A dvojicu ovakvih da udruzis u jednom kucistu. Mase im ne vezes pa mozes koristiti i serijski i paralelno,
zavisi od potrebe. Prepravku vrsiti iskljucivo na napajanjima preko 550VA, opteretivist preko 7A ne
forsirati, stalno opterecenje izmedju 50 i 55% onoga sto pise na napajanju.-

http://www.chirio.com/IMAGES/atx_schema_30v_2008_01.jpg

pOz

hvala na odgovoru, ovo sam vec nasao jedino je problem sto ne mogu da nadjem napajanje bazirano na TL494 inace bih to odradio vec, a ne znam moze li se isto uraditi i na novim napajanjima koja su bazirana na drugim integralcima ?

i nije mi jasno da li je crvenim obelezeno ono sto se dodaje ili ono sto se skida sa napajanja > na jednom delu pise elimina pa cenim da to znaci ukloniti ili nesto.

Ono sto pise eleminata se odnosi na masu postojeceg sekundara, izletuje se sa stampe. Inace crveno je on osto se
doradjuje.-

Sa kojim kolom imas napajanja?

Prepraviti se moze svako postojece. intervenise se samo oko referentnog napona iz samog kola.
Kod nekih napajanja treba samo napajanju " slagati" da ima sve napone u granicama,
zavisi od glavnog PWM kola.-

pOz

cekaj zar nije dovoljno menjati feedback na kolu kako bi ono menjalo izlaznu vrednost ? naravno treba zameniti elektrolite sa istim kapacitetom za veci napon.

Vecina PWM kola ima referentni napon 5V i na pojacalu naponske greske tacno polovinu tog napona.
Tada izlazni napon moze biti najnize 2,5V, naravno postignuto razdjelnikom povratne sprege.
Kod PC napajanja faktor ispune impulsa se krece oko 25% i tako je motan trafo i izabrani prekidacki
tranzistori-fetovi ili IGBT-ovi. U onim semama bez kontrole faktor ispune je blizak 50% (48%) tacno
pa se postizu duplo veci naponi nego u ATX-u.
Zato je kod ove predlozene prepravke podignuta sredina namotaja sa mase i ukljucen grec u izlaz da se
faktor ispune impulsa pri maksimalnom naponu na izlazu krece opet oko 25%, inace pucaju prekidacki
elementi. Ozbiljnijom intervencijom pobudnih kola poslije PWM kola, promjenom prekidackih
elemenata, mogao bi se dobiti priblizan rezultat da faktor ispune impulsa bude blizak 50% i izlazni
napon iz ATX-a bi mogao doseci priblizno 26 27V. Ovako je lakse, samo intervencija na ulazu
pojacala greske snizen napon na 1V i povratna sprega regulisana (potenciometar) ganja izlazni napon
od 1 do 30V.

Strujna pov. sprega prilagodjena "sense" otporniku-0,6V 0,06 Oma=10A
Prigusnica na izlazu izracunas sa ovog linka, jezgro zuto-bijelo iz ATX napjanja
velicina precnika je u incima.-

http://www.changpuak.ch/electronics/amidon_toroid_calculator.php

pOz

P.S. jedan momak je uradio plocicu sa TL494 koja se moze uglaviti u svako napajanje,
bilo koji kontroler da ima. Mislim da @tesla017 ima fajlove pa ga pozivam da ih
prikaci, bit ce interesenata. Ja nazalost fajlove nemam.

<sub>[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 17.06.2013. u 14:54 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 17.06.2013. u 14:54 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 17.06.2013. u 15:07 GMT+1]</sub>

Evo nesto nadjoh na kucnom racunaru:

Prepravka sa kolom TL494 kakvu predlaze SPER (servis profesionalne elektronike Rajak), napon ide od nule.

Plocica koju sam pominjao u postu gore u PDF-u

Primjer nekog napajanja koje nema TL494 u kontroli.
Prepraviti se mogu sva napajanja koja imaju HB odnosno nisu bazirana na kontroli sa kolom UC384x
koji imaju jedan prekidacki FET.

Postupak je slijedeci: na ploci ostaviti STBY pretvarac, sa sekundara trafoa ukloniti sve elemente i moze
se ukloniti i kontrolno PWM kolo.

Dograditi predlozenu plocicu sa TL494 i sa tacaka OUT direkno na baze pobudnih tranzistora napraviti
zicane veze.

Trimeri na plocici sluze da se podesi trazeni napon i struja da se potenciometrima mijenjaju u punom
opsegu.

Sekundar trafoa koristiti po potrebi, kada se koristi kompletan namotaj i grec kao chirio linku napon ide do
30V a struja zavisno od snage prepravljanog napajanja, ali maksimalno je pola struje deklarisane na
naponu +12V.
, cemu treba prilagoditi izlazni filter i elektrolite, blider obavezan da kontroler 494 ima posla i kada nema
opterecenja.-

NAPOMENA: Neka kola su zakucana na neku frekvenciju cemu treba prilagoditi kondenzator na
5 nozici TL494 da trafo radi na istoj frekvenciji kao ranije.-

pOz

<sub>[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 18.06.2013. u 12:30 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 18.06.2013. u 12:38 GMT+1]</sub>

Evo kako je to izveo autor plocice:

hvala ti puno na trudu, videcu da iskopam starije napajanje sa 494 kolom a plocicu cu svakako napraviti.

Budim temu jer zelim da cujem jos koje misljenje.
Imao sam nesto vremena pa sam dva ATX napajanja prepravio u regulaciona 0-16V (ona standardna prepravka sa TL494). Radio sam to prijateljima jer iamju raznjeve sa onim motorima od brisaca a sa ovim mogu mijenjati i brzinu smanjivanjem napona. Jedan se cak dosjetio i kaze moze i na kraju kad je peceno maximalan napon i da centrifugalna sila izbaci visak masnoce he he he (zdrav zivot). Koliko god se neko potrudio na kraju nije bas lijepo za vidjet.
Razmisljam da izlemim sve stransformatore ,optocouplere te presijecem plocu po crvenoj liniji.
U sekundarnoj strani prilagoditi lemne tacke da se sve spoji i na novi dio PCB-a sloziti izmjene da to bude lijepo za oko i funkcionalno. Sve na PCB i potenciometri i shuntovi i slicno. :)
[img][/img][att_img]

Kud je obiljezi po sred trafoa?

Za tu egzibiciju, prepravku za maksimalno opterecenje na naponu 12V koji se skoro uvijek da nastimati do 15V, vrlo je preporucljivo provjeriti duplu diodu na
naponu +5V moze li podnijeti 45V napona u zapornom smjeru i istu premjestiti na napon 12 V-strujno je najmanje duplo jaca.
Storage prigusnicu premotati duplo debljom odnosno duplom zicom- bit ce mjesta kad se ocerupju ostali namotaji.
Sa sekundarne strane trafoa ukloniti sve sto ne treba i ako PWM kolo nije 494-KA7500-3MO3 dograditi plocicu sa istim i koristiti RAJAK plocicu za
regulaciju. Fajlovi su u postovima iznadf.
Ako je u regulaciji serija UC384x sa jednim ili dva prekidacka feta, nista od prepravke, samo napajanja sa HB konfiguracijom.-

pOz

da se pridružim buđenju teme uz pozdrav .
koristim , odnosno radio sam preradu sa transformatorom ERL39 iz starog Antec 400W ATX-a , sve bi bilo dobro da očito nisam pogriješio u proračunu .
regulacija struje i napona mi radi 1-59,6V , međutim na jačem opterećenju zviznu izlazni bipolarci c3320 kad spojim 50W halogenu lampu.
primar sam ostavio isti (2*26 navoja) , sekundar motan 36 navoja (2*08mm cull) ERL39 bez procjepa na središnjem stupu , freq. je 33 Khz.
svaki ponovni izračun mi ispada drukčije , a nisam siguran u podatke za jezgru , ako ima neko neki savjet bio bih zahvalan..

Napisi kako si pravio proracun: Povrsina srednjeg stuba tvog jezgra je 128 mm kv. Koju indukciju si odabrao da ti u primaru, pri tako niskoj frekvenciji ima
2x26 navojaka?

ATX napajanja, sva odreda bilo koje PWM kolo u kontroli ako je topologija HB su radjena da je sirina impulsa 25% periode, odnosno da se krece oko te vrijednosti
jer ulazni napon nije uvijek isti.
Razvlacenjem trajanja impulsa preopterecujes tranzistore u HB i zato "pucaju".-
Napisi kako si vrsio proracun. mozda uvidimo sta je pogresno-napisi samo obrazac za izracun koliko je V/navojku, odatle sve pocinje, za bilo koji
upotrijebljeni napon , proracunava se velicina navojaka po 1V napona ili obrnuto : napon u V/ 1 navojku.-
U podforumu NF tehnika imas topovanu temu SMPS za NF pojacalo, ima puno korisnih podataka, prati postove @macolakg.-
http://www.elitesecurity.org/t446664-SMPS-za-pojacalo

pOz

_{[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 27.12.2014. u 11:58 GMT+1]}

ako nisam pogriješio mislim da bi indukicja trebala biti 0,21T . promjer jezgre (srednjeg stupa) je 12,62mm (mjerio šublerom)
računao sam 175*10e6/(4*33000*0,21T*125mm2) ispada 50,5 navoja za primar , kako originalni primar ima 52 navoja tako sam i ostavio , sekundar sam fulao - više se ne sjećam kako sam izračunao 35 navoja za sekundar , osim da sam si tako zapisao , sad računam (trebam 66V zbog pada na diodama ) 175/52=3,36 navoja po 1V znači da bi 66/3,36 = 19,65 navoja trebalo biti dosta.
idem čitat predloženi post , za početak

U svakom transformatoru dolazi do neizbjeznih gubitaka pri transformaciji. Sekundarni napon koji regulises je obuhvacen petljom povratne sprege.
"podebljaj"-povecaj broj navojaka sekundara minimalno 10% ali moze i 20% ako moze stati na tijelo trafoa (u prozor) i nece ti dolaziti do havarije tipa
crkavanja HB tranzistora. I jos nesto, snaga napisana na ATX napajanjima se uz forsirano hladjenje moze samo trenutno pojaviti.
Racunaj na 50% napisane snage-to je realna snaga koju moze trafo bez ozbiljnog proracuna isporuciti. Pod ozbiljnim proracunom podrazumijevam
proracun koji pocinje gornjim obrazcom koji si naveo, samo si uzeo prevelik napon primara-175V, pa onda ide na gubitke kako u jezgru, tako i u
namotajima- da se trafo ne bi previse grijao-

pOz

Hvala na prijedlozima , stao bi još jedan cijeli red , znači bez obzira na već povećan broj navoja u sekundaru da ga podebljam još -. isprobati ću .

Mozes li postat semu samo sekundarne strane, interesuje me i kako je namotan trafo, jeli primar u dvije sekcije-jedna na tijelu, sekundar, pa druga sekcija-polovina
primara, i kako si rjesio storage prigusnicu. U ovom slucaju , kada je napon varijabilan ne moze se proracunati storage, on se racuna na optimalno
opterecenje, moras imali samo L ulaz, znaci induktivitet poslije dioda pa tek onda filterski kondenzator. i odakle je vodjena povratna sprega za regulaciju napona?

pOz

trafo je motan kao i originalni , 1/2 primar-a , zatim shield , zatim sekundar u jednom komadu , ponovo shield , pa 2/2 primara i shield , sekundar ide na bridge 200V 40A shott diode , pa storage .-.. uostalom evo shema ako uspijem uploadat , shemu crtam jer je rađena samo prerada trafića i sekundara , pa nisam još popisao sve komponente filtera primarne strane koja je origigi od ATX-a..
startam izračun nanovo i dižem na 50 kHz..
np = 160e6/(4*50000*0,2*125)
= 32 navoja primar (motam 1/2 16navoja + 2/2 16 navoja)
ns = 160/32 = 5n/1V
= 66V / 5n =13,2 +20% = 15,84 =16 navoja sec.
Ip = 462w/320v = 1,45a *2,2 = 3,2A cca 1,16mm2 motao bi 3*0,8 mm cull
Is = 7A 1,6 mm2 motao bi sa 4kom 0,8 mm cull
0,8 mm žicu imam .

Posto je ispravljanje pomocu mosta, paralelno C4-100nF na sekundarnoj strani stavi sotki diodu inverzno polarisanu , da se indukovani napon na sekundaru, odnosno u
prigusnici u trenutku prestanka vodjenja mosta zatvara kroz tu diodu a ne kroz most i sekundar trafoa. Dioda mora biti kategorije jedne diode u mostu.
Sva dogadjanja na sekundaru preslikavaju se na primar. Potenciometru za regulaciju napona prema masi stavi neki manji otpornik, komparator u Tl494 ne smije
ici na nulu , tako ce se minimalni napon nesto povecati.
Za smirivanje ispravljaca pod opterecenjem kljucna je ova dodatna dioda paralelno C4.-
Jos nisam analizirao ovaj novi proracun.

Za odabir debljine zice zbog skin efekta pogledaj ovaj link:
http://www.powerstream.com/Wire_Size.htm

Gustinu struje u namotajima mozes komotno drzati oko 4-4,4A/mm2, namotaji se zbog kratkih zica nece previse grijati. trafo nece nikada dugo raditi na
maksimalnom opterecenju, a ovo su gustine za stalan rad SMPS pretvaraca.-

Tranzistori u HB trebaju imati struju bar tri puta vecu od izracunate za primar pa ce neki sa 10A na temperaturi od 100 Celzija zadovoljiti.
Osnovni podatak u DS-u se daje na 25 stepeni Celzija.-

pOz

o diodi paralelno sa C4 nisam uopće razmišljao , ali to je sigurno jedan od problema , na 33khz sam išao zbog žice koju imam , međutim ipak mi se čini da za tu snagu nije dovoljno pa dižem na 50 Khz , nabavit ću 0,50 žicu ..
tranzistori 2SC3320 Ic= 15A , mislim i na BU48A Ic mislim da je isto 15A , po meni bi trebali biti dovoljni.
pot ionako se izbacuje regulaciju mislim kontrolirati putem PIC mikrokontrolera preko Lowpass filter-a , ali prvo da energretika proradi kako treba.

pozz

Evo sazetak Macolina izlaganja o SMPS koristenje jezgara iz ATX napajanja.-
http://smps.yu3ma.net/wp/?cat=21

Da dopunim post: Ovo izlaganje i racun sekundara odnosi se na neregulisan SMPS .
Standardni HB ATX skoro uvijek ima 40 navojaka u primaru (neki 38) a sekundar za 12V ima 2x7 navojaka, sto bi po gornjoj racinici dalo cijelih
28V u sekundaru. Zbog sirine impulsa broj navojaka sekundara je duplo veci. Pokusaj izracunati koliko navojaka ti treba za 60V.-

pOz

_{[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 29.12.2014. u 01:04 GMT+1]}

ako sam dobro shvatio savjet bi bio da ostavim primar motan kako je bio ukupno 52 navoja , a sekundar poduplam što bi ispalo da u sekundaru motam 44 navoja jer mi ispada daje za 66V potrebno 22 navoja.
s druge strane sam ubacio podatke u ExcellentIt kalkulator , po njemu ispada za primar 17 navoja , a 19 navoja sekundar.
dok prema ranijem postupku i prethodno opisanoj formuli :
Vp * 10e6/(k*f*db*Ae)
160*10000/(4,04 * 50000 * 2000* 1,25) = 31,683 + 10% = 34,95 ~ 35 navoja primar , što bi dalje dalo omjer np
:ns 2,43:1 , znači da bi u sekundar trebao ubaciti 14,4 navoja za 66V prije mosta , odnosno ako poduplam 28,8 navoja u sekundaru .

moram priznati da sam se malo pogubio pa krećem ispočetka.

nominalan napon mreže 240V *1,44 = 340V očekivani napon nakon graetz-a.
za HB 340Vdc/2 = 170 V ide na primar

np = 170 * 10e6 / (4,04 * 50000 Hz * 2000 Gauss * 1,25 cm2)
np = 170 * 100 000 000 / 505 000 000
np = 33,663 + 10%
np = 37,03 navoja u primaru

np:ns = 170 : 66 = 2,575 puta manje navoja u secundaru znači
ns = 25,623 navoja , ako to poduplam = 52 navoja sekundar

sad struja , bipolarci mogu izdržat 15A svaki , očekivana snaga je 420W (60Vdc * 7A)
Ip = 420W / 340V = 1,24A * 2,2 = 2,8 A (Ip *8 = 22,4A) - znači trebam jače bipolarce
Is = 7A
prema tome primar motam 37 navoja žice (0,50 * 5)
sekundar 52 navoja žice (050 * 5)

to ne vjerujem da će sve stati ili sekundar ide 25 navoja..

pozz

Najveca nepoznanica u cijeloj prici je jezgro.-
Prije toga prouci ova tri DS-a od istog kola. Mogu se izvuci korisni zakljucci. Obrati pozornost na maksimalnu sirinu impulsa.-

pOz

max širina impulsa je određena ma 45% (pin 13 na vref , DTC na 0V preko 4k7 ) barem dok je 0V na DTC pinu , porastom napona na DTC-u se smanjuje duty , te na 3.3V treba biti 0%.

kontam malo Lmin = Vinmax * T0ff / 1.4*Io max = 170*11*10e-6 / 1,4*7 = 190uH , ali za danas mi je dosta - gužva na poslu ...
nastavit ću za koji dan ..

pozz

Odmori malo preko praznika, pa ako imas na raspolaganju osciloskop, na toj gotovoj spravi sto imas, dizi napon dok ne dostignes 45% sirine impulsa i
zabiljezi taj napon.Ispravljacki dio treba biti propisno opterecen. Prostom proporcijom ces doci do potrebnog broja namotaja za 60V.
Najvjerovatnije dolazi na tom broju namotaja koji je izracunan na sirini impulsa od 48% koliko obezbjedjuje IR kolo, do jos sireg impulsa i vertikalnog
provodjenja HB. Uvijek mora postojati "mrtvo vrijeme" kada ni jedan od tranzistora u HB nije pobudjen.-
U praznom hodu, kada nije opterecen SMPS, PMW stigne dati zadati izlazni napon, kada se optereti impuls se siri i pravi havariju.-

pOz

Pitanje s vezi ove modifikacije..
Da li je uradjen PCB na koji bi se prenijeli dijelovi sa ATX napajaja,dodalo potrebno sto nedostaje i da to lici na nesto.
Koliko god se potrudio svaka verzija koju uradim lici na "masakr" :( a radi pouzdano.

Nekad poodavno, prije omasovljenja interneta, od istog autora kao ovo bio u nekom njemackom dal DL QTC ili nekom drugom elektronickom casopisu
PCB za dijelove iz AT napajanja, jedino sam tako uradio ovo:http://www.qrp4u.de/docs/en/smps_new/
a ostalo je sve "masakr" metoda. Ni svi trafoici nisu istih dimenzija pa "prekrajenje" stampe ne gine.-

pOz

@zica49
sve je još na originalnoj ATX štampi , masakr također a i ostati će tako , ranija dva komada bez zadiranja u transformator rade uredno .
ovaj hoću dići napon i zadržat bar 7A - to će mi biti novi lab PSU i brzi punjač za LifePO4 .
@emiSar
imam stari philips koji još daje znake života i njime sam mjerio , ali uvjek je tranzistor bio brži . maloprije sam zatvorio isto analogni 20Mhz ali ipak dvokanalni (još je malo horizontalna linija izvitoperena ali to ću drugi put) , budem za koji dan ponovio mjerenja ..
popzz

Pitam za to jer koliko sam vidio to je poprilicno okej napajanje sa respektabilnim perfomansama sa mnoge aplikacije.
Svako bi pozelio da da ima varijabilno simetricno napajanje i po mogucnosti da moze da da postenu amperazu.
Kad se kupuje to kosta.Znaci razviti PCB za neko kao sto kolega mariop7 sastavlja.Modificirati transformator da se moze izvuci maksimum.
ATX napajnaja na svakom koraku u jednom danu svako od forumasa moze doci do nekolio poluispravnih ili neispravnih.Vecina komponenti na dohvat ruke,nesto treba nabaviti ali ni to nije stasno.
Svi transformatori imaju manje vise indentican raster i pining ako ne svi onda vecina.Isto tako elektroliti,tranzistori i ostalo.
Nisam od onih koji mogu projektovat PCB za to u dva popodneva,trebalo bi mi mnogo,mnogo vise.
Mozda bi neko od forumasa koji altiumom i slicnim programom barata na visem nivou mogao napraviti biznis.Uraditi PCB-e i ponuditi u oglasima.
Smije ukljuciti mastu i kreativnost unaprijediti kako on to smatra. Ja kupujem 4 PCB-a dva za sebe i dva za poklon....
Imam sastavljeno jedno napajanje koje ima 2x0-30V u rackmount 2-unit kutiji.Za donore uzeo dva indenticna DTK 400W koliko se sjecam.Imam panel metre ali najezim se kad se sjetim koji je to" masakr" unutar,ne daj boze da se sta poremeti samo bi ga sutnuo.Volio bih da je to ozbiljnije.

PCB mi dolazi uvjek zadnji , za ovaj primjerak ga ne mislim slagati , vjerojatno budem za simetrićno ali prvo da savladam teoriju pošto sam ih do sada samo popravljao vrijeme je za korak više :)
sve najbolje u Novoj 2015-oj

mislim da sam otkrio gdje je problem , ali nisam riješio još , ne štima mi oscilogram na BD trafou te ni na bazama bipolaraca.
max širina pulsa na bazama q1 i 2 je čak nešto manja od 45% ali dalje mi ne štima , a sumnjam na BD trafo..

Evo ti podaci za jezgro, ERL je varijacija ETD, dva E komada spojena, prenesena snaga je ista, samo si komotniji u smjestanju navojaka.
Kako je masa jezgra i volumen skoro dva puta veci, veci su i gubi(t)ci u jezgru.
Izabrao si granicnu snagu za to jezgro, a istu moze prenijeti na 100 kHz. Ovo se sve odnosi na materijal N87 jezgra.-
Koji je materijal kod tebe vrlo upitno, najvjerovatnije neki od ove firme:http://www.shinhom.com/produc2-2.htm
Moram malo redukovati fajl o ETD 39 jezgru- prevelik pa postavim naknadno.-

pOz

Da dam par napomena: osciloskop je divna sprava, ali za mjerenja na HV strani m o r a biti galvanski odvojen od gradske mreze.
Ne znam kako si mjerio sekundar pobudnog trafoa bez odvajanja ili si ipak odvojio? Za manje pretvarace nekad je lakse sam pretvarac od
mreze izolovati razdvojnim trafoom.-

pOz

emiSAr,
Ova Ti je ODLIĆNA ideja !!!

..toga se nisam ni setio, da Ti pravo kažem, --hvala Ti,

pOz

Za digitalne kao sto je tvoj "RIGOLETTO" cija je potrosnja cca 75VA lakse je odvojiti osciloskop, pogotovo jer ima plasticno ABS kuciste,
ali stare analogne sa metalnim kucistem treba svakako odvajati, prvo PE provodnik na prikljucnom kablu pa razdvojni trafo.
Ja imam neko "nedonosce" (maleni osciloskop) sa baterijskim napajanjem, pa samo istekam prikljucni gajtan i cuvam se mase
osciloskopa kad mjerim na HV strani pretvaraca.-

pOz

@emiSAr

koristim 300W odvojni trafo standardno , malo sam u stisci , pa se nisam puno pozabavio problemom , u glavnom riješio sam pobudu zamjenom flyback dioda na C945-ima -tek na scopu sam shvatio da ne rade dobro .
dignuo sam f na 45 khz , ali nisam dalje isprobavao - nastavit ću ovih dana il za vikend .

poz

U svakom slucaju sretno!

P.S. Gdje god mozes 1N4148 mijenjaj sa 1N914 ili 1N4152, puno visa inverzna otpornost i teze se "zablesave" kao te tvoje.-


pOz

_{[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 13.01.2015. u 16:48 GMT+1]}

Malo off-topic....Evo kako eliminisati problem uzemljenja na osciloskopu. Vertikala na "add" i kanal 2 na "invert". Lik sa videa tvrdi da sa sondom x10 može se mjeriti i napon iz utičnice. Ja još nisam probao: https://www.youtube.com/watch?v=VWodjUSkYVE

_{[Ovu poruku je menjao torro32 dana 15.01.2015. u 01:22 GMT+1]}

Ne želim da budem surov ali mislim da

-Taj "Tip" NE zna šta priča !

Ono što mi merimo u "Štekeru" je Faza od efektivnih 230VAC,
shodno tome maximalna amplituda sinusoidnog napona je:

U_max= 230Vac x 1,41 = 324,3 VAC

Na običnoj sondi lepo piše da je maximalni ulazni napon U_max = 300 VDC



Evo kako to izgleda kad se malo i nacrta:



Gurneš sondu u "šteker" i tu gde može da bude maksimalni napon od 300V dovedeš napon od 324V ??!!!
, a da ne pričam o "pikovima" u primarnom delu svičerskih napajanja...

Nek gurne ON svoj osciloskop u utičnicu ili nek ga spoji na glavni čoperski tranzistor u svičerskim napajanjima....

pOz

_{[Ovu poruku je menjao Trick Fix dana 15.01.2015. u 05:07 GMT+1]}

naletio sam na zgodan pregled jezgri , pa neka se nađe kome zatreba.
definitivno sam shvatio da iz jezgre koju imam ne mogu izvuć traženu snagu evt možda na 100 Khz .

Sonda trpi 300V na X1. Kad je na X10 onda trpi 600V, makar velika većina koju sam vidio. Te tvoje rigol su jako dobre pa mislim da bi i na X1 istrpila nešto više od 300V jer je zapamti to deklaracija kada napon dolazi i na masu sonde. CAT II znači da trpi do 2500 spike signale što je sasvim dovoljno ako ga nećeš koristiti u industrijskom okruženju gdje možda ima motora priključenih na mrežu pa može doći do veliki spikeova u naponu. Čovjek fino kaže da mora biti odgovarajuća sonda i osciloskop koji ima dovoljnu osjetljivost na vertikali. Isto obrati pažnju da ovom metodom dvokanalni osciloskop pretvaraš u jednokanalni pa će to donekle utjecati na rezultate mjerenja. Ono što on govori meni djeluje sasvim razumno.

Bavio sa se dugo vremena servisiranjem CRT televizora. Mnogo puta sam sa HAMEG HM203 sonda na 10:1 gledao oblik na kolektoru HIS tranzistora. Na istom u zavisnosti od televizora napon isao i preko 1,2 kVpp. Nikada nikakav problem sa osciloskopom.

Ipak ne bih da se iram sa tim.

Ako bi trebao da posmatram neki tako veliki napon napravio bih još jedan delitelj
da u sondin delitelj ulazi ipak manji napon a ne tako direkto pa ako pukne-pukne.

Nije to nikakva igra sonde i osciloskopi su napravljeni da mogu mjeriti ono sto se moze odabrati na preklopnicima opsega.
Ako se sa sondom 10:1 i preklopnikom VOLT/DIV moze selektrirati 2 kV cemu briga :)
U stvari taj HAMEG je i bio konstruisan za TV servisere...

Jedva sam ga kupio, sad još treba da ga spalim .....i to u garantnom roku ako može ?!

@Trick Fix
U ime nauke nesto se mora i spalit :) Ko je kupio taj kupice i drugi :)
Salim se oprez je uvjek dobra navika...
Svako kome je osciloskop svakodnevna alatka i ima nekakve lcd,tft,led ili oled nabrijane Tektronixe,Agilente,Rigole i slicno,trebao bi imati i jednog fosila koji radi.
O ovome sam govorio,ja ovog fosila nedam ni za kakve pare :)
[img][/img][att_img]
Slika posudjena sa neta i editovana..

Neće ići , na 60V mogu ić do 3A , preko toga duty je ~ 45% sa laganim preklapanjem ..
moram nać veću jezgru za početak..





koristio odvojni trafo 300W , sonda 10:1 600 vpp


_{[Ovu poruku je menjao mariop7 dana 18.01.2015. u 21:36 GMT+1]}

Vec sam vise puta, u raznim temama napisao da se iz ATX napajanja na frekvencijama na kojim rade moze izvuci izmedju 50 i 60% snage od one koja je napisana
na napajanju. To su naprave masovne upotrebe.
Iz jezgra se moze "izvaditi" maksimum na maksimalnoj frekvenciji na kojoj jezgro moze raditi i da mu usljed gubitaka temperatura ne predje 80 do 100 stepeni
Celzijusa,,, da se namjenski namota odgovarajucom zicom-folijom i da popuna bakrom prozora bude maksimalna postujuci zahtjeve o marginama i izolaciji kako izmedju
primara i sekundara kako i medjusobno slojeva istog namotaja.-
Iz ETD 39 to je 410 W na 100kHz ako je jezgro od materijala N87.-
Na nizim frekvencijama snaga je manja.-

pOz

podigao sam na 45 khz (90khz oscilator) , očekivao sam da ću izvući barem 5A , međutim mi se čini da imam problem sa driver trafom , strmina je preslaba.

Dizanjem frekvencije moras se "igrati" sa R i C u bazama HB.-
pOz

jesam prije dizanja freq, R26 je 39oma , dodan jedan otpor sa r26 na bazu od 1 oma te dodan otpor baza - emiter 2k7 , budem još malo korigirao dok nađem jezgru

Ok. Sretno.-

pOz

Da pitam buduci da je vezano za istu tematiku.
Danas sam malo pospremao supu i mnoo toga otislo u smece.
Nekako se ne mogu odvojiti od poprilicne kolicine "Arcade Switching Power Supply" tako smo to nekad zvali u vrijeme video giara i pokera.
Imaju sve sto danasnja napajanja nemaju (kvalitetna kucista,kvalitetna prikljucna mjesta,kvlitetnu i preciznu izvedbu) naravno elektroliti bi se trebali mijenjati.
Tragam za semom jer me malo bunari napajanje TL494 ne da ne kontam nego bi iste pokusao prepraviti na 13,8 ili 24V .
Ako neko ima shemu od nekakvog koji je sa TL494 nek nabaci (90% je bilo sa TL494)..

Hvala
[img][/img][att_img]

Potrazi semu starog AT napajanja. HB krene kao samooscilujuci, pogledaj sa HV otpornik prema bazi tranzistora reda 220K u HB. Kad prosciluje
494 dobije napajanje i preuzima komandu.-Negdje ima i dijak prema jednoj bazi kao startup kolo.-

pOz