat:
kToni
ali ne solarna energija, vec IMPULS fotona koje sunce emituje. fotoni
udaraju u padobran lagano povecavajuci brzinu sonde, tako da se ona nako
cca 4-5godina krece dostize 0.1C.

Hmmm, da li si ti uračunao i to da intenzitet zračenja opada sa kvadratom
rastojanja? Sila koja bi ubrzavala objekat preko solarnih jedara je i
ovako već slaba, a tek kada bi, zahvaljujući to malo brzine što bi telo
dobilo, telo otišlo dalje od Sunca...

--
“Save the whales! Collect the whole set!”
[ marko37 @ 29.01.2004. 11:46 ] @
Citat:
Aleksandar Marković (secret)
Grupa italijanskih fizicara objavila rad u kome opisuju kako su dobili
mikrotalase cija je brzina 25 odsto veca od brzine svetlosti.

Veća od brzine svetlosti u vakuumu, ili od brzine svetlosti u nekom
materijalu (što predstavlja prilično "nesigurnu" teritoriju)?

--
“4 out of 5 compugeeks prefer donuts. One likes women, but she's weird.”
[ Aleksandar Marković @ 29.01.2004. 13:37 ] @
Citat:
marko37:
Citat:
Aleksandar Marković (secret)
Grupa italijanskih fizicara objavila rad u kome opisuju kako su dobili
mikrotalase cija je brzina 25 odsto veca od brzine svetlosti.

Veća od brzine svetlosti u vakuumu, ili od brzine svetlosti u nekom
materijalu (što predstavlja prilično "nesigurnu" teritoriju)?


Pa pogledaj: http://www.cnn.com/2000/TECH/space/07/20/speed.of.light.ap/
[ u_m @ 18.02.2004. 17:03 ] @
Citat:
secret:


Dr Vang je u komoru s posebno pripremljenim cezijem u gasovitom stanju emitovao svetlosni impuls. Pre nego sto je taj impuls potpuno usao u komoru, on je vec prosao kroz nju i putovao jos dodatnih 60 stopa po laboratoriji. U stvari, on je postojao istovremeno na dva mesta, sto dr Vang objasnjava tvrdnjom da je postignuta brzina 300 puta veca od one koja se do sada pripisivala svetlosti.

Taj eksperiment je digao na noge brojne fizicare sirom sveta jer su pod znak pitanja dovedene osnovne pretpostavke o strukturi sveta u kojem zivimo. Ali, glavni problem ipak im stvara cinjenica da ukoliko svetlost moze da pravi vremenske skokove, tada ona moze sa sobom da nosi i informacije.

To rusi jedan od najvaznijih principa fizike: kauzalnost.

Dobro poznatom pravilu da uzrok obavezno prethodi posledici sada su se dobro uzdrmali temelji.



Ovakve eksperimente je i Tesla radio sa svojim "cjevima"
[ hariss @ 22.02.2004. 18:42 ] @
ljudi dragi mozete vi bez veze bubati koliko hocete ali dokazano je da je najveca brzina svjetlosti koja iznosi 300000 Km/s .jos je takodzer brzina fotona jako velika dosta od mene caos...




Haris
[ Cybernoid II @ 22.02.2004. 21:46 ] @
U teoriji relativnosti postoje pojmovi lokalne brzine svetnosti koja je po definiciji konstanta (dobro poznata svima c=299792458m/s) i prividne srednje brizine u odnosu na pozadinski ravan prostor u beskonacnosti. Ako imamo ogranicenu oblast sa negativnom energijom, kao unutar talasovoda koje je u eksperimentu koristio G. Nimtz, i uz to kvantno tunelovanje, svetlost moze da iz tacke A u tacku B stigne brze nego kroz vakuum.
[ marko37 @ 24.02.2004. 21:49 ] @
Citat:
haris omerpasic (hariss)
ljudi dragi mozete vi bez veze bubati koliko hocete ali dokazano je da je
najveca brzina svjetlosti koja iznosi 300000 Km/s .jos je takodzer brzina
fotona jako velika

Brzina svetlosti kao max brzina je uzeta kao aksiom, dakle nema potrebe
(a ni mogućnosti) za dokazivanjem toga.
BTW brzina fotona i jeste brzina svetlosti. Fotoni - čestice svetlosti u
korpuskularnom modelu.

--
“Immanuel Kant, but Kublai Khan”
[ EagleOne @ 25.02.2004. 00:56 ] @
Citat:
Cybernoid II:
Ako imamo ogranicenu oblast sa negativnom energijom, kao unutar talasovoda koje je u eksperimentu koristio G. Nimtz, i uz to kvantno tunelovanje, svetlost moze da iz tacke A u tacku B stigne brze nego kroz vakuum.
Moze neki dodatni info ?

Cestice se mogu kretati brze od svetlosti, ali samo u nekom medijumu.
U vakuumu nema vece brzine od brzine svetlosti - za sve.
[ Cybernoid II @ 06.03.2004. 15:19 ] @
Stvar je u tome da je rastojanje izmedju 2 tacke krace kroz oblast negativne energije nego kroz vakuum, pa svetlost u stvari putuje precicom i stize ranije.
[ Ivan Dimkovic @ 06.03.2004. 15:25 ] @
Pogledaj "kazimirov efekat" - mislim da on objasnjava polje negativne energije koje je neophodno i za postojanje "wormhole-a" ili crvljih rupa :)
[ mbole @ 10.03.2004. 21:57 ] @
To mi nesto lici na Star Wars
[ EagleOne @ 11.03.2004. 02:09 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Pogledaj "kazimirov efekat" - mislim da on objasnjava polje negativne energije koje je neophodno i za postojanje "wormhole-a" ili crvljih rupa :)

Sada, ne znam da li bi povezivao Kazimirov efekat sa "wormhole"-ovima, ali bez obzira na vezu izmedju k. efekta i wh, kazimirov efekat je vrlo zanimljiva pojava.
Odlican text:
http://physicsweb.org/article/world/15/9/6
[ Mishkin @ 11.03.2004. 22:15 ] @
Citat:
hariss:
ljudi dragi mozete vi bez veze bubati koliko hocete ali dokazano je da je najveca brzina svjetlosti koja iznosi 300000 Km/s .jos je takodzer brzina fotona jako velika dosta od mene caos...
Haris


ma lako ti je to da kazes al ajde budi maher pa dokazi da nije tako...
[ MilosDj @ 10.04.2004. 19:25 ] @

Da li ste znali da je Voyager sonda neplanirano ubrzavala bas zbog sunca i pritiska svetlosti :-)
[ -zombie- @ 11.04.2004. 05:22 ] @
imaš li neki link koji govori malo detaljnije o tom ubrzavanju? kolikog je inteziteta i slično?

pomalo sam skeptik, jer koliko mi je poznato za hvatanje (popularno nazvanog) "solarnog vetra" su potrebna mnogo velika "jedra", a V-ger sigurno nije bio dizajniram sa tim ciljem.

jedino što ide u prilog uverljivosti ove priče je to što taj svetlosni pritisak ima kumulativni efekat (uvek je u istom smeru ;), a v-ger ga "skuplja" već 30 i kusur godina, tako da..

ajde kaži gde si to čuo, i koliko tačno (ili još bolje daj link)..
[ icemaja @ 22.04.2004. 13:33 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
A NASA trenutno radi na hipersonicnom jetu koji treba da leti brzinom od 10 maha (mada im je poslednji pokusaj u 2001 propao)


do sad ste verovatno culi , ali da napomenem kad sam vec tu.

oboren je rekord koji je drzala x-15 i to jos od 1967, na 6.7 macha. sad smo presli 7 macha sa letelicom x-43.
to je mala, bespilotna letelica dimenzija 3.7x1.5 m.
prvo je avion (b-52) doveo do neke visine, pa dalje nastavlja sa pegasus raketom jos vise i brze (oko 5 macha) i tek onda sama do 7 M. na kraju se srucila u okean nakon samostalnog leta od nekoliko minuta (od toga joj je motor - scramjet bio ukljucen svega 10 sec).

[ icemaja @ 22.04.2004. 14:14 ] @
Citat:
kToni:

...pre koji mesec sam naisao na ideju kako transportovati sonde kroz svemir brzinom od 0.1C... to je nekih 30.000km/s.
naime... sonda, kada se izbaci u svemir, otvara nesto nalik ogromnom padobranu, sacinjenom od tankih listova aluminijuma. kao glavni pokretac koristi se sunce.
ali ne solarna energija, vec IMPULS fotona koje sunce emituje. fotoni udaraju u padobran lagano povecavajuci brzinu sonde, tako da se ona nako cca 4-5godina krece dostize 0.1C.
ipak... to je samo ideja.


imate dosta linkova na jednom od mojih omiljenih site-ova:
http://www.hobbyspace.com/Links/LaunchPropulsion1.html#SpaceSails

inace jeste da energija opada sto smo dalje, ali se racuna sa konceptom da se prvo krene od orbite sto blize Suncu da bi se dobilo sto vece pocetno ubrzanje.

usput mozete da pogledate i nesto o "deep space one". to je letelica na jonski pogon lansirana jos 1998. poenta je da sa mnogo manje goriva (svega 80kg Xe - u ovom slucaju) mozete da ostvarite 10 puta vece brzine od konvencionalnog pogona.
kad lansirate neku svemirsku letelicu, od trenutka kad je izbacite iz zemljine orbite i postavite na trajektoriju koju zelite (odbacite i 3 stepen npr) letelica nastavlja da se krece ka zcilju bez pogona. preostale pomocne motore ukljucujete samo radi korekcije putanje... mogli biste da letelici non-stop dajete potisak teoretski, ali prakticno se tu javlja ogroman problem goriva.
poenta kog DS1 je da stalno ubrzava sa malom potrosnjom.


http://nmp.jpl.nasa.gov/ds1/