[ Fermion @ 01.02.2011. 12:36 ] @
Nisam znao gde da postavim ovu temu, zapravo još uvek nisam siguran da li sam odabrao pravo mesto za to na ovom forumu, ako nisam molim moderatore da prebace temu na mesto koje smatraju adekvatnim. Mene ovde više zanima naučni aspekat cele priče, zapravo fizika procesa, ali mislim ipak da ovo pitanje nije za forum fizike jer se pre svega radi o tehnološkom fenomenu, otuda ovakakav izbor.

Primetio sam da kod laptopa ona podloga koja zamenjuje miš za klasične računare (verovatno to ima i neki naziv, ali ga ne znam, ali razumećete već o čemu govorim) reaguje samo na kontakt sa prstima, ne i recimo hemijskom. Dakle ako povlačim prstom po njoj strelica na ekranu će se pomerati, ali ako to isto uradim nekim predmetom, bez obzira na dimenzije, recimo hemijskom, strelica na ekranu se ne pomera.

Mene interesuje zašto. Pre svega voleo bih da čujem naučne odgovore, dakle sa objašnjenjem samog procesa sa aspekta fizike, međutim vrlo rado ću pročitati i odgovore koji se tiču tehnološkog dela (dakle bilo kakave konstruktivne odgovore).

Inače, pitanje mi se učinilo najpre vrlo jednostavnim, a onda sam se uverio da ne mogu da pronađem odgovor, pa čak i da neki koji su daleko stručniji od mene po ovom pitanju isto tako ne znaju zašto se to dešava, pa se nadam da ovde ipak ima ljudi koji bi mogli da daju odgovor na ovo.
[ pctel @ 01.02.2011. 12:41 ] @
Ne mora prstom, ja sad pomerao laktom. Mastovitiji mogu da isprobaju i druge delove tela :)
[ Fermion @ 01.02.2011. 12:50 ] @
Interesantno zapažanje . Ali ipak to ne menja činjenicu da podloga reaguje selektivno (dakle ne i na predmete).
[ srdjee @ 01.02.2011. 12:59 ] @
I Google ti nije dao nikakav odgovor?
Sumnjam.
[ japan @ 01.02.2011. 13:06 ] @
Citat:
pctel: Ne mora prstom, ja sad pomerao laktom. Mastovitiji mogu da isprobaju i druge delove tela :)
ili ovako nesto, na primer ;)

a ona podloga la laptopu koja zamenjuje misa se zove touchpad
[ Fermion @ 01.02.2011. 14:04 ] @
Najpre da se zahvalim na dosadašnjim odgovorima.

Prema onom što sam našao na ovom linku za touchpad (koji mi je zaista pomogao, dakle posebno hvala još jednom), ukoliko sam to dobro razumeo, došao sam do zaključka da je dodir potrebno ostvariti provodnikom (ispravite me ako sam pogrešio).

Ono što ja nisam u celoj priči znao da se koristi baš ovaj kapacitativni metod, ni kako se ova podloga zove, pa mi pretraga nije bila od koristi.

Međutim onda mi se javlja jedna nejasnoća. Znam da kod touchscreen uređaja između ostalog koriste rezistivni ekran. Znam još za neke tehnologije, tipa akustičnog ekrana... E sad, koliko ja znam, kod rezistivnih ekrana se dva otporna sloja pod naponom dovode u neposrednu blizinu i dodirom onda stvara kontakt i zatvara kolo (mislim da za ovakav sistem nije neophodan da dodir bude prstom). Zašto se kod laptopova ne koristi takva ili još neka druga tehnologija (znam da ih ima)? Čini mi se da nije za sve podloge ovo vrste neophodno da kontakt bude prstom (ili provodnikom, kako sam zaključio). Recimo na mobilnim telefonima sam video takav. Dakle zašto se koristi baš ovaj sistem, a ne recimo rezistivni?
[ mulaz @ 01.02.2011. 14:42 ] @
Telefoni su bolji primer.... Ako se koristi rezistivni touchscreen, onda bi se svako dodiravanja (u dzepu,...) registrovalo kao upravljanje sa uredjajem (pa onda takvi telefoni zovi zadnji pozivan broj iz dzepa i sl.)...
Telefon sa kapacitivnim ekranom, mozes recimo otkljucan da bacis u torbu/dzep, pa nece nista da se ispritiska, i nema nezeljenih poziva i otvaranja aplikacija :)
[ maksvel @ 01.02.2011. 14:47 ] @
Moguće da malo pričam napamet, ali zar kapacitivni nemaju znatno bolji odziv, tj. brže reaguju?'
[ Fermion @ 01.02.2011. 15:38 ] @
Citat:
maksvel: Moguće da malo pričam napamet, ali zar kapacitivni nemaju znatno bolji odziv, tj. brže reaguju?'


A zašto?

Ovde sam našao da je to zaista tako, ali bez obrazloženja:
http://en.wikipedia.org/wiki/Capacitive_sensing#Comparison_with_other_touch_screen_technologies

Inače, našao sam na drugom mestu da rezistivni takođe imaju neke svoje prednosti u odnosu na ovo (preciznost, recimo).
[ Fermion @ 01.02.2011. 16:09 ] @
Citat:
Fermion: Došao sam do zaključka da je dodir potrebno ostvariti provodnikom


Takođe, voleo bih da mi neko potvrdi ovaj zaključak. Mislim i da ovo što sam naveo jeste potreban, ali ne i dovoljan uslov za pomeranje strelice i da pored toga dodirna površina ima veliki značaj, tj. ako je mala nema pomeranja.
[ Nedeljko @ 02.02.2011. 15:03 ] @
Mislim da treba dirati elektroprovodljivim predmetom. Koža delimično provodi struju. Probaj nekim metalnim predmetom.
[ Fermion @ 02.02.2011. 16:01 ] @
Citat:
Nedeljko: Mislim da treba dirati elektroprovodljivim predmetom. Koža delimično provodi struju. Probaj nekim metalnim predmetom.


Pa to i ja mislim. Zapravo po onome što sam pročitao zakljuljučio sam da je tako.

I da, probao sam. Baš zato i nesigurnost. I to sam probao priborom za jelo da pomeram strelicu . Posle i metalnom žicom, i na kraju nekim metalnim štapićem. Strelica se ne pomera.

E sad, ja zaključujem da to metalno verovatno treba da bude još deblje, ali nemam tako nešto u blizini trenutno, ali opet prstom je dovoljno jedva dodirnuti podlogu i već sa pomera...
[ mulaz @ 02.02.2011. 16:05 ] @
Treba povrsina da bude dosta velika... detektira senzor i manje, ali procesor ignorise.

Probaj sa onom crnom antistatic penom, meni bas lepo radi (ako kupujes elektroniku/cipove, ponekad dodju zapakovani u takvoj zastitnoj provodnoj peni)
[ Fermion @ 02.02.2011. 17:48 ] @
@Mulaz

Hvala na potvrdi moje pretpostavke sa dodirnom površinom. Nemam tu penu, ali verujem da radi .
[ pctel @ 02.02.2011. 18:48 ] @
Ako ti je za nesto bitna informacija, ja jos nisam skinuo onu plasticnu folijicu sa touchpad-a, a rukavom upravljam preko kosulje.
[ Fermion @ 02.02.2011. 21:00 ] @
Imaš li neko drugo tumačenje? Mislim da je tu stvar u tome što su i košulja i folija nešto prilično tanko.
[ Fermion @ 03.02.2011. 11:43 ] @
Dao si mi ideju za jedan efektan, a jednostavan eksperiment. Isekao sam papir oblika kvadrata manjih dimenzija. Stavio sam ga na touchpad, i pomerao prst zajedno sa papirom (tako da ga sam prst ne dodiruje). Strelica se takođe pomera. Postepeno sam dodavao po jedan sloj papira i radio istu stvar. U početku se strelica pomerala. Međutim kada je broj slojeva postao nešto veći strelica se više nije kretala. Po meni ovo potvrđuje dosadašnja opažanja (zar ne?).