[ Jagnjeca brigada @ 04.10.2011. 11:46 ] @
Avgustovska zarada u Surčinu 66.109, koliko zarađuju više od dva Mladenovčanina.– Prosečan Surčinac primio je 4,2 puta više od stanovnika Gadžinog Hana. – Vrednost potrošačke korpe 55.876 dinara


Foto D. Jevremović
Surčinci ne moraju da brinu što je prosečna neto zarada u Srbiji prošlog meseca pala 1,9 odsto. Oni su, i pored srozavanja mesečnih prihoda u većem delu zemlje, uspeli da izbiju na prvo mesto sa avgustovskom platom od 66.109 dinara u proseku. Samo mesec dana ranije ova beogradska opština bila je na trećem mestu u prestonici sa mesečnim prihodom koji je tada iznosio 51.694 dinara.

U avgustu je drugo mesto po primanjima zauzela opština Novi Beograd sa prosečnom platom od 58.376 dinara, dok su u glavnom gradu najniže mesečne prihode imali Mladenovčani – na svakog zaposlenog prosečno je izdvojeno 28.986 dinara.

Vrednost potrošačke korpe je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede i trgovine, 55.876 dinara, što znači da posle kupovine svih neophodnih namirnica za domaćinstvo žiteljima Surčina u džepu ostaje 10.233 dinara. Ali, prosečnom Mladenovčaninu posle primanja dugo očekivane zarade fali još 26.890 dinara da bi kupio sve osnovne potrepštine za mesečno preživljavanje četvoročlane porodice.

Možda kao uteha može da mu posluži činjenica da je njegova plata gotovo dvostruko veća od najniže u Srbiji, kakvu su u avgustu imali radnici iz Gadžinog Hana. Oni su u proseku primali po 15.669 dinara. Prosečan Surčinac primio je 4,2 puta više.

Vojislav Janošević, predsednik opštine Surčin, kaže da dobrom proseku plata doprinose „najjače” firme na njihovoj teritoriji kao što su Aerodrom „Nikola Tesla”, „Nelt”, „Centroproizvod”, koji uskoro postaje deo uspešne korporacije „Nestle”, „Zora sistem”, „Koteks”...

– Da Surčinci sve bolje žive vidim po dobrom raspoloženju. Građani mi kažu da su zadovoljni jer rade, imaju posla. Ne mogu da im zavirim u lonac i džep, ali primećujem da su nasmejani. Za tri godine otvoreno je 650 radnih mesta, ali i dalje imamo oko 1.800 nezaposlenih – objasnio je Janošević.

Bilo bi bolje, kako kaže, da su sve uspešne firme domaće, ali da kao opština oni nisu u ekonomskoj mogućnosti da pomažu otvaranje fabrika i biraju gde će da zapošljavaju ljude.

– Pokrenuli smo akciju da se 1.200 hektara neupotrebljenog, neplodnog, državnog zemljišta, namenjenog za gradnju, stavi na raspolaganje grada Beograda i Direkcije za gradsko građevinsko zemljište, kako bi raspisali konkurse i privukli investitore. Taj prostor je interesantan za ulaganja otkad je počela izgradnja „sremske gazele” od Obrenovca do Surčina. Blizu je aerodroma i čvorišta autoputa. Tu treba da nikne veliki kompleks golf terena, gde će biti zaposleni Surčinci, a na istoj lokaciji trebalo bi da bude i filmski grad. Takođe, ima još mesta za nove firme u severnoj industrijskoj zoni opštine – objasnio je Janošević.

Branislav Jovanović, predsednik mladenovačke opštine, zna da oni sigurno nisu ekonomski razvijeni kao Surčin, ali da sumnja u istraživanje Republičkog zavoda za statistiku da su na poslednjem mestu.

– Statistika je čudo. Zvao sam ih i bunio se, smatram da nekada uzimaju u obzir neodgovarajuće podatke i firme koje već odavno ne rade kao što je „Petar Drapšin”. To stvara utisak da smo na goroj poziciji nego što je istina. Broj stanovnika u Mladenovcu se povećava, ne bi ljudi živeli ovde da je toliko loše. Mnogi od naših meštana rade u centralnim gradskim opštinama, pa onda njima povećavaju prosek sa platom, a mi ispadosmo najgori. Prosek naših plata kvari i to što smo do devedesetih bili razvijena industrijska zona, posle su došle privatizacije firmi, koje nisu dale baš očekivane rezultate – iskren je Jovanović.

Uveli su, kaže, mnoge subvencije za poljoprivrednike, jer u ovoj privrednoj grani vidi snagu koja će Mladenovac u budućnosti odvući ka vrhu tabele mesečnih primanja.

Podaci Zavoda za statistiku govore da je prosečna neto avgustovska zarada u celoj zemlji nešto viša od 370 evra, i iznosi 38.389 dinara, što je u odnosu na jul nominalno i realno manje 1,9 odsto.

D. Jokić-Stamenković

-----------------------------------------------------------

Bez prihoda vlasnika firmi

Prosečna zarada u jednoj opštini izračunava se tako što se saberu plate radnika u državnim firmama, a od 2009. godine i preduzećima koja se vode kao pravna lica, pa se ta suma podeli sa brojem zaposlenih u toj lokalnoj samoupravi, naglasila je Veselinka Škiljević, načelnica odeljenja za statistiku zaposlenosti i zarada u Republičkom zavodu za statistiku. Tu se ne računaju plate vlasnika firmi jer oni nemaju klasične prihode.

objavljeno: 28.09.2011

http://www.politika.rs/rubrike...inaca-najvise-u-Srbiji.lt.html
[ Jagnjeca brigada @ 04.10.2011. 11:48 ] @
Zaposleni u tri javna preduzeća državni rekorderi
Prosek plata 1.250 evra!
Utorak - 27.09.2011
Nema se, ali može se - kad je firma državna! Zaposleni u javnim preduzećima „Koridori Srbije“, „Stara planina“ i Nacionalna turistička razvojna korporacija, čije firme tokom prošle godine nisu zaradile ništa, primali su plate trostruko više od prosečnih, više čak i od ministarskih!

Ovo se može zaključiti iz analize Ministarstva finansija, koje je kontrolišući rad javnih preduzeća utvrdilo da su zaposleni u „Koridorima Srbije“ lane mesečno zarađivali u proseku 125.647 dinara, što je 3,7 puta više od republičkog proseka. Prosečna plata isplaćivana u JP „Stara planina“ iznosila je 114.620 dinara, što je 3,4 puta iznad prosečne, a u Nacionalnoj turističkoj razvojnoj korporaciji 113.723 dinara, odnosno 3,3 prosečne zarade u republici tokom prošle godine. U istom periodu, ove firme nisu zaradile ništa, poslovale su na nuli, ali su zato napravile višemilionske obaveze - „Koridori Srbije“ 2,5 milijardi dinara, „Stara planina“ 1,6 milijardi, a Nacionalna turistička razvojna korporacija 24,6 miliona dinara.
U „Koridorima Srbije“, međutim, negiraju da su poslovali sa gubitkom.
- Preduzeće od osnivanja do danas nema neizmirenih obaveza ni prema jednom pravnom subjektu za izvršene radove ili usluge - kategorični su u toj firmi. Od direktora tog preduzeća Mihajla Mišića, koga je na tu funkciju postavila Demokratska stranka, nismo uspeli da dobijemo objašnjenje u vezi s astronomskim zaradama. I resorni ministar Milutin Mrkonjić juče nije bio dostupan za komentar povodom toga što podređeni mu službenici zarađuju više od njegove ministarske plate od 120.000 dinara.
Direktor „Stare planine“ Svetislav Popadić, takođe, tvrdi da preduzeće koje vodi ne pravi gubitke, kao i da se iskazane obaveze odnose na tekuće projekte.
- Reč je o obavezama po ugovorima s izvođačima radova na Staroj planini. Ta sredstva su obezbeđena i izvođačima će biti isplaćena u skladu s dinamikom obavljenih radova - objašnjava za „Alo!“ Popadić. On ne vidi ništa sporno ni u tome što je 11 zaposlenih tokom prošle godine primalo plate trostruko više od prosečnih, pri čemu je on sam u imovinskoj karti prijavio zaradu od čak 169.662 dinara.
- Svi zaposleni, uključujući i mene, imaju visoko obrazovanje i u skladu s tim primaju plate koje finansiramo iz sopstvenih prihoda - kaže Popović. On, međutim, objašnjava da JP „Stara planina“ zarađuje na „pružanju konsultantskih usluga i vršenju nadzora“ mahom nad projektima lokalnih samouprava koje sufinansira i država. Prema tome, ispada da natprosečne plate zaposlenih u toj firmi opet padaju na teret poreskih obveznika!
Resorni ministar Nebojša Ćirić zbog „prethodno ugovorenih službenih obaveza“ nije bio u mogućnosti da sa čitaocima „Alo!“ podeli mišljenje o tome što zarađuje manje od svojih podređenih, ali nam je iz njegovog ministarstva obećano da ćemo odgovore dobiti danas.

Narodu samo 373 evra
Prosečna neto zarada u Srbiji u avgustu bila je 38.389 dinara (373 evra), što je realno i nominalno manje za 1,9 nego u prethodnom mesecu, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS). Zarade su preračunate u evre prema zvaničnom kursu Narodne banke Srbije.

Pupovac: NTRK ništa ne duguje!
Rafael Pupovac, direktor NTRK-a, koji poput „Stare planine“ potpada pod nadležnost Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, kaže da je 2010. bila prva godina poslovanja te institucije kada je jedini zaposleni bio v.d. direktora NTRK-a, što je „direktno uticalo na prosek plata celog NTRK-a u toj godini“.
- 2011. je prva godina u kojoj NTRK posluje sa šest zaposlenih... Sredstva koja NTRK dobija iz budžeta RS se knjigovodstveno tretiraju kao obaveze, što ne znači da je NTRK zadužen jer nema neizmirene obaveze ni prema jednom pravnom ili fizičkom licu ili finansijskoj instituciji. Reč je o sredstvima koje je Vlada Srbije kao osnivač preduzeća prenela preduzeću u svrhu razvoja investicionih projekata iz oblasti turizma - objasnio je Pupovac.

http://www.alo.rs/vesti/42033/Prosek_plata_1250_evra
[ Exodusbgd @ 04.10.2011. 11:49 ] @
Pa, recimo da je ovo tipičan primer "kupusa, mesa i sarme".

Aerodrom tu najviše diže prosek sa velikim platama, a zatim menadžeri u ovim pobrojanim firmama. Znam da su u Neltu godinama iste plate (prosek 35-40k), samo šefovi i ljudi na menadžerskim pozicijama idu na nekoliko hiljada evra pa dižu prosek celoj opštini.
[ jnk @ 05.10.2011. 22:16 ] @
Aerodrom tesko da dize prosek vec agencija za kontrolu letenja.
[ Jagnjeca brigada @ 27.10.2011. 09:20 ] @
Pojedina javna preduzeća već isplatila trinaestu platu

Autor: D. Nišavić27.10.2011.
Pojedina javna preduzeća, na osnovu ostvarene dobiti iz 2010. godine već su isplatila ili nameravaju da isplate novac mimo uobičajenih mesečnih zarada, tzv. 13. platu.

DOBIT - Prosečan iznos koji je JP "Elektromreže Srbije" na osnovu ostvarene dobiti u 2010. isplatilo zaposlenima do sada je 62.600 dinara, odnosno najveći iznos bio je 167.790 dinara, a najmanji 25.019 dinara. Iznos varira u zavisnosti od učešća koeficijenata zaposlenih u masi zarade i ostvarenih časova u radu u toku 2010. Ukupna dobit po finansijskim izveštajima za prošlu godinu iznosila je 720,3 miliona dinara i polovina od te sume je uplaćena u budžet, dok je druga polovina namenjena za investicije i isplatu zaposlenih.

- Isplate su bile krajem avgusta i sredinom ovog meseca, a isplata poslednjeg trećeg dela planira se do kraja godine - kažu u JP "Elektromreže".

Državna lutrija planira da od ostvarene dobiti prošle godine 10 odsto odvoji za zaposlene. Kako ističu u ovom preduzeću, s obzirom na to da čekaju saglasnost Vlade Srbije, zaposlenima još nije uplaćen novac, niti su precizirani iznosi.
I ove godine u JP "Skloništa" zaposleni su dobili novac po učešću u dobiti za 2010. godinu.

- Od ukupne sume oko 100 miliona dinara 10 odsto je za to namenjeno. Zaposlenima je novac već isplaćen po odluci Upravnog odbora, na koju je dala saglasnost Vlada i u proseku je isplaćeno dve prosečne zarade neto - ističu u ovom JP. Prosečna plata je oko 39.450 dinara.

Od osnivanja, kako kažu u "Skijalištima", nikada nisu isplaćivali zaradu iz dobiti niti trinaestu platu, a celokupnu dobit prenose osnivaču. I u „Dunav osiguranju” neće biti dodatnih isplata radnicima iz dobiti. U ovoj godini JP „Srbijašume” raspolaže sa sredstvima iz dobiti ostvarene u 2010. godini, koja je iznosila 7,83 miliona dinara. Polovinu sume preduzeće je uplatilo u budžet, a ostalo je namenjeno za investicije.

U 2010. plaćali i do 400.000 dinara
REKORD Radnici PTT, "Transnafte" i "Aerodroma" prošle godine dobili su 13. platu na osnovu ostvarene dobiti u 2009. Na pitanje da li će i ove godine zaposleni moći da računaju na ovu isplatu, iz ove tri kompanije nismo dobili odgovor. Odgovor nije stigao ni iz „Srbijavoda”. Inače, u "Transnafti", preduzeću koje se bavi transportom sirove nafte, u 2010. pojedini zaposleni su dobili i 400.000 dinara na ime dobiti, koliki je najveći isplaćen iznos, dok je najmanji bio 65.267 dinara.

http://www.24sata.rs/vesti/eko...la-trinaestu-platu/17386.phtml
[ ventura @ 27.10.2011. 09:27 ] @
Citat:
Jagnjeca brigada
DOBIT - Prosečan iznos koji je JP "Elektromreže Srbije" ...
...Ukupna dobit po finansijskim izveštajima za prošlu godinu iznosila je 720,3 miliona dinara i polovina od te sume je uplaćena u budžet, dok je druga polovina namenjena za investicije i isplatu zaposlenih.

Ove likove, a i njihove šefove izgleda niko nije obavesti da su vremena samoupravljanja iza nas... Kakve su ovo fore, pola pije pola šarcu daje... 100% vlasnik EMS-a je država Srbija, i njoj treba da pripadne 100% dobiti. Zaposleni primaju (vrlo dobre) plate, i nema oni šta da se isplaćuju iz dobiti, niti da učestvuju u istoj.
[ Jagnjeca brigada @ 27.10.2011. 14:35 ] @
Najuspešnijih 100 preduzeća u Srbiji ostvarili su neto dobit od 93,7 milijardi dinara u 2010, a najveću dobit, 16,7 milijardi, imala je Naftna industrija Srbije (NIS), objavilo je danas Ministarstvo finansija.

NIS u 2010. ostvario dobit od 16,7 milijardi dinara
Prema analizi 100 najuspešnijih preduzeća u 2010. godini objavljenoj na sajtu Ministarstva, NIS je ostvario 17,9 odsto dobiti od ukupnog iznosa za 100 najuspešnijih i 5,3 odsto dobiti srpske privrede.
Najveću dobit u prerađivačkoj industriji u 2010. godini imao je proizvođač podnih obloga "Tarket" iz Bačke Palanke, sa profitom od 5,4 milijarde dinara.


Ministarstvo finansija je navelo da je u 100 najuspešnijih preduzaća u Srbiji zaposleno 98.657 radnika, a da je stopa rasta zaposlenosti u prošloj godini iznosila 12,8 odsto.

"Ringier Axel Springer" među 50 najboljih
Na 38. mestu liste 100 najuspešnijih preduzeća u Srbiji godini nalazi se i “Ringier Axel Springer DOO”, koji izdaje dnevne listove “Blic”, “Alo”, “24 sata”, nedeljnik NIN, magazin “Puls”, “Blic Ženu”...

Ocenjuje se i da je učešće 100 najuspešnijih kompanija u spoljnotrgovinskoj razmeni značajno i iznosi 19,2 odsto, ali izvozna orijentisanost nije dovoljna, jer izvoz čini 10,6 odsto ostvarenog prihoda tih kompanija.

POGLEDAJTE LISTU 20 NAJUSPEŠNIJIH FIRMI U 2010. GODINI:
Pozicija Preduzeće Neto profit u milionima dinara
1. NIS AD 16.736
2. Tarkett DOO 5.402
3. Tigar Tyres DOO 3.311
4. IM Matijević DOO 3.065
5. Sunoko DOO 2.829
6. Coca-Cola HBC - Srbija AD 2.457
7. Lafarge BFC DOO 2.354
8. Telenor DOO 2.248
9. TCK DOO 2.154
10. Philip Morris Operations AD 1.857
11. Victoria Group AD 1.826
12. Koncern Farmakom M.B. DOO 1.758
13. Holcim (Srbija) 1.679
14. Henkel Merima DOO 1.592
15. Delta M DOO 1.556
16. Imlek AD 1.420
17. Umka AD 1.364
18. Beohemija DOO 1.226
19. Ineks - Morava DOO 1.079
20. Autoritas Investment DOO 1.063

Najveći uticaj na ostvarene rezultate poslovanja 100 najuspešnijih preduzeća sa 16,1 odsto ukupne dobiti privrede imalo je 15 velikih preduzeća - NIS, Tarket, Tigar tajres, Industrija mesa "Matijević", Sunoko, Koka kola, Lafarž, Telenor, Titan cementara, Duvanska industrija Filip Moris, Victorija grupa, Farmakom M.B, Holcim, Henkel Merima i Delta M.

U analizi se ističe i da je 100 najuspešnijih preduzeća u Srbiji u periodu od 2005. do 2010. godine povećalo broj zaposlenih za 45.000, dok je u celoj privredi Srbije broj radnika smanjen za 117.000.

Najuspešnije firme su u navedenom periodu povećale ukupan prihod za 2,2 puta, dok je na nivou celokupne privrede rast prihoda bio 16,7 odsto.

Najvišu profitnu stopu među 100 najuspešnijih firmi u Srbiji od 148,9 odsto imalo je preduzeće Juko-kaolin iz Zaječara, navodi se u analizi.

Nosioci privrednog razvoja Srbije, ocenilo je ministarstvo finasnija, jesu 53 preduzeća koja su od 2008. do 2010. godine u kontinuitetu među 100 najuspešnijih.

http://www.blic.rs/Vesti/Ekono...su-najuspesnije-firme-u-Srbiji

PS Nije ni čudo što je NIS prvi, sa ovakvim cenama goriva i monopolskim položajem.
[ jnk @ 27.10.2011. 14:50 ] @
ventura: odluku o tome šta će se raditi sa profitom donosi organ(upravni odbor) koji je postavila vlada Srbije što praktično znači da je vlada indirektno odlučila da pola ide njoj a pola na investicije i stimulaciju zaposlenih kako bi se ta dobit održala i povećala. To teoretski ima smisla.
[ deki77 @ 27.10.2011. 14:54 ] @
Citat:
ventura: Ove likove, a i njihove šefove izgleda niko nije obavesti da su vremena samoupravljanja iza nas... Kakve su ovo fore, pola pije pola šarcu daje... 100% vlasnik EMS-a je država Srbija, i njoj treba da pripadne 100% dobiti. Zaposleni primaju (vrlo dobre) plate, i nema oni šta da se isplaćuju iz dobiti, niti da učestvuju u istoj.

Ne znam da li je isto ali moji matorci pricaju da je pre bila fora "visak".
Taman se primi plata posle par dana(nedelju-dve) eto visak :D.
E sad da li su radnici i isplata viska bile paravan da glavesine operu neki novac i dodju do vece svote,nemogu tacno da tvrdim.Ako je radnik visak primao u principu nesto 1000.Verujem da su rukovodeci kadrovi(glavesine)primale nesto(vise) 10000.
[ ventura @ 27.10.2011. 17:30 ] @
Citat:
deki77: Ne znam da li je isto ali moji matorci pricaju da je pre bila fora "visak".
Taman se primi plata posle par dana(nedelju-dve) eto visak :D.
E sad da li su radnici i isplata viska bile paravan da glavesine operu neki novac i dodju do vece svote,nemogu tacno da tvrdim.Ako je radnik visak primao u principu nesto 1000.Verujem da su rukovodeci kadrovi(glavesine)primale nesto(vise) 10000.

Tada su bila druga vremena (samoupravljanje).. Ovo danas je čist bezobrazluk. Sasvim je ok i normalno da se deo profita ulaže u investicije, proširenja kapaciteta, bolje uslove za zaposlene itd itd.. Ali distribuirati profit među radnicima je čista glupost. Profit ide vlasnicima, a radnici rade za plate.
[ jnk @ 27.10.2011. 19:20 ] @
U svakoj uspesnoj privatnoj firmi postoji sistem stimulacija i nagradjivanja tako da to nije vezano samo za platu. Pogotovo je to u Americi izrazeno gde bonusi lako mogu premasivati godisnju platu.
[ Horvat @ 27.10.2011. 19:20 ] @
Citat:

4. IM Matijević DOO 3.065

wtf?!?! kako je ovaj na 4. mestu? i to sa 30 mil eura!?

p.s. kakve veze ovi spiskovi imaju sa surcincima?
[ ventura @ 27.10.2011. 19:54 ] @
Citat:
jnk: U svakoj uspesnoj privatnoj firmi postoji sistem stimulacija i nagradjivanja tako da to nije vezano samo za platu. Pogotovo je to u Americi izrazeno gde bonusi lako mogu premasivati godisnju platu.

Stimulacije i nagrade ulaze u troškove firme i na njih se unapred računa, a ne dodeljuju se po principu aj da vidimo šta je preostalo pa onda da podelimo između sebe...
[ Jagnjeca brigada @ 27.10.2011. 20:30 ] @
Citat:
jnk: ventura: odluku o tome šta će se raditi sa profitom donosi organ(upravni odbor) koji je postavila vlada Srbije što praktično znači da je vlada indirektno odlučila da pola ide njoj a pola na investicije i stimulaciju zaposlenih kako bi se ta dobit održala i povećala. To teoretski ima smisla.



Ništa nema smisla, država može da odluči šta hoće, npr:




Država prašta dugove javnih preduzeća
S. S. R. | 25. oktobar 2011. 20:56 |
Parlament raspravljao o Zakonu o otpisu dugova, čime se se osloboditi računi brojnih firmi kojima će biti omogućeno novo zaduživanje. Radikali kritikovali Vladine predloge

DRŽAVA će javnim preduzećima i drugim ustanovama oprostiti dug od oko 700 miliona evra, predviđa Zakon o otpisu dugova o kojem je u utorak raspravljao parlament. Premijer Mirko Cvetković rekao je da ovim neće biti povećan javni dug, jer država odavno plaća ove dugove koji su nastali pre 1990. godine.

Tako će „Železnicama Srbije“ biti oprošteno 182 miliona evra i 15 miliona dolara, „Putevima Srbije“ 43 miliona dolara i skoro 465 miliona evra, KCS tri miliona evra, Radio Jugoslaviji tri miliona evra i 627.000 franaka, KBC Zemun dva miliona evra, Fondu za razvoj Srbije 310.000 dolara, a Građevinskom fakultetu 235.000 dolara.

Kada se i zvanično sa leđa preduzeća skinu dugovi, njihovi računi će biti u plusu i moći će ponovo da se zadužuju. Radikali, koji su jedini od opozicije u utorak bili u sali kritikovali su vlast da direktori preduzeća imaju ogromne plate, a država im otplaćuje pozajmice i daje im mogućnost za nove.


http://www.novosti.rs/vesti/na...prasta-dugove-javnih-preduzeca


BTW Kako zaposleni u „Putevima Srbije“ imaju platu po 100,000 dinara a prave gubitke, valjda ako pravis gubitke onda ne možeš da imaš velike plate?

[ jnk @ 28.10.2011. 00:19 ] @
Ventura: pravis finansijski plan gde si uracunao plate i stimulacije u slucaju ispunjenja plana. Ukoliko se plan premasi/ne ispuni mogu se i povecati/ukinuti stimulacije a stvar je menadzmenta da li ce se to isplacivati kvartalno ili godisnje.

Citat:
jagnjeca:

BTW Kako zaposleni u „Putevima Srbije“ imaju platu po 100,000 dinara a prave gubitke, valjda ako pravis gubitke onda ne možeš da imaš velike plate?



Pa ako ne bi imali 100k platu onda bi bili jos veci gubici :)
[ Java Beograd @ 28.10.2011. 08:03 ] @
Citat:
Jagnjeca brigada:BTW Kako zaposleni u „Putevima Srbije“ imaju platu po 100,000 dinara a prave gubitke, valjda ako pravis gubitke onda ne možeš da imaš velike plate ?
Može, sve može !
[ Jagnjeca brigada @ 05.11.2011. 11:05 ] @
Bajatovićeva plata 1,4 miliona dinara

Apsolutni rekorder po mesečnim primanjima je prvi čovek “Srbijagasa” Dušan Bajatović, čija je direktorska platu tri puta veća od plate predsednika Srbije Borisa Tadića od 320.000 dinara. Kao član upravnog odbora beogradskog “Jugorosgasa” zarađuje još 999.594 dinara, kao narodni poslanik u Skupštini 30.000, a kao član Upravnog odbora Regionalne privredne komore tričavih 10.000 dinara. Bajatović mesečno inkasira 1.400.000 dinara, međutim, šakom i kapom daje novčanu pomoć onima kojima je najpotrebnija. Samo u novembru poklonio je osam miliona u humanitarne svrhe.

http://www.blic.rs/Vesti/Vojvo...u-zaradjuju-oko-150000-mesecno


[ Horvat @ 05.11.2011. 15:27 ] @
otpisani dugovi prema drzavi ili prema svima i bankama i preduzecima koja su radila za ta preduzeca (npr odrzavanja puteva za puteve srbije)?
[ Jagnjeca brigada @ 15.11.2011. 20:53 ] @
660.000 dinara - ispod proseka

Reagujući na pisanje medija o visokim platama u NBS, guverner je istakao da centralna banka nije budžetski korisnik i da ima nezavisne izvore finansiranja.
- Princip prema kojem se određuju plate rukovodstva NBS postavio je 2003. godine Savet NBS i nemam ništa protiv da se čitav taj sistem stavi pod lupu i dodatno uredi - rekao je Šoškić.
On je naglasio i da su plate u NBS, među kojima prednjači guvernerova od 660.000 dinara, manje nego čelnih ljudi u javnom sektoru i finansijskim organizacijama. - Plate u NBS su ispod prosečnih plata u centralnim bankama nekih od susednih zemalja, kao što su BiH, Crna Gora i Makedonija - naveo je Šoškić.

http://pressonline.rs/sr/vesti...%87e+za+stambene+kredite+.html
[ Jagnjeca brigada @ 29.11.2011. 21:24 ] @
Prosečna plata realno 20.000 RSD?
IZVOR: B92
Beogad -- Prosečna srpska plata realno iznosi 20.000 dinara, što je skoro upola manje od zavnične statistike, smatra čak 61 odsto ispitanika ankete B92.

Čak 5.204, od 8.528 ispitanika na pitanje "Koliko iznosi prosečna plata u Srbiji?" odogovorilo je da je to oko 20.000 dinara, što predstavlja realan prosek.

Svaki peti, odnosno 1.772 ispitanika smatra da zvanična statistika odgovara realnosti i da građani u Srbiji u proseku zarađuju 38.400 dinara.

Nešto više od 10 odsto ispitanika, tačnije 872 građana koji su popunili anketu smatraju da realna plata prosečnog radnika u Srbiji iznosi između 10.000 i 15.000 dinara.

Samo pet odsto ispitanika (422) smatra da je prosečna plata u Srbiji veća od zvanične statistike i da iznosi oko 50.000 dinara, dok tri odsto ispitanika odnosno 258 građana smatra da prosečna plata iznosi više od 50.000 dinara.


http://www.b92.net/biz/vesti/s...11&dd=29&nav_id=561644
[ Jagnjeca brigada @ 30.11.2011. 20:56 ] @
Poslodavci biraju radnike za 200 €
IZVOR: POLITIKA
Beograd -- Poslodavci nude ponižavajuće niske plate od 200 evra, jer znaju da armija nezaposlenih mladih akademaca čeka i pristaje na bilo koje uslove

Kada se dvadesetpetogodišnja A. Ž. prijavila na oglas za posao, nije ni slutila da plata koju će joj ponuditi budući poslodavac nije dovoljna ni za kiriju za stan koji iznajmljuje.

Jer, na prvi pogled, sve je delovalo savršeno. Veliki, poznat trgovinski lanac oglašava posao za radno mesto u marketingu. Ponuda puna stranih reči. Akaunt, egzekjutiv, menadžer i još štošta... Sledi – rad u dinamičnom okruženju. Zatim, mogućnost usavršavanja i napredovanja.

Ali kada je ova kandidatkinja došla na razgovor, sjaj oglasa je izbledeo. Ponudili su joj platu od 22.000 dinara!
Shvatila je da time ne bi pokrila ni osnovne mesečne izdatke, ali, iako ima završen fakultet, kaže da će, ukoliko prođe na konkursu, verovatno pristati da radi i za 200 evra mesečno.

"Bolje je i to nego da nemam nikakav posao, iako samo mesečnu stanarinu gazdi plaćam 200 evra. Ostatak ću i dalje morati da tražim od roditelja", kaže ona.

Ovaj primer ponovo dokazuje ono što u Srbiji već svi znaju – poslodavci, nažalost, za platu od 200 evra danas mogu da biraju. Znaju da armija mladih, visokoobrazovanih čeka posao i pristaju na bilo koje uslove samo kako bi popunili radnu knjižicu, a na račun u banci im legla kakva-takva plata.

Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, smatra da uzrok niskih plata leži u velikoj nezaposlenosti, a maloj ponudi radnih mesta, što, kako kaže, dovodi do potpune degradacije ne samo posla i plata, već i diploma.


"Fakultet znači manje nego ranije i uopšte ne garantuje veću platu, što je poražavajuće, i to će se državi obiti o glavu za desetak godina jer će ostati bez kadrova. Sve će se manje mladih odlučivati za visoko obrazovanje budući da uviđaju da im poslodavci nude platu od po 200 ili 300 evra, odnosno isto koliko mogu da dobiju i bez visokog obrazovanja", objašnjava Savićeva.

Dodaje, međutim, da bi nezaposleni, naročito mladi akademci, trebalo da uzmu stvari u svoje ruke i izvrše pritisak na gazde koji ih mizerno plaćaju.

"Visokoobrazovani bi morali da se suprotstave takvom tretmanu. Moraju da izvrše pritisak na poslodavce, i to putem sindikata, studentskih i drugih organizacija, ali i posredstvom medija i javnom osudom. Treba svakodnevno i na sve moguće načine upirati prstom u sve one koji radnike bedno plaćaju, a takvih je mnogo", ističe Ranka Savić.

U Uniji poslodavaca Srbije takođe priznaju da su zarade u našoj zemlji veoma male, ali to objašnjavaju veoma lošom privrednom situacijom.

"Od početka prošle godine pa do kraja osmog meseca ove, na teritoriji Vojvodine ugašeno je čak 10,5 odsto privrednih subjekata. A kako se Vojvodina smatra najrazvijenijim delom naše zemlje, jasno je da je u centralnoj Srbiji situacija još gora", smatra Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca.

"Zapravo je potencijal firmi za zapošljavanje mali, a procenat preduzeća koja zapošljavaju sveo se na minimum i, prema nekim procenama, deset puta je manji nego 2008. godine. Tu, naravno, govorimo o zdravom zapošljavanju i novim poslovima, a ne o popunjavanju praznih mesta kada neko ode u penziju, ili kada je radnik na zameni", kaže on, dodajući da ne treba prstom upirati jedino u poslodavce.

"Skupo nas košta i to što nismo na vreme reformisali naš obrazovni sistem i to što i dalje školujemo kadrove koji se ne traže. A konkurencija među nezaposlenima nikada nije bila veća. Prema podacima kojima mi raspolažemo, za jedno radno mesto u finansijskim institucijama, poput banaka, prijavi se čak 450 ljudi. Za radno mesto u trgovini konkuriše po 200 kandidata, a za menadžerske pozicije oko 40", objasnio je Rajić.

http://www.b92.net/biz/vesti/s...11&dd=30&nav_id=561886
[ BluesRocker @ 30.11.2011. 22:02 ] @
^ Taj članak je totalni BS. Prva gospođica očigledno ima roditelje koji seru pare kada može da plaća samo za kiriju 200€ a nema posao. Njoj očigledno i nije bitna početna plata već da počne da radi i stiče iskustvo pa čemu onda tolika drama i senzacija?

Drugo, ostavite se poslodavaca koji plaćaju kolko mogu (i to redovno, na račun, više od zakonskog minimuma). Treba na stub srama ali takve debile od novinara koji teraju odavde poštene investitore, pa kad oni odu radiće se i za 100€ ali na crno i sa kašnjenjem od pola godine. Svaki posao sa bilo kojom platom smanjuje nezaposlenost za 1, povećava potražnju za radnicima i diže cenu rada.

A što se visokog obrazovanja tiče, ono i nije za svakoga. Treba da ga ima samo onaj ko želi da uloži svoje vreme i novac da stekne znanje i ko je sa završenim fakultetom sposoban da radi neki komplikovan posao za pristojnu platu. Nijedna firma nije socijalna ustanova da plaća nekog više od njegove tržišne vrednosti samo zato što ima parče papira koje nikome ni za šta ne služi.
[ Jagnjeca brigada @ 13.12.2011. 04:56 ] @
Najbolje i najlošije plaćeni državni poslovi: kuriri zarađuju i 60.000 dinara

Gotovo ista količina novca koja se potroši za plate milion i dvesta hiljada zaposlenih u privatnom sektoru, troši se na zarade tri puta manjeg broja radnika u javnom sektoru. Plate zaposlenih, pre svega u javnim preduzećima i državnim agencijama i do tri puta su veće od srpskog proseka od oko 38.000 dinara.

Državne jasle, međutim, ne znače po pravilu dobru i veliku platu - i u državnoj upravi ima velike razlike u primanjima.

Spremačicama sigurno nije svejedno gde rade, jer u prosveti i zdravstvu primaju minimalac od 18.000 dinara, dok se, recimo, u JP „Putevi Srbije“ isti posao plaća oko 30.000 dinara. U Zavodu za udžbenike ta plata je manja za oko 5.000 dinara, ali i dalje veća od one koju prima „tetkice“ u školama. S druge strane, mnogi bi se veovatno rado zamenili s kurirom iz Direktorata za civilno vazduhoplovstvo koji mesečno primi čak 60.000 dinara.

Ako bi mogla da bira, velika većina bi se sigurno opredelila za posao u nekoj od preko dvadeset državnih agencija, u kojima administracija prima plate o kojima većina zaposlenih u Srbiji može samo da sanja. Među najplaćenijima su zaposleni u Agenciji za borbu protiv korupcije gde državni službenici primaju platu i do 179.000 dinara, što je pet puta više od proseka. Nešto manja plata je njihovih kolega u JP „Srbijašume“ koje primaju oko 77.000 dinara mesečno. Mnogi bi mogli pozavideti i zaposlenima u Agenciji za privatizaciju čija su prosečna primanja oko hiljadu evra.

Velika disproporcija u broju zaposlenih u javnom s jedne i privatnom sektoru s druge strane, već čitavu deceniju je bolna tema, na koju je posebno osetljiv domaći privatni sektor, koji upozorava na to da privreda više ne može da finansira ogroman državni aparat. Za sve to vreme, država je malo toga uradila s tim u vezi.

Zamrznute plate tokom ekonomske krize ponovo su promenljive, a posle smanjenja broja zaposlenih, opet se najavljuju nova primanja. Inače, prosek plata u privatnom sektoru je 36.471 dinar, dok su prosečna primanja u javnom 20 odsto veća i iznose 43.652 dinara.

http://www.blic.rs/Vesti/Tema-...riri-zaradjuju-i--60000-dinara
[ obidijus @ 15.12.2011. 09:35 ] @
Autoritas investments na 20 mestu?!10mil.evra neto!!A zaposleni primaju minimalac,rmbace 60sati nedeljno,i imaju 14dana(radnih i neradnih svejedno)''godisnjeg odmora''.Halavi prokletnici..
[ Jagnjeca brigada @ 26.01.2012. 07:35 ] @
Prosečna zarada u decembru 43.887 dinara
S. B. | 25. januar 2012. 21:30 |
Najveća prosečna zarada od, za većinu građana neverovatnih, 115.095 dinara isplaćena je u udruženjima. Bonusi podigli prosek



KO se na vreme udružio, u decembru je zadovoljno „trljao“ ruke. Najveća prosečna zarada od, za većinu građana neverovatnih, 115.095 dinara isplaćena je u udruženjima, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Toliko su u proseku zaradili oni koji su se okupili u udruženja građana, poslodavaca, sindikate, komore, ali i političke organizacije.

Zvanična statistika kaže da je decembarski prosek u Srbiji iznosio čak 43.887 dinara. U odnosu na prosečnu novembarsku zaradu nominalno je veći za 14,4 odsto, a realno za 15,2 odsto. I dok se mnogi pitaju kome je to tako „skočila“ plata, u statistici objašnjavaju da je tako svakog decembra, a razlog su bonusi i „trinaeste“ plate.

- Firme koje mogu, tada isplaćuju sve zaostale obaveze - kažu u Republičkom zavodu za statistiku. - Nekima slede bonusi, nekome dodatna plata, a u nekim firmama je prosek veći zbog namirenja zaostalih poreza i dorpinosa. I to se vidi po velikoj razlici između bruto i neto plate. Ima i preduzeća koja su, zbog praznika, akontaciju koja sledi u janurau, isplatili poslednjih dana decembra, pa su zaposleni tog meseca imali više isplata. Decembarski prosek je za skoro isti procenat bio veći od prethodnog meseca i u 2010. godini.

Odmah posle članova udruženja, po zadovoljstvu zaradama trebalo bi da su duvandžije. Proizvodnja duvanskih proizvoda u decembru je u proseku svakom radniku donela 107.751 dinar. Preko „stotke“ su i menadžeri. Upravljačke delatnosti su zaradile prosek od 103.638 dinara. A slede ih bankari. Zahvaljujući bonusima, u decembru su dogurali do 91.076 dinara. Nešto lošije nego njima je zaposlenima u proizvodnji koksa i derivata nafte - prosek je bio 80.128 dinara.

NEKIMA MANjE

NA suprotnom kraju lestvice zarada su zaposleni u zaštitnim i istražnim delatnostima. Njihov decembarski prosek bio je svega 18.918 dinara. Primili su skoro hiljadu manje nego drugih meseci tokom 2011. godine. U preradi drveta zaradilo se 20.133 dinara, a u ugostiteljstvu 20.674 dinara. Radnici u pomoćnim delatnostima u finansijskim uslugama primili su 21.259 dinara, a ko se bavi proizvodnjom kože - 21.740 dinara.


http://www.novosti.rs/vesti/na...zarada-u-decembru-43887-dinara
[ Dexic @ 26.01.2012. 12:06 ] @
Najvece neto zarade svega ~1100e??? Da li je to neko pio, zaboravio nule, nije uzimao u obzir dobar deo radnika or what?
Siguran sam da ima dobar broj onih koji imaju po 1500e neto plate (doduse bez trinaete i bonusa). Ovo nesto smrdi :)

Ili uopste nisu uzete u obzir plate direktora javnih firmi, vecih privatnih preduzeca i slicno?
[ Marko83 @ 26.01.2012. 12:14 ] @
Treba citati pazljivo:
Najveća prosečna zarada od, za većinu građana neverovatnih, 115.095 dinara
[ MasterRW @ 26.01.2012. 13:18 ] @
To sa prosečnom platom je takva budalaština..

Ako Pera, Đoka i Mika čine populaciju, gde Pera prima 50,000rsd, Đoka 5,000rsd a Mika 3000rsd prosečna plata je 19,333rsd. Jel Mika ima tih 19 iljada? -NE! Jel Đoka ima tih 19 iljada? -NE! Ko ih ima? Pera...

Sad ako se nađe neka pametna glava pa mi kaže da je ovakav odnos nemoguć, nek uzme prstić i prisloni ga na čelo.. U Srbiji nepostoji plata koja je 10-16puta veća od nečije? Nije nego..


Šta meni vredi što je prosečna plata u Srbiji Xrsd, ako ja za mojih Yrsd mogu da kupim .. šipak?
U ostalom nije potreban beskonačan broj ljudi da bi se prosek povećao, dovoljno je da ima nekolicina njih sa bezobrazno velikom platom i eto
[ Java Beograd @ 26.01.2012. 13:34 ] @
A kako bi ti onda sračunao i prezentovao statističke podatke o platama ?
[ mulaz @ 26.01.2012. 14:15 ] @
Citat:
Java Beograd: A kako bi ti onda sračunao i prezentovao statističke podatke o platama ?


sa variancom :) (ili devijacijom)
[ component @ 26.01.2012. 14:28 ] @
Pera jede meso, Đoka i Mika jedu kupus... u proseku oni jedu sarmu
[ Java Beograd @ 26.01.2012. 14:42 ] @
Citat:
mulaz: sa variancom :) (ili devijacijom)

Citat:
component: Pera jede meso, Đoka i Mika jedu kupus... u proseku oni jedu sarmu :D

Upravo je standardna devijacija ono što najbolje objašnjava prosečne vrednosti. Ali zamisli novinski članak koji kaže da je prosečna plata xxx a standardna devijacija yy ?!
[ Dexic @ 26.01.2012. 14:47 ] @
Citat:
Marko83: Treba citati pazljivo:
Najveća prosečna zarada od, za većinu građana neverovatnih, 115.095 dinara


Prosecna kako? Prosecna plata bankara, direktora udruzenja, svih radnika udruzenja?
Ovo zadnje je najmanje korisna informacija recimo.
[ Java Beograd @ 26.01.2012. 15:02 ] @
Kad se kaže "prosečna plata u nekoj opštini" onda se podrazumeva da je to prosek svih zaposlenih. Od spremačice do direktora.
[ MasterRW @ 26.01.2012. 15:41 ] @
Citat:
A kako bi ti onda sračunao i prezentovao statističke podatke o platama ?

Nemam ništa protiv načina sračunavanja, samo kažem da ničemu posebnom ne služim, osim za zamlaćivanje i podizanje lažnog morala. Ja sad kao treba da budem hepi što je prosečna plata u Srbiji između meseca A i B povećana sa X na X+n (recimo ignorišemo inflaciju).. Pa da, ali ko je dobio tih +n? Svi? Malo morgen..

Citat:
Pera jede meso, Đoka i Mika jedu kupus... u proseku oni jedu sarmu

bravo!

[Ovu poruku je menjao MasterRW dana 26.01.2012. u 16:51 GMT+1]
[ cika dacha @ 26.01.2012. 19:35 ] @
Horvat@ matijevic je retko pametna firma u srbiji jer on radi po principu proizvodi sam hranu za stoku pa onda tu stoku sto narana on sam obradi i plasira u svoje prodavnice kojih ima oko 200 komada u srbiji i sve su malo prodajne! tako da njemu em niko ne duguje em on nikom ne duguje!!! retko pametan tajkun! inace ima skoro kupljenog porchea sa tablicama NS-00-00 :-) smekerski nema sta! plate su mu redovne i u drzavno proseku! al se kod njega radi na smene pun gas!
[ Jagnjeca brigada @ 24.02.2012. 14:41 ] @
Prosečna plata u Srbiji 37.976 dinara, koliko vi zarađujete?
Autor: Tanjug 24.02.2012.
Prosečna neto zarada u Srbiji u 2011. godini iznosila je 37.976 dinara, što je u odnosu na prethodnu godinu realno povećanje od 0,2 odsto, objavljeno je u najnovijem Biltenu javnih finansija.


Posmatrano u evrima, prosečna neto zarada iznosila je 373 evra.

Prosečna neto zarada u javnom sektoru iznosila je 43.506 dinara i realno je smanjena za 1,5 odsto.

U decembru 2011. godine prosečna neto zarada iznosila je 43.887 dinara, što je u odnosu na prethodni mesec sezonski uslovljeno realno povećanje od 15,2 odsto.

Istovremeno, prosečna neto zarada u javnom sektoru je realno povećana za 13,2 odsto i iznosila je 49.595 dinara.

U 2011. godini u odnosu na prethodnu godinu u okviru javnog sektora realni pad prosečnih neto zarada zabeležen je u sledećim oblastima - javnim lokalnim preduzećima, za 4,4 odsto, administraciji na svim nivoima, 0,7 odsto, obrazovanju i kulturi, 4,2 odsto, i zdravstvenom i socijalnom radu, 2,3 odsto.

http://www.24sata.rs/vesti/eko...liko-vi-zaradujete/30416.phtml
[ Jagnjeca brigada @ 29.02.2012. 14:22 ] @
U BG plata i do 600€, u Ljigu 140
IZVOR: B92, BETA
Beograd -- Prosečna neto zarada isplaćena u janauru bila je 36.639 dinara, što je nominalno manje za 16,5 odsto, a realno manje za 16,6 odsto nego u decembru 2011.

Republički zavod za statistiku (RZS) u saopštenju navodi da je prosečna zarada sa porezom i doprinosom u Srbiji u januaru bila 50.829 dinara i u odnosu na prosečnu platu isplaćenu u decembru 2011. godine, nominalno je bila manja za 16,8 odsto, a realno za 16,9 procenata.

Najviše prosečne zarade u Srbiji isplaćene su u januaru zaposlenima u beogradskoj opštini Stari grad - 61.434 dinara, a najniže zaposlenima u Ljigu - 14.806 dinara.

IZ RZS-a navode da je prosečna bruto januarska zarada u odnosu na prosečnu zaradu isplaćenu u januaru 2011. godine, bila nominalno veća za 7,3 procenata, a realno je veća za 1,6 odsto. Istovremeno, prosečna januarska zarada bez poreza i doprinosa, bila je nominalno veća za 7,7 odsto, a realno za dva procenta, nego u isto vreme prošle godine.

Pored Starog grada, po visini prosečnih primanja su u vrhu i beogradske opštine Surčin sa 58.026 dinara i Lazarevac sa 56.348 dinara, a slede Kostolac - 55.286 dinara i Novi Beograd - 55.083 dinara.

Među opštinama sa najnižim platama, nešto bolje od Ljiga su Merošina sa 17.490 dinara, Niška Banja - 17.785 dinara, niška opština Palilula - 19.353 dinara i Bela Palanka - 21.220 dinara.

Posmatrano po delatnostima, najviše prosečne zarade imali su zaposleni u eksploataciji sirove nafte i prirodnog gasa - 132.222 dinara, a najniže zaposleni u proizvodnji odevnih predmeta - 16.484 dinara.

U vrhu po visini plate su i zaposleni u uslužnim delatnostima u rudarstvu - 127.431 dinara, u proizvodnji koksa i derivata nafte - 126.052 dinara, zaposleni u upravljačkim delatnostima i savetovanju - 106.959 dinara i zaposleni u osiguranju, reosiguranju i penzijskim fondovima - 91.764 dinara.

Među onima sa najnižim zaradama su i zaposleni u delatnosti putničkih agencija, tur-operatora i rezervacija - 18.087 dinara, kinematografskoj, televizijskoj i muzičkoj produkciji - 18.311 dinara, u zaštitnim i istražnim delatnostima - 18.516 dinara i zaposleni na popravci i montaži mašina i opreme - 18.554 dinara.

http://www.b92.net/biz/vesti/s...02&dd=27&nav_id=586003