[ puma721 @ 26.12.2012. 18:35 ] @
nije mi jasno ovo dali neko moze da mi obiasni.
naprimer ovako.
ako imamo jedan metat kubni drva recimo bukovih neka bude da
ima masu od 700 kg .sad zapalimo sva drva , predpostavimo da imamo savrsen
filter da pokupimo sve cestice koje isparavaju iz drveta tu ima vode i sve drugo.
pri zavrsenom sagorevanju izmerimo ono sto je skupljeno u filteru +pepeo ocel
biti 700kg ili manje ,dali se masa pretvori u toplotnu energiju
[ mulaz @ 26.12.2012. 19:05 ] @
Na kraju ti ostane ista masa (naravno vise od 700kg, jer si potrosio i nesto kiseonika iz vazduha, koji se sad vezao u CO2).

Da bi se promenila masa, potrebne su vece energije, i drugacije reakcije .. medju popularnijim su fisija i fuzija :)
[ djoka_l @ 26.12.2012. 19:43 ] @
Ovo je relativno novi zakon u nauci i zove se Zakon o održanju mase, a formulisao ga je Antoan Lavoazije krajem osamnaestog veka.

http://sh.wikipedia.org/wiki/A...isier#Zakon_odr.C5.BEanja_mase

Citat:
Zakon održanja mase
Lavoazje je prvi izvodio eksperimente u kojima je pažljivo merio mase reaktanata i proizvoda reakcije. Spaljujući fosfor (po nekim izvorima živu), Lavoazje je primetio da je proizvod reakcije teži od prvobitne količine fosfora upravo za masu utrošenog vazduha. Ovim je Lavoazje dokazao da, iako supstance u reakciji menjaju svoj oblik, količina materije sa jedne i druge strane reakcije uvek ostaje ista. Ovo je dovelo do formulisanja Zakona održanja mase (koji se često naziva i Lavoazje-Lomonosovljev zakon jer su ga ova dva naučnika nezavisno dali u, grubo rečeno, isto vreme) koji je jedan od fundamentalnih hemijskih zakona. Lavoazjeov rad je ujedno prvi koristio stehiometriju, te se on smatra i njenim pionirom.


[Ovu poruku je menjao djoka_l dana 26.12.2012. u 20:54 GMT+1]
[ puma721 @ 26.12.2012. 20:40 ] @
dobro ok razumem ali da malo preformulisem pitanje.
od 700 kg drva prema nekim podatcima koje sam ja nasao ima maksimalno
10 posto pepela 70 kg da kazemo da je vlaznos drveta 30 posto 210 kg pretvorilo se u vodu.
neka bude 10 posto u cadu i ostalu suvu materiju 70 kg
70+210+70 350 kg gde je sada ona druga polovina mase nemogu da verujem
da se pretvorila u co2.
[ djoka_l @ 26.12.2012. 21:25 ] @
Da bi izgorelo 12 grama (1 mol) čistog ugljenika, potreban je jedan mol O2 (32 grama). Masa ugljen dioksida koji se pri tom formira je 44 grama (12+32).
Inače, 1 mol gasa zauzima zapreminu od 22,4 litra na normalnom atmosferskom pritisku. Pošto je u atmosferi svega 21% kiseonika, to znači da se za potpuno sagorevanje 12 grama ugljenika potroši količina kiseonika koji se nalazi u 110 litara vazduha.

Iz tvog primera, ako je zaista količina ugljenika u drvetu 50% (350kg), to znači da je potrošeno 350*32/12=933kg kiseonika, i da je formirano 1283kg ugljen dioksida.
[ Shadowed @ 27.12.2012. 00:15 ] @
Ili da pojednostavimo - ako bi uzeo jedan veoma veliki kontejner u kojem ce ti biti to drvo kao i dovoljno vazduha za sagorevanje i taj kontejner je hermeticki zatvoren, u njemu zapalis to drvo (zanemarimo sad kako da se to izvede:) ) i nakon sto sagori, sve to sto je u kontejneru bilo pre i nakon sagorevanja ima istu masu.
[ Nedeljko @ 27.12.2012. 11:35 ] @
Malo umanjenu za oslobođenu energiju podeljenu kvadratom brzine svetlosti, ali to je zanemarljivo.
[ puma721 @ 27.12.2012. 17:45 ] @
ok razumeo sam da masa ostaje ista cak i veca jer je pokupila deo mase kisonika.
dali to znaci da se masa zemljine kugle smanila a za tolko povecala masa njene atmosvere `
dali sam u pravu.