[ bantes9 @ 26.04.2013. 15:50 ] @
Telenor i Societe Generale preuzimaju KBC banku

Kompanija Telenor Srbija postigla je sporazum sa KBC Grupom o akviziciji KBC Banke. Prema dogovoru, Telenor će kupiti 100 odsto udela u KBC Banci, dok će Societe Generale Banka preuzeti portfolio klijenata KBC Banke koji podrazumeva 81.000 fizičkih lica, preduzetnika, malih i srednjih preduzeća.

Gilles Verseils, zamenik izvršnog direktora Societe Generale Srbija, Frederic Coin, predsednik Izvršnog odbora SG banke Srbije, Guy Libot KBC Global servis, Francis Renard - član Izvršnog komiteta KBC banke, Avram Milenković, predsednik Izvršnog odbora KBC banke u Beogradu

Kompanija Telenor Srbija želi da korisnicima u Srbiji donese napredne mobilne finansijske usluge, a kupovina KBC Banke najvažniji je korak u ovom procesu. U Telenoru procenjuju da će ova investicija podržati ekonomski rast Srbije i uvesti atraktivne mobilne finansijske usluge na tržište.

Kako ističu u Societe Generale banci ova transakcija je ključna karika u razvoju na srpskom tržištu, kada se radi o segmentu poslovanja sa stanovništvom, preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima.

Ovaj sporazum poklopio se sa odlukom KBC Grupe i Evropske komisije iz 2009. godine po kojoj KBC treba da napusti tržište Srbije.

„Između tri potencijalne strateške opcije, odlučili smo se za akviziciju banke, jer se ovo rešenje najbolje uklapa u našu strategiju i omogućava najbrži izlazak na tržište. Duboko smo uvereni da će mobilne finansijske usluge doneti nova i atraktivna bankarska rešenja građanima Srbije i želimo da u ovom procesu uzmemo aktivnu ulogu. Kada otvorimo novu Telenor banku, ponudićemo korisnicima u Srbiji inovativne mobilne bankarske usluge, evropskog standarda i kvaliteta, jednostavne za korišćenje i dostupne u svakom trenutku i sa svakog mesta”, izjavio je Uve Fredhajm, generalni direktor Telenora Srbija.

Po zaključivanju transakcije i nakon što Telenor Srbija postane novi vlasnik KBC Banke, Telenor će kreirati novi način poslovanja koji će podržati strateške ambicije u oblasti mobilnih finansijskih usluga.

„Imajući u vidu odluku KBC-a da napusti srpsko tržište, kupovinom KBC Banke obezbedićemo posao za određen broj zaposlenih. Kada zvanično postanemo vlasnik KBC Banke, uspostavićemo fer i transparentan proces imenovanja, zasnovan na budućim potrebama poslovanja i neophodnim kvalifikacijama. U skladu sa ovim procesom, sprovešćemo reorganizaciju kroz preraspodelu kadrova, prirodan odliv i dobrovoljni odlazak“, rekao je Uve Fredhajm.

Tokom prelaznog perioda, koji će trajati nekoliko meseci, klijenti će i dalje moći da koriste sve proizvode koje su do sada koristili u KBC banci, uz isti nivo profesionalnosti i kvaliteta usluge. Klijenti KBC banke pravovremeno će dobiti sve potrebne informacije i neophodnu pomoć, kako bi prebacili svoje bankarske proizvode u Societe Generale banku Srbija.

Transakciju tek treba da odobre Narodna Banka Srbije i Komisija za zaštitu konkurencije.



http://www.bizlife.rs/vesti/56...-generale-preuzimaju-kbc-banku

http://www.ekapija.com/website...le-preuzima-klijente-KBC-banke
[ aca405 @ 05.05.2013. 22:40 ] @
Ovo će biti jako zanimljivo preuzimanje banke.

Pošto NBS ne izdaje licence za nove banke (osim Rusima, ali to je duga priča), Telenor je odlučio da kupi KBC banku ali ih zapravo uopšte ne interesuju klasični (CORE) bankarski poslovi. Koliko razumem, Telenor će da bude 100% vlasnik banke i hoće da se oslobodi sadašnjih klijenata KBC banke.

Ovde u priču ulazi Societe Generale, koja će po dogovoru da preuzme sve klijente, ali tu vidim problem i neregularnosti i samo čekam NBS da čujem šta će da kažu.

To praktično znači da ja, kao klijent KBC banke gde imam tekući račun, kreditne kartice, stambeni kredit, ću jednog dana u sledećih par meseci dobiti poziv od banke da odem u Societe da potpišem nove ugovore i praktično otvorim tamo novi tekući, kartice i stambeni kredit, verovatno po istim uslovima.
Verujem da će uslove za stambeni kredit preuzeti 100% ali tekući i kartice će sigurno da podležu tarifama Societe koji se verovatno razlikuju od KBC.

No, za dalju priču nije bitan ovaj deo oko tekućeg i kartica, već stambeni kredit i to što ja u životu nisam ušao u Societe Generale banku a postaću njihov klijent jer je neko prodao moje ugovore sklopljene sa KBC bankom, što mislim da nije regularno.

Isto tako su mogli da prodaju moje kredite mafiji i da dugujem njima, što mislim da država ne sme da dopusti.

Preporučujem svima da pažljivo prate sledeće reakcije NBS tj. odobrenje transakcije, a ako imate neke kredite, spremite se za CENKANJE sa Societe, jer banka sa kojom imamo sklopljen ugovor nije propala i ugasila se, već je samo promenila vlasnika, što je normalna stvar.

Kada je Alco banka promenila vlasnika tj. kupila ih KBC grupacija, svi ugovori su nastavili da važe, jer je to isto pravno lice.

Isto tako, KBC banka se ne gasi već menja vlasnika, tj. isto pravno lice nastavlja da posluje, tako da ja neću sigurno tako lako pristati da me neko proda drugoj banci po ko zna kakvim uslovima.

Savetujem ljudima da ne nasedaju i da na prvi poziv banke trče u Societe da nešto dobrovoljno potpisuju jer će se to smatrati kao pristanak na novi ugovor.

Ako baš budem morao da pređem u Societe Generale, planiram da se cenkam oko manje kamate za kredit, jer mislim da će teško da prođe priča sa automatskim prebacivanjem kredita, već će sigurno trebati neki moj pristanak tj. potpisivanje novog ugovora a tu nas zakon štiti da ne mogu da se promene uslovi na štetu klijenta a ja mislim da je ovo situacija gde treba tražiti i povoljnije uslove za nas kao klijente.

Interesuje me i mišljenje pravnika, pošto ja nisam pravnik, pa ako imate nešto da dodate, izvolite.
[ ventura @ 05.05.2013. 22:59 ] @
@kako mali perica zamišlja bankarstvo, odnosno aca405:
Citat:
aca405
No, za dalju priču nije bitan ovaj deo oko tekućeg i kartica, već stambeni kredit i to što ja u životu nisam ušao u Societe Generale banku a postaću njihov klijent jer je neko prodao moje ugovore sklopljene sa KBC bankom, što mislim da nije regularno.

Isto tako su mogli da prodaju moje kredite mafiji i da dugujem njima, što mislim da država ne sme da dopusti.

Sasvim regularna i uobičajena praksa, ne samo kod nas nego i u svetu.

Da nisu slučaju trebali da prodaju imovinu banke na licitaciji (BTW "tvoj" stan spada u imovinu banke), a onda novi kupac da ti pokuca na vrata i izbaci te naglavačke iz stana jer ti nisi potpisao nikakav ugovor sa njim, a ti onda tuži propalu banku do mile volje?

[ aca405 @ 05.05.2013. 23:58 ] @
@Ventura

Nisam siguran da smo se razumeli.

KBC banka nije propala, i dalje posluje samo promenila vlasnika.

Kredit plaćam redovno tako da ne može niko da pokrene hipoteku.

U ugovoru jasno stoje stavke kada kredit dospeva na naplatu i to ako ne plaćam obaveze, banka propadne i slične neregularne situacije.

Po mom mišljenju, ovo nije regularna situacija jer banka samo menja vlasnika a ugovori i dalje moraju da važe, inače nema ništa od pravne države.

Ne poznajem zakon o bankama pa me zato interesovalo mišljenje pravnika.


Ventura, verovatno si mislio na slučajeve propalih Agrobanke i Razvojne Banke Vojvodine koje su u otišle u stečaj pa je država intervencijom prebacila klijente u Poštansku štedionicu. Ovde to nije slučaj, država nema udela u ovoj banci i prodaje je jedna strana firma i prelazi u vlasništvo druge uz učešće treće banke, a sve tri su likvidne u Srbiji i normalno posluju. To je ono što me bode i liči da je teško moguće, da tako lako bez moje saglasnosti jedna strana prebaci ugovor treój strani tj. da se u ugovor dve strane uključi treća, bez prethodne obostrane saglasnosti.

Uostalom, lepo piše u ugovoru, za sve sporove nadležan je sud... pa videćemo.
[ ventura @ 06.05.2013. 00:48 ] @
Ma KBC odlično radi pa je iz čista mira parčaju... To obično tako biva...

Što se tiče tebe i tvog ugovora. Ti primerno imaš ugovor sa KBC bankom. Pošto je to stambeni kredit, sve dok ti u potpunosti ne isplatiš taj kredit, "tvoj" stan nije tvoj već je on imovina banke. U slučaju da banka propadne, odnosno ode u stečaj, u tom slučaju se formira stečajna masa (u koju ulazi i "tvoj" stan) koja se rasprodaje i od nje se namiruju poverioci određenim redosledom. Ukoliko taj stan vredi više nego što je preostalo dugovanje, tebi banka duguje tu razliku i samim tim i ti postaješ jedan od poverilaca... Međutim to ne znači da bi ti dobio svoj novac tek tako, već bi morao da staneš u red iza svih ostalih koji su prioritetniji od tebe, i da se nadaš da će biti dovoljno stečajne mase da dobiješ bar deo novca (što obično nikada nije tako, iz stečaja se još niko nije naplatio osim stečajnog upravnika).

Dakle, umesto da se udaraš nogama u dupe od sreće što KBC nije otišla pod led kao što je vrlo lako moglo da se desi, već je SocGen preuzeo njen portfolio (i "tvoj" stan izmeđuostalog), ti ovde smišljaš potpuno nerealne načine kako da se ovajdiš iz ove potencijalno tragične (po tebe) situacije.

Inače, KBC banka posluje sa gubicima još od 2007 godine (sa izuzetkom 2011 kada je ostvarila manju dobit), stim što je gubitak napravljen u 2012. bio daleko najveći, maltene kao i svi ostali zajedno.
[ HeYoo @ 06.05.2013. 01:03 ] @
Citat:
Pošto je to stambeni kredit, sve dok ti u potpunosti ne isplatiš taj kredit, "tvoj" stan nije tvoj već je on imovina banke.


Jesi li ti siguran u ovo? Deluje malo nerealno da stan moze iz cista mira postati deo stecajne mase osim ako se ranije nije aktivirala hipoteka.
[ aca405 @ 06.05.2013. 01:12 ] @
@Ventura

Sve je to lepo, ispričao si šta bi bilo da ne plaćam redovno kredit ili da je banka otišla u stečaj.

NIŠTA OD TOGA SE NIJE DESILO!

Banka je samo promenila vlasnika i dalje nastavlja da posluje, tj. i dalje postoji to pravno lice sa kojim imam sklopljen ugovor koji je važeći i koji poštujem.

Šta će me sprečiti da i dalje uplaćujem radu kredita KBC banci ili ako joj promene ime u Telenor banku, na isti račun kredita?

Banka sigurno neće dobiti novi kod banke (ostaće 115) niti dobiti novi matični broj ni PIB pa ni novu dozvolu NBS, pa samim tim i računi neće moći automatski da se prebace na Societe Generale, koji imaju drugi kod banke i drugo su pravno lice sa kojim nemam sklopljen nikakav ugovor.

Znam da si ti aktivan na ovom forumu i da se razumeš u sve i svašta ali mislim da ova tvoja priča, da budem srećan što nisu propali, nema pravnu pozadinu već neku drugu vrstu tvoje analize, koju ne bih da komentarišem.

Ako su radili sa gubitcima, to ne znači da su loši i da treba da propadnu, već su radili dokapitalizacije od banke matice i poštuju sve propise NBS o visini kapitala, obaveznoj rezervi...

Zbog toga me interesovalo mišljenje pravnika koje ću izgleda morati da sačekam kada se još neko uključi u diskusiju.
[ aca405 @ 06.05.2013. 01:16 ] @
Citat:
HeYoo:
Citat:
Pošto je to stambeni kredit, sve dok ti u potpunosti ne isplatiš taj kredit, "tvoj" stan nije tvoj već je on imovina banke.


Jesi li ti siguran u ovo? Deluje malo nerealno da stan moze iz cista mira postati deo stecajne mase osim ako se ranije nije aktivirala hipoteka.


Naravno da ovo nije istina.

Vlasnik stana sam ja, samo što na vlasniškom listu stoji teret tj. hipoteka prvog reda u korist banke a po ugovoru o stambenom kreditu.

Naravno, stan mogu prodati i od tih para prvo odplatiti prevremeno kredit i tako skinuti hipoteku i to se regularno radi uz saradnju sa bankom koja je dala kredit.

Ukoliko banka propadne tj. prvo ode u stečaj, onda kredit po ugovoru dospeva na naplatu u celosti i jedna od opcija je da uzmem kredit od druge banke i prevremeno otplatim kredit u banci koja je u stečaju.

Stan nije ni u jednoj varijanti nije ušao u stečajnu masu već plasman banke tj. samo kredit za taj stan što je ipak razlika. Naravno, posredno preko hipoteke u priču ulazi i stan ali baš se ne sećam da su pri propadanju Agrobanke i RBV ikome pokrenuli hipoteku i uzeli stan a da je redovno izmirivao kredite. Čak naprotiv, svi loši plasmani su ostali bankama u stečaju a zdravi plasmani preneti u Poštansku Štedionicu, ali da ne širim, to je druga tema i ne bih da skrećem sa osnovne.

Ovde nema ni stečaja niti nevraćanja kredita već obična prodaja firme drugom vlasniku i pitanje poštovanja ugovora koji su potpisani u toj firmi koja je kupljena.


[Ovu poruku je menjao aca405 dana 06.05.2013. u 02:27 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao aca405 dana 06.05.2013. u 02:29 GMT+1]
[ madmax-wifi @ 06.05.2013. 03:53 ] @
Kako god... Mislim da se nece usreciti ovi kojima Telenor bude pruzao neke usluge, a tek se nece usreciti ovi koji Predju u Societe.... :)
Preskupi su za to sto nude i jedni i drugi.
[ ventura @ 06.05.2013. 10:30 ] @
Citat:
aca405:
Ako su radili sa gubitcima, to ne znači da su loši i da treba da propadnu...

Ju ju ju, kakva operisanost od realnosti :)

Citat:
aca405:
Banka je samo promenila vlasnika i dalje nastavlja da posluje, tj. i dalje postoji to pravno lice sa kojim imam sklopljen ugovor koji je važeći i koji poštujem.

KBC Banka neće postojati kao pravno lice sa kojim si ti potpisao ugovor, međutim baš da se ne bi desilo ono gore što sam napisao, NBS odnosno država Srbija garantuje za bankarske uloge i njen posao je da pruži određenu dozu sigurnosti u bankarskom sektoru. U tom smislu krediti propale banke su prenešeni u drugu banku (vrlo verovatno uz određene novčane intervencije NBS), kako klijenti ne bi bili oštećeni i kako bi bio sačuvan integritet bankarskog sektora.

I tu nema ništa sporno, tako i treba da bude. Ali se onda pojave pijavice poput tebe koje bi da se ovajde na svemu tome, a pojma nemaju kako je sve moglo da se završi da neko nije zavukao ruku u moj džep kako bi dotični mogao da ostane u stanu kom jeste.

Citat:
aca405:
Naravno da ovo nije istina.

Vlasnik stana sam ja, samo što na vlasniškom listu stoji teret tj. hipoteka prvog reda u korist banke a po ugovoru o stambenom kreditu.

Vidi ovako druže. Banka je obično Akcionarsko Društvu. Kao i svaka druga forma poslovnog subjekta u ovoj državi: AD, DOO, preduzetnik, zadruga itd. na njih su primenjivi zakoni Republike Srbije odnosno Zakon o Stečajnom Postupku.

Ako nemaš ništa protiv, daj upiši neku hipoteku u moju korist na neku nekretninu koju imaš... Mislim, ti si i dalje vlasnik stana, šta te košta?

Citat:
aca405:
Naravno, stan mogu prodati i od tih para prvo odplatiti prevremeno kredit i tako skinuti hipoteku i to se regularno radi uz saradnju sa bankom koja je dala kredit.

Teško da možeš da prodaš stan bez saglasnosti i pismenog odobrenja banke. A kada od nekoga moraš da tražiš odobrenje da nešto prodaš, kako se to ono beše zove?


[ ime.prezime @ 06.05.2013. 10:38 ] @
[ ac1bd4 @ 06.05.2013. 11:33 ] @
Ventura ti uopšte ne čitaš šta je čovek napisao i čini mi se da ti je cilj samo da likuješ jer je KBC banka prodata. To što je akcionarsko društvo promenilo vlasničku strukturu to ne znači da se promenilo pravno lice niti da je on dužan da se prebaci u drugu banku. Šta ako on smatra da druga banka ima veće šanse da propadne i ne želi da se prebaci? I još jedna stvar, to što će on da se cenjka sa drugom bankom to bi ti prvi uradio, uostalom može mu se.
[ ventura @ 06.05.2013. 11:35 ] @
Ajde baš da vidimo kako će da se cenjka... Neka proba pa nek javi utiske...
[ ime.prezime @ 06.05.2013. 11:43 ] @
ne znam samo sa kim ce da se cenjka jer ce kbc banka prestati da postoji , tj. pripojice je socgenu , a telenoru ce ostati licenca ...
[ aca405 @ 06.05.2013. 11:49 ] @
Citat:
ventura:
KBC Banka neće postojati kao pravno lice sa kojim si ti potpisao ugovor, međutim baš da se ne bi desilo ono gore što sam napisao, NBS odnosno država Srbija garantuje za bankarske uloge i njen posao je da pruži određenu dozu sigurnosti u bankarskom sektoru. U tom smislu krediti propale banke su prenešeni u drugu banku (vrlo verovatno uz određene novčane intervencije NBS), kako klijenti ne bi bili oštećeni i kako bi bio sačuvan integritet bankarskog sektora.


Kako znaš da KBC banka neće viće nastaviti da posluje? Telenor baš kupuje banku da bi nastavio da radi bankarski posao i za to mu je potrebna već postojeća banka koja radi i ima dozvolu NBS. Banka je menjala vlasnika i ime nekoliko puta (A banka, Alco banka, KBC) i to se vidi na sajtu NBS ali i dalje ima isti matični broj i isti broj dozvole od NBS koja je izdata još 1996. godine i to je ono zbog čega Telenor kupuje banku.

E sad, Telenoru ne trebaju postojeći klijenti (krediti i depoziti fizičkih lica, malih i srednjih preduzeća - za velika ne piše ništa) i hteo bi da te ugovore (svaki posao sa bankom je ugovor) prebaci u SocGen. Tu će sigurno biti potreban novi ugovor između mene i SocGen i ne vidim ništa sporno da pri potpisivanju ugovora tražim povoljnije uslove za sebe, jer koji bi moj interes bio da ćutim i potpisujem šta god mi podmetnu, tj. u ovom slučaju da se promeni ugovorna strana sa kojom ja nemam ništa.


Citat:

Vidi ovako druže. Banka je obično Akcionarsko Društvu. Kao i svaka druga forma poslovnog subjekta u ovoj državi: AD, DOO, preduzetnik, zadruga itd. na njih su primenjivi zakoni Republike Srbije odnosno Zakon o Stečajnom Postupku.


Opet ti o nekakvom stečaju. NEMA STEČAJA.

Seli ljudi, prodavac i kupac, pozvali novinare, nasmejani potpisali ugovor o kupoprodaji banke i izdali saopštenje za koje mislim da nije OK prema klijentima i zato sam se uključio u ovu diskusiju jer mislim da po zakonu o bankama i zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga, nisu mogli ovo da izvedu bez saglasnosti nas, klijenata banke koji smo druga strana u tim ugovorima.

Citat:
ventura:
I tu nema ništa sporno, tako i treba da bude. Ali se onda pojave pijavice poput tebe koje bi da se ovajde na svemu tome, a pojma nemaju kako je sve moglo da se završi da neko nije zavukao ruku u moj džep kako bi dotični mogao da ostane u stanu kom jeste.


E ovde si sebi dopustio previše, da vređaš i to neću da tolerišem. Niti sam pijavica niti ti plaćaš kao poreski obveznik ništa od mojih dugova već to ja redovno radim.

Dalje ne želim da polemišem sa tobom jer ne doprinosiš kvalitetu diskusije već vređaš i pričaš neistine.
[ ime.prezime @ 06.05.2013. 12:01 ] @
sve je to lepo sto ti pises , ali seti se sta je bilo sa agrobankom i rbv ... niko od njihovih korisnika nije mogao da bira i cenjka se sa postanskom stedionicom oko novih ugovora nego su ih sve djuture preneli i stavili pred svrsen cin ...

valjda ce nakon svih igrarija ljudi ubuduce malo vise razmisljati kada budu birali banku , nije sve u velikim zgradama i kamatama ...
[ aca405 @ 06.05.2013. 12:16 ] @
U pravu si, što se tiče Agrobanke i RBV.

Samo postoji jedna velika razlika, te banke su propale tj. otišle u stečaj i NBS im je uzela dozvolu za rad, tako da to baš nije isti sluča sa ovim.
Da bi spasla klijente, država je preuzela obaveze i sve prenela na Poštansku Štedionicu i mislim da su u tom slučaju klijenti više nego zadovoljni jer su sačuvali svoje pare.

Ovde banka nastavlja da radi i poenta kupovine je upravo licenca za rad pa zato Telenor kupuje 100% vlasništva KBC banke.
Po mom mišljenju, to pravno lice nastavlja da postoji pa samim tim mora da poštuje i ugovore koje je potpisalo.

Opet kažem nisam pravnik i zato me je interesovalo mišljenje pravnika koji poznaju ovu oblast, pa videćemo šta će biti.
[ ime.prezime @ 06.05.2013. 12:18 ] @
u svakom slucaju , ne verujem da ce korisnici imati mnogo manevarskog prostora , u najboljem slucaju ce vam ostati isti uslovi kao u kbc neko vreme , godinu dana recimo ... ni societe ni telenor nisu bas poznati kao najjeftiniji na trzistu , naprotiv ...
[ bakara @ 06.05.2013. 13:09 ] @
Dobro de... ne mogu ga nikako naterati da potpisuje novi ugovor a narocito ne losiji po njega.

Najvise sto mogu da zadrze postojece uslove.
[ ventura @ 06.05.2013. 13:35 ] @
Citat:
bakara: Dobro de... ne mogu ga nikako naterati da potpisuje novi ugovor a narocito ne losiji po njega.

Najvise sto mogu da zadrze postojece uslove.

Aha, važi...

Nećeš da pristaneš na nove uslove? Nema problema, ni mi nećemo da preuzmemo tvoj kredit pa ti izvoli isplati ostatak dugovanja u toku narednog radnog dana inače aktiviramo hipoteku...

[ bakara @ 06.05.2013. 14:32 ] @
Citat:
ventura: Aha, važi...

Nećeš da pristaneš na nove uslove? Nema problema, ni mi nećemo da preuzmemo tvoj kredit pa ti izvoli isplati ostatak dugovanja u toku narednog radnog dana inače aktiviramo hipoteku...


Nemam iskustva sa kreditima, ali nisam siguran da mogu da aktiviraju hipoteku ako je sve u ugovoru ispostovano.
[ ventura @ 06.05.2013. 14:40 ] @
Citat:
bakara: Nemam iskustva sa kreditima, ali nisam siguran da mogu da aktiviraju hipoteku ako je sve u ugovoru ispostovano.

Možda je ispoštovan ugovor sa bankom, ali ako to pravno lice više ne postoji, samim tim i ugovor nije validan.

Evo šta kaže EFG banka na temu stečaja, tačka 18.
http://www.eurobankefg.rs/uplo.../stanovnistvo/stambeni/mld.pdf

Dakle kada banka ode u stečaj, o imovini banke odlučuje isključivo stečajni upravnik...
[ kalimero 011 @ 06.05.2013. 15:00 ] @
@aca405

ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011):
Citat:
7. Ustupanje potraživanja
Član 39
U slučaju ustupanja potraživanja banke iz ugovora o kreditu drugoj banci, korisnik zadržava sva prava koja su ugovorena, kao i pravo isticanja prigovora prema drugoj banci koje je imao i prema prvoj banci, a druga banka ne može korisnika dovesti u nepovoljniji položaj od položaja koji bi imao da to potraživanje nije preneto i korisnik zbog toga ne može biti izložen dodatnim troškovima.
Banka potraživanje iz jednog ugovora može ustupiti samo jednoj banci.
Banka je dužna da obavesti korisnika o ustupanju potraživanja iz stava 1. ovog člana.
Odredbe ovog člana shodno se primenjuju na potraživanja iz ugovora o lizingu, ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa, ugovora o izdavanju i korišćenju platne kartice i ugovora o otvaranju i vođenju računa.
[ aca405 @ 06.05.2013. 15:21 ] @
Hvala Kalimero.

Sada ću proveriti ugovor sa bankom da vidim kako su definisani slučajevi kada banka sme da ustupi potraživanja drugoj banci.
[ ventura @ 06.05.2013. 17:06 ] @
Ako ti nije problem okaci taj ugovor ovde, sa zatmnjenim privatnim detaljima, jet bas bi voleo da vidim final takvog ugovora, a svi ga kriju kao zmija noge.
[ aca405 @ 06.05.2013. 18:44 ] @
Postoji član ugovora koji kaže da je ugovor poslovna tajna i tačno su nabrojani oni kojima se detalji ugovora mogu dati. Verovatno zato svi kriju ugovore.

Proverio sam ugovor i postoji član u kome se kaže da:
- banka svoje potraživanje po tom ugovoru može ustupiti trećem licu bez (moje) saglasnosti korisnika kredita, koji će o ustupljenom potraživanju zajedno sa sporednim pravima biti obavešten u pismenoj formi.

Dakle, banka ima pravni osnov da prebaci moj kredit u SocGen, a tu stupa onda zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji je citirao Kalimero, gde se kaže da uslovi ne smeju biti lošiji od onih koje sam do sada imao i da ne smem biti izložen dodatnim troškovima. Isto tako zakon daje pravo prigovora pa ćemo videti šta će biti.

Inače, ugovor je star i napravljen pre pomenutog zakona pa ima puno članova koji ne odgovaraju tom zakonu, ali pošto je zakon "JAČI", tu ne vidim ništa sporno i ne verujem da će banke raditi nešto nezakonito.

Recimo, neke naknade za prevremenu otplatu su mnogo veće od zakonom propisanih maksimalnih. Isto tako nejasno pozivanje na poslovnu politiku banke u nekim slučajevima, što nije više dozvoljeno, kao i drugi članovi koji nisu više u skladu sa tim zakonom, ali mislim da to neće biti problem.

Videću šta će dalje da se desi i kakva će biti priča, pa ako ama još nekoga sa sličnom pričom, može da je podeli sa nama.
[ amaama @ 06.05.2013. 20:33 ] @
Recimo da imam verodostojne i proverljive podatke, pa da i ja malo "dosolim" temu.

- KBC grupa je bila obavezna da proda većinu banaka, pa i ovu u Srbiji, do 31 12 2012, najkasnije do 30.6.2013 u sklopu ugovora koji je potpisala 2009 godine kada je povukla sredstva valjda EU uz garanciju belgijske vlade, da pokrije milijarde gubitka nastale na američkim vrednosnim papirima u 2008. Recimo Absolut banka, nekada u vlasništvu KBCa, treća po veličini u Rusiji, je prodata u decembru 2012, čini mi se tada i slovenačku NLB, sve pošto-zašto. Jedan od najboljih ljudi KBC-a u Srbiji, Martin Navratil, je prošle godine u avgustu prešao u Telenor. Još tada je pripremljen teren za ovu kombinaciju. SG je samo čekao da istekne rok KBC grupi i da dođe u bolju situaciju za kupovinu. Direktnu kupovinu nije odobrila NBS, SG nije trebla licenca nego portfolio, zato je nosilac posla Telenor, Sve piše na netu.

- Ovo sigurno niste znali : KBC Banka AD se u stvari ne gasi !!!!! Banka formalno ide Telenoru koji će zadržati licencu a nekom "vratolomijom" ustipiti bankarski portfolio SGu ( idu krediti fizičkih lica, najveći deo kredita pravnih lica, depoziti, loši plasmani, stambeni krediti), a zaposleni idu u materinu . Van portfolia i prodaje ostaju krosborder krediti i neki krupni korporativni klijenti zbog kojih ne sme da se gasi pravno lice KBC. Ostaće neka kancelarija i par ljudi, crossborder i nije plasman domaće banke nego strane, domaća banka daje garanciju pa zato makar formalno mora da ostane da postoji taj "garant".

- Što se tiče kredita, bez bojazni. Sve ostaje kako vam piše u Ugovoru koji ste potpisali, nijedno slovo ne može da se pipne, osim u slučaju da klijent ne počne da kasni sa plaćanjem. Onda ste na milost i nemilost SG-u.

- Što se depozita tiče - ista stvar, do isteka oročenja (ako je oročenje u pitanju). Po isteku, sami odlučite na osnovu toga šta bude nuđeno, gde ćete pare. Ne verujem da SG želi da daje iste uslove kao što su bili u KBC-u.


- Banka je u Srbiji poslovala isto onoliko loše koliko je Agrobanka poslovala dobro. Papiri se sređuju u oba smera a dobit se "šalje" van na razne načine.
Mogli ste da u vestima čitate da je SocGe dobijao bukvalno za džabe više banaka u Srbiji (istina uglavnom u paradržavnom vlasništvu), sa mnogo više klijenata, a ipak su se odlučili da daju kakve-takve pare za ovog kako reče Ventura "gubitaša". Mora da su baš glupi ti u SGu.
Zavrnuta je i država, pošto je jel te gubitak u pitanju nema na šta u ovoj transkciji da se plati porez (bilo koji poreski oblik) I tu niko ništa ne može, a biće ovakvog izbegavanja itekako još.

- U svakoj novčanoj transakciji neko mora biti na gubitku. U ovom slučaju to su zaposleni KBC banke. Još 2009 je bilo rečeno da će KBC morati da se povuče, da nema govora o nekim dokapitalizacijama, da treba da se svi trude da banka postane samostalna sa što zdravijim i što većim portfoliom, da su plate zbog toga za 60-70% niže nego što imaju kolege u drugim bankama, ali na kraju će se to isplatiti jer se gradi svetla budućnost, njihova sigurnost. Sad će dobiti neki dinarčić kao otpremninu i šut u .... najkasnije do septembra.
Naravočenije za sve : ne mislite na sutra, koncentracija i fokus na danas. Sutra nek crkne.


- I za kraj : neka se pripremi Hypo za Erste banku.

[ bantes9 @ 06.05.2013. 21:05 ] @
@aca405

Treba pozitivno da gledas na ovu pricu jer ti losije sigurno nece biti, mozes samo "spokojnije" da spavas, a na linku ispod mozes procitati kod koga si uzeo kredit prvobitno.

http://www.blic.rs/Vesti/Ekono...bog-podizanja-kamate-na-kredit


Kad kazem "spokojnije", koliko god se ti ne slagao sa Venturom, neke njegove recenice su imale poentu tj. objasnio ti je u koje sve probleme mozes da upadnes, pa iz tog razloga mislim da si dobro prosao.

Mozes pokusati da se "cenjkas" sa bankom, ali pitanje je kog keca u rukavu imas? Ukoliko ne pristanes na dogovor sa Societe Generale, moras refinansirati kredit i preneti ga u drugu banku, sto za sobom povlaci nove troskove, gubljenje vremena. Znas i sam kako ide otplata kredita gledajuci kamatu i glavnicu, pa kad bacis sve na papir, uz pretpostavku da ces dobiti indeticne uslove, videces da prelazak u drugu banku i nema neku poentu.

Nisi pominjao valutu u kojoj ti je kredit indeksiran, ukoliko je u pitanju Svajcarski franak, od kog danas svi beze, tek onda ne treba da pravis frku.


Vest sam postavio kao interesantno pomeranje na trzistu uz ulazak mobilnog operatera u celu pricu, postojace odredjeni problemi ali sigurno nece biti vecih promena za sadasnje KBC klijente.

[ newtesla @ 07.05.2013. 01:55 ] @
Čekaj, znači:

-Telenor dobija banku koju će držati u životu samo za par jakih korporativnih klijenata;
-SoGe dobija klijentelu koja vraća kredite, i ostavlja keš po osnovu računa/kartica/koječega?

Smrdućka na mulj - težak mulj.
[ DEKINS @ 07.05.2013. 21:37 ] @
Citat:
ventura:
Ma KBC odlično radi pa je iz čista mira parčaju... To obično tako biva...

Što se tiče tebe i tvog ugovora. Ti primerno imaš ugovor sa KBC bankom. Pošto je to stambeni kredit, sve dok ti u potpunosti ne isplatiš taj kredit, "tvoj" stan nije tvoj već je on imovina banke. U slučaju da banka propadne, odnosno ode u stečaj, u tom slučaju se formira stečajna masa (u koju ulazi i "tvoj" stan) koja se rasprodaje i od nje se namiruju poverioci određenim redosledom. Ukoliko taj stan vredi više nego što je preostalo dugovanje, tebi banka duguje tu razliku i samim tim i ti postaješ jedan od poverilaca... Međutim to ne znači da bi ti dobio svoj novac tek tako, već bi morao da staneš u red iza svih ostalih koji su prioritetniji od tebe, i da se nadaš da će biti dovoljno stečajne mase da dobiješ bar deo novca (što obično nikada nije tako, iz stečaja se još niko nije naplatio osim stečajnog upravnika).

Dakle, umesto da se udaraš nogama u dupe od sreće što KBC nije otišla pod led kao što je vrlo lako moglo da se desi, već je SocGen preuzeo njen portfolio (i "tvoj" stan izmeđuostalog), ti ovde smišljaš potpuno nerealne načine kako da se ovajdiš iz ove potencijalno tragične (po tebe) situacije.

Inače, KBC banka posluje sa gubicima još od 2007 godine (sa izuzetkom 2011 kada je ostvarila manju dobit), stim što je gubitak napravljen u 2012. bio daleko najveći, maltene kao i svi ostali zajedno.

Tvoj stan je tvoj stan dok plaćaš redovno rate, a kada neka druga banka preuzme "tvoj " kredit ne moze da napravi novi stetan ugovor tj da ti da lošije uslove nego preuzima kredit i daje pod istim uslvima kao kod dosadasnje banke. Za to postoji NBS i ulazes zalbu kod nje za nepravilnosti
[ ventura @ 07.05.2013. 22:02 ] @
Citat:
DEKINS: Tvoj stan je tvoj stan dok plaćaš redovno rate, a kada neka druga banka preuzme "tvoj " kredit ne moze da napravi novi stetan ugovor tj da ti da lošije uslove nego preuzima kredit i daje pod istim uslvima kao kod dosadasnje banke. Za to postoji NBS i ulazes zalbu kod nje za nepravilnosti

I ti izgleda živiš u nekoj zemlji branka kockice...

Stan koji je kupljen na kredit je u faktičkom vlasništvu banke sve dok se taj kredit u celosti ne otplati. Sve dok nosilac kredita redovno izmiruje svoje obaveze, banka mu dopušta da živi u tom stanu, i to je sve. Nikakva druga prava on nema. Pa u tim fakin ugovorima ti piše da ne smeš ni da okrečiš stan bez da dobiješ pismeno odobrenje banke, a kamoli šta drugo.. Toliko o tome koliko je stan tvoj..
[ bakara @ 07.05.2013. 22:43 ] @
Citat:
ventura
Stan koji je kupljen na kredit je u faktičkom vlasništvu banke sve dok se taj kredit u celosti ne otplati. Sve dok nosilac kredita redovno izmiruje svoje obaveze, banka mu dopušta da živi u tom stanu, i to je sve. Nikakva druga prava on nema. Pa u tim fakin ugovorima ti piše da ne smeš ni da okrečiš stan bez da dobiješ pismeno odobrenje banke, a kamoli šta drugo.. Toliko o tome koliko je stan tvoj..

Nesto to nema logike...
Pa nije kredit odobren na lepe oci date su neke garancije, a i na mnogo mesta pise drugacije, recimo:


Citat:
Osnovna razlika između kupovine stana na lizing i stambenog kredita poslovne banke je vezana za vlasništvo nad stanom tokom otplate kredita, odnosno plaćanja lizing rata. U slučaju stambenog kredita poslovne banke, vlasništvo nad stanom pripada korisniku kredita, dok kod kupovine stana na lizing, sve do otplate poslednje lizing rate vlasništvo nad stanom pripada lizing kompaniji.

Dok stambeni krediti poslovnih banaka zahtevaju hipoteku na nekretninu koja je predmet kupovine, a u određenom broju slučajeva i hipoteku na drugu nekretninu veće vrednosti, kod kupovine stana na lizing hipoteka nije ni potrebna, jer je reč o plaćanju zakupnine sve do otplate poslednje lizing rate. U ovom slučaju kupovina stana na lizing nudi značajne prednosti u pogledu uštede troškova uspostavljanja hipoteke, koji mogu biti značajni i koje korisnik plaća pre isplate kredita. Osim toga, u slučaju korišćenja druge nekretnine kao hipoteke, kod neredovne otplate stambenog kredita korisnik gubi nekretninu pod hipotekom ukoliko je vrednost kupljene nekretnine manja od vrednosti kredita. Tog rizika kod kupovine stana na lizing nema.

Kupovinom stana na lizing, u trenutnoj zakonskoj regulativi, korisnik lizinga plaća porez na prenos apsolutnih prava, iako je to lizing kompanija već uradila pri kupovini stana. Ukoliko ne dođe do adekvatnih promena zakonskih propisa, kupovina stana na lizing bi mogla biti u znatno podređenom položaju u odnosu na stambene kredite. Stopa ovog poreza je 2,5%, što u velikoj meri uvećava troškove finansiranja i kupovine stana.

[ aca405 @ 07.05.2013. 22:52 ] @
@Ventura

Uporan si ali izgleda nisi dobro informisan.

Kada kupiš nešto na kredit, iste sekunde postaješ vlasnik toga što si kupio (stan, auto...)

To što ti pričaš je lizing, gde si vlasnik tek kada odplatiš poslednju ratu.

Još jednom da ponovim, na vlasničkom listu piše da sam ja vlasnik, a na poslednjoj strani piše da postoji teret tj. hipoteka po ugovoru o kreditu sa bankom, gde je jasno naznačeno kada sme da se pokrene hipoteka. Ako to nije dovoljno jasno, onda ja ne razumem šta hoćeš da kažeš.

Zamoli nekog prijatelja koji ima kredit da ti pokaže ugovor i videćeš da ništa od tih gluposti ne piše u ugovoru, naročito ne takve banalnosti oko krečenja i renoviranja stana. Piše samo da si dužan da ga osiguraš i to na građevinsku vrednost (mnogo manja od tržišne, tj. oko trećine do polovine tržišne).
Ostale stavke ugovora se bave uslovima otplate i pravnim stvarima. Inače, banke izbegavaju da pokrenu hipoteke već uvek idu na pokušaj reprograma, dogovora i slično a hipoteka se aktivira kod slučajeva kada se vidi da ne postoji drugi način. Inače i banke imaju problem da prodaju stanove kao i svi ostali jer je tržište nekretnina zamrlo.

Ne razumem toliku potrebu da uporno objašnjavaš nešto što naprosto nije tačno.
Isto tako si tvrdio da KBC banka ide u stečaj pa ispade drugačije, iako je od početka pisalo da se radi o prodaji koja nije baš standardna.

Hvala svima koji su se uključili u diskusiju i pojasnili stvari koje su bile nejasne. Sada je priča mnogo jasnija oko preuzimanja banke i prebacivanja portfolia u SG.

Inače, evo još jednog teksta od danas o kupovini banke od Telenora:

Zašto je Telenor kupio banku
[ Ivan Dimkovic @ 07.05.2013. 22:55 ] @
U civilizovanim zemljama, kakva je i Srbija, postoje zakoni cija je svrha zastita kupaca.

U praksi to znaci da banka ne moze naprasno promeniti uslove ugovora tako da stvori situaciju gde je kupac pred svrsenim cinom i da mora da prihvati uslove koje nisu bili prisutni u originalnom ugovoru i koji su na stetu kupca. Postoje stvari koje se mogu menjati, kao sto su kamatna stopa - ako je to dozvoljeno u ugovoru ali iskljucivo unutar zakonski propisanih granica + za tako nesto je vec banka ovlascena bez obzira na vlasnistvo ako je to dozvoljeno u originalnom ugovoru sa kupcem.

Neke druge stvari koje bi taj ugovor prakticno ucinile drugacijim od momenta potpisivanja gotovo sasvim sigurno ne mogu da prodju sudsku instancu, ako do toga dodje.

Banka, naravno, ima pravo da promeni vlasnika pa i da postane deo druge banke. To im, medjutim, ne daje pravo da tim cinom promene uslove ugovora koji imaju sa postojecim kupcima. Novi vlasnik mora postovati vec postojece ugovore - ako to ne radi, preti mu gotovo sasvim siguran sudski spor sa gomilom klijenata sa prilicno izvesnim ishodom.

Citat:
aca405
Ako baš budem morao da pređem u Societe Generale, planiram da se cenkam oko manje kamate za kredit, jer mislim da će teško da prođe priča sa automatskim prebacivanjem kredita, već će sigurno trebati neki moj pristanak tj. potpisivanje novog ugovora a tu nas zakon štiti da ne mogu da se promene uslovi na štetu klijenta a ja mislim da je ovo situacija gde treba tražiti i povoljnije uslove za nas kao klijente.


Bas kao sto se ne mogu promeniti uslovi na tvoju stetu, nista ne obavezuje novog vlasnika da promeni uslove na njihovu stetu.

Ti mozes odbiti da potpises novi ugovor ako uopste dodje do potrebe da se potpisuje novi ugovor (posto se validnost ugovora moze automatski preneti na novi entitet), ali time tvoje obaveze ne nestaju. Entitet koji je preuzeo kredite je ovlascen da od tebe i dalje potrazuje ono sto dugujes pod uslovima koje si prihvatio.
[ amaama @ 07.05.2013. 22:56 ] @
Pa ventura i jeste i nije u pravu...

Nije u pravu u smislu toga da je vlasnik stana pred Zakonom/Državom (a i pred Bogom jel te) ona osoba tj. fizičko ili pravno lice koje je kupilo stan, registovano je kao vlasnik u katastru (treba da piše u listu nepokretnosti), plaća porez na imovinu po osnovu vlasništva itd. NEVEZANO za to kako ga je platilo tj. da li je to urađeno iz kredita, keša, pozajmice itd.


U pravu je u smislu da zaista tom imovinom ne možete da raspolažete kako hoćete, tačnije ne možete nekretninu pod hipotekom prodati a da nemate saglasnost banke koja ima hipoteku/zalog po osnovu para/kredita kojim ste platili tu nekretninu (što je takođe zapisano u onom listu nepokretnossti). Istina je da npr. ne biste smeli čak ni da ga bitno adaptirate/menjate, pretvorite u dva manja stana i tako te slične akcije, a da nemate saglasnost "hipotekarnog poverioca" pošto time utičete na vrednost "hipotekarnog obezbeđenja". Krečenje se računa u održavanje pa to ipak smete da radite "bez pitanja" :-)


Tako mu je to. Pa sad nek se svako sam odabere tumačenje - "de jure" ili "de facto" - da li je bitnije to što ste vlasnik, ili to što ne možete da slobodno raspolažete svojim vlasništvom dok ne isplatite kredit.

Prema tome nema da brineš. Tvoj ugovor niko ne sme da pipne.

A da mislim da ćete SG ubeđivati da se "besplatno" prebaciš u EUR, to mislim da hoće.
Mene je to npr. interesovalo šta će SG-u poveliki KBC portfolio stambenih kredita u chf koji je izgleda bio glavna meta? Trebalo bi da je to kako sada stoje stvari poslovni promašaj zar ne ?
Ali pazi ovo - sa dosta strana stiže prognoza za CHF pad u odnosu na EUR (neki kažu već u roku od 2 godina treba da se vrati na odnos pre 2008). Dakle, malo spekulišem, ako te nagovore da promeniš valutu u kojoj vraćaš kredit, izvrše terminsku zamenu/kupovinu/prodaju valuta (fiksiraju sadašnji odnos) kod neke druge banke ili finansijske institucije na dospeće tvog kredita, SG će imati čistu, lepu i poveliku zaradicu.
Naravno da bi u tom slučaju ti "izvisio". Šta mislite, da li je imalo verovatno ovako nešto ?
Šta mislite, ima li u ovome istine ?

[Ovu poruku je menjao amaama dana 08.05.2013. u 00:12 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao amaama dana 08.05.2013. u 00:14 GMT+1]
[ aca405 @ 07.05.2013. 23:10 ] @
amaama je lepo objasnio priču oko vlasništva.

Vlasnik si na papiru na kome takođe piše da postoji hipoteka i naravno da niko normalan neće kupiti takav stan dok se ne skine hipoteka.

Ali isto tako poznajem ljude gde su normalno prodali stan pod hipotekom uz saradnju sa bankom, tako što je napravljen ugovor da kupac odradi prevremenu otplatu kredita i da se tako skine hipoteka i da tako postane vlasnik tog stana, uz dodatnu sumu tj. razliku koju je kupac uplatio prodavcu (kredit je bio manji od prodajne vrednosti stana).

Mislim da je ovo standardna stvar i ništa egzotično, što banke rade regularno, tako da nije baš ni sve tako crno kada imate hipoteku i želite da prodate stan.

[ aca405 @ 07.05.2013. 23:33 ] @
Citat:
amaama:
A da mislim da ćete SG ubeđivati da se "besplatno" prebaciš u EUR, to mislim da hoće.


Moj kredit je sa valutnom kaluzulom u EUR.

Citat:

Mene je to npr. interesovalo šta će SG-u poveliki KBC portfolio stambenih kredita u chf koji je izgleda bio glavna meta? Trebalo bi da je to kako sada stoje stvari poslovni promašaj zar ne ?


Nisam bankar ali moj posao je blizak bankarskom, pa mi je možda jasno zašto to rade tj. žele kredite u CHF.
Kao što znaš (pretpostavljam da radiš u banci) u RISC menadžmentu banke procenjuju razne rizike (kamatne, valutne, izloženost prema klijentu...). Ukoliko imaju previše plasmana u jednoj valuti, onda je to valutni rizik. Jedan od načina da se taj rizik umanji su razni SWAP-ovi i FORWARD-i sa drugim bankama (kamatni, valutni...), a možda je ovo način da SG jeftinije dođe do plasmana u CHF i možda tako umanji valutni rizik ukoliko ima više plasmana u EUR ili drugim valutama.

Citat:

Ali pazi ovo - sa dosta strana stiže prognoza za CHF pad u odnosu na EUR (neki kažu već u roku od 2 godina treba da se vrati na odnos pre 200. Dakle, malo spekulišem, ako te nagovore da promeniš valutu u kojoj vraćaš kredit, izvrše terminsku zamenu/kupovinu/prodaju valuta (fiksiraju sadašnji odnos) kod neke druge banke ili finansijske institucije na dospeće tvog kredita, SG će imati čistu, lepu i poveliku zaradicu.
Naravno da bi u tom slučaju ti "izvisio". Šta mislite, da li je imalo verovatno ovako nešto ?
Šta mislite, ima li u ovome istine ?


Hvala za ovu analizu, ima smisla ovo što pišeš, mada to je opet rizik koji svako od nas treba da uzme na sebe. Libor je praktično na nuli jer Švajcarska centralna banka ga je tu spustila, verovatno zbog konkurentnosti.

Ono što sam zapamtio od Radovana Jelašića, još dvehiljadite pete godine je rekao da je najmanji rizik da se zadužiš u valuti u kojoj primaš zaradu. Pošto je u Srbiji većina zarada vezana za EUR (osim državnih preduzeća), tako sam ga poslušao i vezao se za EUR.

[Ovu poruku je menjao aca405 dana 08.05.2013. u 01:04 GMT+1]
[ amaama @ 08.05.2013. 07:17 ] @
Citat:
Ono što sam zapamtio od Radovana Jelašića, još dvehiljadite pete godine je rekao da je najmanji rizik da se zadužiš u valuti u kojoj primaš zaradu. Pošto je u Srbiji većina zarada vezana za EUR (osim državnih preduzeća), tako sam ga poslušao i vezao se za EUR


Pametno, jasno, logično. Pa nema razloga da se brineš kad se vidi da te bankari ne mogu tako lako prevariti.
Uživaj u tvom stanu i neka ti se kredit istopi k'o KBC banka...
[ bantes9 @ 08.05.2013. 18:16 ] @
Citat:
amaama:
Recimo da imam verodostojne i proverljive podatke, pa da i ja malo "dosolim" temu.


Ako pogledamo parametre poslednjeg logovanja (mesto gde je navedena IP adesa ili ime provajdera) u potpisu, sve postaje jasno :)
[ paparazzo @ 08.05.2013. 19:32 ] @
Citat:
bantes9: Ako pogledamo parametre poslednjeg logovanja (mesto gde je navedena IP adesa ili ime provajdera) u potpisu, sve postaje jasno :)


he,nisam zapazio...za neko vreme pisace mu telenor ...
uzgred da li telenor ima u vlasnistvu jos neku banku u svetu ili u srbiji ne zna sta ce sa parama pa kupuje banke...!?



[ amaama @ 08.05.2013. 22:00 ] @
Šta da kažem, kriv sam, ja sam jedan od onih koje je KBC zaje... tj. ex-worker ex-banke, nekada u službi zla (banke uopšte), i da ne citiram Batu Stojkovića šta kaže u Balkanskom špijunu ("... jeste, bio sam kriv, jeo sam...) Otkrili ste me mada se nisam krio, pisalo je u profilu da sam uskoro bivši kbc, a obrisao sam to zato što sigurno neće pisati "Telenor uskoro". Za koji dan po sopstvenom izboru idem van ovog galimatijasa, tj. neću čekati da me i bukvalno šutnu u donji deo leđa. Ne treba mi otpremnina, nek se nose i oni i otpremnina u .....
U se i u svoje kljuse, kaže se. Uzgred budi rečeno, teško da će iko od zaposlenih ostati u Telenoru, možda nešto malo iz "centrale" čisto za one poslove koji se direktno tiču rada sa NBS + informacioni sektor. Inače Telenor je već kupio i jednu banku u Pakistanu, pre Srbije, a u istu svrhu :

Telenor testira za za njega male pare in-vivo na tržištu kao što smo mi, budućnost personalnog bankarstva tj. zamena kreditnih i debitnih kartica mobilnim telefonom, tačnije sim karticom kao identifikatorom. Ideja je da bez dolaska na neki šalter, u bilo koje doba dana ili noći možete da zatražite pozajmicu od banke (npr. sms-om) i da vam na zahtev bude odgovoreno u roku od 10 minuta. Za platni promet mobilni telefon već sada možete koristiti umesto kartice s tim da je procedura zaštite računa korisnika u slučaju gubljenja/krađe telefona u ovom momentu tajna ali ću pokušati da saznam makar koncept. Kad su krediti u pitanju biće mini pozajmice do recimo max 100.000 rsd i ne duže od godinu, godinu i po dana. Za početak će "njihove" telefone ubuduće tako prodavati, eliminišu paket+telefon, biće biraj paket, a telefon koji hoćeš ali na kredu, za dinar neće imati ništa.
Ideja nije nova, ali karakteristično za Srbiju je potreba da se zamene čekovi (koji će biti trajno ukinuti u svim bankamado kraja godine) kod plaćanja na rate u trgovinskim lancima koji i do 25% robe tako prodaju. Čekovi za plaćanje na rate su ex-YU izum i nigde u svetu se nisu koristili i ne koriste tako, Po zakonu je to i kod nas zabranjeno, ček je gotovinsko sredstvo plaćanja, ali eto, navike se teško brišu, a kartice za tu svrhu nisu u Srbiji nikada zaživele u nekom bitnom obimu. Sad bi Telenor tu da se ubaci i ako uspe, biće to bruka od para za Telenor. Pa kad to posle plasiraju u EU, na kraju u USA i Aziju...samo im je nebo granica. To ako ideja zaživi.

Sa svim ovim ima neke veze i stalna priča o prenosu kako mobilnog tako i fiksnog broja sa jednog na drugog operatora. Od ex-kolega iz ICT kbc banke koji ostaju telenoru sam čuo neke detalje što se tiče tehničke implementacije, ali ostaju nejasni čisto bankarske i pravne stvari koje moraju da reše. Recimo i dalje se ne zna kako Telenor misli da obavlja klasičan platni promet a da nema šalter (ne može bankomat čak ni iz 31 veka baš sve), kako misli da "opravda" odobravanje mikro-kredita a da nijedan papir ne mora da bude potpisan (ako ništa zahtev za izveštaj iz kreditnog biroa mora da bude potpisan zbog zakona o zaštiti ličnih podataka npr.) i tako te sitnice ....

Ono što je sigurno je da sigurno počinju 1.1.2014. Iskreno, ne volim telenor, nemam njihov broj (još uvek), ali ako pola od ovog što se priča urade, mts telekom će biti zbrisan, vip će ostati sa nekom prepaid korisnicima, a i mnoge male banke (findomestic npr.) koje imaju istu ciljnu grupu će "pod led" jer neće imati šta da rade. Zato Telenor svakako treba ubuduće držati na oku, ako zaživi biće ovo fantastično novo tržište i mnogo novih prilika za nezavisne programere i sveže ideje. Recimo zamislite razvoj aplikacija za trgovinske lance koji hoće da imaju svoje verzije mobilnih aplikacija nekadašnjih trgovinskih kartica (merkator/pika card) da mogu da se reklamiraju daju popuste da "verne" kupce nagrađuju i tako te gluposti.. Kako ja to vidim praktično online silazi na lokalni nivo tj online plaćanje, proceosori, paypal, 2co i slično na nekom mikro nivou, Gotovo da će se praviti aplikacije za svaku piljaru ili butik koje će se naslanjati na neki api koji će davati telenor ili banka kao procesor. Kraće rečeno - biće posla za informatiku i sve u vezi nje !!! ! Da nisam malo preterao a ?
[ ivan.mojsilovic @ 09.05.2013. 04:43 ] @
Nisi preterao, bice to sjajno ako bude.
[ joojant200 @ 12.05.2013. 00:11 ] @
@amaama

Ima u izmeni profil opcija:'Prikazivanje Vaše IP adrese ili domena (reverse DNS) uz poruke' pa izaberes 'bez prikazivanja' ako hoces da se sakrijes od poslodavaca ;)

Licno ne vidim svrhu svega toga sto mislis da je prednost Telenora, a ni tehnicku realizaciju - ali dobro vreme ce pokazati.
Pogotovo bi im bio pun promasaj telefon ali na kredu a ostali daju za dinar, kao i ideja o istiskivanju cekova- vecina ljudi koje ja znam zivi od njih.
[ amaama @ 12.05.2013. 11:19 ] @
Ma šta ima da se krijem, to je ionako moja (buduća) davna prošlost.

Što se tiče ovoga sa Telenorom, i ja sam bio vrlo skeptičan u početku. Sa tehničke strane i logističke strane je (koliko sam imao prilike da virnem) T je već sve pripremio. Sad se samo petljaju sa papirima koji se tiču naših zakona.

Čekove mora NBS da eliminiše jer ovako kako ih koristimo su praktično "siva" emisija novca. I ja sam jedan od onih koji ih je do sada maksimalno koristio, ali to što su te kupovine bile formalno bez kamate npr. u tempu, ne znači da tu kamatu nisam platio kroz uvećanu cenu. Kreditne kartice nisu uspele da zamene čekove jer nemaju jasnu strukturu vraćanja duga, srpski rečeno rate. Većini ljudi kod nas (a bogami i van) nije jasno kako treba da koriste kreditnu karticu da bi kako tako bila isplativa. Mada, kad bolje razmislim, sumnjam da ikako može biti isplativa njena upotreba. Elem, banke su to obilato koristile i drale svoje klijente. T će uvesti mikro zaduživanje koje će praktično biti nešto poput mikrokredita za neku kupovinu preko 5000 din, s tim da izabereš broj rata. Odmah dobiješ koliko iznosi rata i tačno znaš kada dospeva, koliko još možeš da se zadužiš itd ... To svi ljudi razumeju i ljudima će, rekao bih, to biti primamljivije od čekova. Sa druge strane, trgovci će odmah naplatiti pun iznos (kod čekova moraju da ih eskontuju, tj. prodaju dug po nižoj ceni), znači brži obrt, znači (trebalo bi) niže cene. Nepoznanice u svemu ovome su - za koliku kamatu će se odlučiti T, kako će da reše neke zakonske začkoljice, da li će odmah pružiti priliku i manjim prodavcima. Sa obzirom da se radi o kratkoročnim pozajmicama, verujem da će u celu priču uvući i neku osiguravajuću kuću koja bi sve te plasmane osiguravala i time bi pred NBS bili 100% čisti.

Što se tiče telefona, priča se telefonom na kredit i posebno paketom će biti dobra ako cena paketa bude smanjena, jer sadašnja priča sa telefonima za dinar (pričam o onim skupim S3, S4, sutra iPhone i sl) se oslanja na skup i u 90% slučajeva nepotreban paket koji je praktično rata za telefon. Na kraju ga platiš bitno skuplje nego da si izvadio keš i uzeo paket koji ti zaista odgovara. U ovoj kombinaciji sa kreditom, trebalo bi da cela kombinacija telefon-paket bude značajno niža. Takođe, T će otvoriti priliku za druge uvoznike i prodavce telefona, naravno njihove klijente banke, ponuda telefona će drastično biti proširena a skinuće sa sebe troškove servisa i održavanja aparata. Sve je to jako lepo zamišljeno.

Druga opcija je da se Telenor okrene klasičnom bankarstvu, gde bi po mom mišljenju vrlo brzo propao.

E sad, ako pola od ovih lepih priča zaživi, eto prilike da npr. u Metrou imaju svoju aplikaciju preko koje vršiš plaćanje kod njih i koja odmah na osnovu prethodnih kupovina daje popuste, šalje ti obaveštenja o promocijama i popustima na osnovu prethodnih kupovina ili tvojih želja, imaš mogućnost da se prijaviš unapred za neki uređaju/nešto , da ti neke stvari odmah i pošalju a da ne moraš da dolaziš u prodajni objekat. Zamisli za nas iz "pasivnih krajeva", koji nismo pored nekog većeg TC-a ili Tempa, ili Kike, ili Metroa, ili Brikolaža, koliko bi to bilo praktično. E sad, zašto to isto ne bi radio i DIS, ili neko udruženje zanatilija, ili tekstilaca itd. Iako to nije namera ovima iz T-a, ja nešto imam osećaj da je ovo prilika za visprene Srbe da zato što smo (ne našom krivicom) prvi napravimo lepe parice na pametnim rešenjima i da ih kasnije ponudimo drugim tržištima.

Prvi razlog što nemam nameru da se guram da ostanem u SG-u ili čak T-u je što sam mator. Možda ne baš toliko mator. Sem toga, upravo to što mi sve ovo miriše na priliku me motiviše da se ponovo aktiviram u softveraju i da, iako možda ne mogu više da pariram današnjim klincima po klikerima, iskoristim iskustvo, neke insajderske informacije, poneko poznanstvo i da skupim ekipu koja će medju prvim da ponudi "nešto" za ove "male" prodavce.

Samo da ovi iz T-a nešto mnogo ne izmene do 1.1.2014. Ko će to sada dočekati.
[ ventura @ 12.05.2013. 12:17 ] @
Citat:
amaama: ...ne znači da tu kamatu nisam platio kroz uvećanu cenu.

Nemoj da brineš, nisi sam platio kamatu, i ja sam ti se pridružio... Ja koji sve plaća u odmah, u kešu, za mene su iste cene kao i za tebe, prema tome tu tvoju kamatu smo bratski podelili...
[ joojant200 @ 12.05.2013. 19:27 ] @
Pretpostavljam da je ideja otprilike, odes u Telenor ostavis im sredstvo/a obezbedjenja (Ili to obavis vec prilikom sklapanja ugovora u Telenoru za telefon i broj.) i na osnovu toga dobijes kreditni limit, koji bi posle trebalo da mozes da koristis u mikro kreditima?


Ako je tako -U cemu je fakticka razlika izmedju kombinacije postojece npr metro/merkur/merkator kartice+kreditne kartice/ceka i TelenorBanka telefona?

Primer:
Koristim metro karticu i placam kesom pa nisam primetio da su mi ikada ponudili neki dodatni popust na kasi? Ustvari njihova filozofija je Cache &Carry - ni ne ocekujem da treba da bude jos jeftinije.
Ili drugi pristup, dosta koleginica ima pika karticu, plati kreditnom karticom/cekom/zelenom pikom (instant mikro kredit) i posle na konto sakupljenih pika dobije popust.

Za telefone opet, one koje sam ja gledao (jeftinije) su ispod trzisne cene. A skupe pretpostavljam da vecinom kupuju firme za zaposlene?
[ amaama @ 12.05.2013. 21:12 ] @
Za ovo prvo, još uvek ne znam kako su to planirali, čuvaju kao poslovnu tajnu. Ne znam ni da li će određivanje kreditnog limita i kamate imati veze sa tim da li primaš lični dohodak preko Telenor banke ili ne (kod običnih banaka je razlika u kamati na kredite ogromna u zavisnosti da li LD ide preko računa kod njih ili ne). Valjda će i to isplivati mada je poenta za sada upravo u tome što si i ti zaključio - jednostavnost, jedan dolazak i sveobuhvatno rešenje za današnje ljude koji nemaju vreme da drežde ceo dan u banci.

Što se tiče u čemu je razlika u odnosu na postojeće platne kombinacije je (kako ja to vidim):
- u ceni, u načinu, nameni i brzini odobravanja mobilnog mikro-kredita (za kreditnu karticu treba ista papirologija kao i za svaki kredit, ima gomilu pratećih troškova, od održavanja do zatezne kamate i sl.), namena jednog mikrokredita je ta kupovina koju obavljaš (npr tv, veća mesečna kupovina i sl.), možeš imati više mikrokredita sve do ukupnog limita, pošto su to ipak krediti i kamata i troškovi bi morali biti drastično manji od kreditne kartice
- u načinu vraćanja (kod kreditne kartice anuitet nije određen nego minimalan iznos u odnosu na "pozajmljenu" sumu što zbunjuje ljude), vraćaš anuitet po svakom mikrokreditu/kupovini koju si napravio, slično kao što si izdao ček pa znaš kad ti i za šta stiže
- ne mora sve na kredit, može i keš-plaćanje, dakle isto kao debitna kartica
- praćenje svoj računa svih obavljenih plaćanja, priliva, transakcija, mikrokredita tj. anuiteta, kupovine i prodaje deviza, plaćanja trajnim nalozima i sl. je uvek dostupno na telefonu u aplikaciji banke
- u ovom momentu i za merchant kartice (kod nas jedino pica-mercator) imate gotovo istu proveru kao za kreditnu karticu jer vas na kraju trgovac kreditira kod nekih kupovina, dok kod mobilnog bankarstva trgovac ne kreditia nego daje popust na kupovinu po osnovu nekog ostvarenog prometa/prava/promocije i sl
- čekova uskoro neće biti
- mobilno bankarstvo daje trgovcu uvid u vaše navike i može da personalizuje ponudu (mada sam ja protiv ovoga , ne volim "big brother" ni u kakvom obliku ali šta da se radi) i da ponudi čak i posebne popuste samo određenoj grupi kupaca Sa druge strane, na osnovu obaveštenja o promocijama i personalizovanim ponudama moguće je da kupite nešto a da čak i ne odete u hiper/giga/mega/market/kuću-šta-već

itd itd

Opet kažem, ovo su više neke moje pretpostavke na osnovu informacija koje sam sticajem okolnosti pokupio i nekih stvari koje sam video. Da li će sve ovako teći zavisi koliko od Telenora toliko i od trgovačkih kuća, koliko uopšte imaju potrebu da sve što im se nudi na tacni iskoriste "do koske".
[ hitler2013 @ 12.05.2013. 21:52 ] @


Ne treba mi otpremnina, nek se nose i oni i otpremnina u .....



ja mislim da trebaš uzeti sve što ti pripada .......
[ kalimero 011 @ 12.05.2013. 21:53 ] @
Citat:
amaama:Ideja nije nova, ali karakteristično za Srbiju je potreba da se zamene čekovi (koji će biti trajno ukinuti u svim bankamado kraja godine)...
Citat:
amaama:- čekova uskoro neće biti

Otkud ti ovo? Čekovi će u Srbiji još dugo "živeti" čak i kao sredstvo beskamatnog odloženog plaćanja, a daleko od toga da će biti trajno ukinuti.
[ amaama @ 14.05.2013. 16:51 ] @
Citat:
Otkud ti ovo? Čekovi će u Srbiji još dugo "živeti" čak i kao sredstvo beskamatnog odloženog plaćanja, a daleko od toga da će biti trajno ukinuti.


Da li je poček uopšte beskamatan je i duga i druga priča, ali odkud mi ovo o ukidanju ?
Ja ne umem ukratko da ispričam, zato sledi pooodugačko obrazloženje,

Ček je gotovinsko sredstvo plaćanja. Izdavanje čeka bez pokrića je krivično delo. Tačka.
Tako je po Zakonu i tako je ne samo kod nas nego apsolutno svuda u svetu.
A ipak niko sem nas ne koristi ček "na odloženo" ?
Gde je kvaka, zašto u svetu ne koriste ček na isti način kao mi ?

Evo u čemu je fora. Primetili ste da svi kažu čekovi Intesa banke, KBC banke, Agrobanke... Kod nas ček u stvari plaća banka, a ne izdavalac čeka ! Toga u svetu nema, niti je ikad bilo, za ček oduvek odgovara samo izdavalac, ako nema para na računu u momentu naplate ček će biti odbijen od strane banke, banka nema nikakvu obavezu prema donosiocu čeka. A kod nas banka ček svog klijenta donosiocu isplaćuje odmah, zato je uvek naplativ. Tek onda pokušava naplatu od tog tog istog klijenta, pa ako trenutno nema para na računu nastaje čuveni "nedozvoljeni minus". Za strance (a i za svakog ekonomistu) je taj termin apsolutno neshvatljiv i nenormalan. Banke to nemoguće stanje dozvoljavaju, naravno, zbog monustruozne kaznene kamate i zato što smo i dalje u principu, i pored velike bede, prilično odgovorni i uglavnom na kraju izmirimo nekako svoje dugove.

Pokušano je to da bude rešeno čini mi se 2010. godine, tada je zabranjeno da banke eskontuju čekove građana sa "budućim" datumom dospeća. Do tada su trgovci uzimali čekove i eskontovali ih kod banaka, s tim da su korigovali cenu za plaćanje čekovima za % eskonta. Eskont čekova građana je zabranjen, ali država nije smela da se meša u odnos kupac-prodavac, tj. ko sme da zabrani prodavcu da prihvati ček kako god da je napisan ako on to hoće. Računalo se da prodavci neće imati interes da primaju čekove "na odloženo" ako ne mogu da ih eskontuju. Od tada, jedino AIK banka (a neko pominje i Univerzal) eskontuje čekove građana na foru deponovanja (uglavnom kod registracije vozila, za račun nekih osiguranja) i to država i NBS toleriše a da niko ne zna razlog !!!!. Čekove građana su dugo eskontovale i neki trgovački lanci (pa i kod već pomenute banke), ali su prestali to rade jer su jednostavno čekanje naplate prebacili na dobavljače, tj. plaćaju im u rokovima 120, 180 pa i više dana. Tako im je bilo jeftinije i profitabilnije. Sada je i plaćanje dobavljačima limitirano na 60 dana što će (iako i ovo može da se zaobiđe) umnogome pomoći trgovcima da se odluče da smanje ako ne i ukinu "poček" prodaju, a poček će nestati sigurno onog momenta kad bude izričito zabranjeno da banka unovči ček bez pokrića svog klijenta. Tada će čekovi postati apsolutno beskorisni.

Zašto se ta zabrana ne donese koliko ujutru ? Pa zato što su čekovi još uvek direktno vezani za neku socijalnu dimenziju našeg društva tačnije rečeno za preživljavanje, zato što bi ogroman broj ljudi prakitčno momentalno morao da bude krivično gonjen zbog izdavanja čekova bez pokrića (jer u momentu dospeća nemaju novac na računu), što bi to zbog značajne novčane mase izdatih a nedospelih čekova napravilo poremećaj i kod banaka, zato što bi gotovo sigurno u tom momentu uticalo na drastično smanjenje svake prodaje, čak i hrane...

Ipak, prema informacijama koje sam dobijao u banci, čekovi (na poček) će do kraja godine otići u istoriju, ako ni zbog čega drugog zbog insistiranja npr MMFa i drugih poverilaca Srbije. Ovakav način kreditiranja, "sive" novčane mase, nije moguće kontrolisati, nema ga u bilansima države. To se njima ne sviđa. Iako mi ne želimo da se odreknemo počeka, oni nas teraju i nateraće nas da to uradimo.

Mogao sam kao odgovor da napišem samo ovaj poslednji pasus, ali eto, došlo mi da se malo raspišem, cenim da na ovakvom forumu ovakve skribomane ioanko niko ne čita, pa da se malo opustim. Mislim, ako preteram, admin će da "skrati"... Ako (pro)čita... :-)
[ ivan.mojsilovic @ 14.05.2013. 17:00 ] @
^ Sjajan post.
[ kalimero 011 @ 14.05.2013. 17:16 ] @
Citat:
amaama: Da li je poček uopšte beskamatan je i duga i druga priča, ali odkud mi ovo o ukidanju ?
Ja ne umem ukratko da ispričam, zato sledi pooodugačko obrazloženje,
...
Ipak, prema informacijama koje sam dobijao u banci, čekovi (na poček) će do kraja godine otići u istoriju, ako ni zbog čega drugog zbog insistiranja npr MMFa i drugih poverilaca Srbije.

OK, neću polemisati o svemu što si napisao, mene je prvenstveno zanimalo otkud ta eksplicitna tvrdnja da se čekovi ukidaju. Sad si malo ublažio ovim da misliš na čekove na poček, ali ni ta informacija koju si dobio u banci nije tačna. Ne razmišlja se o izmeni propisa kojim bi se ukinuli čekovi kao sredstvo plaćanja, a što se tiče korišćenja čeka za beskamatno (jeste beskamatno) plaćanje na odloženo, ni tu se ne planira ništa, pogotovu ne do kraja godine. Pokušano je 2004/2005. pa zatim 2010, ali bezuspešno.
[ ivan.mojsilovic @ 14.05.2013. 17:31 ] @
^ na osnovu cega tvrdis?
[ kalimero 011 @ 14.05.2013. 17:34 ] @
^
Na osnovu informacija koje imam.
[ ivan.mojsilovic @ 14.05.2013. 17:41 ] @
A izvor je?
[ kalimero 011 @ 14.05.2013. 17:43 ] @
^
Nisi tražio izvor za inicijalnu tvrdnju o ukidanju čekova?
[ ivan.mojsilovic @ 14.05.2013. 17:51 ] @
Nisam jer je covek rekao da je izvor banka u kojoj radi.
[ kalimero 011 @ 14.05.2013. 18:15 ] @
^
Nije, čovek je to rekao tek pošto sam ja pitao otkud tako decidirane tvrdnje. Ja se ne bih ni javljao da je pisalo "ja mislim..." ili "u KBC banci sam čuo...", ali mislim da je potrebno kada se tvrdi tako nešto bez argumenata to demantovati na isti način. Elem, ti i ostali ovde možete da prihvatite kao validno bilo koje od dva tvrđenja...
[ ivan.mojsilovic @ 14.05.2013. 18:29 ] @
Pa eto ti si pitao, covek je odgovorio. Sad ja tebe pitam, pa i ti odgovori.
[ Java Beograd @ 14.05.2013. 18:30 ] @
@amaama
zaboravio si jednu jako važnu činjenicu: limitan iznos na čeku. Sve bi bilo drugačije da je iznos na čeku slobodan. Onda banke ne bi ni u ludilu prihvatile da uvek isplaćuju ček.
A sada, stvari stoje tako, da kad odeš i ponizno zamoliš za 10 čekova, bankaruša pogleda tvoja primanja, kretanje stanja na računu, preračuna 5.000 din x 10 čekova i kaže "može" ili kaže "možemo da Vam damo samo 6 čekova"
[ kalimero 011 @ 14.05.2013. 18:55 ] @
Citat:
ivan.mojsilovic: Pa eto ti si pitao, covek je odgovorio. Sad ja tebe pitam, pa i ti odgovori.

Nije to isto, a verujem (sudeći po onome što si pisao na ES-u) da ti razumeš u čemu je razlika. Elem, meni je sasvim dovoljno da smo došli do toga da je izvor tvrdnji da će čekovi biti ukinuti neko iz KBC banke, a ti slobodno smatraj da je ovo što sam ja napisao neutemeljeno.
[ bantes9 @ 14.05.2013. 19:21 ] @
@kalimero 011, ivan.mojsilovic

Vreme ce pokazati, sta ce biti sa cekovima, iskreno ne vidim mogucnost skorog ukidanja cekova jer dosta ljudi zahvaljujuci tome prezivljava. Ok postoje kreditne kartice, sve vise banaka ih nudi, cak su sada u manjini one sa revolving otplatom (ciju otplatu zovem mrvta petlja, jer se ne uzima fiksan deo vec obicno 5 ili 10% od ostatka duga i koliko god da otplacujete nikako da stignete na 0). Svaka od navedenih kartica nudi neke pognosti, recimo placanje na rate bez provizije u odredjenim radnjama sa kojima banka ima Ugovor, popuste....

Misljenje o cekovima sam napisao, gledajuci standard u Srbiji, bez uplitanja prica o funkcionisanju finansija jedne drzave, banaka....
[ ravni @ 14.05.2013. 22:25 ] @
Citat:
...ako ni zbog čega drugog zbog insistiranja npr MMFa i drugih poverilaca Srbije. Ovakav način kreditiranja, "sive" novčane mase, nije moguće kontrolisati, nema ga u bilansima države. To se njima ne sviđa.
Jadan je taj MMF ako ga brinu cekovi iz Rodica i Tempa.
[ ventura @ 14.05.2013. 23:04 ] @
Citat:
ravni: Jadan je taj MMF ako ga brinu cekovi iz Rodica i Tempa.

Kada značajan procenat javne potrošnje ide preko takvih čekova, onda ga itekako brine.
[ Braksi @ 15.05.2013. 22:35 ] @
Citat:
Java Beograd:
@amaama
zaboravio si jednu jako važnu činjenicu: limitan iznos na čeku. Sve bi bilo drugačije da je iznos na čeku slobodan


Bilo bi jos bolje da kad otvoris racun u banci da ti banka da sifru od trezora.

Elem, nije niko do kraja objasnio cinjenicu da zakon ne dozvoljava izmene uslova kredita, ali isto tako kredit je potrazivanje banke pa mora uci u stecajnu masu ?

Ventura, nisam siguran da cb osigurava bas sve poslove neke banke vec verovatno odredjen deo deposita gradjana.
[ amaama @ 15.05.2013. 22:45 ] @
Čisto da objasnim ponešto iz mog litanija tj. pisanija.

O ukidanju čekova nisam čuo tek tako ni od koga u banci nego je to dolazilo više puta u okviru informacije uz izmene u procedurama, konkretno procedure o izdavanju čekova. Banke striktno funkcionišu po propisanim pravilima koje se zovu procedure za rad (uputstva) i koje se tiču apsolutno svega i svačega (gore nego u vojsci) a koja se dobijaju i menjaju skoro pa svakodnevno na osnovu uputstava, zahteva, uredbi NBS i zakona, odluka UO banke, nekih sektora u banci i koga sve već ne. Tako svaka banka ima i svoje procedure za rad sa čekovima (kako se izdaju, pod kojim uslovima, realizuju, poništavaju, odlažu, evidentiraju, bla bla, koliko da mučiš klijenta, koju krvnu grupu da mu tražiš itd...) Npr. pretposlednje upustvo u ex-KBC je bilo upravo uvođenja limita za čekove na iznos (tj. broj čekova) na visinu ličnog dohotka (pre je to bilo liberalnije). Poslednje uputstvo je bilo ukidanje izdavanja čekova (pre par dana). To ukidanje je odavno pripremano na osnovu preporuke NBS, nezavisno od prodaje banke. Čekove u nekoj većoj količini (kome trebaju) možete dobiti još uvek u Poštanskoj (pitajte penzionere), a u visini zarade mislim u ne više od 5-6 banaka (Intesa, Raiffeisen...) Ostale banke su prestala da ih izdaju. Kad NbS konačno odluči da donese odluku da se Zakon striktno poštuje tj. da banka ne sme da realizuje (plati) ček ako klijent u tom trenutku nema para na računu, nema potrebe da se čekovi kao sredstvo plaćanja formalno ukidaju (i ne treba) ali njihova upotreba "na poček" više neće biti realna. Nema veze da li je ček limitiran na 5000 ili ne, ako nema para na računu biće nenaplativ dok ne bude "pokriven". Samim tim predvidivost, sigurnost naplate se gubi. Toliko o tome.

Kako stvari sada stoje, kada će ta odluka biti doneta je u biti politička a ne ekonomska odluka. Za sada je najavljena za kraj ove godine. Da li će tako i biti, videćemo, kao što neko već reče. Ništa je ne mogu da garantujem i tvrdim da će biti 100% bez obzira na prilično verodostojan izvor. Svašta se kod nas izmeni, promeni očas posla pa što ne bi i to, više puta je već odlagana ta odluka, što ne bi još koji put.

Sa druge strane Telenor je svoj početak rada kao banke najavio upravo za 1.1.2014. Već sam par postova ranije pisao da su kartice omanule/neprimenjljive kao zamena za čekove, i kako će možda Telenor sa svojim ultrabrzim mikrokreditima konačno uspeti u tome. Hoću da kažem da sam skeptičan prema ideji da je Telenor raspoložen da uđe u bankarstvo ako nije pripremio siguran ulazak na bilo koji način, dakle ako nešto za svaki slučaj nije dogovoreno sa nekim, negde. Biti inovativan i nov je ok (mobilno bankarstvo) ali lepo je imati i neku siguricu (mikrokrediti sa ultrabrzim odobravanjem umesto počeka). Videćemo.
[ Java Beograd @ 16.05.2013. 08:15 ] @
Zakon o čekovima bi morao da se promeni u smislu da:
- ček može naplatiti treće lice
- ček bez pokrića se ne može naplatiti
- limit na čeku mora biti veći od smešnih 5.000 din

E, onda će i dalje biti čekova, ali manipulacija čekoviam će biti skroz drugačija.
[ Braksi @ 16.05.2013. 09:54 ] @
Java ja tebe potpuno razumem i moj odgovor je da cekove treba ukinuti. To je potpuno prevazidjen nacin placanja.

Sad ti kazes, ali narod nema para i zivi od placanja u cekovima. Nema problema, za to postoje kreditne kartice koje se odobravaju ili ne odobravaju sa dozvoljenom sumom i sve transakcije se obracunavaju u sekundi putem informacionog sistema. Cekovi, treca lica, papiri, pokrice, o cemu ti pricas covece ? Pa nije ovo 16. vek ?

A ako si mislio da zjb banku onda vazi, srecno i pisi kako je bilo...
[ Java Beograd @ 16.05.2013. 10:21 ] @
Citat:
Braksi: Java ja tebe potpuno razumem i moj odgovor je da cekove treba ukinuti. To je potpuno prevazidjen nacin placanja.

Sad ti kazes, ali narod nema para i zivi od placanja u cekovima. Nema problema, za to postoje kreditne kartice koje se odobravaju ili ne odobravaju sa dozvoljenom sumom i sve transakcije se obracunavaju u sekundi putem informacionog sistema. Cekovi, treca lica, papiri, pokrice, o cemu ti pricas covece ? Pa nije ovo 16. vek ?

A ako si mislio da zjb banku onda vazi, srecno i pisi kako je bilo...
Ma jok, pogrešnom si se obratio. Nisam ja pokrenuo temu, niti ja tvrdim da čekove treba ukinuti. Moj post je u smislu potenciranja razlika u definiciji čeka - onakav kakav je kod nas u odnosu na ono kakav je u zemljama sa razvijenim finansijskim sistemima.
Ja lično čekove koristim retko, ali uvek u kontekstu beskamatnog kredita na više rata: TV na dvanaest rata, registracija auta na 6 rata i slično.

Ali jedno je sigruno: trgovac koji prima ovakve uplate ( "na 12 čekova" ) je kamatu već uračunao u cenu proizvoda. Glupo je da ja lično budem "veći katolik od pape" pa da umesto da dam 12 čekova, to platim revolving ili kojom drugom karticom pa onda kamatu platim dva puta: već uračunatu, a onda još i banci. Dakle, dok god mogu da dobijem čekove od svoje banke, i dok god postoji ovakav oblik transakcije čekovima, ja ću to da koristim, u svoju korist.

Kad i ako se ukinu ovakvi čekovi, realno je očekivati da kamata ne bude ukalkulisana u cenu. A ja ću već probati da nađem neki drugi oblik plaćanja, za mene najpovoljniji.
[ Braksi @ 16.05.2013. 10:42 ] @
haos radja haos, vi to nikako da shvatite u Srbiji i da vec jednom prestanete da izmisljate toplu vodu i pocnete da zivite kao sav normalan svet.

Naravno da ce trgovac da uracuna premiju za rizik u cenu kad mu ti das tvoje cekove za 12 meseci, bas on zna sta ce biti sa tobom za 12 meseci. Zato su ljudi izmislili banke i ostale fin. institucije koje su tu da preuzmu rizik i naplate premiju. Banka je ta koja procenjuje kredibilitet svojih klijenata, a prodavcevo je smo da ti proda robu i naplati cenu !
[ kalimero 011 @ 16.05.2013. 12:25 ] @
Citat:
amaama: Poslednje uputstvo je bilo ukidanje izdavanja čekova (pre par dana). To ukidanje je odavno pripremano na osnovu preporuke NBS, nezavisno od prodaje banke.

Uputstvo o ukidanju čekova je verovatno stiglo od nadležnih u banci. Narodna banka Srbije nije izdala nikakvu preporuku koja se odnosi na ukidanje čekova.
Citat:
amaama:Kad NbS konačno odluči da donese odluku da se Zakon striktno poštuje tj. da banka ne sme da realizuje (plati) ček ako klijent u tom trenutku nema para na računu,...

Narodna banka Srbije ne može niti sme da "donese odluku da se Zakon striktno poštuje". Zakon MORA da se poštuje i poštuje se, kako Zakon o čeku, tako i Krivični zakonik. Narodna banka Srbije može da inicira izmenu zakona, donosi odluke iz svoje nadležnosti i daje uputstva, ali u skladu sa zakonima koji su na snazi.
Citat:
amaama:Za sada je najavljena za kraj ove godine.

Ja ću opet da naglasim da niko nije najavio ukidanje čekova, niti se tako nešto planira.
Citat:
Java Beograd: Zakon o čekovima bi morao da se promeni...

Zakon o čeku je poslednji put menjan 1996. godine, a datira iz... Navešću ti poslednji član istog ;) :
Citat:
Član 31
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu FNRJ".

[ ravni @ 16.05.2013. 23:24 ] @
Citat:
Kada značajan procenat javne potrošnje ide preko takvih čekova, onda ga itekako brine.
Pre bih tu potrosnju nazvao privatnom, ali kako god. Bas me intereuje kako ce ispasti to sa Telenor bankom, koji im je poslovni model. Svi bi nesto da zarade od tih mobilnih, a oni bi duplo:)
[ amaama @ 17.05.2013. 07:47 ] @
Citat:
Ja ću opet da naglasim da niko nije najavio ukidanje čekova, niti se tako nešto planira.

Dobro, neka ostane na tome. Ja sam rekao odakle mi informacije, ogradio se da je u ovoj državi sve moguće pa i da po 100ti put odustanu od ove odluke, dakle ni za šta nikada ne tvrdim da će se 100% dogoditi. Bilo bi lepo ako bi i ti rekao odakle ti informacija i zašto si tako decidno siguran u to što tvrdiš, ali ako ne želiš ili smatraš da je tvoja reč dovoljna, ok, opet je u redu. Mislim da nema smisla da dalje produžavamo priču na ovu temu, što se tiče mene ovde stajem. Biće šta bude, kad bude. Mada bih voleo da ti budeš u pravu.

Citat:
Narodna banka Srbije ne može niti sme da "donese odluku da se Zakon striktno poštuje". Zakon MORA da se poštuje i poštuje se, kako Zakon o čeku, tako i Krivični zakonik. Narodna banka Srbije može da inicira izmenu zakona, donosi odluke iz svoje nadležnosti i daje uputstva, ali u skladu sa zakonima koji su na snazi.

Mda... Recimo da bi tako trebalo da bude. Ali nije. Evo primer:
Od 1.2.2012. po ZAKONU o privrednim društvima odnosno njegovom članu 25, privredna društva NISU dužna da koriste pečat (dovoljan je potpis ovlašćenog lica) u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva.
Banke se ipak pridržavaju NBS "ODLUKE o uslovima i načinu otvaranja, vođenja i gašenja računa kod banke" po kojoj je pečat i dalje obavezan. Što znači NBS nije uskladila svoju Odluku za Zakonom, a eto SVE banke se pridržavaju te odluke... Pazi - odluke, ne uredbe, ne pravilnika, ne zakona ... odluke ! Probaj da u bilo kojoj banci otvoriš tr račun preduzeća bez pečata, ili da predaš naloge za plaćanje bez pečata. Više o svemu ovome imaš na http://blog.pticek.com/o-pecatu-firme/. Čovek je pokušao da istera da se Zakon poštuje, nije uspeo. Toliko o tome ko je u Srbiji jači - Ustav i Zakoni ili NBS i njene odluke. Za svaku banku je "starija" odluka jer je NBS ta institucija koja je kontroliše i koja može da je zatvori, pa praktično, kad hoće (trebali da navodim primere za to?), a za kršenje zakona je to malo drugačija priča i pitanje... I nije ovo jedini slučaj neusklađenosti sa Zakonima ove zemlje (npr. transfer novca sa Kosovom se praktično od početka nesmetano obavlja, da li si se pitao kako ?) Prema tome...

Pretpostavljam da ćeš opet ponoviti svoju tvrdnju i reći da sve što sam napisao nije tačno, tako da nemam nameru da dalje polemišem, stičem utisak da su tvoje tvrdnje samo "kontra" onome što napišem, ali iskreno, iskreno želim da TI budeš u pravu. Kad tad. Bilo bi dobro da ti budeš u pravu za sve nas, da svi poštuju Zakone ove države, verovatno bi nam svima tada bilo makar "za nijansu" bolje. Ali... Stariji su govorili da "riba od glave smrdi", pa dok u državi Srbiji stalno nešto "bude trulo", ni za šta u ovom društvu ne treba tvrditi da je 100% tačno ili da je apsolutna istina, a kamoli verovati da se bilo koji Zakon poštuje, da će nešto sigurno biti ili sigurno neće biti. Sigurno je samo da ništa nije sigurno.

Od mene skribomana, dosta. Pozdrav.

[ kalimero 011 @ 17.05.2013. 10:21 ] @
^
Pre svega:
Citat:
Pretpostavljam da ćeš opet ponoviti svoju tvrdnju i reći da sve što sam napisao nije tačno, tako da nemam nameru da dalje polemišem, stičem utisak da su tvoje tvrdnje samo "kontra" onome što napišem,...

Ja ti se iskreno izvinjavam ako si stekao utisak da kontriram radi kontriranja, nije mi to bila namera. Međutim, mislim da je (čak i u sredstvima masovne komunikacije kao što je forum) potrebno ne izlaziti olako sa tvrdnjama koje na bilo koji način mogu uzrokovati nestabilnost, a na finansijsko tržište sam posebno osetljiv. Elem, dalje:
Citat:
Bilo bi lepo ako bi i ti rekao odakle ti informacija i zašto si tako decidno siguran u to što tvrdiš, ali ako ne želiš ili smatraš da je tvoja reč dovoljna, ok, opet je u redu.

Niko ne mora da mi veruje na reč, napisao sam već da sve što napišem slobodno smatrajte za neutemeljeno ako je ovde od sada uslov da se ostave konkretni podaci o izvoru informacija.
Citat:
Mda... Recimo da bi tako trebalo da bude. Ali nije. Evo primer:...

Moj odgovor se odnosio na ovo:
Citat:
amaama: Kad NbS konačno odluči da donese odluku da se Zakon striktno poštuje...

a ti ovde otvaraš sasvim drugu temu, tumačenje člana 25. Zakona o privrednim društvima. To što banke traže pečat ne znači da je odluka NBS "jača" od zakona nego da se niko nije potrudio da na sudu dobije presudu da je taj zahtev banke u suprotnosti sa zakonom i to iz vrlo jednostavnog razloga - mnogo je lakše staviti pečat. Možemo da polemišemo i o tome, ali bih voleo da pre toga kažeš na šta si konkretno mislio kad si napisao da NBS treba da "donese odluku da se Zakon striktno poštuje", koji zakon, koje odredbe i kako bi izgledala ta odluka NBS?
[ ivan.mojsilovic @ 17.05.2013. 10:30 ] @
^trol. Ako neces da kazes odakle ti info i smatras da je to nebitno na forumu, onda samo trolujes.
[ kalimero 011 @ 17.05.2013. 11:01 ] @
^
Citat:
...i smatras da je to nebitno na forumu...

Ja sam napisao:
Citat:
Međutim, mislim da je (čak i u sredstvima masovne komunikacije kao što je forum) potrebno ne izlaziti olako sa tvrdnjama koje na bilo koji način mogu uzrokovati nestabilnost,...

a ti izvoli citiraj gde sam napisao da smatram da je nebitno.
[ ivan.mojsilovic @ 17.05.2013. 11:07 ] @
Citat:
kalimero 011:
Niko ne mora da mi veruje na reč, napisao sam već da sve što napišem slobodno smatrajte za neutemeljeno ako je ovde od sada uslov da se ostave konkretni podaci o izvoru informacija.

[ kalimero 011 @ 17.05.2013. 12:56 ] @
^
Vidi, ja sam potpuno siguran da si ti sposoban da shvatiš razliku između "nebitno" i ovoga što si citirao, a zašto pišeš to što pišeš to je već drugo pitanje.
[ amaama @ 17.05.2013. 13:15 ] @
Citat:
kalimero 011:
^
Pre svega:
Citat:
Pretpostavljam da ćeš opet ponoviti svoju tvrdnju i reći da sve što sam napisao nije tačno, tako da nemam nameru da dalje polemišem, stičem utisak da su tvoje tvrdnje samo "kontra" onome što napišem,...

Ja ti se iskreno izvinjavam ako si stekao utisak da kontriram radi kontriranja, nije mi to bila namera. Međutim, mislim da je (čak i u sredstvima masovne komunikacije kao što je forum) potrebno ne izlaziti olako sa tvrdnjama koje na bilo koji način mogu uzrokovati nestabilnost, a na finansijsko tržište sam posebno osetljiv. Elem, dalje:
Citat:
Bilo bi lepo ako bi i ti rekao odakle ti informacija i zašto si tako decidno siguran u to što tvrdiš, ali ako ne želiš ili smatraš da je tvoja reč dovoljna, ok, opet je u redu.

Niko ne mora da mi veruje na reč, napisao sam već da sve što napišem slobodno smatrajte za neutemeljeno ako je ovde od sada uslov da se ostave konkretni podaci o izvoru informacija.
Citat:
Mda... Recimo da bi tako trebalo da bude. Ali nije. Evo primer:...

Moj odgovor se odnosio na ovo:
Citat:
amaama: Kad NbS konačno odluči da donese odluku da se Zakon striktno poštuje...

a ti ovde otvaraš sasvim drugu temu, tumačenje člana 25. Zakona o privrednim društvima. To što banke traže pečat ne znači da je odluka NBS "jača" od zakona nego da se niko nije potrudio da na sudu dobije presudu da je taj zahtev banke u suprotnosti sa zakonom i to iz vrlo jednostavnog razloga - mnogo je lakše staviti pečat. Možemo da polemišemo i o tome, ali bih voleo da pre toga kažeš na šta si konkretno mislio kad si napisao da NBS treba da "donese odluku da se Zakon striktno poštuje", koji zakon, koje odredbe i kako bi izgledala ta odluka NBS?


Ok, prihvatam izvinjenje. Izvini i ti ako si moja objašnjenja i informacije shvatio kao olake tvrdnje. Ja stvarno ne znam da drugačije razgovaram osim na osnovu nekih činjenica za koje iznesem i izvor, da li ti to prihvataš kao verodostojan izvor je drugo pitanje, to je tvoja lična odluka. Poštujem pravo na različito mišljenje i tumačenje iznetog, ali mislim da nema mesta oceni da uznemiravam tržište, posebno ne finansijsko.

Što se tiče drugog dela tvog odgovora - mislim da nije korektno da se igramo žmurke. Ponoviću šta si napisao:
Citat:
Narodna banka Srbije ne može niti sme da "donese odluku da se Zakon striktno poštuje". Zakon MORA da se poštuje i poštuje se, kako Zakon o čeku, tako i Krivični zakonik. Narodna banka Srbije može da inicira izmenu zakona, donosi odluke iz svoje nadležnosti i daje uputstva, ali u skladu sa zakonima koji su na snazi.

Ja sam ti pružio konkretan primer da to nije tako, na konkretno pitanje dao sam konkretan odgovor. Nikakvu drugu temu ne otvaram, nikakve veze nema što je to član 25., pokazano je da se banke upravljaju po odluci NBS a ne po zakonu države Srbije, tačnije NBS NIJE USKLADILA ODLUKU SA ZAKONOM, i to nije jedina odluka/uputstvo koje nije delom ili u potpunosti usklađeno sa nekim zakonom. Tačka. Da budem pošten, NBS nije usamljen slučaj, ni sama država ne može da se dogovori sa sobom i ima tušta i tma zakona koji su u koliziji jedni sa drugima, ili sa Ustavom. Da li treba i to da navodim, ili ćemo se složiti da je tako.

Što se tiče onoga "konkretno", tj. koji zakon, koja odredba (valjda član), i kako bi izgledala odluka, evo :

-> Zakon o čeku

-> član 4 koji doslovce glasi
"Ček se sme trasirati samo na ono lice (čl. 2 ovog zakona) kod kojeg trasant ima pokriće kojim može raspolagati putem čeka na osnovu izričinog ili prećutnog sporazuma sa tim licem.
Trasant koji izda nepokriven ček dužan je dati imaocu čeka potpuno obeštećenje"
Ključno je "ima pokriće". Da li zaista treba ovo da se objašnjava ? Da zaključim, kada "tamo gore" "neko", "negde", "nekad", odluči da se ovo striktno primenjuje, NBS će odlukom ili uputstvom "uputiti" banke da više ne mogu da plaćaju ček za svog klijenta. Posledice svega toga sam objasnio u prethodnim postovima. Termin kada bi to trebalo (kažem trebalo, ne i da će 100% biti) da bude sam već napisao. Do tada će banke plaćati čekove svojih klijenata pomažući im da krše zakon, a za to će im naplaćivati zverske zatezne kamate.

-> Kako će odluka izgledati je malo čudno pitanje (pa ne pišem ja odluke pobogu), ali imaš na sajtu NBS kako je izgledala odluka iz 2010 u vezi zabrane eskonta čekova građana pa mislim da ćeš imati jasnu sliku.

Što se tiče mene ovo je poslednji mail na ovu temu.


[Ovu poruku je menjao amaama dana 17.05.2013. u 14:26 GMT+1]
[ kalimero 011 @ 17.05.2013. 17:30 ] @
^
Opet, pre svega:
Citat:
Ti si pobedio.

O kakvoj se pobedi radi? Ja ne učestvujem ovde u diskusijama zato što mi je potrebno da "pobedim" u nekom virtuelnom nadmetanju, kakva bi uopšte bila korist od toga kad je sve ovo (bar sa moje strane) potpuno anonimno i ne postoji način da se user "kalimero 011" poveže sa realnim životom? Ovaj nalog sutra može da nestane tj. prestane da "živi" na ovom forumu i čemu onda neke "pobede"? Elem, ja sam već napisao zašto sam uopšte počeo da komentarišem - eksplicitno si napisao nešto što nije tačno, ja eksplicitno demantovao u želji da onima koji čitaju bude jasno da postoji i informacija koja je potpuno suprotna od one koju si ti dao.
Dalje:
Citat:
Ja sam ti pružio konkretan primer da to nije tako, na konkretno pitanje dao sam konkretan odgovor. Nikakvu drugu temu ne otvaram, nikakve veze nema što je to član 25., pokazano je da se banke upravljaju po odluci NBS a ne po zakonu države Srbije, tačnije NBS NIJE USKLADILA ODLUKU SA ZAKONOM, i to nije jedina odluka/uputstvo koje nije delom ili u potpunosti usklađeno sa nekim zakonom.

Da, samo što te ja nisam pitao za bilo koji primer, već za ono što si (opet eksplicitno) tvrdio, a to je da se krše Zakon o čeku i Krivični zakonik. Ta odluka o kojoj ti pišeš nije usklađena sa zakonom i to jeste odgovornost NBS, ali su banke DUŽNE da poštuju zakon, a ne odluku. Drugo, postoje tumačenja (sa kojima se ja ne slažem, ali postoje) da se taj treći stav člana 25. može tumačiti i na taj način da pečat može da se zahteva od privrednog društva od strane trećih lica, pod određenim uslovima. Elem, što se tiče Zakona o čeku:
Citat:
-> član 4 koji doslovce glasi
"Ček se sme trasirati samo na ono lice (čl. 2 ovog zakona) kod kojeg trasant ima pokriće kojim može raspolagati putem čeka na osnovu izričinog ili prećutnog sporazuma sa tim licem.
Trasant koji izda nepokriven ček dužan je dati imaocu čeka potpuno obeštećenje"

ovaj član se NE KRŠI, upravo zbog ovoga - ...kod koga trasant ima pokriće kojim može raspolagati putem čeka na osnovu izričnog ili prećutnog sporazuma sa tim licem. Lice iz člana 2 (trasat) je BANKA i svaki korisnik usluga banke koji raspolaže čekovima ima pokriće. Ukoliko nema sredstava na računu, postoje institucije "dozvoljenog" i "nedozvoljenog" minusa koje predstavljaju IZRIČITI sporazum sa bankom i ček bez pokrića se sa ovako formulisanim zakonom u zemlji Srbiji praktično ne može izdati. Tako da:
Citat:
Ključno je "ima pokriće". Da li zaista treba ovo da se objašnjava ?

treba da se objašnjava, šta po tebi znači "nema pokriće"?
Citat:
...NBS će odlukom ili uputstvom "uputiti" banke da više ne mogu da plaćaju ček za svog klijenta.

Hoćeš da kažeš da će NBS zabraniti bankama da nude usluge koje sam gore naveo? Može, ali to nema veze sa zakonom, a nešto mi se čini da ni banke ne bi bile baš oduševljene da im profit po osnovu kamata na navedene "minuse" neko uskrati.
Citat:
Do tada će banke plaćati čekove svojih klijenata pomažući im da krše zakon, a za to će im naplaćivati zverske zatezne kamate.

Već sam napisao, zakoni se u ovom slučaju ne krše, a naravno da banke gledaju da zarade što je moguće više.
Citat:
-> Kako će odluka izgledati je malo čudno pitanje (pa ne pišem ja odluke pobogu), ali imaš na sajtu NBS kako je izgledala odluka iz 2010 u vezi zabrane eskonta čekova građana pa mislim da ćeš imati jasnu sliku.

Verovatno misliš na 2004. godinu. Ta odluka mi je dobro poznata, ali ona se odnosi direktno na nešto što je nadležnost NBS. Ja sam te pitao kako bi izgledala odluka kojom treba da se promeni zakon, pošto je to nemoguće.



[ newtesla @ 18.05.2013. 11:48 ] @
Citat:
ivan.mojsilovic:
^trol. Ako neces da kazes odakle ti info i smatras da je to nebitno na forumu, onda samo trolujes.


Prepoznao svoj svoga - ili je to samo onaj psihološki filter preko očiju koji te tera da u svakome prepoznaš svoje mane :P #nohardfeelingZ
[ ivan.mojsilovic @ 18.05.2013. 11:52 ] @
Ne znam. Pokazi moje pausalne i neosnovane izjave za koje sam tvrdio da nisu takve pa da se izvinim ko presednici :)
[ Braksi @ 19.05.2013. 08:58 ] @
amama,

koliko sam razumeo banke u Srbiji vise ne garantuju za cekove, a ako i izdavanje ceka bez pokrica nije prekrsaj onda je jasno da je sav rizik na primaocu ceka. Po meni to je nedopustivo. Sta je problem sa izdavanjem revolving kartica koje savrseno menjaju cek ?
[ ivan.mojsilovic @ 19.05.2013. 09:29 ] @
Kamata. Nemaju sve prodavnice dilove sa bankama za bezkamatno placanje u ratama a kamata na revolving krece od 1.9% mesecno.
[ kalimero 011 @ 19.05.2013. 09:36 ] @
Citat:
Braksi:koliko sam razumeo banke u Srbiji vise ne garantuju za cekove,...

Za ovo o čemu pričamo (čekovi građanja koje im banke izdaju limitirano) garantuju i to zbog onoga što sam gore napisao.
Citat:
Braksi: ...ako i izdavanje ceka bez pokrica nije prekrsaj...

Izdavanje čeka bez pokrića je krivično delo po članu 228 stav 2 Krivičnog zakonika.
Citat:
Braksi:..Sta je problem sa izdavanjem revolving kartica koje savrseno menjaju cek ?

Kao što reče @ivan.mojsilovic, kamata.
[ Braksi @ 19.05.2013. 09:45 ] @
cekajte samo malo,

dilovi prodavnica sa bankama za beskamatno placanje ? Pa sta prodavnicu interesuje, pa nije prodavnica finansijska institucija. Dodjes, kupis, platis i dovidjenja. Zar u Srbiji ne postoje ispostave finansijskih firmi u marketima koja nude finansiranje kupovine robe ?
[ ivan.mojsilovic @ 19.05.2013. 09:52 ] @
I sad ti sebe smatras za ozbiljnog sagovornika :)

Naravno da prodavnicu interesuje da li ces pare potrositi kod njih ili kod konkurencije. A posto para nema puno, rade sve sto im padne na pamet da privuku ljude (doduse dobavljaci su ti koji na kraju kreditiraju gradjane :) )
[ Braksi @ 19.05.2013. 09:55 ] @
i dalje mi nije jasno sta bi tu poremetilo ukidanje cekova i prelazak na revolving. ko ispuni uslove naravno...
[ bantes9 @ 20.05.2013. 21:11 ] @
Citat:
Braksi: i dalje mi nije jasno sta bi tu poremetilo ukidanje cekova i prelazak na revolving. ko ispuni uslove naravno...


Ovo ti je prvi odgovor na pitanje. Kreditne kartice se beleze u kreditnom birou, ljudi koji su maksimalno opteretili svoju platu imaju samo jednu alternativu za kupovinu na rate....cekove

U nekim slucajevima troskovi, gde pre svega apostrofiram revolving kartice, na kojima godisnja kamata moze ici i do 20%, uz trosak mesecnog odrzavanja i kao sto sam vec rekao, skoro pa "beskonacnog" otplacivanja, jer uvek otplacujete neki postotak (obicno 5 ili 10%) ostatka duga a ne iznosa zaduzenja.

Dosta ljudi ima problem sa kasnjenjem plate, sto recimo moze biti problem zimi, dosta ljudi slavi slavu, gomilaju se troskovi za grejanje i jos niz stvari koje se u Srbiji najbolje resavaju odlozenom kupovinom na 60, 90 ili cak 120 dana.

Ima jos raznih dovitljivosti nasih gradjana vezano za cekove a ovo su neka od iskustava, koja pokupim u prolazu, jer cekove ne koristim u tolikoj meri.


Po meni su jedina alternativa kreditne kartice koje omogucavaju otplatu na rate. Broj rata je od 6-12 u zavisnosti od banke a jos jedan benefit je kupovina bez kamate u partnerskim radnjama sa kojima banka ima potpisan Ugovor, sto ih priblizava svojstvima ceka. Neke od negativnih strana sam pomenuo u prethodnim recenicama.

Prednosti kartica su po meni, mnogo lakse koriscenje, izostanak vodjenja evidencije jer svaka banka danas nudi e-banking resenje za pracenje rata, obavestava klijente sms porukom o prispecu rate, izostanak popunjavanja podataka o transakciji, uvek su sa vama, staju u novcanik, odlazak u ekspoziture se desava jednom u 3 godine, pri zameni kartice...
[ bantes9 @ 23.06.2013. 09:14 ] @
Vest od pre 10-ak dana, kada je otprilike i poceo zvanican transfer klijenata.

Citat:


Societe Generale banka u Srbiji počinje preuzimanje klijenata i dela portfelja KBC banke.

Tokom prelaznog perioda, koji će trajati nekoliko meseci, biće obavljen transfer klijenata iz KBC u Societe Generale banku. Ti klijenti i dalje će moći da koriste sve proizvode koje su i do sada koristili u KBC banci, a prebacivanje proizvoda u Societe Generale obavljaće se pod istim ili čak boljim uslovima.

KBC banka već je počela da poziva i zakazuje sastanke svojim klijentima. U narednom periodu, klijenti KBC banke moći će pravovremeno i na jednom mestu da završe sve što je potrebno za transfer svog računa i sredstava u Societe Generale Srbija.


Svi klijenti KBC banke koji su zainteresovani za prebacivanje proizvoda i usluga u Societe Generale Srbija, moći će da, u svakoj ekspozituri KBC banke, uz specijalne uslove otvore račun i prenesu proizvode koje su do sada koristili u toj banci.


Tokom avgusta, Societe Generale Srbija preuzeće automatski sve kredite iz portfelja KBC banke, pod istim uslovima koji su važili do tada.


[ Bik Koji Sedi @ 23.06.2013. 11:20 ] @
Volim kad koriste reč "proizvod".