[ Nedeljko @ 01.08.2011. 12:11 ] @
Sekunda je definisana kao trajanje 9,192,631,770 perioda zračenja koje odgovara prelazu između dva hipernivoa pozadinskog stanja atoma cezijuma 133.

Metar je rastojanje koje pređe svetlost u vakuumu za 1/299,792,458 sekundi.

To omogućava reprodukciju tih jedinica u bilo kojoj opremeljenoj laboratoriji i eliminiše potrebu za npr. čuvanjem etalona metra.

Zašto kilogram nije definisan kao 1/(9.109382914x10-31) masa elektrona, nego preko prototipa kilograma?
[ djoka_l @ 01.08.2011. 14:03 ] @
To je zaista problem. Na Wiki (http://en.wikipedia.org/wiki/Kilogram) možeš da vidiš koje su druge definicije predložene da zamene sadašnju definiciju kilograma. Očekuje se da se do 2015 donese nova definicija kilograma.
Tvoj predlog je pomalo neostvarljiv, zato što je težak za laboratorijsko merenje.
[ Nedeljko @ 01.08.2011. 14:36 ] @
Pa, kako je onda izmerena masa elektrona sa preciznošću od 10 značajnih cifara?
[ djoka_l @ 02.08.2011. 02:03 ] @
http://en.wikipedia.org/wiki/Electron_rest_mass

Elektrone ne možeš baš da staviš na vagu pa da na osnovu određenog broja istih to uporediš sa nekom drugom masom. Čak ga je i vrlo teško naterati da miruje, ova masa mirovanja koju si naveo gore se meri na posredni način, kao što je opisano u odrednici na Wiki...

Iz članka se vidi, da se zavisno od metoda, masa mirovanja elektrona može dobiti na 8 do 10 tačnih cifara.
[ Nedeljko @ 15.08.2011. 07:53 ] @
Ta masa mirovanja elektrona, kako god da je izmerena, predstavlja odnos mase mirovanja elektrona i mase mirovanja etalona kilograma. Da je etalon drugačiji, i brojna vrednost mase mirovanja elektrona bi bila neka druga vrednost. Dakle, postoji vrlo precizan metod upoređivanja mase mirovanja elektrona i mase mirovanja nekog makroskopskog objekta.