[ Zoran Rodic @ 08.02.2011. 11:32 ] @
Topla preporuka da pogledate ceo filmić ... siguran sam da ste makar jednom razmišljali na ovu temu, na ovaj način.

[ Pali zari @ 08.02.2011. 19:41 ] @
Da li gresim ako kazem da je ovo obrazovna utopija?
[ anon68680 @ 08.02.2011. 22:35 ] @
Nema niceg bajkovitog u ovoj zamisli. Iako sinhronizacija nije najbolja, u potpunosti se slazem sa izlaganjem. Cinjenica je da je neka promena u obrazovanju neophodna, ostaje samo da vidimo kako cemo to uraditi.
[ Srđan Pavlović @ 09.02.2011. 03:52 ] @
Citat:
ostaje samo da vidimo kako cemo to uraditi.


Hah... kada bi ustrojstvo obrazovnog sistema zavisilo od nasih zelja...

Mislim ono, obrazovni sistem ce sigurno prolaziti kroz promene, to je prirodno,
samo svi znamo kako funkcionise realan svet, i kakvog karaktera te promene
mogu biti.
[ Zoran Rodic @ 09.02.2011. 07:46 ] @
Privatne skole ce verovatno biti prve koje ce krenuti ovim putem, a drzavni aparat je suvise trom da bi ovo realizovao.



[ cyofee @ 09.02.2011. 08:34 ] @
Citat:
krza: Nema niceg bajkovitog u ovoj zamisli. Iako sinhronizacija nije najbolja, u potpunosti se slazem sa izlaganjem. Cinjenica je da je neka promena u obrazovanju neophodna, ostaje samo da vidimo kako cemo to uraditi.


Da, to nije nikakav problem. Jedino da proglasimo svako dete pametnim, da svako zavoli školu, da se sve radi zajedno jer je tako bolje (što mi liči na spiku od pre 60 godina), i konačno, da diploma na kraju bude dobar (ili još bolji) pokazatelj poslodavcima. </sarcasm>
[ X Files @ 09.02.2011. 08:47 ] @
Ako se ne varam, pedagoška psihologija, pedagogija i didaktika odavno stoje na ovim stanovištima (podsticanje divergentnog mišljenje, kreativnosti, ...).

Praksa u školi je uvek nešto drugo.
[ Igor Gajic @ 09.02.2011. 15:35 ] @
Licno ovo me jos vise fascinira:




[ Boris @ 09.02.2011. 20:42 ] @
Igore,
praktično!
Odlično!
[ dany12 @ 10.02.2011. 09:27 ] @
Da,zanimljivo je to da iako se kolicina znanja drasticno uvecala,jos uvek se primenjuju metode ucenja iz srednjeg veka.Sve me ovo podseca na teoriju zavere,nekome ovo odgovara ocigledno.U srednjem veku je bilo pozeljno ako si imao sto vise suvih cinjenica u glavi,zato sto su knjige bile retkost i tesko se do njih dolazilo,a ako si imao svoju licnu biblioteku,tesko je to bilo vuci za sobom gde god da si hteo da odes.Danas kad je internet i google veoma dostupan sa svakog mesta skoro(zahvaljujuci netbook,smartphone i sl. uredjajima),izgleda bas glupo i neprakticno provoditi godine uceci napamet razne podatke(koje ces uglavnom zaboraviti ako ih ne obnavljas),dok za to vreme si mogao da razvijas svoje kreativne sposobnosti razmisljanja.
[ cyofee @ 10.02.2011. 10:38 ] @
Citat:
X Files: Ako se ne varam, pedagoška psihologija, pedagogija i didaktika odavno stoje na ovim stanovištima (podsticanje divergentnog mišljenje, kreativnosti, ...).

Praksa u školi je uvek nešto drugo.


Zašto onda nisam čuo vest da je 95 od 100 najuspešnijih ljudi na svetu prošlo kroz takvo obrazovanje? U Americi svaka lujka može svoje dete da obrazuje kako god hoće (homeschoooling). Nisu to samo oni što neće da im deca čuju ni e od evolucije, ima sigurno i onih koji su skrenuti ka "promeni paradigme". Da u tome stvarno ima nešto, novine bi već godinama brujale o "revolucionarnoj metodi obrazovanja" koja je omogućila Steve Jobsu ili Baraku Obami da bude ono što danas jeste.
[ maksvel @ 10.02.2011. 11:26 ] @
Postoji nešto što se zove aktivno učenje/nastava. Podrazumeva evoluciju uloge nastavnika ka organizatoru časa, zatim rad u grupama, konstruktivizam, scenario časa umesto klasične pripreme itd.
Evo priručnika, koga interesuje http://www.scribd.com/doc/1339...c-Pesikan-Antic-Aktivno-Ucenje

Nažalost, u praksi se ne radi dovoljno na ovaj način...

Kako reče čika-Albert: "The only thing that interferes with my learning is my education."
+ ova iz potpisa ispod.
[ dany12 @ 10.02.2011. 12:45 ] @
Citat:
cyofee: Zašto onda nisam čuo vest da je 95 od 100 najuspešnijih ljudi na svetu prošlo kroz takvo obrazovanje? U Americi svaka lujka može svoje dete da obrazuje kako god hoće (homeschoooling). Nisu to samo oni što neće da im deca čuju ni e od evolucije, ima sigurno i onih koji su skrenuti ka "promeni paradigme". Da u tome stvarno ima nešto, novine bi već godinama brujale o "revolucionarnoj metodi obrazovanja" koja je omogućila Steve Jobsu ili Baraku Obami da bude ono što danas jeste.


Ovo ti i nije bas neki primer.Homeschooling je uglavnom za decu bogatih ljudi koji imaju novaca da plate privatne casove,a njihova deca su uglavnom nemotivisana i da odu do skole,a tek za ucenje.Pogledaj primer Bila Gejtsa,covek je samostalno ucio,a i vecina velikana u proslosti nisu sigurno jedino zahvaljujuci svom regularnom obrazovanju postigli uspeh,vec su uporedo radili na sebi maksimalno.

Ono sto se treba postici promenom metoda ucenja nije da se stvori 90% genija,vec podignuti nivo obrazovanosti.Postoji mnogo dece i omladine koji imaju kapaciteta,ali su demotivisani ovakvim sistemom obrazovanja da postignu nesto vise u zivotu.Prvo sto treba da se uradi je uspostaviti ravnotezu izmedju fizickog i mentalnog razvoja osobe koja je sada tesko narusena i koja favorizuje mentalni razvoj.Drugo,izbaciti iz ucenja podatke koji nisu od posebne vaznosti i do kojih se moze stici sa dva klika na internetu.Trece,ucenje cistim upijanjem cinjenica bez da se pokaze prakticna korist onoga sto se uci(kako kasnije iskoristiti to znanje),bez da se vidi trenutna korist toga sto se uci(uciti resavajuci odredjene probleme),izuzetno je neefikasna,posto se prilicno lako zaboravljaju stvari,i tesko se kasnije povezuje znanje sa realnim problemima..
[ cyofee @ 10.02.2011. 15:08 ] @
Citat:
Ovo ti i nije bas neki primer.Homeschooling je uglavnom za decu bogatih ljudi koji imaju novaca da plate privatne casove,a njihova deca su uglavnom nemotivisana i da odu do skole,a tek za ucenje.Pogledaj primer Bila Gejtsa,covek je samostalno ucio,a i vecina velikana u proslosti nisu sigurno jedino zahvaljujuci svom regularnom obrazovanju postigli uspeh,vec su uporedo radili na sebi maksimalno.

Deca bogatih ljudi u Americi po pravilu idu u skupe privatne škole. Homeschooling, koliko znam, uglavnom rade ili lujke ili ljudi koji misle da će im deca dobiti najbolje obrazovanje kod kuće (dakle, opet lujke). Kao što si i sam rekao, nije potrebno "menjati paradigmu", onaj ko radi će u opštem slučaju uspeti. Da su ljudi koji su obrazovani s "promenjenom paradigmom" uspešniji u životu od normalnih, to bi sigurno bilo primećeno, a autor snimka bi se na to pozivao.

Citat:
Ono sto se treba postici promenom metoda ucenja nije da se stvori 90% genija,vec podignuti nivo obrazovanosti.Postoji mnogo dece i omladine koji imaju kapaciteta,ali su demotivisani ovakvim sistemom obrazovanja da postignu nesto vise u zivotu.Prvo sto treba da se uradi je uspostaviti ravnotezu izmedju fizickog i mentalnog razvoja osobe koja je sada tesko narusena i koja favorizuje mentalni razvoj.Drugo,izbaciti iz ucenja podatke koji nisu od posebne vaznosti i do kojih se moze stici sa dva klika na internetu.Trece,ucenje cistim upijanjem cinjenica bez da se pokaze prakticna korist onoga sto se uci(kako kasnije iskoristiti to znanje),bez da se vidi trenutna korist toga sto se uci(uciti resavajuci odredjene probleme),izuzetno je neefikasna,posto se prilicno lako zaboravljaju stvari,i tesko se kasnije povezuje znanje sa realnim problemima..


Ako sva deca prolaze kroz istu školu, efekat će se ispotirati. Ne može svako u jednoj državi da bude jednako dobro plaćen, ni da radi jednako dobar posao. Uvek će trebati i fizičara i đubretara. Skraćivanjem gradiva se, međutim, verovatno može uštedeti na broju nastavnika u školama, ili zaposliti manji broj kvalitetnijih, što bi recimo bila dobra strana takve "racionalizacije".
[ maliradoznalac @ 10.02.2011. 16:55 ] @
ode tema gde ne treba :-) sad ce da padne rasprava da li treba da postoje skole ili ne

Nego, da vratimo temu na pravi put

Pokusacu zbog onih koji nisu u prosveti malo da banalizujem ceo problem pa se unapred izvnjavam onima koji su u materiji malo dublje
Obrazovni sistemi u celom svetu su manje vise bili ujednaceni do odprilike 50-ih, 60-ih godina proslog veka. Imperativ je bio da se ucenicima "usadi" ogromno enciklopedijsko obrazovanje. Najveci baja je bio onaj koji je bio u mogucnosti da reprodukuje najvise podataka na zadatu temu po jedinici vremena :-)
Tokom tih 50-ih i 60-ih godina pojedine drzave uvidjaju da je takvo znanje nefunkcionalno i da ogroman broj "suvih" cinjenica nece napraviti space shuttle i odvesti astronaute na mesec. U tom periodu pocinju da se razvijaju razliciti pravci u metodici i didaktici ali su svi za cilj imali povecanje necega sto danas nazivamo KLJUCNE KOMPETENCIJE. Ako bi trebalo da najjednostavnije objasnim sta su kljucne kompetencije, to bi pokusao npr ovako
kljucne kompetencije predstavljaju osnovna (elementarna) znanja + nacini za prosirivanje osnovnih znanja. Sve sto se na ovaj nacin nadogradi od znanja predstavlja STRUCNE KOMPETENCIJE, ako se usvajanje tih novih znanja obavlja u nekom okruzenju odnosno u saradnji sa nekim pored strucnih kompetencija razvija se i SOCIJALNA kompetencija i tako dalje. Ovde cu stati da didakticarima ne oduzimam hleb.

Neke drzave su promenu paradigme zapocele jos 50-ih i 60-ih godina proslog veka a neke nisu ni do danas. Srbija je tek pre 10-ak godina stidljivo zakoracila u nesto sto se zove aktivna nastava, tek je pre 10-ak godina pocela da primenjuje vrednovanje postignuca (ne ocenjivanje) ucenika prema Bloom-ovoj taksonomiji. Nazalost ovakvo vrednovanje se primenjuje u veoma malom broju skola. Meni ucenici iz osnovnih skola dolaze sa odlicnim uspehom a da ne znaju da "uce", ne znaju da misle... Od njih su 8 godina zahtevali da reprodukuju gradivo sto je najnizi nivo taksonomije a za to ih ocenjivali najvisim ocenama. Kada ih posle 8 godina takvog "tretmana" postavim u situaciju u kojoj sami treba da nadju resenje oni se koprcaju kao riba na suvom.
I dok veliki broj nastavnika u Srbiji nije nikada cuo za Benjamin-a Bloom-a u delu sveta kojem je stalo da ima obrazovanu decu i time obezbedi svoju buducnost se vrednovanje postignuca vrsi po revidiranoj Bloom-ovoj taksonomiji, tj po dvodimenzionalnoj taksonimiji, po Anderson - Krathwohl matrici

Nije Srbija bas potpuno odsecena od ostatka sveta sto se tice didakticke teorije, ali procenat primene novih saznanja je veoma mali. Ima u Srbiji dovoljno strucnih ljudi koji bi mogli da ova nova saznanja implementiraju u obrazovni sistem. Problem je u nastavnicima koji ne zele da uloze ni atom svoje energije za nesto novo a takvih ima nazalost dosta ali i sistemu koji takav stav nastavnika tolerise. Do koje mere je nas sistem zastareo i prevazidjen govori cinjenica da se najveci broj nastavnih programa (kurikuluma) realizuje kao i pre 50 godina. U tim nastavnim programima pise sta je nastavnik potrebno da "ispredaje" dok je tek nekoliko novih kurikuluma pisano tako da u njima stoji "Ucenik treba da ... razume..., zna..., objasni,... uradi..." Ja imam srecu da radim u skoli u kojoj su reformisani profili koji imaju ovakve nove kurikulume i mogu iz iskustva da kazem da je mnogo jasnije koja je uloga nastavnika u obrazovnom procesu.

Da rezimiram, promena paradigme u Srbiji nije nesto novo (bar ne svima) ali bi morala da se ta promena malo ubrza, malo da se omasovi inace cemo ostati na zacelju i necemo vise nikad moci uhvatiti korak sa svetom
[ doodoock @ 10.02.2011. 21:35 ] @
Uh, svasta sam procitao i slazem se u skoro svemu sa predhodnicima, ali od pricanja nema vajde braco srbi i sestre srpkinje, svako od nas treba da pogura svoj tockic ove zaostale i jadne Srbije. Nisu deca kriva sto nemaju svest o potrebi da se obrazuju, to je nesto sto se stice vaspitanjem, a ko danas vaspitava decu, uz izuzetke vecina ljudi nema prestavu o razlici izmedju ucenja i obrazovanja. A ministarstvo prosvete... posebna prica, zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja ne zna gde se nalazi, nacionalni prosvetni savet izbacije informatiku iz skola... o cemu pricamo uopste. U 21. veku mi jos nemamo ni naznake sta e-learning podrazumeva i kako moze da se primeni u nasim obrayovnim okvirima.

Zbog svega toga ja sam pokrenuo vlastiti projekat besplatne edukacije ucenika osmog razreda iz matematike. Pokusacu da sve osmake spremim za polaganje male mature i pokazem u kom pravcu treba voditi dalje akcije u osavremenjivanju ucenja.

U pitanju je projekat koji podrazumeva rešavanje zadataka iz zbirke za pripremu zavšnog ispita 2010/2011. i postavljanje tih rešenja u formi video tutorijala na sajtu youtube, gde će 24 časa biti dostupni učenicima potpuno besplatno. Te video tutorijale učenici mogu pregledavati neograničeno mnogo puta, a ukoliko se registruju na youtube mogu komentarisati zadatke i postavljati pitanja na koja mogu dobiti odgovor u tekstualnoj formi ili opet u formi video odgovora. Pošto svako može da vidi pitanja, svako će moći i da ponudi odgovore, pa će se ceo projekat pretvoriti u matematičku socijalnu mrežu gde će se diskutovati o zadacima iz zbirke i matematičkim problemima uopšte.
Trenutnol na youtube-u se nalazi 60 rešenih zadataka iz zbirke za završni ispit 2010/2011. ali će ih biti više u trenutku dok čitate ovaj tekst. Plan mi je da najkasnije do sredine marta, rešenja svih 330 zadataka budu dostupna učenicima osmog razreda.

Prednosti ovog projekta su:

• Može biti najveća kampanja elektronskog učenja u Srbiji ikad.

Učenici osmog razreda će se pripremati za zavrsni ispit putem elektronskog učenja, jer će se voditi filozofijom da im je to potrebno da bi uspešno savladali ispit, a ne, korisno u dodatnom učenju kao što je bio slučaj sa dosadašnjim kampanjama. Elektronsko učenje se odvija na youtube-u, platformi koja je učenicima izuzetno poznata, a ne na komlikovanim LMS (Learning Management System). Dostupnost zadazaka je izuzetna, dovoljno je da na youtube-u ukucaju „zavrsni ispit zadatak XXX“ i pretraga će vratiti bas taj zadatak XXX, ista pretraga funkcioniše na google-u, s tim što je potrebno tražiti samo video snimke.
• Stvaranje svesti kod učenika i nastavnika da se aktivno može učiti preko sredstava modernih komunikacija.

Nakon uspešno spremljenog zavrsnog ispita, učenici će u buduće po automatizmu tražiti na internetu sadržaje slične forme koji će im pomoći u učenju. Shvatiće da se na youtube-u pored muzičkih spotova, smešnih i glupih video snimaka nalaze i obrazovni materijali koji su im dostupni 24 časa dnevno. Priča o uspehu ohrabriće nastavnike i profesore da se upuste u slične poduhvate, svako iz svog predmeta.

• Srbija će postati lider u elektronskom učenju u Evropi sa preko 8.000.000 prikazanih zadataka.
Po mojoj proceni, svaki drugi učenik osmog razreda će pregledati oko 200 zadataka iz zbirke, od 330 dostupnih, što čini broj od preko 8.000.000 prikaza.
• Budžet Pepublike Srbije ima indirektnu korist od skoro 500.000 evra.

Prema nekim procenama koje se mogu naci na internetu, više od polovine učenika osmog razreda uzima privatne časove iz matematike kako bi se pripremilo za polaganje kvalifikacionog, a od ove godine zavrsnog ispita. To ukupno čini 40.000 učenika kojima će za pripremu biti potrebno oko 12 privatnih časova manje ukoliko koriste benifite mog projekta. Ako uzmemo da je cena privatnog časa matematike 500 dinara, roditelji ovih učenika će uštedeti u proseku 6.000 dinara, a u totalu će svi roditelji uštedeti ukupno 240.000.000 dinara. Poznato je da skoro 100% privatnih časova spada u zonu sive ekonomije, pa drzava gubi PDV koji za gore pomenutu cifru iznosi 43.200.000 dinara ili skoro pola miliona evra.
[ maliradoznalac @ 10.02.2011. 22:35 ] @
doodoock, svaka cast na entuzijazmu! Pogledao sam nekoliko zadataka i moram da ti uputim samo pohvale jer si se potrudio i da objasnis kako se dolazi do tacnog resenja a ne samo da ima kazes koje je resenje (mada bi osmaci vise voleli samo resenje:-)
Ne bi da te razocaram pa da izgubis entuzijazam koji te drzi jer ovo sto radis je izuzetno korisno ali tutorijali na Youtube nisu e-learning. Ako vec moramo da im damo ime, ja bi ih nazvao ucenje na daljinu. Isti status su imali kursevi npr stranog jezika koji su se distribuirali na video kasetama ili ono naucite da svirate gitaru... Danas e-learning podrazumeva dvosmernu komunikaciju, obaveznu aktivnost ucenika i mogucnost za pracenje postignuca. Komplikovano ili ne, ali ovo omogucava samo platforma za elektronsko ucenje.
U svakom slucaju, jos jednom da ponovim svaka cast, i istraj do 330. zadatka.
[ Getsbi @ 11.02.2011. 06:24 ] @
@doodoock
Odlčno urađeno. Sve pohvale za ideju i upornost.
[ Machiavelli... @ 13.02.2011. 14:36 ] @
Ovo sto prica ovaj cika indijac neverovatno podseca na Fibonacci brojeve (cak vidim i fraktale u pozadini). Interesantno je kako je ta struktura prisutna oko nas.
[ fresh.bm @ 19.02.2011. 00:13 ] @
Toni Buzan?
[ Autobus @ 20.02.2011. 11:40 ] @
Ovo je uvrnuto... U ovakvom skolskom sistemu kakav imamo - nije izvodljivo.
Sa druge strane drugaciji skolski sistem nije izvodljiv.

Ja se bavim tim poslom ( proizvodnjom ljudskih resursa - skolovanjem kadrova ).
Kada nebi postojali standardi postignuca na trzistu se nebi znalo ko je za sta kvalifikovan. Poslodavci nebi mogli da zaposljavaju nekoga za koga mi u proizvodnji nismo utvrdili da ume da obavlja poso. Lepa je ova ideja... Ja bih ovo uveo u Srbiji odma. Da nam deca uce da misle umesto sto uce podatke. Ali u tom slucaju poslodavci bi morali da se prilagode novonastaloj situaciji. Inace ovakav sistem nastave bi kostao boga oca, a doneo bi nam ko zna sta, ili nista. Ne mozete da pustite proizvod bez deklaracije na trziste ( bez diplome na kojoj pise odredjena kvalifikacija ). Uostalom deca u skoli gde radim su veoma zainteresovana za to sta ce im pisati na deklaraciji odnosno diplomi.

Ma sta ja ovde lupetam... Jednostavna resenja su najbolja.
Prve 2 godine ga ucimo da cita i pise, da ima radne navike, da prelazi ulicu, da vozi biciklo, da pliva, da obrise dupe i slicno... Znaci paket osnovnih zivotnih vestina.
Posle toga ga 3 godine ucimo da misli. ( Razvijamo inteligenciju ), moze tu i neki strani jezik, informatika neka i slicno...
Posle toga ih ucimo da rade poslove. Napravimo jedno 500-600 kurseva, pa nek bira sta je kome volja... Svaki taj kurs ima da traje 3-6 meseci i da je moguce pohadjati 3-4 kursa u isto vreme. Tako ce do osamneste covek imati oko 20-tak poslova koje je naucio da radi. E da... ostaviti gimnazije i fakultete kolko da bude i neko pametan u drzavi i to bi bilo to.



[ dany12 @ 20.02.2011. 16:02 ] @
He he,ovo za gimnaziju ti je dobra provala-pametan u drzavi ko je zavrsio gimnaziju. Ja sam zavrsio gimnaziju i da ponovo treba da upisem srednju skolu nikad je ne bih upisao.Jedino korisno sta od gim. mozes da dobijes je da uzimas pare po kvizovima :).
[ maliradoznalac @ 20.02.2011. 19:58 ] @
@Autobus

nemam obicaj da ovako odgovaram ali sad me nesto "tera"

slozicu se s tobom da si se nalupetao. Ovakav stav se moze ocekivati samo od nekog ko nije u obrazovnom sistemu. Ajde da probam da ti obrazlozim.
Prvo sto ti moram reci da cilj obrazovanja nije diploma, bar mi koji radimo u obrazovanju ne mozemo tako da posmatramo. Naravno da ce ucenici uvek gledati da sa sto manje truda dodju do diplome, pa zato imas i onu krajnost kada se diploma kupuje. Da li bi ti kao poslodavac verovao u tom slucaju onome sto pise na diplomi ili bi proverio koje su kompetencije osobe koju planiras da zaposlis??? Svaki poslodavac koji je ulozio SVOJE pare je "prilagodjen" bilo kom sistemu obrazovanja.

Koja je razlika izmedju sistema koji se trenutno primenjuje i ovoga sto ti predlazes. Danas imamo svrsene ucenike koji imaju ogromno cinjenicno znanje (ovo je pod velikim znakom pitanja) koje ne umeju da primene. Sistemom koji ti predlazes bi imali gomilu priucenih "majstora" za sve i svasta ciji domet ne bi bio dalji od promene sijalica i osiguraca. Verovatno takvi priuceni majstori ne bi umeli da izadju na kraj sa npr levim navojem jer boze moj, na kursu u tri meseca nisu imali prilike da se sretnu sa tim.

Sto se tice pametnih u drzavi... znaci ko nije isao u gimnaziju taj je po tebi glup, ili izvini da ne bude da izvrcem tvoje reci, taj nije pametan. Necu dalje komentarisati posto sam lepo vaspitan.

Nije ni cudo sto nam je stanje u drzavi ovakvo kakvo jeste kad iz samog sistema stize razmisljanje o tome koliko bi obrazovanje kostalo. U svim normalnim drzavama obrazovanje predstavlja investiciju a ne trosak. A sta nam sistem obrazovanja moze doneti, dal' sve ili nista zavisi od puno faktora a jedna od bitnih karika u tom lanncu je i to ko radi u tom sistemu. Iskreno se nadam da je osoba sa razmisljanjem kao tvoje u nasem obrazovanju malo i da cemo uspeti da smognemo snage da se odupremo retrogradnim "nazovi reformama". Zao mi je sto je ukinuto, odnosno nije nikad ni zazivelo produzavanje licence jer bi time "uklonili" sve koji sebe smatraju dovoljno pametnim posto imaju diplomu nekog fakulteta i misle da ne treba nista da urade na sebi i svom licnom usavrsavanju, kada bi uklonili sve za koje je poznavanje stranih jezika = inteligencija a brisanje zadnjice = osnovna zivotna vestina. Verovatno si mislio da prvih 7 godina deca ne bi trebala da vrse veliku nuzdu posto to spada u osnovne zivotne vestine koje se izucavaju od 7 do 9 godine. Jako me zanima kako bi vrsio proveru ucenickog postignuca iz oblasti brisanja zadnjice?
[ bjdarko @ 25.02.2011. 11:15 ] @
Hvala ljudi na filmovima! Ulepšali ste mi dan!

Pozz!
[ BBS @ 12.03.2011. 15:11 ] @
Veoma zanimljivo razmišljanje i laicima veoma blisko ali ako s emalo pažljivije sluča ovde se može uočiti gomila paušalnih tvrdnji, koje lepo zvuče ali jednostavno nisu tačne ili su što je još gore polu tačne. Jedna od njih je recimo učenje u grupi. Cela grana psihologije posvećena je učenju i iznošenje ovakvog tvrđenja lepo deluje ali je netačno
[ bjdarko @ 12.03.2011. 16:30 ] @
Da, još ako tome dodamo i tehnike mapiranja uma i karti pamćenja bilo bi jako lepo učiti!
[ fresh.bm @ 14.03.2011. 13:27 ] @
Toni Buzan?!
[ bjdarko @ 14.03.2011. 13:34 ] @
Da, da! Odlične knjige! Ima i kurseva u Beogradu, za ostale gradove nisam siguran!
[ Lazy_boy @ 09.05.2011. 12:30 ] @
Iz mog sopstvenog iskustva mogu reci da nije samo problem sta se uci u skolama ili na koji nacin se odredjeno gradivo uci (nije da nema mana u sadasnjem nacinu ucenju necega) vec da je moj glavni problem bio ZBOG CEGA ja moram da ucim neku odredjenu stvar. Prosto recenu informacije koje su mi gurali u mozak za mene su bile prosto beskorisne jer nisam znao da ih tog momenta primenim, a niko mi nije drzao govore "E slusaj ove informacije ce ti trebati kada budes odrastao da bi mogao da radis to i to ili jednostavno ove informacije su ti korisne da bi znao sta se desava oko tebe itd.".

Mogu slobodno reci da sam zbog gore spomenutog problema apstraktnosti znanja veci deo svog osnovnog i srednjoskolskog obrazovanja prosto prespavao. I da sam se tek na fakultetu naucio mnoge stvari koje su se ucile ranije i to samo zato sto sam znao zbog cega su mi ta znanja bila potrebna i gde tacno mogu primeniti. Pa sam danas u situaciji da imam problema sa tablicom mnozenja i da koristim kalkulator za jednostavna mnozenja a da procentualni, kamati racun kao i logaritmovanje znam odlicno i da vec imam prilicno precizne brojke u glavi bez upotrebe papira ili nekih drugih sredstava....