[ Konstantin91 @ 17.01.2012. 19:11 ] @
U nasoj zemlji opsti je utisak da se u obrazovnom sistemu uci previse obimno i zastarelo gradivo. Navodno kod nas u skolovanju postoje smerovi ali kako vecina smatra nastavni plan i program uopste nisu podobni i na svakom smeru se uci suvise opste gradivo i nema dovoljno prostora za dublje usmeravanje u samo jednoj oblasti kako to rade zemlje na zapadu, takav utisak vlada u nasem drustvu u Srbiji.
Ja sam npr. zavrsio ETS Rade Koncar a sada sam na Viser-u i smatram da kako u srednjoj tako i na faxu postoji veliko znanje koje se moze steci a da pri tom koristi u kasnijem radu u toj oblasti a ne kako smatraju neki da tu nista ne moze da se nauci.
Takodje kod nas se smatra da ne ulazimo dovoljno duboko u oblasti smera vec da radimo isuvise opste gradivo a da se na zapadu radi potpuno suprutno.
Sve ovo sam napisao zbog jednog smera koji i stoji u imenu ove teme - Mehatronika

Mehatronika predstavlja spoj: Masinstva, Elektrotehnike i Racunarstva

Masinstvo: - mehanika,
- konstrukcije,
- hidraulički i pneumatički pogon,
- novi konstruktivni katerijali.

Elektrotehnika: - elektronika,
- teorija sistema i automatsko upravljanje,
- merenje.

Racunarstvo: - hardver,
- softver,
- veštačka inteligencija.

Kao sto mozemo primetiti Mehatronika obuhvata dosta razlicitih oblasti i pokriva mnogo toga a prema opisu kolega sa ETF-a Mehatronika je: ""Prinudno" ujedinjavanje oblasti mašinstva, elektrotehnike i računarstva diktirano zahtevimna za
tehnološkim unapređenjima "

Interesuje me da li ovakav jedan smer u Srbiji ima buducnost ? Pitanje postavljam pre svega zbog vecne tranzicije u prosveti koja treba da nas od sistema iz socijalizma prebaci u sistem koji koriste zemlje zapada, pa da li bi jedan ovakav smer imao svrhu u sistemu gde ce manje opstih stvari uciti, stvari koje pokrivaju vise oblasti a da ce se uciti vise stvari koje pokrivaju samo jednu oblasti i zalaziti dublje u takve oblasti pa da li to odgovara gore pomenutom smeru.

Druga i verovatno bitnija stvar je gde bi buduci mehatronicar radio. Prvo kod izbora posla, da li bi se neko sa ovim zavrsenim smerom mogao prijaviti za klasican IT posao ili neki posao u masinstvu sobzirom da posla za mehatronicare ima veoma malo jer u umirucoj industriji u Srbiji jedva da ima posla i za standardne smerove a mehatronicari koji bi, barem prema opisu smera, trebalo pre svega da rade u robotici ili eventualno u vojnoj industriji, verujem da za njih i nema mesta u nasoj zemlji ?
[ Nebojsa Milanovic @ 17.01.2012. 23:31 ] @
Citat:
Konstantin91
Interesuje me da li ovakav jedan smer u Srbiji ima buducnost ?

Ima budućnost, jednu od najboljih. Pod uslovom naravno, da se kvalitetno savlada.
[ Konstantin91 @ 17.01.2012. 23:55 ] @
Da, svakako da ima buducnost ali u nasim uslovima postoje odredjene prepreke. Prvo Mehatronika obuhvata elektro, masinske i IT oblasti.
Svi znamo koji procenat zavrsi samo elektrotehnicke studije ili da budem precizan evo npr. ako si neki smer vezano za programiranje, vecina takvih studenata samo to od predmeta i uzima, nadje se neki da zadje malo u asembler ali to je sve o elektronici i elektrotehnici uopste i ne razmisljaju a to je opet nesto sto im je blisko vezano, sada na sve to dodaj masinstvo, mehaniku, sisteme automatskog upravljanja pa vidi za koliko smanjuje procentualno broj ljudi koji bi odabrali ovako nesto.
Dobro od velikog broja izdvoji se manji broj ljudi koji upise ovo, ili veci a filter za prave strucnjake nije samo to da zavrse ono sto upisu vec i da znaju svoju oblast, da se zanimaju za nju da budu strucnjaci pa kada ponesu ono ING odnosno inzinjer ispred imena da to ima neku tezinu a ne da bude mrtvo slovo na papiru. Konkretan primer uzecu kako sam ja prosao. Upisao ETS Rade Koncar, odeljenje broji 32 ucenika posle 2 meseca 27-28 , par njih ponavljaju i skolu zavrsi nas 25 u generaciji od tih 25 samo 5-7 su zaista zainteresovani za oblast koju su ucili tokom skolovanja, samo 1 od nas upise ETF a ostalih 5-6 smo na Viser-u, i tako uzmes 10-tak srednjih ETS skola i dobijes jednu godinu na Viser-u npr. kada sve saberes od svih nas 20% (mozda sam preterao mozda je % manji ali nema veze) zna o cemu uci i sta uci i da to delimicno primeni u praksi, ostali biraju predmete tipa web dizajn i ostale tutorial i sablonske predmete (ne potcenjujem web dizajn)

Sta je poenta ovoga sto pisem ?
Poenta je da i sa usmerenim smerovima imamo dovoljno mali broj ljudi koji kada zavrse fakultet ostaju da rade ozbiljan posao u svojoj oblasti za respektabilnim pocetnim znanjem koje ce kroz praksu jos da se izbrusi.

E sada sve ove filtre primenis na Mehatroniku koja obuhvata dosta TESKIH oblasti, po obimu je prilicno velika pa vidi koji broj ljudi kada zavrsi ovo ce imati neko znanje. Jedina dobra stvar koju sam uocio dok sam ovo pisao je da sobzirom da zbog tezine i kompleksnosti samog smera Mehatroniku ce zavrsiti relativno mali broj ljudi a da stvarno nesto znaju i onda ce im biti lakse da pronadju posao, MOZDA :D
Kako sam ja shvatio Mehatronicari mogu raditi u robotici, vojnoj industriji i automobilskoj industriji.
Kod nas je stanje tako da postoji robotika i moze se raditi, da li u nekom institutu ili nekoj slicnoj drzavnoj ustanovi ne znam ali posao u ovoj oblasti je pod velikim znakom pitanja.
Vojna industrija, pa imamo VTI i SDPR, sto se ostalih tice ne znam da li uzimaju Mehatronicare.
Automobilska industrija je mozda najbolje mesto ali opet kod nas se slabo sta proizvodi, mi vise sklapamo, eventualno nam dozvole da proizvodimo dizalice za zastavu 10 ali i to je pod znakom pitanja, pa mozda zaposle jednog Mehatronicara da pravi dizalice :D

Od ove teme sam ocekivao da se javi neko ko ovo uci trenutno ili je zavrsio ovo ili radi kao Mehatronicar pa da vidimo da li oni mogu raditi samo to ili mogu da rade isti posao koji ce raditi neki IT-ovac ili masinac ili elektronicar sobzirom da sve 3 oblasti se obradjuju u Mehatronici. Zanima me necije licno iskustvo u Mehatronici i da vidimo koju perspektivu ima MEhatronika u Srbiji...
[ desetgrama @ 11.05.2015. 20:56 ] @
Pozdrav forumaši :D
Imam jedno pitanje u vezi studija Mehatronike u auto industriji. Ima li se to upisati u Beogradu?
[ valtervv @ 07.10.2017. 18:45 ] @
Pozdrav, jel zna neko kakva je danas situacija sa mehatronikom tj. sa mogucnoscu prakse/ zaposlenja .. (pitanje se odnosi na inzenjere mehatronike)
[ mjanjic @ 08.10.2017. 14:03 ] @
Sve je to lepo i poznajem neke ljude koji su dobro savladali oblast, ali nikako se ne sme razmišljati da oni znaju mašinstvo kao što zna dobar mašinac ili da poznaju elektrotehniku kao onaj ko je stekao odlično znanje na čistoj elektrotehnici ili elektronici, a isto važi i za računarstvo i programiranje.

Problem sa studijama Mehatronike je što na njima često imate za profesore "čiste" mašince koji će vas ubiti u pojam mašinstvom (isto važi i za druge dve oblasti), koje vam za mehatroniku nije ni potrebno - vi ćete sve mehaničke i pneumatske sklopove ili kupovati gotove ili će proračune za njih raditi mašinac.

Pa i kada se npr. radi konstrukcija najobičnijeg asinhronog motora veće snage, inženjer elektrotehnike radi električni proračun, mašinac radi mašinski proračun, a tehnolog radi proračune za magnetne materijale, proračunava ispunjenost uslova za određene parametre (npr. da li je gustina fluksa prevelika za određeni materijal i da li će vibracije biti iznad ograničenja zbog nekih od parametara). Dakle, minimalno tri osobe rade samo proračune, a tek posle ide realizacija, crtanje tehničkih crteža, rezanje feromagnetnih limova i ostalih delova za konstrukciju...

A ovamo bi da jedan "mehatroničar" uradi sve sam. Neće da može!

Nego, mehatroničari su prvenstveno upoznati sa digitalnim sistemima automatskog upravljanja, programiranjem raznih kontrolera koji upravljaju mehaničkim i pneumatskim komponentama određenog sistema, obradom signala sa senzora, i sl.
Oni se neće baviti tim mehaničkim i pneumatskim komponentama u smislu njihove konstrukcije i proračuna, već samo njihovim upravljanjem.

Jedini smisao da imaju nekoliko predmeta iz mašinstva je u cilju poznavanja mogućnosti i ograničenja takvih sistema (npr. kako zavisi ubrzanje/usprenje nekog mehaničkog sistema od njegove inercije - kod linarnih je lako, inercija je praktično masa, ali kod rotacionih nije tako jer postoji moment inercije, itd.) u cilju što bolje optimizacije upravljanja i što efikasnijeg iskorišćenja energije, a opet da se rezultat/proizvodnja maksimizuje. Ali, takve stvari se uče iz neke mehanike, kao i iz fizike, a na tim mehatroničkim smerovima imate gomilu mašinskih predmeta koji su često suvišni i previše opterećuju studente. Takođe, imate i gomilu predmeta za nekakve konstrukcije, 3D modelovanja i sl., a problem je što studenti nemaju npr. laboratoriju sa nekom mašinom kojom će moći praktično da upravljaju i tako steknu neku praksu.

Uzmite na primer mašinu za pravljenje eksera. Koliko eksera mašina napravi u sekundi, kakva su tu mehanička naprezanja i sl., tu mehatroničar nema šta da računa oko mehanike, time se bave mašinci, a čak je 99% uključen i tehnolog koji od mašinca bolje poznaje obradu materijala potrebnog da zadovolji mehanička naprezanja.
Mehatroničar će uraditi samo sistem upravljanja i obrade podataka sa senzora.


Daleko pre pojave mehatronike kod nas je čuveni Voja Antonić pisao aplikacije i drajvere za neke industrijske kontrolere koje je sam pravio sa svojim saradnicima (bio je nekada davno jedan članak o takvom projektu za mašinu za tekstil), a čovek nije bio mehatroničar, kao i mnogi koji su u to vreme razvijali DIY sisteme za upravljanje nekim mašinama, jer su oni "brendirani" bili papreno skupi ili nisu postojali za neke starije mašine.



Mehatronika je jednostavno "izmišljena" od strane mašinaca kako bi obezbedili sebi uhlebljenje, jer je u Srbiji mašinska industrija propala i više niko neće da studira čisto mašinstvo (bar je tako bilo u periodu kada je počela da se pojavljuje mehatronika), a ono što se danas smatra "mehatronikom" ljudi su radili i pre 30-40 godina, samo što se to tada zvalo računarstvo (ne samo u smislu programiranja, već i projektovanja hardvera, kao što je otprilike danas RTI na ETF-u).