[ Nedeljko @ 17.08.2011. 11:35 ] @
Zbunio me je jedan problemčić. Siguran sam da je jednostavno, samo se vrtim već 5 minuta, ne vidim u čemu je greška.

Neka se telo mase kreće slobodno u inercijalnom sistemu brzinom . Delujmo na njega konstantnom silom tokom vremena . Koliku smo energiju uložili? Jednostavnosti radi, smatraćemo da nema gubitaka.

U trenutku telo je imalo kinetičku energiju , a u trenutku kinetičku energiju , odakle se dobija da je uložena energija

.

Po kalsičnoj mehanici, sila, proteklo vreme i masa su apsolutni pojmovi, tj. ne zavise od izbora inercijalnog referentnog sistema, za razliku od brzine koja zavisi od izbora referentnog sistema, tj. brzina je relativan pojam. Po ovome ispada da uložena energija zavisi od izbora referentnog sistema. Kako?
[ HeYoo @ 17.08.2011. 13:27 ] @
Mislim da si pogresio kod kineticke energije u drugom trenutku.
F=ma
pri izracunavanju v1 oslanjas se na vec izabrani referentni sistem
[ Nedeljko @ 17.08.2011. 14:45 ] @
Svejedno, konačan rezultat bi trebao da bude invarijantan u odnosu na promenu referentnog sistema, tj. sve što zavisi od izbora sistema da se u konačnom rezultatu poništi.
[ HeYoo @ 17.08.2011. 16:10 ] @
Mislim da ipak zavisi od referentnog sistema, a da se zakon o odrzanju vazi ako se drzi jednog referentnog sistema.
[ zzzz @ 17.08.2011. 17:15 ] @
Citat:
HeYoo: Mislim da ipak zavisi od referentnog sistema, a da se zakon o odrzanju vazi ako se drzi jednog referentnog sistema.


Ni govora.Sila djeluje neko vrijeme i ovisno o masi promjeniće mu brzinu.A i put!
Djelovanje sile na putu je uloženi rad,a ovaj se pretvorio u promjenu kinetičke energije.
Nedeljko nije tjerao do kraja i zato mu se čini da nešto nije u redu.Trebao je znati da je impuls sile umnožak sile i njenog vremena trajanja,a da je taj umnožak jednak promjeni količine kretanja.
Ft=m(v2-v0) .Treba eliminisati Ft u jednačini za prirast kinetičke energije i to je to.



[ Sprečo @ 17.08.2011. 18:05 ] @
Nije "mehanički problem", već "problemčić" iz mehanike!
Sve imate objašnjeno ovdje.
[ Nedeljko @ 17.08.2011. 18:20 ] @
Dakle,

,

i su apsolutni pojmovi, a nije. Meni ne smeta , jer je to apsolutno. Pojavljivanje samog van mi smeta.
[ Nedeljko @ 17.08.2011. 18:22 ] @
Sprečo, molio big te da se ovde maneš relativizma i STR, jer je reč o klasičnoj Njutnovoj mehanici.
[ Sprečo @ 17.08.2011. 19:11 ] @
Očito je da nisi uočio: Jeste, na datom linku je "reč o klasičnoj Njutnovoj mehanici"!
[ Nedeljko @ 17.08.2011. 19:31 ] @
Na datom linku je naslov "STR i relativistička algebra".
[ Sprečo @ 17.08.2011. 20:09 ] @
Ako ti smeta naslov evo ti isti sadržaj pod kraćim naslovom.
Za "tvoj" problemčić posmatraj tijelo koje "slobodno pada" (recimo sa mog petnaestog sprata), tu mu odredi te dvije različite brzine, i različite količine energija.
Za inercijalna kretanja samo neće biti one dvojke ispod.
[ HeYoo @ 17.08.2011. 20:22 ] @
Pa ako u startu brzina Vo zavisi od referentnog sistema, samim tim i kineticka energija u pocetnom trenutku... zasto i ulozena energija ne bi zavisila od referentnog sistema?
[ Nedeljko @ 17.08.2011. 20:38 ] @
Sprečo, ako nemaš konkretan odgovor na konkretno pitanje, ne moraš ni da se javljaš.

HeYoo, količina potrošenog goriva na putu od Beograda do Tuzle (idem kod Spreče u posetu) ne zavisi od posmatrača.
[ HeYoo @ 17.08.2011. 21:26 ] @
Ajd mozda zesce lupetam ali... ako zanemarimo trenje, otpor vazduha.. ako bi seo u automobil i kada bi zamolio drugara da malo pogura (da preda autu pocetnu brzinu) ti bi za neko odredjeno vreme stigao do Tuzle. Kolicina prenete kineticke energije koju bi tvoj auto primio bi se odrazila kroz brzinu koja je relativna u odnosu na posmatraca.

[Ovu poruku je menjao HeYoo dana 17.08.2011. u 22:36 GMT+1]
[ morihei ueshiba @ 17.08.2011. 21:30 ] @
Citat:
HeYoo, količina potrošenog goriva na putu od Beograda do Tuzle (idem kod Spreče u posetu) ne zavisi od posmatrača.

Pa onda ne zavisi ni od toga da li si se zaleteo od Zrenjanina. Ako pretpostavis da je=0 ?
[ zzzz @ 18.08.2011. 00:00 ] @
Citat:
Nedeljko: Dakle,

,

i su apsolutni pojmovi, a nije. Meni ne smeta , jer je to apsolutno. Pojavljivanje samog van mi smeta.


Sad mi je nešto jasnije gdje si odlutao.
Ti ne razmatraš da li vrijedi zakon o održanju energije,ako se algebarski opiše,neovisno o izabranom referentnom koordinatnom sistemu.Ne razmatraš ni da li je uloženi rad (sila na putu) jednaka prirastu kinetičke energije.

Analiziraš algebarski zapis idealiziranog geometrijskog modela neke realne fizikalne uzročno-posljedične zakonitosti.

OK.Ali pođi najprije od uzroka.Da li opis rada sile (E=FXl) ovisi o izboru referentnog sistema?Naravno da, jer je put relativan u takvom načinu opisa.Pa ako je tako onda i je i prirast kinetičke energije relativan pojam.

A tebe to iz nekog razloga iznenađuje.



[ kandorus @ 18.08.2011. 01:48 ] @
Ova formula (iz uvodnog posta)

m(v0 + m-1F)2/2

ne stoji.
[ Nedeljko @ 18.08.2011. 08:46 ] @
Lapsus

.

No, dalje je računato sa ovim t koje je nedostajalo. OK, nije ovo sasvim korektno, jer rad vrši samo komponenta sile u pravcu vektora brzine, a ne i komponenta normalna na vektor brzine. Dakle,

,

pri čemu je .

Recimo da je konstantno i u pravcu i smeru vektora brzine. Tada je , odnosno

.

Znači, i dalje "visi" .
[ kandorus @ 18.08.2011. 09:27 ] @
Prvo, pod uslovom konstantne sile

v(t) = v0 + (t1 - t0)F/m = v0 + F∆t/m

Dalje, za interval [t0, t1]

∆E = ∫(v0 + F∆t/m)Fdt = (v0 + F∆t/m)F∆t

je korektan izraz za energiju.
[ Nedeljko @ 18.08.2011. 10:51 ] @
Pa, ja sam taj izraz i napisao

Citat:


No, on zavisi od izabranog referentnog sistema. Kako objasniti da količina potrošenog goriva na putu od Beograda do Kragujevca ne zavisi od tačke gledišta?
[ kandorus @ 18.08.2011. 11:24 ] @
Pod integralom fali jedno F i takodje je (t1 - t0). Na kraju si dobio deljenje sa 2 - odakle?
[ Odin D. @ 18.08.2011. 12:02 ] @
Nisam bas neki teorijski fizicar, a matematicar jos manje, ali ajd' da pokusam.

Mislim da ti je pogresna pretpostavka da je energija za ubrzanje necega od npr. 5m/s do 7m/s ista kao i za ubrzanje od 10m/s do 12m/s.
Ti si izjednacio djelovanje sile sa ulozenom energijom, sto u principu nije nezavisno od referentnog sistema.
Rad, koji je forma izrazavanja energije, je jednak proizvodu sile i puta, tako da rad koji neka sila obavi ubrzavajuci tijelo od 5 do 7 m/s nije isti kao i rad koji obavi ubrzavajuci ga od 10 do 12 m/s, jer ta dva tijela predju razlicit put dok ubrzaju za ta 2 m/s.
Tako ispada da energija zavisi upravo i od izbora referentnog sistema (jer zavisi od predjenog puta), a time i prirast energije.

Ako uzmes dva slucaja:
A: v0 = 0 m/s, v1 = 2 m/s
B: vo = 5 m/s, v2 = 7 m/s

U oba slucaja imas povecanje brzine od 2 m/s, ali ako uzmes da racunas dE = E(v1) - E(v0) dobijes:

U slucaju A imas da je dE = ( 22 - 02 ) x K = 4 x K
U slucaju B imas da je dE = ( 72 - 52 ) x K = 24 x K
gdje je u 'K' zgurano sve ono sto nije u vezi sa v tj. v0.

Iz ovoga se vidi da se ulozena energija razlikuje za 24/4 = 6 puta u ova dva slucaja.

Malo djeluje zbunjujuce, ali posto rad zavisi ne samo od sile nego i od predjenog puta onda mora zavisiti i od izbora referentnog sistema.
Ono sto pretpostavljam da unosi zabunu je misljenje da ako nesto guras nekom silom neko vreme, da je energija koja je za to potrebna uvijek ista bez obzira da li guras auto koji u startu ide 50 km/h ili auto koji ide 100 km/h.
Medjutim, ako sad postavis stvari ovako: recimo da ti svojim automobilom treba da poguras neki drugi automobil tako da ga ubrzas od 0 do 10 km/h.
U tom slucaju precices svojim automobilom mozda 10-tak metara za 5s i potrosices vrlo malo benzina. Ako sad to treba da uradis da poguras neki automobil od 100 km/h do 110 km/h precices za tih 5s ~140m i normalno je da ti vise beznina treba uz isti otpor (sila kojom guras drugi automobil) da predjes 140 m nego 10m.






[ HeYoo @ 18.08.2011. 12:34 ] @
Evo sta kaze wiki:
Citat:
The speed, and thus the kinetic energy of a single object is frame-dependent (relative): it can take any non-negative value, by choosing a suitable inertial frame of reference. For example, a bullet passing an observer has kinetic energy in the reference frame of this observer, but the same bullet is stationary, and so has zero kinetic energy, from the point of view of an observer moving with the same velocity as the bullet.[2] By contrast, the total kinetic energy of a system of objects cannot be reduced to zero by a suitable choice of the inertial reference frame, unless all the objects have the same velocity. In any other case the total kinetic energy has a non-zero minimum, as no inertial reference frame can be chosen in which all the objects are stationary. This minimum kinetic energy contributes to the system's invariant mass, which is independent of the reference frame.


Nedeljko, od kolicine goriva ne zavisi put koji ces preci vec brzina. U neotpornoj sredini ako neko samo gurne auto on se nece zaustaviti sam od sebe.
[ Nedeljko @ 18.08.2011. 13:05 ] @
Citat:
kandorus: Pod integralom fali jedno F


Da, fali pod integralom, ali je uračunato u kasnijem računu.

, gde je za .

Neka je sila konstantnog intenziteta i deluje u pravcu i smeru brzine u trentku . Neka je intenzitet vektora brzine i .

,

.

Citat:
kandorus: Na kraju si dobio deljenje sa 2 - odakle?


Otuda što je .
[ Nedeljko @ 18.08.2011. 13:17 ] @
Citat:
HeYoo: Nedeljko, od kolicine goriva ne zavisi put koji ces preci vec brzina. U neotpornoj sredini ako neko samo gurne auto on se nece zaustaviti sam od sebe.


Da bi automobil prešao put od tačke A do tačke B, gorivo mu treba za savladavanje inercijalnih sila na početku, dok ne dostigne ciljnu brzinu i za savladavanje otpora tokom puta u cilju održavanja brzine, pri čemu pred kraj može da isključi motor i da pusti trenje da ga zaustavi. Pritom se na putu od Beograda do Kragujevca skoro svo utrošeno gorivo potroši na savladavanje otpora tokom puta.

No, moje razmatranje se odnosi na početno savladavanje inercijalnih sila u neotpornoj sredini.
[ kandorus @ 18.08.2011. 14:30 ] @
Nedeljko, opet ti izračunati integral nije uredan. Sada si dodao jedno (t) ispred F pod integralom.
Ako računamo po formuli



i F nezavisno od vremena, dobije se



Dalje je



A odatle je




I konačno

[ Nedeljko @ 18.08.2011. 15:09 ] @
Da, opet se potkrala greška u kucanju.

,

.

Citat:
kandorus: Ako računamo po formuli



Ova formula jednostavno nije tačna jer desna strana ne zavisi od t, pa ispada da je v konstantno. Treba

.

Fizičari bi pisali

,

ali se matematičari sablažnjavaju takvog zapisa.
[ Nedeljko @ 18.08.2011. 16:10 ] @
kandorus,

ne zavisi od , kao što je na primer .

Dalje, po Njutn-Lajbnicovoj formuli je

.

Odatle je , a ne .
[ kandorus @ 18.08.2011. 18:44 ] @
Da vrednot tog integral za izračunavanje broja Pi ne zavisi od x. Takodje ima i obrnutih primera gde vreednost integrala zavisi od x.

Samo da napomenem, neke pojmove fizičari i matematičari različito definišu. Kao što si i sam primetio to vezano za integrale, o čemu smo već diskutovali a Bašić u svojoj brzopletosti obrisao zbog "nekvaliteta". Xa Xa Xa. A sada im najvrednija radilica foruma matematike upravo koristi formule u kojima je f(t) "neka funkcija" kao što sam napisao u onim "nekvalitetnim" komentarima.

Medjutim, u vezi poslednjeg integrala koji si ispisao imam primedbu. U opštem slučaju tačno je sledeće

[ Odin D. @ 18.08.2011. 19:07 ] @
Kakav opsti slucaj? Valjda se podrazumjeva da je v0 = v(t0) ?!
[ Nedeljko @ 18.08.2011. 19:23 ] @
kandorus, mislio sam da nećeš da se vraćaš na taj svoj blam, po kome je

Citat:
za neku funkciju koja određuje brzinu,


u koj je pogrešno sve od početka do kraja. Prvo, pod integralom mora biti ubrzanje i ništa drugo, a drugo, čak i kada se stavi ubrzanje pod integral, po Njutn-Lajbnicovoj formuli je

. Jednostavno, izraz sa desne strane tvoje jednakosti ne zavisi od . To što si napisao je pokazivalo potpuno nerazumevanje onoga o čemu si pisao. Pritom si se pozivao na formulu



koju si pročitao u nekom udžbeniku i koja je nešto sasvim drugo.

Drugo, u celom ovom razmatranju je oznaka za brzinu u trenutku , tj. skraćenica za , tako da je

.

Treće, matematičari nikada ne pišu integrale po promenljivoj od koje zavise granice integrala. To je moguće zato što je



pod uslovom da se x i t ne javljaju u granicama a i b. Vrednost integrala zavisi od domena integracije, funkcije koja se integrali i mere po kojoj se integrali, tako da se često piše i

.

To je potpuno isto kao što možeš pisati kao ili kao .
[ Nedeljko @ 18.08.2011. 19:49 ] @
Primeri kod kojih integral nije konstanta su oblika



i tu nema zavisnosti od promenljive po kojoj se integrali, već od promenljivih od kojih zavise granice i promenljivih od kojih zavisi podintegralna funkcija izuzimajući promenljivu po kojoj se vrši integracija.
[ HeYoo @ 18.08.2011. 22:36 ] @
Citat:
No, moje razmatranje se odnosi na početno savladavanje inercijalnih sila u neotpornoj sredini.


Pa tako sam i shvatio ali ona prica sa gorivom ne stoji jer diskutujemo pojednostavljen sistem. Gorivo se trosi da se objekat prebaci iz jednog u drugo inertno stanje. Ako bi se posmatrac kretao striktno paralelno sa objektom koji bi ubrzavao pod dejstvom neke spoljasnje sile za njega bi kineticka energija posmatranog objekta bila nula svo vreme. Za isti slucaj posmatrac iz nekog drugog inercijalnog referentnog sistema bi "video" preomenu kineticke energije objekta.
[ kandorus @ 18.08.2011. 23:13 ] @
^Odin D.

Ako je t0 = 0 onda je v(t0) = 0. Medjutim ono v0 ne mora biti jednako 0. Uzmi na primer: telo se kreće brzinom v0 = 5m/s. Zatim u intervalu [t0(=0), t1] na telo počne da deluje promenljiva sila tako da telo ubrzava promenljivim ubrzanjem a(t) = 6t - 4. Odrediti zavisnost brzine kao funkcije vremena.

v = v0 + ∫(6t-4)dt (u granicama [t0(=0), t1])

Reši se integral

∫(6t-4)dt = 3t^2 - 4t

Uvrštavanjem granica za vreme dobije se

I = v(t1) - v(t0)

gde je v(t0) = 3t0^2 - 4t0 = 0 != v0

v(t0) je komponenta brzine koja potiče od promenljivog ubrzanja u trenutku t0
v(t1) je komponenta brzine koja potiče od promenljivog ubrzanja u trenutku t1

I sada je

v = v0 + 3t1^2 - 4t1 + v(t0) = 5 + 3t1^2 - 4t1 != v(t1) = 3t1^2 - 4t1

Dakle (u ovom slučaju) integralom se odredi doprinos brzini koji potiče od promenljivog ubrzanja. Ubrzanje ne deluje na komponentu v0 i zato v0 nije konstanta integraljenja.


^Nedeljko

Sam si uveo "neku funkciju" F(t). Pozz.
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 06:58 ] @
Citat:
HeYoo: Ako bi se posmatrac kretao striktno paralelno sa objektom koji bi ubrzavao pod dejstvom neke spoljasnje sile za njega bi kineticka energija posmatranog objekta bila nula svo vreme.


Joj, pa to je ubrzani posmatrač. On svoje ubrzanje mora da uzme u obzir.
[ Odin D. @ 19.08.2011. 08:52 ] @
Nedeljko, zavisnost izmedju izabranog referentnog sistema i kineticke energije tijela nije linearna vec kvadratna.
Zbog toga v0 ne moze jednostavno da "ispari" iz jednacina kad oduzimas dvije kineticke energije za dva razlicita referentna sistema jer 7-5 (pomjeraj u referentnom sistemu) nije isto sto i 72-52 (pomjeraj kineticke energije).

@Kandorus
Ti se bavis objasnjavanjem razlicitosti slova.
Znam ja da u opstem slucaju v0 nije jednako v(t0) ako pretpostavimo da je v0 sljiva, a v(t0) rezervna guma od autobusa.
Medjutim zasto bismo pretpostavljali takvo nesto u temi u kojoj uopste nije rijec o sljivama i rezervnim gumama od autobusa?!?!?
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 09:10 ] @
Ma, jasno je meni da se dobija takav rezultat, ali kako onda objasniti da mi treba ista količina goriva za istu stvar (recimo, ubrzavanje kosmičkog broda raketnim motorima u neotpornoj sredini) nezavisno od tačke posmatranja?
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 10:40 ] @
kandorus

Ovde piše šta znači :

Citat:
Nedeljko: Neka je sila konstantnog intenziteta i deluje u pravcu i smeru brzine u trentku . Neka je intenzitet vektora brzine i .


Što se tvog poslednjeg komentara tiče, podsetiću te da ovo nije niti forum Advocacy, niti forum MadZone.
[ kandorus @ 19.08.2011. 11:30 ] @
^Odin D.

Ma šta veliš? Bavim se objašnjavanjem "različitosti slova"? Jel? A ti o "sljivama i rezervnim gumama"?

Pazi ovako, rešenje neodredjenog integrala je

I = ∫f(x)dx = F(x) + C

dok za odredjeni integral u granicama [a, b] važi

I = F(b) - F(a)

Nema nikakve dodatne konstante! Ova (Njutn-Lajbnicova) formula je pomenuta nekoliko puta na ovoj temi (i u prethodnoj temi) i korišćena kao argument protiv mojih stavova!?@!!

Već iz tih činjenica, vezano za integrale, trebalo je biti jasno da ono v0 nije konstanta integraljenja. Odnosno, ne radi se o "različitosti slova" već o elementima odredjenog (složenog) procesa. Za razumevanje tog procesa nije dovoljno znati napamet tablicu neodredjenih integrala, zar ne?


^Nedeljko

U prvom postu si napisao

Citat:
telo mase m kreće slobodno u inercijalnom sistemu brzinom v0. Delujmo na njega konstantnom silom F tokom vremena ∆t = t1 - t0.


Dakle, ono v0 nije isto ono v(t0) iz već opisanih razloga i osobina (odredjenog) integrala.
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 12:06 ] @
Dakle, u trenutku počinjem da delujem silom , a u trenutku prestajem da delujem ili me dešavanje posle ne zanima. Do trenutka telo se kretalo brzinom , pa je brzina u trenutku , odnosno

.

Za važi

.

Integracijom dobijamo da je

, pa je na kraju

.
[ kandorus @ 19.08.2011. 12:49 ] @
Uh!

Ova poslednja formula je u redu. Samo da se podsetimo, diskusija je usledila nakon komentara u kome je napisano

v0 + ∫a(t)dt = v0 + v1 - v0 = v(t1)
http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930105

Imamo jednu formulu koja nije sporna (poslednja u prethodnom komentaru).


Za ovo

Citat:
v'(t) = m-1F(t)


treba napomenuti da je F(t) rešenje integrela a ne sila.


Medjutim, ne stoji:

Citat:
m[sup-1∫F(τ)dτ = v(t) - v0


jer si napisao

Citat:
Do trenutka t0 telo se kretalo brzinom v0


1. Primer, v0 = 0 m/s, tada je brzina tela u trenutku t1,
v(t1) = Φ(t1) - Φ(t0) + 0 = Φ(t1)

2. Primer, v0 = 5 m/s, tada je brzina tela u trenutku t1,
v(t1) = Φ(t1) - Φ(t0) + 5 = Φ(t1) + 5 != Φ(t1) - v0

Dakle, ispravno je samo

v(t1) = Φ(t1) - Φ(t0) + v0

(naravno vektorsko sabiranje).
[ Odin D. @ 19.08.2011. 13:09 ] @
^ Kandorus, ne znam da li si primjetio, ali na ovoj temi se radi o djelovanju silom na neko tijelo koje je do trenutka t0 -kada sila pocinje da djeluje na njega - imalo brzinu v0, tj. v(t0).
Dakle, ova tema se ne zove "Opste rjesenje integrala", pa je tvoj komentar u vezi sa ovom temo isto kao i da si rekao:
"Zato sto sutra nece padati kisa."
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 13:14 ] @
jeste sila i ništa drugo. Ubrzanje je po definiciji izvod brzine , a po II Njutnovom zakonu je , pa je .

Reci tim meni, ako se do podne telo mase 2kg kretalo brzinom od 5m/s ravnomerno i pravolinijski i onda si od podne do podne i 10s delovao na njega silom od 3N, kolika je brzina tog tela u podne?
[ kandorus @ 19.08.2011. 13:28 ] @
^Odina

Xa Xa Xa. Šta mogu kad nekima nije jasno šta je "Opste rjesenje integrala".

Medjutim iz ovoga što si napisao

Citat:
v0, tj. v(t0)

zaključujem (ispravi me ako nisam dobro zaključio) da ne uočavaš različite komponente fizičke veličine u ovom slučaju brzine. A to je od suštinskog značaja za odgovar na pitanja iz uvodnog komentara.

Inače kad već pominješ šta je tema onda da primetimo da ovo pitanje ima veze sa mehanikom ali sigurno nije "Mehanički problem".


^Nedeljko

A sa v' si označio izvod? Onda je u redu.
[ Odin D. @ 19.08.2011. 13:59 ] @
Citat:
kandorus: zaključujem (ispravi me ako nisam dobro zaključio) da ne uočavaš različite komponente fizičke veličine u ovom slučaju brzine.

Da, dobro si zakljucio. U ovom slucaju ne uocavam, posto je u ovom slucaju v0 = v(t0), po definiciji ovog problema.

Mozes li nas ti prosvjetliti kako ih to ti u ovom slucaju uocavas.
[ HeYoo @ 19.08.2011. 14:01 ] @
Citat:
Ma, jasno je meni da se dobija takav rezultat, ali kako onda objasniti da mi treba ista količina goriva za istu stvar (recimo, ubrzavanje kosmičkog broda raketnim motorima u neotpornoj sredini) nezavisno od tačke posmatranja?


Mislim da se ne moze kineticka energija poistovetiti sa gorivom.
Sagorevanjem fiksne kolicine goriva predaje se raketi kineticka energija koja se razlicito "vidi" iz razlicitih referentnih tacaka. Raketa ce imati isto ubrzanje za istu kolicinu "goriva" bez obzira na posmatraca.

Kineticka energija nekog tela jednaka je radu koji je potreban da se telo odredjene mase dovede u stanje mirovanja. Dakle bitana je referentna tacka.

[ Nedeljko @ 19.08.2011. 14:01 ] @
kandorus,

Podsećam te (u vezi podsmevanaj drugima) da ovo nije ni forum Advocacy ni forum MadZone, već forum Fizika.

Nisi mi odgovorio na pitanje

Citat:
Nedeljko: Reci tim meni, ako se do podne telo mase 2kg kretalo brzinom od 5m/s ravnomerno i pravolinijski i onda si od podne do podne i 10s delovao na njega silom od 3N, kolika je brzina tog tela u podne?
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 14:18 ] @
Citat:
HeYoo: Kineticka energija nekog tela jednaka je radu koji je potreban da se telo odredjene mase dovede u stanje mirovanja. Dakle bitana je referentna tacka.


A šta je onda utrošena energija?
[ HeYoo @ 19.08.2011. 14:39 ] @
Ako mislis na razliku kinetickih energija tela pre i posle ubrzanja to je prirast kineticke energije tela. Jedno od svojstva tela koje ima smisla samo za dati referentni sistem.
[ kandorus @ 19.08.2011. 15:07 ] @
^Nedeljo

Ne smejem se nikome, samo me nasmeje po neki duhovit komentar.


Ako sam dobro razumeo pitanje iz uvodnog komentara treba izračunati utrošenu energiju pri kretanju tela izmedju dve tačke iz ugla posmatrača u nekom drugom inercijalnom sistemu. I neka koristimo već izvedenu formulu

∆E = (FV0 + F2t/m)t

Ako posmatrač ne utiče na kretanje tela (što nije uvek ispunjeno) i recimo da se kreće u suprotnom smeru od tela. Posmatrač meri početnu brzinu tela i neka je izmerio vrednost V0r. Brzina inercijalnog sistema posmatrača u odnosu na inercijalni sistem tela je Vr. Da bi se primenila prethodna formula izračuna se V0 = V0r - Vr. Naravno, ako se kreću u istom smeru onda se vrednosti saberu. I sada se V0 može koristiti bez zabune.
[ kandorus @ 19.08.2011. 15:20 ] @
Citat:
Odin D.

posto je u ovom slucaju v0 = v(t0), po definiciji ovog problema.



Evo šta je dato kao uslov pri definiciji ovog problema:

Citat:
Neka se telo mase m kreće slobodno u inercijalnom sistemu brzinom v0. Delujmo na njega konstantnom silom tokom vremena ∆t = t1 - t0.

Dakle, telo se kretalo a zatim tokom intervala ∆t se deluje silom. Zato ono v0 i v(t0) nije isto. Da si napisao Vtela(t0) = v0 imalo bi smisla, ovako ne. Još jednom, v(t0) (i v(t1)) je rezultat izračunavanja odredjenog integrala a v0 početno stanje procesa o čemu integral nema informacije. Pročitaj još jednom moje prethodne komentare.
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 15:41 ] @
Citat:
HeYoo: Ako mislis na razliku kinetickih energija tela pre i posle ubrzanja to je prirast kineticke energije tela. Jedno od svojstva tela koje ima smisla samo za dati referentni sistem.


A sa čim je onda u vezi količina utrošenog goriva?

kandorus, dao sam ti sve podake

Citat:
Reci ti meni, ako se do podne telo mase 2kg kretalo brzinom od 5m/s ravnomerno i pravolinijski i onda si od podne do podne i 10s delovao na njega silom od 3N, kolika je brzina tog tela u podne?


i pitao te kolika je brzine u trenutku . Konačan odgovor se izražava u metrima u sekundi. Dakle?
[ Sprečo @ 19.08.2011. 15:52 ] @
Koristite blagodati "relativističke algebre":
.
[ Odin D. @ 19.08.2011. 16:10 ] @
Citat:
kandorus: Dakle, telo se kretalo a zatim tokom intervala ∆t se deluje silom. Zato ono v0 i v(t0) nije isto. Da si napisao Vtela(t0) = v0 imalo bi smisla, ovako ne. Još jednom, v(t0) (i v(t1)) je rezultat izračunavanja odredjenog integrala a v0 početno stanje procesa o čemu integral nema informacije. Pročitaj još jednom moje prethodne komentare.

Izvini, a na koje tijelo se odnose te brzine v(to) i v(t1) koje konfiguriraju iz integrala?
Znas, kad nesto integralis u fizici, podintegralna funkcija se veze za neku fizicku pojavu. U ovom slucaju podintegralna funkcija je ubrzanje, ali ne bilo koje ubrzanje, nego ubrzanje bas ovog tijela o kome mi pricamo, i koje je do tada imalo brzinu v0. Tako da se i rezultat integrala odnosi bas na to tijelo, a ne na rezervnu gumu od autobusa ili neku opstu nepoznatu matematicku stvar o kojoj ti pricas.

Nisam pratio ranije tvoje dejstvovanje van mz i umz, ali sticem utisak da je diskutovanje s tobom na ovom forumu potpuno besmisleno.
[ Sprečo @ 19.08.2011. 16:34 ] @
A ja baš uočavam njegovu "nadmoć" ( i po stilu i po pristupu i po logičnosti) nad ostalim diskutanima.
[ kandorus @ 19.08.2011. 16:47 ] @
Citat:
Odin D.

Izvini, a na koje tijelo se odnose te brzine v(to) i v(t1) koje konfiguriraju iz integrala?

Integral se odnosi na jedan faktor koji deluje na telo u intervalu vremena [t0, t1]!

Nedeljko je koristio "neku funkciju" da putem integrala izračuna DOPRINOS brzini tela. Integral (na način kako je Nedeljko koristio tu "neku funkciju") ne može da pruži informacije o brzini tela u početnom momentu t0. Ali integral daje informaciju koliki je DOPRINOS brzini tela pod dejstvom faktora opisanim tom "nekom funkcijom".

Koliki je DOPRINOS brzini tela tog faktora u trenutku t0? Upravo v(t0)!
Koliki je DOPRINOS brzini tela tog faktora u trenutku t1? Upravo v(t1)!

Koliki je DOPRINOS faktora opisanog tom "nekom funkcijom" unutar intervala [t0, t1]? Pa upravo vrednost odredjenog integrala koju možemo izračunati primenom Njutn-Lajbnicove formule

I = v(t1) - v(t0)

I konačno dobijamo da je krajnja brzina tela jednaka zbiru početne brzine v0 (koju faktor opisan "nekom funkcuijom" ne menja) i DOPRINOSA brzini pod dejstvom faktora opisanog "nekom funkcijom":

v = v0 + v(t1) - v(t0)

A kako je v(t0) = 0 onda je v = v0 + v(t1).
[ Odin D. @ 19.08.2011. 16:53 ] @
Ja savrseno razumijem formalizam o kome ti pricas. Ali ne razumijem zasto si ga uopste uveo u ovu konkretnu pricu?!
Zbog cega? Cemu sluzi? Koji problem je rezultat nespominjanja tog formalizma? Koji problem je rjesen uvodjenjem u pricu tog formalizma?
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 17:26 ] @
kandorus, hoćeš li mi odgovoriti na najprostije pitanje?

Citat:
Reci ti meni, ako se do podne telo mase 2kg kretalo brzinom od 5m/s ravnomerno i pravolinijski i onda si od podne do podne i 10s delovao na njega silom od 3N, kolika je brzina tog tela u podne?


Sila je u pravcu i smeru brzine.
[ Sprečo @ 19.08.2011. 17:50 ] @
Podne je granica ( tačka u prostoru i vremenu) koja pripada i jednom ( "do podne") i drugom ("od podne") intervalu.
Sila je djelovala dok tijelo ("materijalna tačka") nije dostiglo tu brzinu v = 5m/s ( koju je imalo u tom trnutku - "podne"). Po opisu "zbivanja" tada se kretalo po "inerciji" brzinom v. Potpuno ravnopravno za analizu možeš korititi i kao da je u tom trenutku dostiglo "trenutnu brzinu" v pomoću date sile F = ma (ti napisa m = 2kg i a = 10 m/s^2). Isto možeš računati i pomoću "početne brzine" - v. Ni jedan pristup neće omanuti! I ponovo insistiram: "relativistička algebra" olakšava izračunavanja ( pojednostavljuje, univerzalno je primjenjiva):

Za tvoj "problemčić u mehanici" možeš primjeniti formule iz "početne brzine" ( ja koristim v umjesto v_0 i c umjesto v):

Na kraju imaš: i



Opisno: Od početka kretanja ( iz mirovanja) pa do dostizanja brzine v (pod uticajem stalne sile F = ma) proteći će vrijeme t_v. nakon još t_v + deltat dostići će neku brzinu c > v > 0 . Puteve i energije nije teško izračunati. Sve se događa u "sistemu" u kojem definišeš brzine, sile, akceleracije, vremena, dužine,...

[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 19.08.2011. u 19:27 GMT+1]
[ Odin D. @ 19.08.2011. 18:19 ] @
Citat:
Sprečo: Podne je granica ( tačka u prostoru i vremenu) koja pripada i jednom ( "do podne") i drugom ("od podne") intervalu.

Kako je to "podne" tacka u prostoru?
[ Sprečo @ 19.08.2011. 18:38 ] @
Sve što posmatraš, sve što se zbiva, svaki trenutak, moraš smjestiti u neki prostor (moraš imati neku početnu tačku) i posmatraš to u nekom konkretnom vremenu. Prostor poimaš onako kako te tvoja intucija uči da shvataš prostor ( to je prirodno i najjednostavnije poimanje prostora i vremena).
[ Odin D. @ 19.08.2011. 18:44 ] @
Dobro to, nego kako je podne tacka u prostoru?
[ Sprečo @ 19.08.2011. 18:50 ] @
"Podne je granica ( tačka u prostoru i vremenu) koja pripada i jednom ( "do podne") i drugom ("od podne") intervalu."
Pa nije podne na svakom mjestu u isto vrijeme (podne na konkretnom mjestu , na konkretnoj lokaciji, mora imati i svoju "prostornu" i svoju "vremensku" odrednicu!
Nešto konkretno ( kretanje auta) ne ide bez konkretnog mjesta i konkretnog vremena.
Na ovoj slici, Nedeljkovo auto je tačno u podne bilo u ovoj tački A! Nedeljko može kazati na kom je mjestu (u prostor) bio u to vrijeme!


[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 19.08.2011. u 20:03 GMT+1]
[ kandorus @ 19.08.2011. 19:00 ] @
Citat:
Odin D.:

Ja savrseno razumijem formalizam o kome ti pricas. Ali ne razumijem zasto si ga uopste uveo u ovu konkretnu pricu?!


Iz istog razloga kao što si ti postavio pitanje:

Citat:
Odin D.:

Kako je to "podne" tacka u prostoru?

I eto, čovek ti je lepo odgovorio da se koristi intuicijom.
[ Odin D. @ 19.08.2011. 19:03 ] @
Citat:
Sprečo:
Nešto konkretno ( kretanje auta) ne ide bez konkretnog mjesta i konkretnog vremena.

Konkretno je dovoljno da se auto nalazi na nekom prostornom mjestu u nekom vremenskom trenutku.
Uopste nije potrebno da se vremenski trenutak nalazi na nekom prostornom mjestu da bi smo znali gdje se u vremenu i prostoru nalazi automobil.

Citat:
Sprečo:  Pa nije podne na svakom mjestu u isto vrijeme

Ovdje imas nerazrjesen rekurzivni poziv. "Podne" je vremenska odrednica isto kao i "isto vrijeme". Ne mozes jednu te istu stvar definisati ili objasnjavati preko same sebe.
Saberi se malo, razmisli, pa probaj opet.
[ Odin D. @ 19.08.2011. 19:07 ] @
Citat:
kandorus:Iz istog razloga kao što si ti postavio pitanje:

Ne moze nikako biti isti razlog.
Ja sam pitao zbog nekonzistentnost u iskazu.
A to nikako nije mogao biti i tvoj razlog.
Sta je bio tvoj razlog?
[ Sprečo @ 19.08.2011. 19:09 ] @
Isjekao je rečenicu ( kao cjelovitu izjavu) i pokušava oformiti sasvim drugačiji iskaz.
I pojam tačka ( ili neki drugi geometrijski pojam) shvatamo intuicijom ( ne definišemo ih i ne opisujemo).
Podne u Beogradu, podne u Tuzli, podne u Melburnu ,...nije u isto vrijeme!
Samo Nedeljko zna gdje ( u prostoru) i kad ( u vremenu) je bio njegov auto u "podne").
I ne "cjepidlači"!
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 19:10 ] @
I kandous, šta bi sa odgovorom (u metrima u sekundi)?
[ Odin D. @ 19.08.2011. 19:16 ] @
Citat:
Sprečo:  I pojam tačka ( ili neki drugi geometrijski pojam) shvatamo intuicijom ( ne definišemo ih i ne opisujemo).

Ti mozes da shvatas intuicijom sta god hoces i kako god hoces, pa cak i da svoj kisobran u svom referentnom sistemu nazoves "podne".
Medjutim, kada ljudi stupaju u medjusobnu komunikaciju, ako nisu blesavi - oni se prvo dogovore, opisu i definisu pojmove i pridruze im odgovarajuce nazive, kako bi ti jezicki pojmovi imali jednako znacenje za sve ucesnike u komunikaciji, jer komunikacija drugacije ne bi bila ni moguca ako svako upotrebaljava te pojmove za nesto drugo sto je svojom "intuicijom" zamislio.
To tako, kao sto rekoh - ako nisu blesavi.
E sad, moguci su i razni drugi scenariji, ne sporim...
[ Sprečo @ 19.08.2011. 20:48 ] @
Pokušavaš me nešto poučiti, a ja ne razumijem čemu. De mi objasni šta nije u redu u ovoj mojoj izjavi (iskazu):
"Podne je granica ( tačka u prostoru i vremenu) koja pripada i jednom ( "do podne") i drugom ("od podne") intervalu."
Imaj na umu da je izjava slijedila na ovu (Nedeljkovu) misao:
"Reci tim meni, ako se do podne telo mase 2kg kretalo brzinom od 5m/s ravnomerno i pravolinijski i onda si od podne do podne i 10s delovao na njega silom od 3N, kolika je brzina tog tela u podne?"
Voljan sam da shvatim ( za sada te ne razumijem)!
Na ovo pitanje nisam odgovorio intuicijom:
Citat:
Odin D.:

Kako je to "podne" tacka u prostoru?

I eto, čovek ti je lepo odgovorio da se koristi intuicijom.
- već ovom izjavom:
Pa nije podne na svakom mjestu u isto vrijeme (podne na konkretnom mjestu , na konkretnoj lokaciji, mora imati i svoju "prostornu" i svoju "vremensku" odrednicu!

[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 19.08.2011. u 22:03 GMT+1]
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 20:58 ] @
Odine, Sprečo je rekao da podne nije na svim mestima istovremeno, što jeste tačno. Daleko od toga da je u Londonu i Moskvi podne u istom trenutku, jer pripadaju različitim časovnim zonama. No, Sprečo, to nas odaljava od suštine mog pitanja, gde možemo reći da se misli na podne po lokalnom centralno-evropskom vremenu na dan 19.8.2011. po gregorijanskom kalendaru. Takođe, pitanje je bilo postavljeno kandorusu, a ne tebi. Odgovor želim u metrima u sekundi.
[ Odin D. @ 19.08.2011. 21:25 ] @
Meni je jasno sta Spreco prica, ali mi nije jasno cemu?
On sam prilikom pominjanja podneva kao tacke u prostoru i vremenu nije spominjao ni London, ni Tuzlu ni Moskvu, pa sam bio slobodan zakljuciti da - posto je ovo matematicko-fizicka tema - koristimo vremenske odrednice sa znacenjem koje obicno imaju u toj oblasti.

Ako cemo sada da tvoje pitanje Kandorusu obesmisljavamo time da li je taj vremenski pridjev "podne" lociran u Moskvi ili u Tuzli, bojim se da cemo zavrsiti sa time da li je tih m/s (metara u sekundi) ustvari krojackih metara u sekundi, sumskih metara u sekundi, metara "metara" ili metara limenih traka za mjerenje duzina, i tako dalje u tom smislu.

[ kandorus @ 19.08.2011. 21:57 ] @
Citat:
Odin D.:

Ne moze nikako biti isti razlog.

Oh, izvini. Rrazlog što sam se ja uključio u ovu temu je bio objektivan - netočno izračunat integral.
[ Nedeljko @ 19.08.2011. 22:44 ] @
Zašto ne odgovoriš na pitanje ili bar priznaš da ne znaš odgovor?
[ kandorus @ 20.08.2011. 04:28 ] @
Citat:
Sprečo:

Za tvoj "problemčić u mehanici" možeš primjeniti formule...

Može, ali Nedeljko hoće da isproba formule koje je nedavno naučio od mene.


Kako si došao do toga da je a = 10 m/s^2 ?

Citat:
Odin D.:

Ne mozes jednu te istu stvar definisati ili objasnjavati preko same sebe.

Nisi čuo za rekurzivne funkcije? A osim toga iskaz

Citat:
"Podne" je vremenska odrednica isto kao i "isto vrijeme".

nije samoreferentan u odnosu na "podne".

[Ovu poruku je menjao kandorus dana 20.08.2011. u 13:06 GMT+1]
[ Nedeljko @ 20.08.2011. 18:14 ] @
Znači, ne znaš odgovor na najprostije pitanje. Tako reci i u redu je.
[ Odin D. @ 20.08.2011. 19:31 ] @
Citat:
kandorus
Citat:
Citat:Odin D.:

Ne mozes jednu te istu stvar definisati ili objasnjavati preko same sebe.


Nisi čuo za rekurzivne funkcije?


Cuo sam, ali nije dovoljno samo o njima cuti, kao sto se i vidi iz tvog primjera.
Moras malo o tome da porazmislis i da se malo zadubis, pa da vidis da je na kraju rekurzivnog lanca potrebna definicija preko neceg drugog, a ne poziv samog sebe.
No, pretpostavljam da je i ovo uzalud...

[ Sceka @ 20.08.2011. 22:41 ] @
@Nedeljko

Citat:
Nedeljko: Reci tim meni, ako se do podne telo mase 2kg kretalo brzinom od 5m/s ravnomerno i pravolinijski i onda si od podne do podne i 10s delovao na njega silom od 3N, kolika je brzina tog tela u podne?

Moj odgovor:
Ako se u podne desio skok u vidu Hevisajdove ili delta - funkcije i ako imas neki neverovatan uredjaj za merenje brzine, mozda bi i video promenu od prepodnevne brzine. Posto se ne radi o kvantnomehanichkom relativistickom sistemu, jer je telo preveliko, desavanja u vremenu posle trenutka merenja ne uticu na merenje. Kauzalnost. :) Naravno, ako se radi o 12:00h istog dana! :)

Znaci odgovor je 5m/s!
Jel' tako?!



Pozdrav!




[Ovu poruku je menjao Sceka dana 20.08.2011. u 23:54 GMT+1]
[ kandorus @ 21.08.2011. 00:35 ] @
Još treba ispisati integral. Evo ja ću:



I eto, imamo "neku funkciju" pod integralom a da nije "samo ubrzanje i ništa drugo" kao što je tvrdio Nedeljko.
[ Nedeljko @ 21.08.2011. 06:11 ] @
I ne reče kolika je brzina.
[ kandorus @ 21.08.2011. 07:15 ] @
Po tebi i Odinu bi bilo v = I - v0 = -5 m/s. Xa Xa Xa
[ Nedeljko @ 21.08.2011. 10:14 ] @
Pusti ti nas, nego, kolika bi bila brzina po tebi? Ne moraš da govoriš u tuđe ime.
[ kandorus @ 21.08.2011. 12:14 ] @
Od podne do podne i deset sekundi? Duhovito, nema šta. Xa Xa Xa

To mi je mnogo komplikovano. Evo nešto jednostavnije:

Posmatrajmo naelektrisanu česticu koja se do podne kreće pod dejstvom konstantnih (ali nepoznatih vrednosti) gravitacionog, električnog i magnetnog polja. Od podne do podne i deset sekundi se jačine električnog i magnetnog polja promene za ∆E i ∆H. Kolike su tada V0 i komponente Vg(t0), Ve(t0) i Vh(t0)? Hoće li se ono V0 odbijati od vrednosti svakog od tri integrala kojim se računaju pojedine komponente brzina?
[ Nedeljko @ 21.08.2011. 13:07 ] @
Znači, ne znaš, mnogo ti je komplikovano. To si mogao odmah da kažeš, a ne drugima soliš pamet.

Da li ti je sad bar malo jasnije zašto ti se poruke brišu i da svaku temu zagađuješ?
[ kandorus @ 21.08.2011. 14:20 ] @
Xa Xa Xa. Ti si manipulant. Nigde nisam napisao da ne znam već da je komplikovano (recimo za prvo polugodište 6-og razreda) i ponudio ti "jednostavniji" zadatak. No, naravno, uopšte ne sumnjam da nemaš blage veze kako sada da dovedeš "svoje formule" u sklad sa poslenjim postavljenim zadatkom. O tome koliko sam ti na početku ove teme objašnjavao rešenje elementarnog integrala da ne počinjemo. Da si konstruktor sve tvoje konstrukcije bi se negde strmoπzdile u septičku. Jednostavno rečeno, površan si i misliš da se sve rešava napamet nazuvanim definicijama.

A moje se poruke brišu da bi ti bio prvi koji je na ES izračunao brzinu preko integrala. Jer sve to što je obrisano sada si ti ispisao. Xa Xa Xa

Eto, za mesec dana si obrnuo ćurak.

No, to je tvoja dobro "uigrana" shema sa moderatorima. Kad vidiš da si pisao gluposti počneš da napadaš na ličnost i onda se tema pretvori u kokošinjec. Zatim prizivaš moderatore u pomoć i tema se zaključa.
[ Nedeljko @ 21.08.2011. 15:57 ] @
Pa, eto kako zagađuješ teme. Čovek ti postavi prosto pitanje, ti niti da priznaš da ne znaš, niti da odgovoriš, samo vrdaš i još pripisuješ drugima da su manipulanti. Takođe, podsmevaš se učesnicima diskusije na mestima na kojima to nije primereno. Kada te neko upozori na to, ti ga prozivaš da je u dilu sa moderatorima. Ovde bi trebalo diskutovati samo na bazi argumenata, ali pošto ih nemaš, šta drugo možeš da radiš, nego da zagađuješ temu?

Drago mi je što nije izgubljena tvoja čuvena formula za brzinu.

Citat:
kandorus

f(t)=v(t) je bilo koja funkcija koja daje zavisnost brzine od vremena.

Evo opšte poznate formule za izračunavanje brzine:


Takodje važi


Evo jednog ništa manjeg bisera sa istog linka:

Citat:
kandorus

S druge strane, budući da je brzina mera onda je integral najbolje sredstvo da se odredi veličina te mere.


I jedno i drugo je potpuno nerazumevanje onoga o čemu se piše, a takvo pisanje nije u skladu sa tačkom 4 pravilnika.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 21.08.2011. u 17:11 GMT+1]
[ kandorus @ 21.08.2011. 18:21 ] @
Te formule si i ti koristio na ovoj temi. Znači ako neko formule ispiše pre tebe onda ne važe dok ih ti ne "otkriješ". Samo da napomenem da si učio iz knjiga, a ne samo poslušno bubao iz sveske, možda bi i ti uočio te formule još ranije.

Sam si se upecao. Nemaš razloga da se ljutiš.

E, da. Ta "čuvena formula za brzinu" nije moja. I sam se možeš uvjeriti na sajtu Georgia State University.
[ Nedeljko @ 21.08.2011. 18:32 ] @
Ne, tamo ne piše ta formula, već

,

koja je nešto sasvim drugo, a ova koju si napisao je lično tvoj izum. Tako to ide kad neko prepisuje bez razumevanja. Ovu tvoju formulu nigde nisam koristio.

No, ne reče mi kolika bi brzina onog tela u podne.
[ Nedeljko @ 21.08.2011. 18:46 ] @
Shvataš li o čemu se radi? Ti uopšte ne diskutuješ po pravilima argumentovane rasprave. Čovek ti postavi pitanje, ti izvrdavaš, ne odgovaraš, a ne kažeš ni da ne znaš, onda odgovaraš u tuđe ime, ismevaš, rugaš se. To možda može da prođe na nekim drugim forumima, ali se nemoj čuditi zašto ti se poruke na naučnim forumima brišu. Takođe, svakome ko ima dodirnih tačaka sa matematikom (a Bojan Bašić spada u vrsne matematičare, što je dokazao i na ovom forumu i kroz ozbiljan naučni rad) je jasno da pričaš o stvarima za koje si samo čuo i o kojima ne znaš ništa, što se najbolje vidi iz onih citata koje sam naveo (tvoja čuvena formula za brzinu i komentar u vezi mere i integrala). To nije u skladu sa sledećom tačkom pravilnika za korisnike

Citat:
4. Pišite kvalitetno i ozbiljno

Ne pišite poruke nepovezano, tek da i Vi nešto kažete! Ako tražite pomoć, budite precizni. Izložite tačno šta očekujete da se dogodi, šta se u stvari desilo i iznesite sve relevantne detalje. Ukoliko odgovarate na nečiju temu ili pitanje, odvojte nekoliko minuta i dobro razmislite šta ćete napisati, proverite da li ste zaista u pravu i imate li dokaza za svoju tvrdnju. Ne zbijajte šale kada tome nije mesto na ozbiljnoj diskusiji (a najčešće nije). Budite spremni da stojite iza svoje tvrdnje.


Ovo tvoje vrdanje je očigledan dokaz tvoje nespremnosti da stojiš iza svojih tvrdnji.
[ kandorus @ 21.08.2011. 19:32 ] @
Ama Nedeljko i ti si koristio tu formulu samo nisi znao da izračunaš integral pa sam morao da intervenišem. Ti si isto uveo početno i krajne vreme za granice integraljenja i sad prizivaš moderatore u pomoć.

A to što je neko vrstan matematičar ne znači da ima tri čuke vezano za fiziku. Dobro da nisi napisao da si kao matematičar odličan košarkaši jer znaš da izračunaš put lopte. Xa Xa Xa

Eh, da. Jel mogu ta slova da šljašte crvenije ili bar da ih bolduješ?
[ Nedeljko @ 21.08.2011. 20:49 ] @
To nije ista formula. To što ne vidiš razliku između njih samo govori o tvom nerazumevanju integrala.

Koristio sam formulu

(1) ,

a ne ovaj tvoj biser

(2) za neku funkciju ...

Da ti pojasnim u čemu je razlika. Kada integrališ ubrzanje u nekim vremenskim granicama, dobijaš priraštaj brzine u tim granicama, tj.

(3) .

Ova formula sledi iz Njutn-Lajbnicove formule i definicije ubrzanja kao izvoda brzine, a formula (1) je samo preuređenje formule (3). Zato je donja granica integrala u formuli (1) jednaka trenutku u kome se uzima brzina na desnoj strani jednakosti, a gornja granica integrala je jednaka trenutku u kome se uzima brzina na levoj strani jednakosti (1).

Sa druge strane, integral napisan kod tebe je obzirom na priraštaj puta, tj. pređeni put od trenutka do trenutka . No, čak i ako se integrali ubrzanje, imaćeš priraštaj brzine u istim vremenskim granicama , tj. tvoja formula je ekvivalentna formuli . Čak i ako bismo smatrali da je tvoja formula se svodi na , što nije tačno ako brzina nije konstantna i i nisu niukakvoj vezi.

No, šta bi sa brzinom onog tela u podne?
[ kandorus @ 21.08.2011. 22:22 ] @
Šta si ti sve inskonstruisao u svojoj glavi. Jedino što ja tvrdim je da se radi o "nekoj funkciji" koja će nam uspostaviti vezu brzine i proteklog vremena. Za to v(t) pod integralom APSOLUTNO NIGDE NISAM NAPISAO da je brzina već samo kažem da se radi o "nekoj funkciji" (više puta i to napadno), označi je sa v(t), f(t), F(t) ili kako god. Sve ostalo su tvoje konstrukcije, vadjenje iz konteksta i misinterpretacije. Zato drugi put prvo pitaj da li je ono v(t) pod integralom brzina. U stvari, nadji komentar (moj) u kome sam napisao da je v(t) pod integralom brzina ili se pokrij ušima.


No, moram da priznam da napreduješ, jer si recimo u komentaru od pre tri dana tvrdio da je



što ne može biti a svaki matematičar bi to trebalo da primeti bez nekog poznavanja fizičkih procesa.

Medjutim, sada koristiš ispravan račun i dobio si (nakon "100" prepucavanja)



što je tačno. (strelice za vektore zamislite)


E, sad, ti kobajagi meni "Da ti pojasnim" ono što ja tvrdim pet strana unazad "Kada integrališ ubrzanje u nekim vremenskim granicama, dobijaš priraštaj brzine u tim granicama".

http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930199
http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930394
http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930394
itd.

Takodje, ovde sam pre dva dana već napisao sve o doprinosu (priraštaju) brzine: http://www.elitesecurity.org/t435114-2#2930861

I sada si se ti koji me "proganjaš" setio da mi nešto "objasniš".
[ Nedeljko @ 21.08.2011. 22:31 ] @
Opet ne reče kolika je brzina onog tela. Smeš li bar da priznaš zašto izvrdavaš odgovor? E zato si trol koga brišu, jer nisi u stanju da stojiš iza svojih stavova.

Citat:
Nedeljko: kandorus

f(t)=v(t) je bilo koja funkcija koja daje zavisnost brzine od vremena.

Evo opšte poznate formule za izračunavanje brzine:


Takodje važi


Dakle, napisao si da je . To nije moj izum, već tvoj. Ne zna se šta je veći biser, je li to ili komentar uz to ili potonja formula za brzinu (koja sama govori o razumevanju integrala i priraštaja od strane autora) ili konstatacija da ta funkcija može biti samo polinomska stepena ne većeg od dva.

Odgovori već jednom šta bi sa onom brzinom.
[ kandorus @ 21.08.2011. 22:54 ] @
Opet vadiš iz konteksta. I tu ne stoji da je v(t) brzina već "bilo koja funkcija", odnosno da rešenje integrala "daje brzinu u zavisnosti od vremena" što ti je već objašnjeno:

Citat:
Nedeljko

Pa, što onda pišeš f umesto v?



Citat:
kandorus

Zato što ono f(t) može da bude mnogo što šta i nije isto v(t) pod integralom i v(t) sa leve strane formule. Dalje, f(t) može biti i konstanta, pa neka neko izračuna za f(t)=9.81 na intervalu [0,1].



Dakle nema govora da ja tvrdim ono što mi inputiraš.
[ Nedeljko @ 22.08.2011. 10:00 ] @
A, znači koristiš istu oznaku za različite stvari. To nije logički korektno. Možeš koristiti integracionu promenljivu van integrala, jer je to drugi kontekst, budući da se integraciona promenljiva "ne vidi" van integrala. Više o tome imaš ovde.

Šta bi sa brzinom onog tela?

Edit: popravio sam link.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 22.08.2011. u 12:04 GMT+1]
[ kandorus @ 22.08.2011. 12:58 ] @
Jeste logički ali možda nije humano jer se teško prati. No ti i onako ne mariš za humanost jer te interesuje samo logika. Osim toga stručnjak si za integrale tako da si odmah trebao znati da simboli pod integralom nemoraju imati isti kontekst kao simboli van integrala. Pretpostavljam da si kao i ja to znao od ranije i da nisi morao kopati po vikipediji. No, koristio sam simbol v da bih stavio do znanja da je to neka funkcija koja na neki način ima veze sa brzinom. Medjutim, kako često biva (posebno kad su djaci nezainteresovani za školu), što se više trudiš da objasniš to manje postižeš. A oni djaci koji su nezainteresovani za školu kao iz inata upamte baš ono što ne treba da upamte i ne obraćaju pažnju na svaki pokušaj pojašnjenja. Tako je i u ovom slučaju jer sam pojašnjenje napisao pre više od mesec dana. I sad ne vidim nikakvog razloga da se nastavlja po tom pitanju.
[ Nedeljko @ 22.08.2011. 13:22 ] @
Citat:
kandorus: Osim toga stručnjak si za integrale tako da si odmah trebao znati da simboli pod integralom nemoraju imati isti kontekst kao simboli van integrala.


To se odnosi samo na promenljivu po kojoj se vrši integracija i ništa više - ono što ide uz "d" pod integralom. Integral samo tu promeljivu ograničava. Dakle, u ovom konkretnom slučaju je u istom kontekstu korišćeno za različita značenja - logički nekorektno.

No, ne reče mi šta bi sa brzinom onog tela.
[ kandorus @ 22.08.2011. 16:16 ] @
To na šta se pozivaš "može da bude al ne mora da znači" jer baš matematičari uvode simbole ad hok. Ono što je uobičajeno ne mora da bude obavezujuće (što ne znači da sam potiv uvodjenja reda).

U svakom slučaju najstarije pavilo je "kontekst". Tako na primer

float x = b;
a = sqr( x );

int x = c;
d = sqr( x );

pozivaju različite funkcije (označene istim simbolom 'sqr'). Ovde je kontekst vezan za tip podataka.

Dakle, nakon što sam (pre više od mesec dana) objasnio kontekst za simbol v dalja rasprava po tom pitanju je nepotebna.
[ Nedeljko @ 22.08.2011. 17:14 ] @
Još uvek ne čuh kolika je brzina onog tela.

Te dve funkcije se itekako različito zovu. Evo kompletnog koda:

Code:
float sqr(float x)
{
    return x*x;
}

int sqr(int x)
{
    return x*x;
}

int main ()
{
    float a = sqr((float)5);
    int b = sqr(5);

    return 0;
}


U objektnom fajlu nalazim da je prevodilac (GNU C++ iz MinGW paketa) jednu funkciju nazvao __Z3sqrf, a drugu __Z3sqri. Za programera su potpisi tih funkcija

Code:
float sqr(float);
int sqr(int);


U pozivima je programer naveo stvarne argumente, čime je napravio razliku između te dve funkcije, obzirom da su tipovi argumenata poznati. Sve što je tim funkcijama zajedničko je identifikator, koji je samo deo imena.

U matematici postoje vezane (ograničene) i slobodne promenljive. Konteksti su različiti za promenljive od kojih je jedna vezana, a druga slobodna ili gde su obe vezane različitim vezivačima. Kod tebe se v pojavljuje isključivo slobodno, tako da nema govora o različitim kontekstima.
[ kandorus @ 22.08.2011. 18:50 ] @
Odnosno neko drugi preusmarava pozive a ne onaj ko je pozvao funkciju. Tako si i ti trebao da "preusmeiš poziv" tj. da primetiš da se referenciraju različite adrese ili bar da tražiš pojašnjenje što si učinio i pojašnjenje dobio.

Što više pišeš to je jasnije da od početka nisi sumnjao da se tu radi o istim kontekstima simbola već su ti motivi drugi.

E sad, da je tu reč o nekom konkretnom izračunavanju gde je rezultat jedinstven, ali u opisnoj/načelnoj dikusiji nema svrhe.

Ti bi hteo da svi vide problem na samo jedan način i to onako kako ti vidiš. Kad bi to tako bilo imali bi "svemoćnu" mašinu koja bi za svaki ulaz davala rešenje. Daj ukucaj u tu mašinu da vidimo da li je Svemir nastao ekspanzijom ili nema početak.
[ Nedeljko @ 22.08.2011. 20:03 ] @
Opet ne reče šta bi sa brzinom.

Citat:
kandorus: Odnosno neko drugi preusmarava pozive a ne onaj ko je pozvao funkciju.


Programer mora da napiše koju funkciju poziva. Ovde je kroz identifikator funkcije i parametre kojima je tip poznat rekao šta poziva. Probaj da napišeš

Code:
float c = sqr(0.5);


i program se neće prevesti, jer ne zna u šta da pretvori konstantu 0.5, koja je tipa double. Programer je itekako morao da napiše šta poziva, pa razumeo ti to ili ne.

E, sad pustimo programiranje. Napisao sam ti kada su pojavljivanja promenljivih u matematici u istom kontekstu a kada ne. U tvom primeru su oba javljanja v slobodna, pa su stoga u istom kontekstu.
[ kandorus @ 22.08.2011. 22:19 ] @
Kod mene radi:

Code:
float sqr( float x)
{
    return 1;
}

void main( void )
{
    float c = sqr( 0.5 );

    printf( "\nc = %3.2f", c );
}

Citat:
c = 1.00
Elapsed time = 00:00:00.00. Program returned (9). Press any key.



Citat:
pojavljivanja promenljivih u matematici

Ovo je problem Fizike. Eto sam si primetio da se matematičari "sablažnjavaju" od zapisa integrala kako to rade fizičari i šta ja tu mogu, u fizici to daje upotrebljive rezultate "sablažnjavao" se neko ili ne.
[ Nedeljko @ 22.08.2011. 22:50 ] @
Znači, ne znaš kolika je brzina onog tela u podne. Barem pošteno reci.

Ovo neće raditi:

Code:
float sqr(float x)
{
    return x*x;
}

int sqr(int x)
{
    return x*x;
}

int main()
{
    float c = sqr(0.5);

    return 0;
}


nedjo@linux:~$ g++ p.cpp
p.cpp: In function ‘int main()’:
p.cpp:13:22: error: call of overloaded ‘sqr(double)’ is ambiguous
p.cpp:1:7: note: candidates are: float sqr(float)
p.cpp:6:5: note: int sqr(int)
nedjo@linux:~$


Dakle, ništa živo ne razumeš. Što se sablažnjavanja tiče, ja nigde nisam napisao da je oblik

(*)

nekorektan, već samo da se nekima ne sviđa i da za njim nema potrebe jer ima ekvivalentan oblik

.

No, korišćenje iste oznake u istom kontekstu za različite stvari nije korektno. U izrazu (*) (kako pišu fizičari) je pojavljivanje promenljive x u gornjoj granici integrala slobodno, a pod integralom su vezana, jer x ide uz "d", pa su konteksti različiti. No, kod tebe to jednostavno nije slučaj.
[ kandorus @ 23.08.2011. 00:15 ] @
Napisao si
Citat:
Probaj da napišeš
Code:
float c = sqr(0.5);

i program se neće prevesti, jer ne zna u šta da pretvori konstantu 0.5

a ja uradio tačno tako program se prevede i izvrši i sad "ništa živo ne razumeš"? Ako si imao nešto drugo na umu trebao si tako napisati a ne meni prigovarati za tvoje propuste.


A to za integrale što si napisao ko šta kako zapisuje pitanje je. Ovde imaš zbirku zadataka iz verovatnoće i statistike za koju bih rekao da je udženik za taj predmet. Otvori stranicu 142., zadatak 143. U imeniocu razlomka se javljaju sledeći integrali:



U mat. analiza II (Adnadjević, Kadelburg), strana 97. (možeš pogledati i druge stranice) primer 4.1.3. stoji



Pretpostavljam da na MATF analizu i statistiku drže matematičari a ne fizičari. Zato zaključujem da (*) zapis nije osoben samo fizičarima.


No da ovu (sada već besmislenu) raspravu privedemo kraju. Ja lično sam navikao i na (*) i na drugi zapis, takodje sam navikao i na pojavljivanje istih simbola u različitim kontekstima sa različitih strana simbola integrala. Ko nije navikao on će da pita i biće mu pojašnjeno. Ali da se odričem veštine vožnje bicikla unazad samo zato što to drugi ne znaju ne pada mi na pamet.
[ Odin D. @ 23.08.2011. 08:07 ] @
^ A kolika je brzina onog tijela u podne?
[ HeYoo @ 23.08.2011. 09:04 ] @
u jee.. dokle dodje ovatema :D
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 10:50 ] @
@kandorus

Šta bi sa brzinom onog tela u podne? Ni najbanalniji zadatak ne znaš da rešiš.

Što se integrala tiče, opet demonstriraš svoje nerazumevanje istih. Oblik (*) nije logički problematičan, kao što sam već naglasio, već ga neki ne vole, a to je tačno jer lično poznajem neke koji će da se naroguše od takvog zapisa. No, to i dalje nema veze sa tvojom čuvenom formulom kod koje su sva javljanja v slobodna, pa samim tim u istom kontekstu. Čak i ako bi napisao



ta formula je ekvivalentna formuli



koja je očigledna besmislica. Zato i ne umeš da rešiš onaj najbanalniji zadatak.
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 11:27 ] @
Tvoje v ne ide uz "d" pod integralom, pa da mu je kontekst ograničen na integral. Ne integrali se po dv.
[ kandorus @ 23.08.2011. 13:06 ] @
Dobro, Nedeljko, koristim tvoju formulu odavde

http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930105

Imaš čoveka mase 100 kg koji se kreće napred brzinom 2 m/s. I poguraš ga s ledja konstantnom silom 100 N u trajanju od 1 sekunde. Tada je njegova brzina nakon dejstva sile (po tvojoj formuli)

v0 + ∫a(t)dt = v0 + v1 - v0 = v1

∫a(t)dt = ∫(F/m)dt = ∫(100/100)dt = v1 - v0 = (granice [0,1]) = 1 - 0 = 1 = v1

Dakle, čovek bi se kretao sporije nakog što ga poguraš s ledja. I onda me pitaš što se kikoćem.
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 14:13 ] @
Opet skrećeš temu. Pitanje je bilo kolika je brzina onog tela bila.

Telo ima masu 2kg.
Do podne se kretalo brzinom od 5m/s.
Od podne do podne i 10 sekundi je u pravcu i smeru brzine delovala sila od 3N.

Kolika je brzina tela u podne?

I dalje ne znaš da rešiš najbanalniji zadatak.
[ kandorus @ 23.08.2011. 14:46 ] @
Šta se oma ljutiš? Samo sam koristio tvoju formulu. Xa Xa Xa
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 14:49 ] @
Ma, samo pitam kolika je brzina tela i ništa drugo. OK, ne znaš, to je odavno jasno.
[ kandorus @ 23.08.2011. 14:49 ] @
Evo jednog primera u kome se odredjuje brzina toka fluida usled razlike pritisaka.

Na osnovu I zakona termodinamike sledi

pdv = d(pv) + wdw + gdh + dLm + dLfr

gde simboli imaju uobičajeno značenje (p-pritisak, v-zapremina, h-visina, g=9.81 m/s^2) dok su Lm-mehanički rad koji izvrši fluid tokom toka i Lfr-frikcioni rad istog fluida. wdw je promena kinetičke energije.

U idealnom slučaju (dh=0, odsustvo frikcije i dLm=0) sledi

wdw = -vdp

Odavde je




Dakle, ne stoji da je pod integralom "ubrzanje i ništa drugo" kako su neki tvrdili. Tj. radi se o "nekoj funkciji".

Pozz. onima koji traže "kvalitetno pisanje".
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 15:24 ] @
I šta bi sa brzinom?
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 15:48 ] @
Ne znaš ni najbanalniji zadatak da uradiš, ali zato znaš da troluješ u beskonačnost.
[ Sonec @ 23.08.2011. 15:50 ] @
@kandorus

Posmatrajmo funkciju , integrabilnu na segmentu . Kada uzima vrednosti iz segmenta , onda je funkcija, definisana na . Ova funkcija cesto se naziva integralom sa promenljivom gornjom granicom. - D.Adnadjevic, Z. Kadelburg Matematicka Analiza I, stana 197.

Ako je neprekidna funkcija, onda je njena primitivna funkcija. - D.Adnadjevic, Z. Kadelburg Matematicka Analiza I, stana 198.

:)
[ kandorus @ 23.08.2011. 16:19 ] @
PS, PS, Nedeljko

Citat:
4. Pišite kvalitetno i ozbiljno



Nadao sam se da će neko izračunati neodredjeni integral a zatim odrediti integracionu konstatu. Medjutim kako niko to ne radi već se non stop vrtimo oko Njutn-Lajbnicove formule evo jednog primera:
Citat:
Padobranac pada brzinom 30 m/s kad otvara padobran. Ubrzanje s [m/s^2] tokom t sekundi nakon što je padobran otvoren se modeluje kao a = -13e^(-t/2). Odrediti brzinu padobranca u vreme t.


(1)
Sada se brzina računa preko formule (nema v0):

v = ∫-13e^(-t/2)dt = 26e^(-t/2) + C

gde je C integraciona konstanta. Da bi odredili integracionu konstantu koristimo početnu brzinu i t=0,

30 = 26e^0 + C

C = 4

I tako, formula za brzinu u vremenu t je

v = 26e^(-t/2) + 4

------------

(2)
Da smo koristili Njutn-Lajbnicovu formulu, onako kako sam ja predložio, dobili bi

v = v0 + ∫-13e^(-t/2)dt = v0 + 26e^(-t/2) - 26 = 26e^(-t/2) + 4

Dakle, istovetna formula.

------------

(3)
Da smo koristili Njutn-Lajbnicovu formulu, onako kako je Nedeljko predložio, dobili bi

v = v0 + ∫-13e^(-t/2)dt = v(t1) = 26e^(-t/2)

------------

I sad, za vreme t = 1 iz (1) i (2) dobijamo istovetan tačan rezultat

v = 26e^(-1/2) + 4 = 19.7697972

a po Nedeljkovoj formuli v = 15.7697972 što nije tačan rezultat.
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 16:34 ] @
I šta bi sa brzinom onog tela? Znači, ne znaš da rešiš najbanalniji zadatak. Pa, reci već jednom da ne znaš! Zar je to toliko teško?
[ kandorus @ 23.08.2011. 17:06 ] @
^Nedeljko

Idi negde bacaj mačiće sa mansarde.


^Sonec

U D.Adnadjevic, Z. Kadelburg Matematicka Analiza I, ima i teorema 8.3.1:

Ako je neprekidna funkcija, onda je njena primitivna funkcija. Na osnovu toga mogu i da stavim da je v funkcija vremena, jer to i jeste kod ubrzanja promenljivog sa vremenom.

Na primer,
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 17:46 ] @
E, to je tvoja argumentacija. Ad hominem. Drugo nemaš šta ni da kažeš.
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 17:52 ] @
To je tvoj nivo i tvoj "kvalitet" poruka zbog čega ti ih brišu. Trolovao si toliko stranica da bi ovo rekao. Svaka ti čast!
[ Odin D. @ 23.08.2011. 19:37 ] @
@Kandorus

A brzina onog tijela u podne?
[ Sceka @ 23.08.2011. 20:00 ] @
Ja se izvinjavam sto upadam, nije mi mesto ovde jer se ne bavim Fizikom a i nisam ni Matematicar iako veoma postujem i jedno i drugo, zato i po malo pratim ovu temu (pa koliko razumem, razumem ali mi je nacin razmisljanja jako interesantan, ono sto mogu da skontam!).

@Nedeljko

Ja sam dao neko objasnjenje za problem koji si zadao misleci da se odnosi na sve a ne samo da moze da odgovori samo jedna osoba, odnosno, da je problem namenjen samo jednoj osobi. Inace je moje licno razmisljanje, znaci potpuno laicko, da je za ono sto ti pitas apsolutno jedino moguc odgovor 5m/s jer je tolika brzina u trenutku kad je 12h. Nema veze sto se nekom silom deluje od 12h do 12h i deset sekundi (ili i dalje, sve je to nebitno) u trenutku kad je 12h je brzina 5/ms (ili koja god da je) i nemoguce je da u identicnom momentu sila kojom delujes (kolika god je) poveca brzinu kretanja. To je moguce samo u delicu vremena posle 12h, koliko god minimalno bio taj delic vremena. :)

Tako ja laicki razmisljam, a priznajem da sam pitao ortaka Fizicara pa sam njegov odgovor koristio u mom predhodnom postu, da se napravim vazan, kao ja baratam izrazima! :) Nemojte mi zameriti malo sale na ovom ozbiljnom mestu!

I sad me interesuje da li ima smisla moje laicko razmisljanje ali, bogami, i da li je moj ortak u pravu! Ako nije u pravu dusu cu da mu izvadim. :)


Pozdrav!
[ kandorus @ 23.08.2011. 20:39 ] @
Tvoje je razmišljanje jasno i sa "sve četiri na zemlji". Kao što reče Sprečo (ako ne znaš formule) koristi intuiciju. A elementarni osećaj ti govori da telo neće "instantno" krenuti pod dejstvom sile već mora da protekne neko (ma kako malo) vreme. Uostalo, masa je mera inercije tela (što znaju svi koji su došli do 6-og osnovne). Matematičku formulu sam ispisao ranije.

A ortaku daj da proveri onaj primer sa brzinom toka fluida i primer sa padobrancem da li sam tačno izračunao.
[ Sceka @ 23.08.2011. 20:55 ] @
Citat:
kandorus: Tvoje je razmišljanje jasno i sa "sve četiri na zemlji". Kao što reče Sprečo (ako ne znaš formule) koristi intuiciju. A elementarni osećaj ti govori da telo neće "instantno" krenuti pod dejstvom sile već mora da protekne neko (ma kako malo) vreme. Uostalo, masa je mera inercije tela (što znaju svi koji su došli do 6-og osnovne). Matematičku formulu sam ispisao ranije.

A ortaku daj da proveri onaj primer sa brzinom toka fluida i primer sa padobrancem da li sam tačno izračunao.



Ja se izvinjavam, necu vise! Ali moram da odgovorim, ako se na mene misli. Voleo bih da te razumem sta si rekao ali ne razumem. Razumem samo da si opisao ono kako ja razmisljam svojim recima sto meni nista ne pomaze jer sam jaa to rekao i valjda znam sta sam rekao?! Malo si me zbunio a narocito linkovima koje ne razumem jer ne baratam svim tim slovima u nekakvom odnosu koji prati neke teorije i pravila. Vise bi mi znacilo kad bi mi rekao tvoj rezultat pa da uporedim sa mojim i objasnjenje da mogu da kazem ortaku svojim recima. Hvala, i jos jednom izvinjavam se sto upadam nepozvan na teren koji ne poznajem.


Pozdrav!
[ kandorus @ 23.08.2011. 21:05 ] @
Rekao sam da ispravno razmišljaš i da ti je zaključak tačan.
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 21:16 ] @
@Sceka

Pitanje je postavljeno članu kandorus, koji je tvrdio da pod pretpostavkama iz prve poruke

Citat:
Nedeljko: Neka se telo mase kreće slobodno u inercijalnom sistemu brzinom . Delujmo na njega konstantnom silom tokom vremena .


ne mora biti . Evo:

Citat:
kandorus: ^Nedeljko

U prvom postu si napisao

Citat:
telo mase m kreće slobodno u inercijalnom sistemu brzinom v0. Delujmo na njega konstantnom silom F tokom vremena ∆t = t1 - t0.


Dakle, ono v0 nije isto ono v(t0) iz već opisanih razloga i osobina (odredjenog) integrala.


Onda sam mu postavio to pitanje. No, celo vreme je zavlačio i izbegavao da odgovori dok nije napisao sledeći krunski neoborivi argument:

Citat:
kandorus: ^Nedeljko

Idi negde bacaj mačiće sa mansarde.


Pritom je tip ponosan na formulu:

Citat:
kandorus

f(t)=v(t) je bilo koja funkcija koja daje zavisnost brzine od vremena.

Evo opšte poznate formule za izračunavanje brzine:



Takodje važi



Dakle, ladno mu je podintegralna funkcija "f(t)=v(t) je bilo koja funkcija koja daje zavisnost brzine od vremena", pa čak i ako se tu podmetne ubrzanje, dobija se ekvivalentna formula



koja je očigledna besmislica. Štaviše, desna strana uopšte ne zavisi od t. Osim toga, ako se progleda da je f(t) ubrzanje (što njemu očigledno nije jasno), tvrdi da se ubrzanje može menjati isključivo po polinomnom zakonu stepena ne većeg od 2.

U istoj temi je zabriljirao sa argumentacijom svojstvenoj samo njegovoj oštroumnosti:

Citat:
kandorus: E, hm, da. Nedeljko, primećujem da si zašljaštio fotoface u profilu. Pa, kad te čovek ovako pogleda, reako bi da ti ni basket ne bi mogao da odigraš do 11 a da se ne pošibaš s ljudima oko nekog auta.


Edit: "Sonec" promenjeno u "Sceka".

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 23.08.2011. u 23:35 GMT+1]
[ Sceka @ 23.08.2011. 21:16 ] @
Citat:
kandorus: Rekao sam da ispravno razmišljaš i da ti je zaključak tačan.


Aha! Pa onda hvala, znaci i tvoj rezultat je 5m/s? To me raduje jer se stvarno ne razumem u nauku, odnosno ne baratam esencijalnim pravilima pa me obradije kad mogu logicnim razmisljanjem da nesto skontam. Naravno, potrebno je i da problem bude toliko banalan da ja kao laik mogu uopste da se uhvatim u kostac sa njim. Izbinjavam se Nedeljku na mom tretiranju problema, odnosno kako sam se izrazio povodom problema!


Pozdrav!
[ kandorus @ 23.08.2011. 22:09 ] @
Nedeljko, šta pokušavaš? Izvlačiš iz bunara pitanja koja smo davno (pre više od mesec dana) razjasnili i zatim ponovo na ovoj temi razjasnili. Koja svrha više? O tome neću.

Ti (i Odin) si očigledno omanu po pitanju integracione konstante. Dao sam primer (padobranca) pa malo to proradi da bi video kako se računaju takve stvari. Primer sa tokom fluida je primer kretanja u čijoj formuli za izračunavanje brzine nije potrebno znati ubrzanje.

Gde sam tvrdio "da se ubrzanje može menjati isključivo po polinomnom zakonu stepena ne većeg od 2"?

A tu primedbu u vezi basketa (što je moje lično mišljenje) trebao si dati na forumu gde je mišljenje izneto. I šta dokazuje to što sam tamo napisao u vezi problema ove teme.


I još hvala Sonec-u što nas je podsetio na teoremu o primitivnoj funkciji.
[ Odin D. @ 23.08.2011. 22:22 ] @
Pusti ti padobrance, kad te za njih niko nije pitao.
Pitali smo te za brzinu onog tijela tacno u podne.

Kolika je brzina onog tijela u podne?
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 22:28 ] @
Citat:
kandorus: Nedeljko, šta pokušavaš? Izvlačiš iz bunara pitanja koja smo davno (pre više od mesec dana) razjasnili i zatim ponovo na ovoj temi razjasnili. Koja svrha više? O tome neću.


Pokušavam da objasnim Sceki s kim ima posla. To si ti sam sa sobom razjasnio. Nemoj meni da pripisuješ svoja lupetanja. Svrhe naravno da nema, jer pre svega ne poštuješ pravila argumentovane rasprave. Takođe, bezobrazan si, nesposoban da shvatiš najelementarnije stvari, tako da se nisam ni obratio tebi, već Sceki.

Citat:
kandorus: Ti (i Odin) si očigledno omanu po pitanju integracione konstante. Dao sam primer (padobranca) pa malo to proradi da bi video kako se računaju takve stvari. Primer sa tokom fluida je primer kretanja u čijoj formuli za izračunavanje brzine nije potrebno znati ubrzanje.


Baš ti hvala na primerima, vrlo si ljubazan, ali ne nalazim da od tebe mogu išta da naučim. Evo:

Citat:
kandorus: Dobro, Nedeljko, koristim tvoju formulu odavde

http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930105

Imaš čoveka mase 100 kg koji se kreće napred brzinom 2 m/s. I poguraš ga s ledja konstantnom silom 100 N u trajanju od 1 sekunde. Tada je njegova brzina nakon dejstva sile (po tvojoj formuli)

v0 + ∫a(t)dt = v0 + v1 - v0 = v1

∫a(t)dt = ∫(F/m)dt = ∫(100/100)dt = v1 - v0 = (granice [0,1]) = 1 - 0 = 1 = v1

Dakle, čovek bi se kretao sporije nakog što ga poguraš s ledja. I onda me pitaš što se kikoćem.


Eto, ni najprostiju formulu nisi u stanju da primeniš kako treba. Treba



.

Obzirom da je , sledi da je

.

I šta onda sa tobom ima da se raspravlja, kad ne znaš da rešiš jednačinu , gde su i konstante?

Citat:
kandorus: Gde sam tvrdio "da se ubrzanje može menjati isključivo po polinomnom zakonu stepena ne većeg od 2"?


Nađi svoj samocitat u kome si napisao

Citat:
Takođe važi

.


Citat:
kandorus: A tu primedbu u vezi basketa (što je moje lično mišljenje) trebao si dati na forumu gde je mišljenje izneto. I šta dokazuje to što sam tamo napisao u vezi problema ove teme.


To nije mišljenje, već postoje sasvim drugi izrazi za to, a primedba nije bila upućena tebi, već Sceki.

Edit: "Sonec" je promenjeno u "Sceka".

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 23.08.2011. u 23:39 GMT+1]
[ Nedeljko @ 23.08.2011. 22:42 ] @
Citat:
Odin D.: Pusti ti padobrance, kad te za njih niko nije pitao.
Pitali smo te za brzinu onog tijela tacno u podne.

Kolika je brzina onog tijela u podne?


Odgovorio je. Evo:

Citat:
kandorus: Rekao sam da ispravno razmišljaš i da ti je zaključak tačan.


Prihvatio je Scekin odgovor od 5m/s.
[ kandorus @ 23.08.2011. 23:16 ] @
A - a, Nedeljko malo varaš. Na pomenutom linku

http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930105

stoji

v0 + ∫a(t)dt = v0 + v1 - v0 = v1

što bi značilo 2 + 1 - 2 = 1 = v1

Madjutim, sada primenjuješ formulu u skladu kako sam ti objasnio kod problema padobranca i sad si dobio tačan rezultat v1 = 1 + 2 = 3. Bravo! Moram da te pohvalim. Svaka čast! A ovaj pokušaj (malog) varanja čemo da zaboravimo.


Dalje, za "samocitat" f(t) = k0 + k1t + k2t^2 ja znam. Ali tu nisam napisao "isključivo" tako da nemoj da mi pripisuješ svoje proizvoljnosti.
[ zzzz @ 24.08.2011. 01:13 ] @
Citat:
Nedeljko: Prihvatio je Scekin odgovor od 5m/s.


Genijalno,čestitam svima koji se slažu!Divota od rasprave oko vo.0doh spavati.
[ Sprečo @ 24.08.2011. 05:25 ] @
Pored intuicije u razmišljanja mi se često upliću i emocije (koje remete normalne spoznajne procese):
Da sam moderator na ovom forumu poslao bih "mog bivšeg druga" na prinudni odmor u Banoviće!
Nedeljko, "kandorus" je za cijelo koplje ispred! Koliko li si dobrih diskutanata "otjerao" sa foruma?!
[ Odin D. @ 24.08.2011. 07:25 ] @
Citat:
Sprečo: Pored intuicije u razmišljanja mi se često upliću i emocije

Pored to dvoje, uplice li ti kojim slucajem nekad i razum?

Citat:
Sprečo: Da sam moderator na ovom forumu poslao bih "mog bivšeg druga" na prinudni odmor u Banoviće!
Nedeljko, "kandorus" je za cijelo koplje ispred!

Slazem se. Kad je cilj trke u Banovicima, malo ko se sa vama dvojicom moze takmiciti.
[ Sprečo @ 24.08.2011. 08:21 ] @
Citat:
Pored to dvoje, uplice li ti kojim slucajem nekad i razum?

"Razum" - ša je pa sad to? Ima li toga na pijaci?!
Uvijek insistiram na vlastitom ( a ne tuđem) umu i razumu! Ne odričite se vlastite pameti niti vlastitih znanja i spoznaja ( o prostoru i vremenu) stečenih na prirodan način - INTUICIJOM!
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 09:00 ] @
Citat:
kandorus: A - a, Nedeljko malo varaš. Na pomenutom linku

http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930105

stoji

v0 + ∫a(t)dt = v0 + v1 - v0 = v1

što bi značilo 2 + 1 - 2 = 1 = v1.


Ne, nego bi značilo 2+(3-2)=3.

Citat:
kandorus: Dalje, za "samocitat" f(t) = k0 + k1t + k2t^2 ja znam. Ali tu nisam napisao "isključivo" tako da nemoj da mi pripisuješ svoje proizvoljnosti.


Kada se napiše da nešto važi, a ne navedu nikakvi uslovi, onda to znači da to važi bez ikakvih ograničenja.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 09:08 ] @
Hajmo korak po korak po formuli .

.

Dakle, u pitanju je samo tvoja nesposobnost da sabereš dva i dva.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 09:30 ] @
Citat:
Sprečo:Koliko li si dobrih diskutanata "otjerao" sa foruma?!


Ne znam. Možemo da pitamo kvalitetne diskutante petarm-a i NicholasMetropolis-a zašto se nisu javljali na ovoj temi.
[ kandorus @ 24.08.2011. 10:15 ] @
Citat:
Nedeljko

tvrdi da se ubrzanje može menjati "isključivo" po polinomnom zakonu stepena ne većeg od 2
...
ne navedu nikakvi uslovi
...
važi bez ikakvih ograničenja


Odrednica "isključivo" podrazumeva da se nešto "isključi". Recimo "isključim" sve x > 3 i važi za x "isključivo" manje ili jednako 3. Kako onda može biti da se "ne navedu nikakvi uslovi"? I kako može biti da "važi bez ikakvih ograničenja" kad je isključenje upravo "ograničenje"?


E sad, u tom razvoju integrala imaš

... = 2m/s + 1m/s(t0 + 1s - t0) = ...

što će reći da imaš 2 člana v0 + v(t1) ili 4 člana u zbiru v0 + v(t0) + v(t1) - v(t0).

Medjutin na linku

http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930105

si jasno naveo tri člana v0 + v1 - v0 koji nisu idetični ovom poslednjem razvoju jer si tamo anulirao (v0 - v0). Ali ovde ne anuliraš v0 - v(t0) već ispravno anuliraš v(t0) - v(t0). No ako se sada odričeš trećeg člana sa onog linka onda je u redu.

Drugo, kao konačno rešenje na tom linku si naveo v0 + ∫adt = v0 + v1 - v0 = v1 što apsoluno nije tačno a to si ovim poslednjim računom i sam potvrdio.


PS. Napiši još jedno 100x da sam nesposoban, znaš kako "100x ponovljena laž postaje istina".
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 11:24 ] @
Citat:
kandorus: E sad, u tom razvoju integrala imaš

... = 2m/s + 1m/s(t0 + 1s - t0) = ...

što će reći da imaš 2 člana v0 + v(t1) ili 4 člana u zbiru v0 + v(t0) + v(t1) - v(t0).

Medjutin na linku

http://www.elitesecurity.org/t435114-1#2930105

si jasno naveo tri člana v0 + v1 - v0


je gornja granica integrala, pa otuda vidiš na jednom mestu četiri člana, a na drugom tri.

Citat:
kandorus: koji nisu idetični ovom poslednjem razvoju jer si tamo anulirao (v0 - v0). Ali ovde ne anuliraš v0 - v(t0) već ispravno anuliraš v(t0) - v(t0). No ako se sada odričeš trećeg člana sa onog linka onda je u redu.


A, znači još uvek ti nije jasno da je , odnosno da je brzina onog tela u podne 5m/s.

Citat:
kandorus: Odrednica "isključivo" podrazumeva da se nešto "isključi". Recimo "isključim" sve x > 3 i važi za x "isključivo" manje ili jednako 3. Kako onda može biti da se "ne navedu nikakvi uslovi"? I kako može biti da "važi bez ikakvih ograničenja" kad je isključenje upravo "ograničenje"?


Dakle, po tebi se u opštem slučaju ubrzanje menja po polinomijalnom zakonu stepena najviše dva, odnosno svi ostali zakoni promene ubrzanja su isključeni.
[ 0rc @ 24.08.2011. 11:32 ] @
Rad konstantne sile F kolinearne brzini tela je jednak proizvodu sile i predjenog puta. Krajnja kineticka energija zavisi od v0 zato sto predjeni put tokom intervala (t0,t1) zavisi od v0, pa samim tim i rad ulozen u promenu kineticke energije zavisi od v0.

Mozda je intuitivno lakse posmatrati telo koje se krece u (priblizno) homogenom gravitacionom polju, recimo blizu povrsine Zemlje.
U tom slucaju, sila koja deluje na telo je konstantna i iznosi F=m*G. Posmatrajmo dva slucaja: a) telo pocinje da pada iz stanja mirovanja u trenutku t0 i b) telo je ispaljeno vertikalno nanize pocetnom brzinom v0 u trenutku t0.
Jasno je da je predjeni put tela do trenutka t1 veci u slucaju b) (telo je palo mnogo nize za isti vremenski interval), pa je i promena gravitacione potencijalne energije tela veca u tom slucaju. Posto je, zanemarujuci otpor sredine, zbir kineticke i potencijalne energije konstantan, sledi da je i promena kineticke energije tela veca u drugom slucaju. Primer se, naravno, moze lako uopstiti na dve razlicite pocetne brzine v0.

Scenario rakete sa hemijskim gorivom u slobodnom prostoru ima cak i svoje ime: Obertov efekat. Razliciti ucinak iste kolicine hemijskog goriva se tumaci razlicitom pocetnom kinetickom energijom samog goriva.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 12:05 ] @
Citat:
0rc: Scenario rakete sa hemijskim gorivom u slobodnom prostoru ima cak i svoje ime: Obertov efekat. Razliciti ucinak iste kolicine hemijskog goriva se tumaci razlicitom pocetnom kinetickom energijom samog goriva.


Ovo je odgovor na moje početno pitanje. Proučić članak. Hvala.
[ kandorus @ 24.08.2011. 12:14 ] @
Nedeljko, ne "vidima ja tri člana". Ti si napisao tri člana.

Citat:
Nedeljko

A, znači još uvek ti nije jasno da je v0 = v(t0), odnosno da je brzina onog tela u podne 5m/s.

Xa Xa Xa

V0 smo definisali kao brzinu tela koju je telo već posedovalo PRE DEJSTVA SILE. A brzina v(t0) je komponenta brzine koja potiče od dejstva sile u momentu t0. To su dve različite stvari i ne mogu se skratiti. Na onom linku si te dve brzine poistovetio i skratio.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 12:22 ] @
Znači, još uvek ti nije jasno kolika je brzina onog tela u podne. Da, pre podne (recimo od 11:59:50 do podne) se telo retalo brzinom od 5m/s, a onda u podne počinje da deluje sila do 12:00:10. Neka sila bude 3N i masa 2kg. Kolika je brzina u podne?
[ kandorus @ 24.08.2011. 12:29 ] @
Ajde ne lupetaj više.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 12:38 ] @
Ne lupetam ja, nego ti. Nije ti jasno da se pod dejstvom konačne sile brzina tela menja neprekidno.
[ Sonec @ 24.08.2011. 12:40 ] @
Jel 5m/s ?
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 13:09 ] @
Pa, ja bih rekao da jeste, ali kod kandorusa čas jeste, čas nije. Čovek ne shvata da ako je konačna sila tek počela da deluje, tj. trajanje delovanja je 0s, da ona za tih 0s nije mogla da promeni brzinu.
[ kandorus @ 24.08.2011. 14:06 ] @
Samo što ti ne razlikuješ brzinu tela i doprinos brzini tela koji potiče od dejstva sile. Da razlikuješ onda bi ti bilo jasno zašto ja kažem da je brzina tela u momentu t0 jednaka v0 a da je doprinos sile brzini tela u momentu t0 jednak v(t0) = 0. To je jasno iz Njutn-Lajbnicove formule koju si ti uveo i koristio kao metod računanja. I tada se pojedine veličine tumače na ovako opisan način.

No, ti još uvek brkaš te dve stvari. Da ne brkaš ne bi ti se prividjalo "kod kandorusa čas jeste, čas nije" jer kod mene je uvek isti odgovor.

Uostalom, na to pitanje sam odgovorio pre 3 dana. A iz činjenice da ga ne primećuješ (jer ko papagaj ponavljaš pitanje na koje si dobio odgovor) sledi da ti to i ne razumeš. Isti problem ima i Odin (jer isto tako ko Nedeljko ponavlja pitanje na koje je dobio odgovor).
[ zzzz @ 24.08.2011. 14:39 ] @
Citat:
Nedeljko: Pa, ja bih rekao da jeste, ali kod kandorusa čas jeste, čas nije. Čovek ne shvata da ako je konačna sila tek počela da deluje, tj. trajanje delovanja je 0s, da ona za tih 0s nije mogla da promeni brzinu.


Ja bih rekao da Nedeljko ne shvata da nakon djelovanje sile 10 s nemora biti da se brzina promjenila.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 15:07 ] @
Citat:
kandorus: a da je doprinos sile brzini tela u momentu t0 jednak v(t0) = 0.


A, to li je znači tvoj novi biser. Znači, nije brzina u trenutku , nego nešto drugo. Koliko se ja razumem, doprinos sile brzini u trenutku (dakle, vremenu koje nema trajanje) je uvek nula. Zanimljiva jneka funkcija.

Citat:
zzzz: Ja bih rekao da Nedeljko ne shvata da nakon djelovanje sile 10 s nemora biti da se brzina promjenila.


Pa, ne može ako je ta sila konstantna kao vektor i različita od nule, onda ne može. Ako je sila konstantno jednaka nuli, brzina se ne menja ili ako se kao vektor menja, može se brzina vratiti na staro.
[ kandorus @ 24.08.2011. 15:22 ] @
zzzz nije opisao delovanje sile pa kao načelna tvrdnja se ne može unapred odbaciti.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 15:47 ] @
A ko ju je odbacio? Ja sam napisao kad može to da se desi, a kad ne.
[ kandorus @ 24.08.2011. 15:53 ] @
Citat:
Nedeljko

Znači, v(t) nije brzina u trenutku t, nego nešto drugo.

Pazi ovako. t0 i t1 su specijalne oznake koje smo (na osnovu tvog uvodnog komentara ∆t = t1 - t0) koristili da označimo granice integraljenja. Zato su i v(t0) i v(t1) specifični i imaju značenje koje preuzimaju od značenja istih veličina koje figurišu u Njutn Lajbnicovoj formuli. Znači, v(t0) nije brzina tela u trenutku t0 već je to doprinos sile brzini tela u trenutku t0. Slično za v(t1). To sam detaljno objasnio pre 5 dana.


Citat:
Nedeljko

Koliko se ja razumem, doprinos sile brzini u trenutku (dakle, vremenu koje nema trajanje) je uvek nula.

To sledi i iz one formule koju sam ispisao. Samo treba odrediti limes.

Medjutim, v(t1) = v(t0+∆t) > 0 za t1 > t0 tako da više v(t1) nema značenje trenutka delovanja sile već intervala vremena delovanja sile. Otuda v(t1) ne mora biti jednako 0.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 16:06 ] @
To su lupetanja. Njutn-Lajbnicova formula ti ne može reći koliko iznosi primitivna funkcija na krajevima intervala, već samo razliku tih vrednosti za proizvoljno izabranu primitivnu funkciju. Ta razlika ne zavisi od izbora primitivne funkcije zato što se primitivne funkcije razlikuju za konstantu.

Za bilo koji trenutak značenje od je vektor brzine u trenutku . Iz Njutn-Lajbnicove formule i definicije ubrzanja kao izvoda brzine sledi da je

.

Njutn-lajbnicova formula ti ne može dati odgovor na pitanje koliko je a koliko samo na osnovu ubrzanja, već samo na osnovu ubrzanja može reći kolika je razlika između to dvoje. Pritom, ako znaš brzinu u bar jednom trenutku i ubrzanje toko intervala , onda možeš odrediti brzinu u bilo kom trenutku iz intervala .
[ kandorus @ 24.08.2011. 16:53 ] @
Dakle, ti stvarno treba da promeniš dioptriju. I sad kao ispisuješ nekakve tobož "naučne" dokaze teatralnim "iscrtavanjem" integrala. Stvaraš diskusijku o nečemu što nije predmet diskusije. Ma to je komentar "van vremena, van prostora i van pameti".

Napisao sam "doprinos sile brzini tela". Prostudiraj sve te linkove koje sam naveo jer neću više da ponavljam.

Ah, da, jake su vrućine. Izgleda da to nekoga "opauči".
[ atelago @ 24.08.2011. 17:40 ] @
Da li je ovoj dvojici jasno da realno ne postoji početak delovanja sile na telo u punom iznosu.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 17:50 ] @
@atelago

Nisam razumeo tvoje pitanje.

@kandorus

Pa, u svom postu pre ovog poslednjeg si napisao da oznake menjaju značenje kako tebi odgovara ne bi li se uklopile u tvoj račun i da Iz Njutn-Lajbnicove formule sledi da je .
[ kandorus @ 24.08.2011. 17:51 ] @
@atelago

Šta tačno hoćeš da kažeš?


@Nedeljko

Gde sam napisao "da oznake menjaju značenje kako tebi (tj. meni) odgovara"?
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 18:00 ] @
Pa, evo, ovde

Citat:
kandorus: Pazi ovako. t0 i t1 su specijalne oznake koje smo (na osnovu tvog uvodnog komentara ∆t = t1 - t0) koristili da označimo granice integraljenja. Zato su i v(t0) i v(t1) specifični i imaju značenje koje preuzimaju od značenja istih veličina koje figurišu u Njutn Lajbnicovoj formuli. Znači, v(t0) nije brzina tela u trenutku t0 već je to doprinos sile brzini tela u trenutku t0. Slično za v(t1).


Znači, i nisu brzine u datim trenutcima, nego ne znam ni ja šta, samo da bi se tebi uklopilo račun.

i su ono što treba da budu, a Njutn-Lajbnicova formula važi kao teorema, tj. za brzine na početki i kraju vremenskog intervala mora da važi da se razlikuju za integral ubrzanja.
[ kandorus @ 24.08.2011. 18:19 ] @
@Nedeljko

Tu ne stoji "da oznake menjaju značenje kako tebi (tj. meni) odgovara". Baš naprotiv, stoji da smo oznake koristili "na osnovu tvog uvodnog komentara ∆t = t1 - t0".

Citat:
Znači, v(t0) i v(t1) nisu brzine u datim trenutcima

Tako je, nisu!

Citat:
nego ne znam ni ja šta

To smo primetili i zato pročitaj one komentare o DOPRINOSU dejstva sile na brzini tela.

Ali ovaj put detaljno.
[ zzzz @ 24.08.2011. 19:00 ] @
Citat:
atelago: Da li je ovoj dvojici jasno da realno ne postoji početak delovanja sile na telo u punom iznosu.


Tako je.U realnoj stvarnosti sila ne može odjednom početi djelovati kao odskočna funkcija.Formule koje to tako tretiraju nisu tačne.One samo opisuju nekakve idealizirane modele koji izgledaju približno slično realnoj stvarnosti.

[ kandorus @ 24.08.2011. 19:32 ] @
Problem je zadat kao idealizovan. "Sila počinje da deluje u trenutku t0". Kako se stvarno postiže delovanje, kada stvarno počinje delovanje je nebitno jer mi fizičku veličinu računamo "pod datim (idealizovanim) pretpostavkama" - "ako su ispunjeni uslovi da sila počinje da deluje u trenutku t0 na takav i takav način onda je brzina tela nakon proteklog vremena ∆t tolika i tolika". Sve ostalo je filozofiranje (i) ili trolovanje jer nije obuhvaćeno polaznim premisama.
[ zzzz @ 24.08.2011. 19:42 ] @
Kada bi svi Kinezi odjednom krenuli pješke na zapad,da li bi se dan skratio?
Ako oni svojim nogama poguravaju zemaljsku kuglu da se brže vrti i ako buljimo u matematičke jednačine,onda ispada da bi se skratio.

Realno,ako mjerimo nebi opazili skraćenje zbog tog.Matematički opis koji daje nekakav potvrdan odgovor nije korektan.Zašto nije?Zato što bi za takav nivo tačnosti morali uključiti i ostale sile tog nivoa,a ne samo Kineze.A takav prikaz bi zahtjevao uključivanje ko zna koliko sila pa bi jednačina bila dugačka oko dva kilometra.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 19:47 ] @
@kandorus

Koliko se sećam, postavljač teme sam ja, tj. ja sam uveo simboliku, tako da oznake znače ono što sam napisao. Apsolutno nisam sišao s uma da pridružujem oznaci v(t) značenje od slučaja do slučaja, a tebi ako se simbolika ne sviđa, molim lepo, ne moraš da se igraš. Što se mene tiče, nisi morao ni da se javljaš. Samo si zagadio temu svojim bezobrazlukom i naduvenošću. Zbog čega li te brišu? Pa, zato što rasteruješ kvalitetne diskutante kojima nije do svađe sa tobom oko toga koliko je 2+2.
[ Nedeljko @ 24.08.2011. 19:53 ] @
Citat:
zzzz: Tako je.U realnoj stvarnosti sila ne može odjednom početi djelovati kao odskočna funkcija.Formule koje to tako tretiraju nisu tačne.One samo opisuju nekakve idealizirane modele koji izgledaju približno slično realnoj stvarnosti.


A, to. Da, slažem se, ali ovde je problem idealizovan, a to nije ni bitno, jer je problem mogao biti formulisan i samo na intervalu [t0, t1]. Recimo, telo mase m u trenutku t0 ima brzinu v0. Do trenutka t1 deluje konstantna sila F... Dakle, ništa van intervala [t0, t1] nas ne zanima.
[ atelago @ 24.08.2011. 20:01 ] @
kandorus: "Znači, v(t0) nije brzina tela u trenutku t0 već je to doprinos sile brzini tela u trenutku t0. Slično za v(t1)."
Doprinos sile brzini tela je valjda ubrzanje, a ono se ne označava sa v.
Ovde se izgleda uvodi i nova terminologija i neuobičajene oznake. Zašto?
[ kandorus @ 25.08.2011. 00:13 ] @
^atelago

Kad izračunaš integral ∫adt dobio si brzinu. Zato integral daje vrednost doprinosa sile brzini tela. Da bi odredio doprinos sile ubrzanju koristiš nešto poput F/m.


Citat:
Nedeljko:

Koliko se sećam, postavljač teme sam ja, tj. ja sam uveo simboliku, tako da oznake znače ono što sam napisao.

Da, shvatili smo. Ti pa bog i ostala buranija.

Medjutim od svih zakona/aksioma/teorema najstariji su prirodni zakoni. I ti zakoni odredjuju šta konkretno znači koji niz simbola nezavisno od toga šta neko želi ili ne.

Recimo, mogao si napisati v = m² (gde je m masa) ali time nećeš dobiti vrednost za brzinu ma kako se "upinjao".

Time što si se opredelio za Njutn-Lajbnicovu formulu i odredio granice integraljenja automatski si odredio značenje niza simbola v(t0) i v(t1).

E sad, ti hoćeš da dobiješ vrednost brzine tela u trenutku t0 i trenutku t1. No problem. Onda koristiš metod integracione konstante i tada ćeš imati to što hoćeš. Uporedi tako dobijene vrednosti v(t0) i v(t1) sa vrednostima koje dobiješ za v(t0) i v(t1) ODMAH nakon rešavanja integrala po Njutn-Lajbnicovoj formuli. U ovom drugom slučaju (Njutn-Lajbnic) v(t0) i v(t1) su donja i gornja vrednost različite od brzine tela u trenutcima t0 i t1, a iz njihovih razlika ćeš dobiti ukupan doprinos sile konačnoj brzini tela.


Za one za koje je smor da računaju evo kako to izgleda:

Citat:
Reci ti meni, ako se do podne telo mase 2kg kretalo brzinom od 5m/s ravnomerno i pravolinijski i onda si od podne do podne i 10s delovao na njega silom od 3N, kolika je brzina tog tela u podne?


Za v0 = 5, m = 2, F = 3, t0 = 0 i t1 = 10 dobija se:

(1) Metod integracione konstante

v = ∫(3/2)dt = (3/2)t + C
v0 = (3/2)t0 + C
5 = (3/2)0 + C
C = 5

v(t0) = (3/2)t0 + C = 5 (tačna vrednost BRZINE TELA u trenutku t0).
v(t1) = (3/2)10 + C = 15 + 5 = 20 (tačna vrednost BRZINE TELA u trenutku t1).


(2) Njutn-Lajbnicova formula

∫(3/2)dt = (3/2)t (u granicama [t0,t1]) = v(t1) - v(t0)

Odnosno
v(t1) = (3/2)t1 = (3/2)10 = 15 (NIJE VREDNOST BRZINE TELA u trenutku t1)
v(t0) = (3/2)t0 = (3/2)0 = 0 (NIJE VREDNOST BRZINE TELA u trenutku t0)


Ti si svojim izborom Njutn-Lajbnicove formule kao metoda izračunavanja automatski odredio značenje nizova simbola v(t0) i v(t1).

Zato ja (u slučaju Njutn-Lajbnic) govorim o "doprinosu" koji može biti pozitivan, negativan ili već šta ali u opštem slučaju se razlikuje od BRZINE TELA u trenutcima t0 i t1.
[ Nedeljko @ 25.08.2011. 00:40 ] @
Citat:
kandorus: Ti si svojim izborom Njutn-Lajbnicove formule kao metoda izračunavanja automatski odredio značenje nizova simbola v(t0) i v(t1).


Jok vala. Ja sam definisao , a Njutn-Lajbnicova formula je rekla koliko je .

Teorema: Za bilo koju funkciju koja je diferencijabilna u unutrašnjosti sa Riman-integrabilnim izvodom i neprekidna na krajevima važi

.

Samim tim, to važi i za funkciju koja svakom trenutku pridružuje brzinu u tom trenutku.
[ kandorus @ 25.08.2011. 01:03 ] @
A ta razlika je 15, što nije ni brzina tela u trenutku t0 niti je 15 brzina tela u trenutku t1.

A to tvoje teatralno ispisivanje teorema je tek teatralno sa ciljem da zatrpaš temu (a možda ti je i motiv da se oslobodiš frustracija).


Ja mislim da je sada mnogima jasnije zaštio je blebanje napamet teorema i definicija štetno za prirodno rezonovanje. Nekad je i za posmatranje. Bila je tema o onom opičenom matematičaru koji neće da uzme svoju nagradu. Valjda mu je igranje ping ponga sa zidom mnogo interesantnije.

Zato nikad, apsolutno nikad, ne bubajte napamet već uvek imajte na umu prirodni proces koji stoji iza simbola.
[ Sprečo @ 25.08.2011. 07:30 ] @
Citat:
Ja mislim da je sada mnogima jasnije zaštio je blebanje napamet teorema i definicija štetno za prirodno rezonovanje. Nekad je i za posmatranje.

Zato nikad, apsolutno nikad, ne bubajte napamet već uvek imajte na umu prirodni proces koji stoji iza simbola.

Kada bih mogao, "dekretom" bih naredio ovakav pristup!
Jednom, ranije, Nedeljku sam napisao: vt/c = tv i on me uporno pita: "A šta ti je ovo tv?" Napišem mu: "Nemam ("svoju") teoriju!" - a on uporno: "Navedi svoju teoriju!"
Čovjek (Nedeljko) jednostavno ne čita što mu se napiše!
Da sam moderator ( na ovoj temi) davno bih ga poslao na "prinudni odmor u Banoviće".
[ kandorus @ 25.08.2011. 09:09 ] @
Da izgleda da ne čita,

Obrati pažnju koju teoremu koristi u svom poslednjem komentaru.

Prvo tvrdi da se Njutn-Lajbnicovom formulom dobija vrednost v(t1) - v(t0) što je u stvari razlika brzina tela i niko nikad nije sporio. Kako ta razlika ne nosi druge informacije osporeno je samo da su v(t0) i v(t1) (iz Njuitn-Lajbnicove formule na koju se poziva) brzine tela u momentima t0 i t1. Tu razliku može da da beskonačno mnogo brojeva pa su i stvarne vrednosti brzina tela neodredljive samo na osnovu integrala.

Dalje koristi teoremu iz koje zaključuje
Citat:
Samim tim, to važi i za funkciju koja svakom trenutku pridružuje brzinu u tom trenutku.

Ali ta funkcija (data u teoremi na koju se poziva) nije brzina tela u momentu t već je razlika brzina tela u momentima t i t0 za svako t iz intervala [t0,t1]. Da bi se dobila brzina tela u odredjenom momentu onda mora da se na vrednost integrala doda konstantan član v0.
[ Nedeljko @ 25.08.2011. 09:23 ] @
Ta razlika je taman razlika brzina u tačkama i , baš kao što piše i to je vrednost integrala. Upravo je to sadržaj Njutn-Lajbnicove formule. Po tvom rezonovanju bi mogla da se napravi teorema

za podesno izabranu vrednost .

Tvrđenje stoji, ali iman jedan sitan problem. Ne znam samo kakva je korist od takve teoreme, odnosno, šta je njen sadržaj, tj. šta ona zapravo tvrdi?
[ kandorus @ 25.08.2011. 09:31 ] @
Opet zatrpavaš temu tvojim biserima "rezonovanja". Ti si "otkrio teoremu" pa sam odgovori na svoja pitanja.
[ Sprečo @ 25.08.2011. 09:51 ] @
@kandorus, Nedeljko je još jedan od boljih na ovom forumu. Probaj razgovarati ne sa "suprotstavljenih pozicija", već pokušaj "sarađivati". Zajednički ( sa saradničkih pozicija) možete mnogo što šta lijepog iskristalizirati.
Raduju me ova Nedeljkova "razmišljanja", jer iz toga očekujem da se izrodi nova (intuicijom iskreirana) misao.
Obojici skrećem pažnju na:
Diferencijalni račun i integralni račun spadaju u "približna" računanja ( u većini slučajeva daju tačne konkretne vrijednosti, i još ponešto "viška").
Uvodeći pojmove funkcionalne zavisnosti, skoro smo prinuđeni koristiti "metod koordinata" ( to je već ljudska tvorevina koju priroda ne koristi), koja već u samom startu podrazumijeva "tačke" na okomitim pravcima (ako koristimo Dekartov koordinatni sistem), te sama analiza grafika funkcije u njegovu logiku ugrađuje nešto što nije "prirodna tvorevina" ( već ljudska tvorevina radi lakšeg, bržeg, jednostavnijeg - izračunavanja međuzavisnosti relativnih odnosa među veličinama iz fizičke stvarnosti). Koristeći takvu ( "matematičko-geometrijsku" logiku) "formalnu logiku" matematičari i fizičari idu u apstrakcije koje često nemaju konkretan sadržaj u fizičkoj stvarnosti ( odvode nas u fizičke i logičke zablude).
Nedeljko je manje "dogmatičan" od "pravih diskutanata" ( na koje se poziva, odnosno priziva ih da se uključe u diskusiju).
Ovaj forum ima:
kvalitetne posjetioce, najbolje alate za postanje i uređivanje sadržaja iz ove oblasti.
Da ima još ono (što je novi moderator "zabranio") što mu nedostaje bio bi to forum sa najživljom diskusijom i rekordnim brojem posjetilaca!
[ Nedeljko @ 25.08.2011. 09:59 ] @
Ne, Sprečo, diferencijalni i integralni račun nisu približni, već tačni računi. No, za to je potrebno znati definicije pojmova sa kojima oni barataju.
[ kandorus @ 25.08.2011. 10:15 ] @
@Sprečo

Eto, ti si pokušao "sarađivati". I popio si odma kontru. Svaki pokušaj da sada pojasniš šta si hteo da kažeš vodiće "suprotstavljenim pozicijama" jer sve što naknadno napišeš biće ignorisano. A što si i sam primetio napisavši: "Čovjek (***) jednostavno ne čita što mu se napiše! ".
[ Nedeljko @ 25.08.2011. 10:29 ] @
Čuj, ko će da mi kaže. Čovek koji je pet strana odbijao da se izjasni o najprostijem pitanju zavlačeći druge i rugajući im se.
[ kandorus @ 25.08.2011. 10:51 ] @
Pitanje je postavljeno na strani 3 i ja sam odma zatim na strani 4 ispisao odgovor. Dakle, ništa od tvojih 5 strana ali potvrdjuješ ono što je konstatovao Sprečo.
[ Sprečo @ 25.08.2011. 10:51 ] @
@Nedeljko, na konkretno pitanje imao si više konkretnih odgovora, ali ti insistiraš da di to i "kandorus" napiše?!
To što si ti radio je "zavlačenje", "ruganje" i "svađanje", "spamanje",...!
[ Nedeljko @ 25.08.2011. 11:32 ] @
Pitanje je bilo postavljeno kandorusu jer je on tvrdio da nije isto što i , pa sam hteo da vidim šta mu je. Naravno da sam ja znao odgovor i da nisam očekivao da ga dobijem od drugih. No, ono što kandorus navodi nije bio odgovor, jer je odgovor tražen u metrima u sekundi, a obzirom na njegove izjave nije bilo jasno šta će se po njegovom iz navedenog integrala izroditi.

Samo mi još Sprečo reci, kada kažeš da sam se ja rugao, kome pripada citat "Xa Xa Xa". Dakle, izvrdavao je odgovor i razvlačio priču na desetu stranu.
[ kandorus @ 25.08.2011. 12:08 ] @
Citat:
pa sam hteo da vidim šta mu je.

Citat:
Xa Xa Xa

[ NicholasMetropolis @ 29.08.2011. 12:42 ] @
Citat:
Nedeljko: Zbunio me je jedan problemčić. Siguran sam da je jednostavno, samo se vrtim već 5 minuta, ne vidim u čemu je greška.

Neka se telo mase kreće slobodno u inercijalnom sistemu brzinom . Delujmo na njega konstantnom silom tokom vremena . Koliku smo energiju uložili? Jednostavnosti radi, smatraćemo da nema gubitaka.

U trenutku telo je imalo kinetičku energiju , a u trenutku kinetičku energiju , odakle se dobija da je uložena energija

.

Po kalsičnoj mehanici, sila, proteklo vreme i masa su apsolutni pojmovi, tj. ne zavise od izbora inercijalnog referentnog sistema, za razliku od brzine koja zavisi od izbora referentnog sistema, tj. brzina je relativan pojam. Po ovome ispada da uložena energija zavisi od izbora referentnog sistema. Kako?



Ne vidim šta ti je problem ovde? Ti imaš koordinatno invarijantan izraz na kraju. Ako hoćeš nešto da izračunaš, moraš da fiksiraš koordinatni sistem i dobijaš konzistentan rezultat.

Takođe, ne znam šta ti je čudno što energija zavisi od izbora koordinatnog sistema. Energija ne pripada skalarnoj reprezentaciji Galilejeve grupe.

[ Nedeljko @ 29.08.2011. 13:15 ] @
U konačnom izrazu treba da piše umesto . OK, ali mene je zbunjivalo sledeće: ako je srazmerno količini potrošenog goriva, onda to ne bi trebalo da zavisi od izbora referentnog sistema, a zavisi. Objašnjavao mi je jedan prijatelj preko vikenda da ako posmatram ubrzavanje automobila iz sistema koji nije vezan za podlogu, da onda i podloga vrši rad koji se mora uračunati.
[ atelago @ 29.08.2011. 20:06 ] @
Promena brzine tela u odnosu na bilo koji inercijalni sistem je ista pa, prema tome je ista i promena
energije u odnosu na taj sistem.
Za svaki sistem treba uzimati brzine tela u odnosu na taj sistem.
[ kandorus @ 29.08.2011. 22:03 ] @
Ovde se traži matematički dokaz a ne ad-hok primena zakona fizike.
[ atelago @ 30.08.2011. 01:21 ] @
Kojih zakona fizike?
Treba li dokazivati da jednakoj brzini tela odgovara uvek jednaka energija
ili da jednakoj promeni te brzine odgovara uvek jednaka promena energije?
ili
Treba li dokazivati da je promena brzine u svakom referentnom inercijalnom
sistemu ista ako na telo deluje sila određen vremenski interval?
[ Nedeljko @ 30.08.2011. 06:49 ] @
Treba.
[ HeYoo @ 30.08.2011. 08:30 ] @
Nedeljko definisi gorivo koje spominjes. Ako njega uspes da uglavis u jednacinu mozda se i javi matematicki korektno objasnjenje.

Ako se telo A krece brzinom od 5m/s i dozivi elasticni sudar u smeru kretanja sa telom B cija je brzina pre sudara bila 15m/s, telo A ce ubrzati recimo na 10m/s. Da li se telo B moze smatrati gorivom? "Potrosnja" je u stvari prenosenje dela kineticke energije?
[ atelago @ 30.08.2011. 22:19 ] @
Neka se telo, pre delovanja sile, nalazi u inercijalnom sistemu koji se kreće brzinom v0 u odnosu na referentni sistem.
Po prestanku delovanja sile telo će se kretati nekom brzinom ∆v u odnosu na taj inercijalni sistem odnosno brzinom
brzinom v0 + ∆v u odnosu na referentni sistem.
Promena energije ∆E = m/2•(v0 + ∆v)2 – m/2 • v02 = m/2 • (2v0∆v + ∆v2) u odnosu na referentni sistem.
Da bismo dobili energiju tela po prestanku delovanja sile treba, kao što se vidi, da kvadriramo sumu brzina v0 i ∆v, međutim, kvadrat
sume brzina veći je od sume kvadrata pojedinačnih brzina. Član 2v0 • ∆v zavisi od obe brzine.
Nije, dakle, svejedno kolika je brzina v0 kojoj dodajemo brzinu ∆v jer brzina v0 učestvuje u promeni energije ∆E pošto
je jedan od sabiraka sume brzina koja se kvadrira pa ∆E zavisi i od te brzine.
Pošto je v0 relativna brzina između inercijalnog i referentnog sistema sledi da je ∆E zavisno od izbora referentnog sistema
Ukoliko za referentni sistem usvojimo inercijalni sistem tela u kom je bilo pre delovanja sile onda je ∆E = m/2 • ∆v2 jer
je u ovom sistemu v0 = 0.

(ovi alati sub i sup ne rade - obrišite poruku!)

[Ovu poruku je menjao atelago dana 30.08.2011. u 23:41 GMT+1]
[ atelago @ 30.08.2011. 22:28 ] @
Neka se telo, pre delovanja sile, nalazi u inercijalnom sistemu koji se kreće brzinom v0 u odnosu na referentni sistem.
Po prestanku delovanja sile telo će se kretati nekom brzinom ∆v u odnosu na taj inercijalni sistem odnosno brzinom
brzinom v0 + ∆v u odnosu na referentni sistem.
Promena energije ∆E = m/2•(v0 + ∆v)2 – m/2 • v02 = m/2 • (2v0∆v + ∆v2) u odnosu na referentni sistem.
Da bismo dobili energiju tela po prestanku delovanja sile treba, kao što se vidi, da kvadriramo sumu brzina v0 i ∆v, međutim, kvadrat
sume brzina veći je od sume kvadrata pojedinačnih brzina. Član 2v0 • ∆v zavisi od obe brzine.
Nije, dakle, svejedno kolika je brzina v0 kojoj dodajemo brzinu ∆v jer brzina v0 učestvuje u promeni energije ∆E pošto
je jedan od sabiraka sume brzina koja se kvadrira pa ∆E zavisi i od te brzine.
Pošto je v0 relativna brzina između inercijalnog i referentnog sistema sledi da je ∆E zavisno od izbora referentnog sistema
Ukoliko za referentni sistem usvojimo inercijalni sistem tela u kom je bilo pre delovanja sile onda je ∆E = m/2 • ∆v2 jer
je u ovom sistemu v0 = 0.
[ Sprečo @ 31.08.2011. 10:45 ] @
Citat:
Ne, Sprečo, diferencijalni i integralni račun nisu približni, već tačni računi. No, za to je potrebno znati definicije pojmova sa kojima oni barataju.

________________________________________
Meni se čini da ovaj tekst na slici ne potvrđuje tvoju tvrdnju?!

Ova druga tvoja rečenica je u diskusiji sasvim suvišna (nepotrebna)!
Slike ( i odgovor) više su inicirane prethodnim postom (nego potrebom da "branim" svoje mišljenje - da "diferencijalni račun spada u približne račune").
Za ovaj dio sam posebno zainteresovan:
Citat:
Po prestanku delovanja sile telo će se kretati nekom brzinom ∆v u odnosu na taj inercijalni sistem odnosno brzinom
brzinom v0 + ∆v u odnosu na referentni sistem.
,
zbog mog obilježavanja: umjesto uobičajenog:

i posebno zbog sljedeće relacije:

i preporuke da trebamo relativizirati sile i akceleracije, a ne prostor i vrijeme!

[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 31.08.2011. u 12:17 GMT+1]
[ Nedeljko @ 31.08.2011. 22:00 ] @
Ovo što piše na manjoj slici jednostavno nije tačno - ne postoje beskonačno mali realni brojevi. Postoji nestandardna analiza, koja je zasnovana na drugom uređenom polju, koje ima i sličnosti i razlike u odnosu na polje realnih brojeva i u kojem postoje beskonačno male veličine, ali ni taj račun nije približan iz drugih razloga u koje neću ovde ulaziti, jer zahtevaju izlaganje nestandardne analize.
[ kandorus @ 31.08.2011. 23:24 ] @
A na kojoj "manjoj slici" piše da "postoje beskonačno mali realni brojevi"?
[ Nedeljko @ 01.09.2011. 09:30 ] @
Pa, evo:



Citat:
Za beskonačno malo zamišljeni put se razlikuje od stvarnog puta za beskonačno malu veličinu višeg reda nego .


Šta znače te beskonačno male veličine, kojih u standardnoj analizi jednostavno nema. Koši ih je zamenio epsilon-delta računom.
[ Sprečo @ 01.09.2011. 11:43 ] @
Citat:
Šta znače te beskonačno male veličine,

Može li kao odgovor na ovo tvoje pitanje poslužiti tekst dat ovdje:
[ Sprečo @ 01.09.2011. 12:04 ] @
Za svaki slučaj neka nam se ovdje nađe i definicija izvoda:

[ Nedeljko @ 01.09.2011. 12:12 ] @
A da li autor u knjizi negde deli beskonačno male veličine? Ako to radi sa proizvoljnim beskonačno malim veličinama, onda tu nešto nije u redu. Primera radi, funkcije i teže nuli kada teži nuli, ali funkcija neodređeno divergira kada , tj. niti teži nuli, niti beskonačnosti, niti konačnoj konstanti različitoj od nule.

No, pustimo to. Neka je neprekidna funkcija i . Ona predstavlja krivu u prostoru čija se dužina definiše kao supremum skupa svih vrednosti oblika za . Postoji teorema po kojoj je u slučaju glatke funkcije ispunjeno

,

gde je . Tu nema nikakvih približnosti.
[ kandorus @ 01.09.2011. 21:26 ] @
Citat:
Nedeljko

Šta znače te beskonačno male veličine, kojih u standardnoj analizi jednostavno nema.

U već pomenutoj knjizi Adnadjević/Kadelburg "Mat. Analiza I" definišu se beskonačno veliki nizovi i, za funkcije, beskonačno mala, bskonačno velika, beskonačno mala višeg reda, beskonačno velika višeg reda. Na pominju nikakvo drugo polje pa je pretpostavka da je reč o polju realnih brojeva. Takodje, pri definisanju beskonačno malih/velikih ne pominju Košijev epsilon/delta račun.

Ima li neki problem da se termini iz kopirane (malo starije) knjige interpretiraju na sličan način?


Citat:
Nedeljko

A da li autor u knjizi negde deli beskonačno male veličine?

Ti postavljaš pitanja pa sledi da knjigu nisi pročitao a pre toga si već zaključuio da je autor napisao "postoje beskonačno mali realni brojevi" iako to u navedenom citatu ne stoji. Malo neobično zar ne? Smatraš li za potrebno da to prokomentarišeš?
[ Nedeljko @ 01.09.2011. 21:53 ] @
Od Dušana Adneđevića i Zorana Kadelburga imam oba toma matematičke analize. Ne kažem da u tim izdanjia koje imam (malo bajatija) nema bagova, ali su u principu dobre i ko ih je razumeo zna da epsilon-delta račun u potpunosti zamenjuje beskonačno male i beskonačno velike veličine. Videti definicije limesa, izvoda, određenog i nesvojstvenog integrala.
[ kandorus @ 11.09.2011. 13:32 ] @
Lepo je da imaš oba toma. To ti niko ne zamera.

Pominješ neke bagove vezano za te knjige. Da li hoćeš da kažeš da su definicije beskonačno malih/velikih date u toj knjizi pogrešne?
[ atelago @ 11.09.2011. 19:44 ] @
Citat:
kandorus:
Da li hoćeš da kažeš da su definicije beskonačno malih/velikih date u toj knjizi pogrešne?


Da li hoće da kaže bilo ko od učesnika na ovom forumu definicije beskonačno malih odnosno
beskonačno velikih veličina - ili da usvajamo nečije nedokazano kazivanje.
[ Nedeljko @ 11.09.2011. 22:37 ] @
Polje realnih brojeva se definiše kao kompletno uređeno polje i ono je arhimedovsko, tj. nema beskonačno malih veličina.

Što se tiče udžbenika autora Dušana Adnađevića i Zorana Kadelburga, ja imam izdanje prvog dela iz 1994, a drugog iz 1991. U prvom tomu se na 84 strani uvode Landauovi simboli korektno, a oni opisuju asimptotske odnose između funkcija pri nekom graničnom procesu. To je drugo. Funkcije se u nekom graničnom procesu ne mogu olako deliti i porediti kao realni brojevi, jer npr. količnik dve funkcije od kojih svaka teži nuli, čak i kada je definisan, ne mora da teži ni konačnoj ni beskonačnoj vrednosti, već može neodređeno da divergira. Isto tako, može se desiti da od dve funkcije u graničnom procesu nijedna ne bude podređena drugoj, a da ne budu ni ekvivalentne. Sve se to može postići ako se konvergencija nizova posmatra duž nekog neglavnog ultrafiltera nad skupom N, a ne nad Frešeovim filterom kao što je uobičajeno. To je put kojim se dobija nestandardna analiza u kojoj ima beskonačno malih i beskonačno velikih veličina.

No, autori nisu pogrešili tu, nego npr. u drugom tomu u dokazu Lebegove teoreme o Riman-integrabilnosti na strani 142, gde za skupove pravilno zaključuje da su kompaktni, a onda za skup odatle zaključuje da je kompaktan, kao da je on presek skupova , a zapravo je njihova beskonačna unija.

[ kandorus @ 12.09.2011. 18:26 ] @
Cela ova priča je potekla u momentu kada si ti pomenuo "ne postoje beskonačno mali realni brojevi.". I na moje pitanje gde "piše da "postoje beskonačno mali realni brojevi"? ti si priložio sliku na kojoj to ne piše već se pominje ∆t koje se može posmatrati kao funkcija od t i pominje se ∆s koje se može posmatrati kao funkcija od s. Tada opet možemo govoriti o beskonačno malim/velikim funkcijama u smislu kako su definisane u knjizi Adnadjević/Kadelburg "Mat. Analiza I".

Medjutim, i dalje na slici teksta koji si priložio ne pominju se beskonačno veliki/mali brojevi.

Simbol beskonačno ne pripada skupu realnih brojeva ali taj simbol se ni ne pominje u tekstu na slici koju si priložio. Pominje se "beskonačno malu veličinu višeg reda" ali to nije simbol beskonačno pa nema razloga za uvodnjenje proširenog skupa realnih brojeva.



@atelago

Odgovor na tvoje pitanje nije jednostavan. U starijoj literaturi i primenama u nauci i tehnici ta definicija odgovara onome što je priloženo kao fotokopija. Medjutim u novijoj literaturi za matematičare taj pojam se ne pojavljuje ali nije ni redefinisan. U tom slučaju ostaje definicija onako kako je data u već referenciranim prilozima koje je postavio Sprečo.

U matematici se definicije daju ad-hok. U tom smislu niko nema tapiju na definiciju ali pod jednim uslovom - da ne krši aksiome. Na primer, pomenuto je deljenje nulom ali ta primedba ne stoji u ovom slučaju što se vidi iz primera 3 na strani 271.
[ Nedeljko @ 12.09.2011. 20:34 ] @
U svakom slučaju je "beskonačno mala funkcija" bolji izraz od "beskonačno male veličine", jer se pod veličinom, obično podrazumeva neki skalar (ako nije vektor), tj. smatra se da sve moguće veličine obrazuju uređeno polje. Neki autori stvarno tu i izgreše. U svakom slučaju, taj pojam se eliminiše epsilon-delta računom, tako da nije potreban.
[ atelago @ 13.09.2011. 08:39 ] @

Citat:
Nedeljko: Neki autori stvarno tu i izgreše. U svakom slučaju, taj pojam se eliminiše epsilon-delta računom, tako da nije potreban.


Nije mi jasno kako može da se taj pojam "eliminiše".
Iako je taj pojam malo čudan on se ipak uveliko upotrebljava, na primer kao dx.
Diferencijal je beskonačno mala vrednost koja pomnožena sa bilo kojim realnim brojem ne menja činjenicu
da je i rezultat beskonačno mala vrednost.
Konačne vrednosti možemo dobiti samo ako beskonačno malu vrednost pomnožimo sa beskonačno ili
ako saberemo beskonačno mnogo beskonačno malih vrednosti.
[ Nedeljko @ 13.09.2011. 10:15 ] @
U izrazu



je "leva zagrada", a "desna zagrada", a značenje tog zapisa je određeno definicijom integrala (skup svih primitivnih funkcija funkcije ).

Diferencijal funkcije u tački je linearno preslikavanje (u jednodimenzionom slučaju se svodi na za neku konstantu ) sa osobinom da je

.
[ Nedeljko @ 13.09.2011. 12:24 ] @
Ako je funkcija definisana u nekoj okolini tačke , sem eventualno u tački , onda se definiše kao takav realan broj (ako postoji) da za svako postoji tako da za svako iz domena funkcije takvo da je važi .

Ako je definisano u svim tačkama intervala , onda se određeni integral definiše kao broj takav da za svako postoji tako da za na koju podelu takvu da je za sve i za svaki izbor tačaka važi

.
[ atelago @ 13.09.2011. 16:34 ] @
Kako to primeniti ovde:

[ Nedeljko @ 13.09.2011. 16:42 ] @
Jednostavno, to što si naveo je naivna predstava integrala, a ono što sam naveo je precizna. Površina figure se definiše kao mera skupa tačaka u ravni (da ne ulazim sada ovde u definiciju mere). U Rimanovoj teoriji integrala se obično koristi Žordanova mera, a u Lebegovoj teoriji Lebegova. No, pošto sam ovde definisao Rimanov integral, onda se teorema o računanju površine (tj. Žordanove mere) skupa tačaka merljivog po Žordanu preko Rimanovog integrala dokazuje preko Fubinijeve teoreme za Rimanov integral.
[ Sonec @ 13.09.2011. 17:23 ] @
Nedeljko, da li mozes da navedes primer skupa tacaka u ravni koji nije merljiv po Zordanu ? Odnosno, cija spoljna i unutrasnja Zordanova mera nisu jednake ?
[ Nedeljko @ 13.09.2011. 17:59 ] @
Pa, evo, skup svih tačaka čije su obe koordinate racionalni brojevi iz intervala [0,1]. Unutrašnja Žordanova mera je 0, a spoljašnja 1.
[ Nedeljko @ 13.09.2011. 18:01 ] @
Takođe, svaki neograničen skup ograničene spoljne mere (iz Lebegove teorije).
[ atelago @ 13.09.2011. 18:38 ] @
Citat:
Nedeljko: Jednostavno, to što si naveo je naivna predstava integrala, a ono što sam naveo je precizna. .


Nije bila u pitanju predstava integrala već predstava beskonačno
male veličine (dx) jer je trenutno bila u pitanju njena "eliminacija".

Dakle i dalje to pitanje ostaje otvoreno.
[ Nedeljko @ 13.09.2011. 22:04 ] @
U standardnoj analizi je koncept integrala uveden sasvim drugačije - onako kako sam napisao (postoji i bolja - Lebegova teorija integracije, ali je put do nje duži). dx je tu samo "desna zagrada" u izrazu - nikakva veličina, već oznaka promenljive po kojoj se integracija vrši. Standardna analiza je bio istorijski prvi korektan, demistifikovan način zasnivanja analize. Tu nema nikakvih beskonačno malih elemenata u uređenom polju na kome se analiza zasniva. Infinitezimale je početkom 70-tih godina XX veka oživeo Abraham Robinson primenom Lošove teoreme o ultraproizvodu, ali na korektan način. No, takvo zasnivanje analize je složenije i zove se "nestandardna analiza". Sredinom 80-tih godina se pojavljuje još jedno zasnivanje analize - glatka infinitezimalna analiza, primenom topos modela i intuicionističke logike. No, to zasnivanje je još komplikovanije.
[ atelago @ 14.09.2011. 08:01 ] @
Citat:
Nedeljko: U standardnoj analizi je koncept integrala uveden sasvim drugačije - onako kako sam napisao (postoji i bolja - Lebegova teorija integracije, ali je put do nje duži). dx je tu samo "desna zagrada" u izrazu - nikakva veličina, već oznaka promenljive po kojoj se integracija vrši.

Kod određenog integrala dx jeste veličina. Evo:
[ Nedeljko @ 14.09.2011. 09:33 ] @
Šta je određeni integral, već sam napisao:

Citat:
Nedeljko: Ako je definisano u svim tačkama intervala , onda se određeni integral definiše kao broj takav da za svako postoji tako da za na koju podelu takvu da je za sve i za svaki izbor tačaka važi

.


Nema nikakvih ebskonačno malih veličina, već se jednostavno koristi epsilon-delta račun.
[ atelago @ 14.09.2011. 10:44 ] @
A šta je ovo:?
[ Nedeljko @ 14.09.2011. 10:57 ] @
Razlika dva realna broja. Nikakva infinitezimala.
[ atelago @ 14.09.2011. 14:57 ] @
Citat:
Nedeljko: Razlika dva realna broja. Nikakva infinitezimala.


Dok god te razlike ne postanu infinitezimale nemamo tačnu vrednost određenog integrala već
imamo konačne sume koje predstavljaju njegove približne vrednosti.
[ Nedeljko @ 14.09.2011. 15:18 ] @
Znaš li ti šta je limes?
[ atelago @ 14.09.2011. 16:32 ] @
Ja ne bih o meni.
[ Nedeljko @ 14.09.2011. 18:19 ] @
A šta u stvari hoćeš? Ako ne razumeš pojam limesa, nećeš razumeti ni pojam integrala, a ako razumeš limes, razumećeš i integral.
[ atelago @ 14.09.2011. 20:20 ] @


Citat:
Nedeljko: A šta u stvari hoćeš?

To je vidljivo iz mojih poruka.
Citat:
Ako ne razumeš pojam limesa, nećeš razumeti ni pojam integrala, a ako razumeš limes, razumećeš i integral.

Na primeru sračunavanja površine krivolinijskog trapeza pokazano je sve
što je potrebno da bi se shvatio limes približnih suma koje su sve tačnije
što imaju veći broj sabiraka koji zato moraju biti sve manji jer su raspoređeni
na istoj ukupnoj površini.
Dakle radi se o limesu približnih suma, a da bi se zadovoljio vapaj za epsilonom
koji - eto - definiše limes jasno je da je epsilon razlika između limesa t.j.
određenog integrala i neke približne sume. Ta razlika može biti po volji mala,
a nestaje onda kada u sumi ima beskonačno mnogo sabiraka.
Ako veličine nisu infinitezimale onda u sumi ne može biti
beskonačno mnogo sabiraka pa je to približna suma a ne određeni integral.
[ Nedeljko @ 14.09.2011. 22:41 ] @
Tako je. Integralne sume su približne vrednosti integrala, koje konvergiraju tačnoj vrednosti. Jedino bih napomenuo da su sve podele konačne, te da ni u jednom trenutku podela ne postaje infinitezimalna. Međutim, to ne osporava korektnost definicije integrala (tačne vrednosti) i ne sprečava nas da izračunamo tačnu vrednost integrala. Tako je



tačno, a ne približno.
[ kandorus @ 15.09.2011. 00:46 ] @
U analizi bi se malo šta dokazalo ako bi sve pakovali u polje realnih brojeva. Retko koje tvrdjenje da bi moglo da prodje bez proširenog skupa realnih brojeva. Podjite samo od limesa gde se svako malo "srlja" u beskonačnost. Kako kad beskonačno ne pripada skupu realnih brojeva? Bez tog beskonačno ne bi bilo ni broja e a kakve bi to sve posledice imalo poprilično je pitanje. Kako onda može neki limes (u polju realnih brojeva) da teži nečemu što ne pripada tom skupu? Dakle, beskonačno nije "veličina" - kako onda možemo operisati beskonačnim nizom (an) brojeva?

Ovim neću da kažem da u matematičkim tvrdjenjima i dokazima ima nešto pogrešno. Samo hoću da kažem da su ta tvrdjenja i dokazi (i definicije) ograničeni na odredjeni kontekst i van tog konteksta nemaju značaj.

[Ovu poruku je menjao kandorus dana 15.09.2011. u 11:41 GMT+1]
[ zzzz @ 15.09.2011. 01:57 ] @
Kako vas nije sramota da razglabate neke matematičke budalaštine na ovom forumu.
[ kandorus @ 15.09.2011. 03:05 ] @
Integral je sredstvo koje se može koristiti za izračunavanje mnogih fizičko-hemijskih parametara. U tom cilju nije na odmet se preslišati šta zaista itegral izračunava (u fizičko hemijskom smislu) i kolika je tačnost tog računa.
[ atelago @ 15.09.2011. 06:22 ] @
Citat:
Nedeljko:  Jedino bih napomenuo da su sve podele konačne, te da ni u jednom trenutku podela ne postaje infinitezimalna.

Osporavanje postojanja infinitezimala je jednako problematično kao i osporavanje
postojanja beskonačnosti. Posebno tu smeta vremenski termin "trenutku" jer ni
jedna integralna suma "ne čeka" da bude napravljena - sve one jednostavno postoje
nezavisno od vremena.
[ Nedeljko @ 15.09.2011. 09:58 ] @
@kandorus

Beskonačan niz ralnih brojeva je ništa drugo do preslikavanje koje svakom prirodnom broju pridružuje realan broj, a svaki prirodan broj je konačan. Konvergencija niza realnih brojeva je ništa drugo do limes tog preslikavanja duž Frešeovog filtera. Za granični proces ti ne treba nikakva veličina kojoj se konvergira, već filter nad domenom funkcije duž koga se konvergira.

Da vidimo šta znači da je limes niza realnih brojeva jednak :

.

Šta znači da je limes niza realnih brojeva jednak :

.

Nigde nikakvih beskonačnih veličina.

Doduše, radi se sa proširenim skupom realnih brojeva , ali to nije više polje. Primera radi,

, i

nisu definisani. Takođe je .


Ajde vas dvojica knjigu u šake, pa posle pričajte šta je problematično.
[ kandorus @ 15.09.2011. 10:46 ] @
De, de, šta se uzrujavaš. Već sam ti napisao da ne moraš da teatralno ispisuješ te svima poznate definicije.

Drugo, gde sam napisao da je nešto problematično?

Teće, u izrazu



se pojavljuje simbol beskonačno a ne pripada skupu realnih brojeva. Nemoj da mene prozivaš nisam ja to izmislio.
[ Nedeljko @ 15.09.2011. 10:47 ] @
Ne pripada, pa šta. Je li to neki problem? Granični proces se opisuje bazisom filtera, a ne vrednošću.
[ kandorus @ 15.09.2011. 10:53 ] @
I eto, to je za tebe "pa šta".
[ Nedeljko @ 15.09.2011. 11:11 ] @
Ovo ti je vrhunski argument, samo ne znam za šta.
[ kandorus @ 15.09.2011. 12:25 ] @
Ako ne znaš onda nemoj teatralno ispisivati definicije koje niko ovde nije osporio. Niko nije osporio definiciju limesa, integrala i šta si već prepisivao iz sveske ispod stola.

No, navikli smo na tvoje večito spinovanje.

Činjenica je da simbol beskonačno ne pripada skupu realnih brojeva. Evo primera gde simbol beskonačno nije deo bazisnog filtera već rezultat



gde su sa leve strane realni brojevi a sa desne strane nešto što ne pripada skupu realnih brojeva. Čak stoji znak jednakosti.
[ Nedeljko @ 15.09.2011. 12:47 ] @
Pa, pripada proširenom skupu realnih brojeva . No, to nije polje. To sam već napisao. U tom proširenom skupu realnih brojeva recipročna vrednost beskonačnosti nije infinititezimala, nego nula. I to sam napisao. Takođe,



je samo alternativan zapis formule

.
[ atelago @ 15.09.2011. 14:12 ] @
Citat:
Nedeljko: U tom proširenom skupu realnih brojeva recipročna vrednost beskonačnosti nije infinititezimala, nego nula.


Koje beskonačnosti? Beskonačnosti su međusobno različite jer odnos dve
beskonačnosti može da bude bilo koji broj. Govoriti o beskonačnosti kao o
jednoj vrednosti je besmisleno.
Šta je recipročna vrednost neke beskonačnosti? I da li se ta vrednost
razlikuje od recipročne vrednosti neke druge beskonačnosti?
[ Nedeljko @ 15.09.2011. 14:39 ] @
Prošireni skup realnih brojeva uključuje sve realne brojeve i dve beskonačnosti - jedne pozitivne i jedne negativne. Količnik beskonačnosti je nedefinisan. Ton sam već napisao. Realan broj se uvek može podeliti bilo kojom od te dve beskonačnosti i rezultat je nula (po definiciji). Da, prošireni skup realnih brojeva nije polje.
[ atelago @ 15.09.2011. 17:21 ] @
Citat:
Nedeljko
Ajde vas dvojica knjigu u šake, pa posle pričajte šta je problematično.


U kojoj knjizi su definisane te dve beskonačnosti ili kako su u toj nekoj knjizi
one definisane da ne tražimo mnogo jer ima svakakvih knjiga.

[ Sonec @ 15.09.2011. 17:30 ] @
[ Nedeljko @ 15.09.2011. 18:01 ] @
Citat:
atelago: U kojoj knjizi su definisane te dve beskonačnosti ili kako su u toj nekoj knjizi
one definisane da ne tražimo mnogo jer ima svakakvih knjiga.


Evo, ima i na vikipediji.
[ atelago @ 15.09.2011. 19:47 ] @
Pošto je predložen bukvar - da krenemo odatle

Evo jednog lakog zadatka za predlagača:

Koliko puta su 24 jabuke veće od 3 jabuke?

[ Nedeljko @ 15.09.2011. 20:41 ] @
8.
[ kandorus @ 15.09.2011. 20:58 ] @
Ajde Nedeljko nemoj više da spinuješ. Izmislio si da u onoj knjizi piše da "postoje beskonačno mali realni brojevi". I sad se ti tobož boriš za neku definiciju limesa koju niko ne dovodi u pitanje. Niti bilo ko dovodi u pitanje da simbol beskonačno ne pripada skupu realnih brojeva ali eto ti se svim silama boriš da dokažeš da ne pripada.

Imaš li još nešto da dokažeš u šta niko ne sumnja?
[ atelago @ 15.09.2011. 22:09 ] @
Citat:

[ atelago @ 15.09.2011. 22:53 ] @
jabuke
[ atelago @ 16.09.2011. 07:10 ] @
O definiciji beskonacnosti po Wikipediji

[ Nedeljko @ 16.09.2011. 09:22 ] @
Što se jabuka tiče, nisi pitao za odnos masa, već za odnos jabuka. Ako nosim jabuke u pozorište da gađam glumce zbog loše predstave, sa 24 male jabuke ću moći da gađam 8 puta više puta nego sa 3 jabuke.

Citat:
za bilo koji pa i ako jer je .


Jok vala. za bilo koji . Za je nedefinisano.

Sa druge strane, . Opet bojkotuješ da naučiš definiciju limesa.
[ Nedeljko @ 16.09.2011. 10:04 ] @
Ipak ti jesi galet@world. Onn je tako pisao o različitimn beskonačnostima i njihovom poreklu, kritikujući standardno zasnivanje analize koje nije znao, a odbijao je da ga nauči. Isti slučaj kao sa tobom.
[ atelago @ 16.09.2011. 11:09 ] @
Citat:
Nedeljko: Ipak ti jesi galet@world.

To je tvrdnja koju bi trebalo dokazati, zar ne?
Pa čak i kad bih ja hteo da dokažem da jesam galet@world ne znam kako bih to učinio.
Ali ne vidim neku važnost tog dokazivanja, a bilo bi i van teme.

Dakle, da li bi bilo pogrešno pisati n•∞ samo na takav način i nikako drukčije?
[ Sprečo @ 16.09.2011. 11:22 ] @
Citat:
Ipak ti jesi galet@world.
Mene bi ovo obradovalo ( ukoliko je tvrdnja istinita)!
Citat:
Sprečo, ako nemaš konkretan odgovor na konkretno pitanje, ne moraš ni da se javljaš.

Odakle ti pretpostavka da ne znam "konkretan odgovor na konkretno pitanje"?! Međutim, takvom diskusijom mi ubijaš volju da se uključujem u razmjenu mišljenja sa osobom ( to si Ti) koja pogrešno čita i pogrešno zaključuje o napisanom.
[ Nedeljko @ 16.09.2011. 12:11 ] @
Citat:
atelago: Dakle, da li bi bilo pogrešno pisati n•∞ samo na takav način i nikako drukčije?


Ne razumem. Za je . Šta zapravo hoćeš?
[ kandorus @ 16.09.2011. 14:53 ] @
Citat:
Nedeljko

moći da gađam 8 puta više puta nego sa 3 jabuke

Nedeljko, nisi dobro pročitao pitanje. Ne piše "koliko puta ima više jabuka" već piše "koliko puta su jabuke veće". Xa Xa Xa
[ Nedeljko @ 16.09.2011. 15:04 ] @
Pa, dobro, dešavalo mi se i ranije da ne pročitam dobro zadatak. No, to ne menja ništa od one priče.
[ kandorus @ 16.09.2011. 20:41 ] @
Koje priče? Nadčovečanske borbe za definiciju limesa i integrala oko koje se niko ne bori? Osim tebe naravno.

Ovde je spor oko tvoje tvrdnje da u onoj knjizi piše "postoje beskonačno mali realni brojevi". Medjutim, čitajući priložene fotokopije dokumenata ne može se pronaći takva tvrdnja. Dakle ti si to iskonstruisao. Sada saznajemo "dešavalo mi se i ranije da ne pročitam dobro zadatak". De, dobro, dešava se. Ali tako nadmeno spočitavati drugima...
[ atelago @ 16.09.2011. 22:14 ] @
Citat:
Nedeljko: Što se jabuka tiče, nisi pitao za odnos masa, već za odnos jabuka.

Pitao sam za odnos zapremina . (Pridev "veće" ja tako nekako tumačim)
Citat:
Jok vala. za bilo koji . Za je nedefinisano.

Ovo bi kao trebalo da bude dokaz?

jeste nedefinisano ako se računa po uputstvu da je 2•∞ = i onda
kad tu crvenu jabuku stavimo u brojitelj a crnu u imenitelj niko ne vidi da je crvena duplo veća i, naravno,
stvar je nedefinisana jer nismo pisali kako treba nego po Wikipediji i još po nekima tamo.
Citat:
Sa druge strane, .
Opet bojkotuješ da naučiš definiciju limesa.

Pa uplašio sam se! Taman sam naučio limes, ali epsilon nigde nisam mogao da turim,
a bio mi je tu, pri ruci, nov novcat, ali šta vredi.
Onda sam posmatrao ovaj razlomak sa svih strana pa vidim gore i vidim dole
i učinilo mi se da su vrrrrrrrrrlo jednaki, jer niko od njih nije pravio nekakve
besmislene jabuke raznih veličina pa sam ih mogao skratiti, a i došao sam do
sledećeg važnog zaključka:

Suma dve jednake veličine sadrži jednu takvu veličinu dva puta ma kolike bile te veličine.

Gde je dokaz da ovo nije tačno?
[ kandorus @ 17.09.2011. 01:29 ] @
Citat:
Suma dve jednake veličine sadrži jednu takvu veličinu dva puta ma kolike bile te veličine.

Tako je. Ali to važi za skup realnih brojeva. Kad god uzmeš konkretan broj, dva puta taj broj daje dvostruko veći broj.

Medjutim simbol beskonačno ne pripada skupu realnih brojeva. Za taj simbol ne važe pravila koja važe za realne brojeve. Definisano je da je 2*∞ = ∞. Današnji matematički aparat jednostavno ne može bolje od toga bez obzira što to zvuči čudno. Ti možeš za svoje potrebe da odrediš drugi simbol i definišeš osobine tog simbola kako ti odgovara. Ali simbol ∞ je već definisan i njegove osobine su već odredjene. Svako insistiranje na drukčijim osobinama simbola ∞ je kontraproduktivno.
[ Sprečo @ 17.09.2011. 05:13 ] @
U svakom „geometrijskom opisu“ fizičkog zbivanja osmišljavam konkretno fizičko događanje.
U svakom „algebarskom zapisu geometrijskog opisa fizičkog zbivanja“ pokušavam otkriti konkretan fizički sadržaj i značenje „algebarskog zapisa“ – formule.
Tako gledam i na formulu:
Vezano za posljednje postove i razmišljanja u ovoj temi, a u vezi pomenute formule, iznosim mišljenje:
Svatko tko za c (u toj formuli) stavlja beskonačnu vrijednost gubi vezu sa objektivnom fizičkom stvarnošću.
U toj formuli c ima konstantnu vrijednost (po veličini) i za tu veličinu nikad i niko ne bi trebao stavljati „beskonačnu vrijednost“ ( ni u šali ni u ozbiljnoj analizi).
Razmišljam li pogrešno?
[ atelago @ 17.09.2011. 09:42 ] @
Citat:
kandorus:  Kad god uzmeš konkretan broj, dva puta taj broj daje dvostruko veći broj.

Moj zaključak je nešto drukčiji - važi i za negativne brojeve.
Citat:
Ti možeš za svoje potrebe da odrediš drugi simbol i definišeš osobine tog simbola kako ti odgovara.

Ovo ne razumem. Ja ne definišem osobine simbola već govorim o svojstvima pojave
koju taj simbol označava, i u tom pogledu nemam nikakvih "svojih potreba".
Jedan primer:
Ako skup prirodnih brojeva ima beskonačno mnogo članova onda drugi takav skup ima isto
toliko članova. Taj drugi skup nije ni veći ni manji pa količnik tih skupova nije nedefinisan.


[ Nedeljko @ 17.09.2011. 11:41 ] @
Citat:
kandorus: Tako je. Ali to važi za skup realnih brojeva. Kad god uzmeš konkretan broj, dva puta taj broj daje dvostruko veći broj.

Medjutim simbol beskonačno ne pripada skupu realnih brojeva. Za taj simbol ne važe pravila koja važe za realne brojeve. Definisano je da je 2*∞ = ∞. Današnji matematički aparat jednostavno ne može bolje od toga bez obzira što to zvuči čudno. Ti možeš za svoje potrebe da odrediš drugi simbol i definišeš osobine tog simbola kako ti odgovara. Ali simbol ∞ je već definisan i njegove osobine su već odredjene. Svako insistiranje na drukčijim osobinama simbola ∞ je kontraproduktivno.


Uf. Napokon da se nas dvojica oko nečega složimo.

Citat:
atelago: Ovo ne razumem. Ja ne definišem osobine simbola već govorim o svojstvima pojave
koju taj simbol označava, i u tom pogledu nemam nikakvih "svojih potreba".


OK, opiši pojavu kojuu želiš da proučavaš, pa da vidimo.
[ atelago @ 17.09.2011. 13:04 ] @

Već je opisano
[ Nedeljko @ 17.09.2011. 18:33 ] @
Čuvena Sprečina argumentacija - "znaš ti samo zajebavaš".
[ atelago @ 18.09.2011. 07:47 ] @
Sprečo ima dobro zapažanje
[ Sprečo @ 18.09.2011. 09:33 ] @
Na desetoj stranici (prije 17 dana) Nedeljko napiše:
"A da li autor u knjizi negde deli beskonačno male veličine? Ako to radi sa proizvoljnim beskonačno malim veličinama, onda tu nešto nije u redu. Primera radi, funkcije ...".
Predpostavi (naravno pogrešno) "AKO", a zatim svoju vlastitu prtpostavku počne da komentariše "ONDA...." i tako razvuče diskusiju o nebitnom sadržaju za osnovno pitanje teme (postavljeno u prvom postu).
U pokušaju da ga vratim osnovnom pitanju slijedi mala razmjena poruka:
Sprečo (17.08.) Sve imate objašnjeno ovdje.
Nedeljko: Sprečo, molio big te da se ovde maneš relativizma i STR, jer je reč o klasičnoj Njutnovoj mehanici.
S: Očito je da nisi uočio: Jeste, na datom linku je "reč o klasičnoj Njutnovoj mehanici"!
N: Na datom linku je naslov "STR i relativistička algebra".
S: Ako ti smeta naslov evo ti isti sadržaj pod kraćim naslovom.
Za "tvoj" problemčić posmatraj tijelo koje "slobodno pada" (recimo sa mog petnaestog sprata), tu mu odredi te dvije različite brzine, i različite količine energija.
Za inercijalna kretanja samo neće biti one dvojke ispod.
Nedeljko: Sprečo, ako nemaš konkretan odgovor na konkretno pitanje, ne moraš ni da se javljaš.
---
Naravno, sa ovakvim pristupom razmjena mišljenja (sa Nedeljkom) nije cjelishodna i bolje je "diskusiju" sasvim napustiti ( pa i ne navraćati na ovaj forum). Pokušao sam nešto na forumu - Matematika, ali ... ni tamo ne ide!
Izgleda mi da ponovo moram sam sebe "banirati" i obećati ponovno javljanje za godinu dvije (ako budem živ).
[ atelago @ 18.09.2011. 10:09 ] @
Citat:
Sprečo
Izgleda mi da ponovo moram sam sebe "banirati" i obećati ponovno javljanje za godinu dvije (ako budem živ).

Ne! Razmena mišljenja je poželjna ne samo zbog nas nego i zbog posetilaca ovog foruma.
Neki učesnici ne mogu da se zadrže isključivo na temi već gotovo po pravilu prelaze na lični
plan, ali to treba zanemariti jer to je njihov problem koji neki koriguju a poneki se tvrdoglavo
time brane u nedostatku adekvatnog odgovora ili korektnog priznanja zablude sa zahvalnošću.
Ne treba sebe kažnjavati zbog takvih učesnika jer oni su u manjini.
[ NicholasMetropolis @ 19.09.2011. 22:29 ] @
Vratite se na originalnu temu diskusije ili sledi zaključavanje.