Ako znaš dužinu cijevi i hrapavost površine možda bi se moglo nešto izračunati.

Protok i brzina vode kroz cev su u sledećoj vezi: protok = brzina * površina (poprečnog preseka cevi, unutrašnjeg). Ti znaš površinu jer znaš DN ali ne možeš da izračunaš ovo drugo dvoje jer imaš samo ovu jednačinu. Zato ti je potrebno još nešto, a to je tzv. Bernulijeva jednačina.

Da bi dobio odgovor na pitanje potrebno da kažeš je sledeće:
- da li je u pitanju otvoreni krug (voda ulazi u cev iz npr. rezervoara ili sl. i ističe negde ili u nešto) ili je u pitanju zatvoren krug (voda cirkuliše u krug)?
- ukoliko je u pitanju otvoreni krug, kako tačno voda ističe, u šta?
- ukoliko je u pitanju otvoreni krug, da li postoji razlika u visini između mesta na kome voda ulazi u cev i mesta na kome ističe?
- koliko je dugačka cev i šta sve ima na njoj od kolena, račvanja i sl. promena trase i šta sve ima od ventila i dr. armature i elemenata? Da li menja prečnik ili je to sve vreme DN100?
- od čega je napravljena cev?
- koliki je taj pritisak koji si spomenuo?

Konkretno treba da izracunam protok vode koja se uliva u bazen iz cjevovoda gradske vodovodne mreze cija je cev celicna DN 100 kruznog precnika. Ok znam da je protok brzina puta povrsina precnika, ali ja imam pritisak u gradskoj vodovodnoj mrezi 4.5 bara i znam povrsinu precnika cijevi ali sam zaboravio obrazac za izranucavanje brzine...
Nema kolena, ventila i drugih fitinga.
Pa ako mozete pomozite mi da rijesim ovaj zadatak.

Uf, uf, uf, 4,5 bara, da li si siguran u to?

Iskulirao si me za pitanja o dužini cevi i o tome kako tačno voda ističe (u atmosferu pa u bazen, u bazen na nekoj dubini, itd.), da li postoji razlika u visinama,...

Evo ovako, rezultati simulacije za ulazni pritisak 4,5 bar, DN 100, čelična cev, bez fitinga, ne menja visinu, voda ističe u atmosferu.

- dužina cevi 1 m: brzina 66.2 m/s, protok 543.6 l/s
- dužina cevi 5 m: brzina 29.5 m/s, protok 242.3 l/s
- dužina cevi 10 m: brzina 20.8 m/s, protok 170.9 l/s

Ovo sam simulirao na dva razlicita nacina i dobio isti rezultat.

Za pritisak od 4.5 bara odgovara visinska razlika od 45 metara.
U idealnim uslovima bi maksimalna brzina mogla biti 29.7 m/s.
Protok bi iznosio oko 230 l/s ili 14 m^3/min.



Ali pošto imaš otpore u cijevi, ventilima kojim zatvaraš dovod,a valjda
imaš i brojilo, ostaje samo da odokativno procjenimo koeficijent ukupnog otpora.Neka bude 50% pa imaš 7 m^3/min.Možeš napuniti olimpijski bazen za 8 sati.

Ovo nije tačno, lepo sam dao realan primer za koji je protok oko dva puta veći (za apsolutnu hrapavost za čelične cevi od 0.045 mm, što je uobičajena vrednost).

Kako?
Koju brzinu može dostići kamen ako slobodno pada sa visine od 45m.

Pretvori potencijalnu energiju u kinematičku pa izračunaj v.

Pročitaj poruku gore u kojoj sam ostavio rezultate proračuna.

Zakon o održanju energije,a za nestišljive tekućine to je Bernulijev zakon,glasi:



Kad sredim za ovaj slučaj gdje je
ispada:

, a odavde:

Pošto je




Kako se može dobiti veća brzina ako još ubacimo gubitke zbog trenja???

Kakav je bio setup proračuna konkretno? Jesi li negde podešavao ulazni protok? Od ulaznog protoka, tj. će zavisiti i .

To se vidi iz aviona.Uzeo je empirijski izraz (formulu) za računanje pada pritiska u ovisnosti o brzini,dužini cijevi,prečniku i hrapavosti stjenke.Uzima se u obzir i način strujanja (laminarni ili turbolentni) provjerom Re broja.
Odavde je izračunao brzinu kao da je pad pritiska 4.5 (bar) što je suštinski pogrešno.Samo jedan dio potencijalne energije će se pretvoriti u toplotu,a preostali će se transformisati u kinetičku energiju.
I jedna i druga vrijednost je proporcionalna kvadratu brzine.



Za nestišljive tekućine vrijedi zakon kontinuiteta pa je ulazni protok jednak izlaznom.

Nisam citao sve, ali nedostaje informacija kako bi se izveo korektan proracun, na sta je Devanagari vec ukazao.

Naravno, ali tečnost na ulazu u cev ima brzinu različitu od nule (inače ne bi ulazila u cev) tako da i to treba uzeti u obzir.