[ keepgoing @ 19.08.2013. 19:28 ] @
Bez registracije nema reklame: Ima li opravdanja ovakav odnos države prema potencijalnim Internet preduzetnicima?

U okviru borbe za slobodan Internet, Share Defense je nedavno preuzeo na sebe vođenje jednog naročito interesantnog slučaja sa izraženom komponentom javnog interesa, a u vezi sa slobodom preduzetništva. Naime, Tržišna inspekcija je vlasniku vebsajta, na kome su bili i Google oglasi, zabranila delatnost jer nije registrovan u Agenciji za privredne registre (APR), što je direktno dovelo do tumačenja da u skladu srpskim zakonima nijedno fizičko lice ne sme da stavi nikakvu reklamu na svoj sajt, niti može da ga koristi za bilo kakve marketinške aktivnosti.

Tržišna inspekcija je 2. aprila 2013. godine donela prvostepeno rešenje kojim je fizičkom licu (ime poznato Share Defense timu) privremeno zabranjeno „obavljanje delatnosti“ kroz vebsajt startstrana.rs u trajanju od 15 dana, te da u tom roku navedeno lice treba da upiše delatnost u registar APR. Ovakvu zabranu tržišni insprektor je izrekao jer je ustanovio da spomenuto lice obavlja delatnost pružanja usluga informacionog društva, odnosno da je vlasnik domena sajta na kojem se vrši oglašavanje prodaje robe, pored ostalog i parfema, što prema tumačenju inspektora predstavlja trgovinu za koju to lice mora da se registruje (zapisnik tržišne inspekcije).

StartStrana (startstrana.rs) je bio Internet portal koji sakuplja linkove vebsajtova iz Srbije i sveta svrstane po temama/podstranama. Cilj StartStrane je bio da posetioci sajta na najbrži način dođu do željenih informacija, nudeći samo najbolje/odabrane linkove, kao i da vebsajtovima omogući povećanje njihove popularnosti. Osim ponude linkova, sajt je omogućavao svima da kreiraju svoju podstranu ili podstrane u izabranoj temi, koje bi bile dostupne na istoimenom domenu (npr. tenis.startstrana.rs). StartStrana je na određenom prostoru omogućavala i prikazivanje Google oglasa, koji su prema rečima vlasnika domena donosili prihod u ukupnom iznosu od oko 10 evra godišnje. Sajt je ugašen, a arhivirana verzija stranice je dostupna ovde. Vlasnik vebsajta se ni sa jednim pravnim ili fizičkim licem čiji se linkovi nalaze na sajtu nije dogovorio, niti zaključio bilo kakav ugovor o reklamiranju, u smislu Zakona o oglašavanju. Čini se da ovakva odluka tržišnog inspektora, ukoliko ostane na snazi, može da ima šire posledice na celokupan informacioni prostor u Srbiji.

Na prvostepeno rešenje Share Defense je u ime vlasnika sajta podneo žalbu u kojoj navodi da samo postavljanje linkova na sajtu ne donosi nikakav prihod i da nije postojala namera da „linkovanjem“ ostvari dobit ili drugi ekonomski cilj. Takođe, u žalbi se tvrdi da kliktanje na linkove za prodaju parfema na sajtu ne donosi nikakav prihod i da se na spomenutoj Internet stranici nisu nalazili „Google oglasi za prodaju parfema“. Postojao je poseban deo vebsajta za Google AdSense na kojem vlasnik nije imao mogućnost da kontroliše koji oglasi se pojavljuju. Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Republike Srbije je rešenjem odbilo žalbu kao neosnovanu i potvrdilo tumačenje Tržišne inspekcije da je utvrđeno činjenično stanje bilo u suprotnosti sa Zakonom o trgovini.

Vlasniku vebsajta nije jasno ovakvo tumačenje zakona: “Moram da priznam da sam vrlo razočaran i zbunjen zbog odbijanja žalbe. Ne bih se uopšte iznenadio da nas pored svih osnovanih argumenata odbiju i u Upravnom sudu. U slučaju odbijanja tužbe ne bih mogao da platim sudske troškove. Ako do toga dođe, čeka me i plaćanje kazne za prekršaj od 50 000 do 150 000 dinara u lokalnom sudu.”

Google AdSense je besplatna platforma koja omogućava korisnicima da na jednostavan način Google-u ponude prostor na svom sajtu radi oglašavanja. Kada prihvati uslove Google AdSense platforme, korisnikova obaveza je obezbedi prostor na kome će Google postaviti linkove reklama/sadržaja koje izabere, dok će po svakom posećenom linku korisnik dobiti naknadu. Dakle, sam korisnik nema nikakav uticaj na izbor sadržaja koji Google postavlja na njegovom sajtu.

U novonastalim okolnostima, suštinski problem je da državni organi ne žele da razumeju digitalno okruženje, niti žele da pruže tumačenje postojeće regulative koje može da služi javnim interesima razvoja digitalnog društva i Internet preduzetništva. Ovo potvrđuje i vlasnik sajta startstrana.rs: "Inspektorka nije ni znala šta su Google oglasi, videla je oglas u Adsense box-u i stavila to u zapisnik. Satima sam joj objašnjavao po kom principu sajt funkcioniše i da tu nema nikakve prodaje parfema niti bilo čega drugog."

Naime, ukoliko vlasnik sajta jedan njegov deo ustupi na korišćenje Google-u radi pružanja usluga oglašavanja trećim licima, vlasnik sajta se ne bavi oglašavanjem i trgovinom već isključivo davanjem dobara u zakup. Ova situacija je u potpunosti izjednačena sa situacijom u kojoj kao vlasnik zemljišta dajete jedan mali komad u zakup kako bi se na njemu izgradio bilbord. Ustupanjem zemlje za postavljanje bilborda vi se ne bavite oglašavanjem i trgovinom, već isključivo iznajmljujete zemljište kompaniji koja postavlja bilborde i izdaje prostor na njima (i koja je dužna da poštuje sve propise u vezi sa obavljanjem ove delatnosti).

Tumačenjem inspekcije i odlukom Ministarstva, svako upućivanje (baneri, linkovi...) na druge Internet stranice koje obavljaju neku vrstu tržišne delatnosti, kao i Google AdSense oglasi, predstavljaju uslugu informacionog društva/oglašavanje/trgovinu, što znači da ukoliko ova odluka ostane na snazi nijedan pojedinac u Srbiji, bez prethodne registracije u Agenciji za privredne registre, ne može da postavi bilo kakvu reklamu na svoj sajt bilo da je u pitanju Google AdSense, baner ili neka druga vrsta promotivnog sadržaja. Kako osnivanje preduzeća ili neke forme privrednog društva sa sobom nosi čitav niz troškova, koji se na mesečnom nivou teško mogu spustiti ispod iznosa od nekoliko desetina hiljada dinara, na taj način bi se gotovo onemogućilo fizičkim licima da pokušaju da svoje ideje i biznis-model pretvore u preduzetnički poduhvat ukoliko nisu u mogućnosti da u njega investiraju značajne sume novca. Treba imati u vidu i da bi se tako anulirale nove mogućnosti koje pruža Internet ekonomija.

Ovakvo tumačenje zakonske regulative bi takođe demotivisalo Internet preduzetnike da započnu poslovni poduhvat u okviru informacionog prostora koji je u dosegu Republike Srbije. Svako ko bi želeo da započne određeni posao bi osnivao vebsajt na domenima i serverima drugih zemalja, iako bi svoju aktivnost u potpunosti usmeravao ka građanima Srbije. Takvo „izmeštanje“ ne bi zahtevalo dodatne troškove, a istovremeno bi u potpunosti onemogućilo organe Republike Srbije (uključujući Tržišnu inspekciju) da kontrolišu njihovu aktivnost. Tako bi održavanje na snazi ovog rešenja i uspostavljanje ovakve prakse uticalo na izmeštanje velikog broja vebsajtova izvan „srpskog” Interneta, od čega koristi ne bi imali ni korisnici Interneta u Srbiji, ni domaća ekonomija, kao ni republički budžet. Svakako ne treba zaboraviti da bi ustanovljavanje ovakve prakse predstavljalo presedan u aktuelnim regulatornim pristupima onlajn aktivnostima, što bi direktno uticalo na reputaciju Republike Srbije u međunarodnoj zajednici, a naročito među zemljama koje Internet smatraju slobodnim i otvorenim prostorom.

Koliko je predmetno tumačenje nekonzistentno ukazuje i mišljenje Ministarstva finansija od 12. juna 2012. godine: „...kada fizičko lice kao autor i vlasnik sajta ostvari prihod u vidu naknade koju mu isplaćuje strano pravno lice po osnovu korišćenja reklamnog prostora na sopstvenom Internet sajtu fizičkog lica, s tim da strano pravno lice ne dobija nikakva prava na sam (sadržaj) sajt (fizičko lice ima sva lična i imovinska prava po osnovu toga što je autor sajta) već samo kupuje reklamni prostor na sajtu, prema mišljenju Ministarstva finansija, taj prihod (po osnovu davanja na korišćenje reklamnog prostora) ima poreski tretman drugih prihoda fizičkog lica i podleže plaćanju poreza na dohodak građana...“ Ovo mišljenje, iako u domenu poreza, jasno ukazuje na pravo fizičkih lica da koriste reklamni prostor na svojoj Internet stranici bez registracije u APR, a da država pri tom zadrži pravo da naplati porez na ovako stečene prihode.

Izvor
[ Deni web dizajn @ 19.08.2013. 19:55 ] @
Meni je ovo cudno... Ali realno drzava ima osnova da tako nesto uradi. I mislim da nikom tu nece pomoci ustavni sud...

Ja sam uvek bio za placanje poreza drzavi, ali bi bilo fer da kazu do 300eura je porez 10% poreko toga moras da imas firmu...

Znam da je poreska tolrisala cak i ako neko ode pita oni mu kazu kao fizicko lice mozes da primis pare ako predjes neki iznos placas porez ako ne ne moras... Ali ovo izgleda nije akcija poreske nego ispekcije...

[ acca3 @ 19.08.2013. 23:12 ] @
Još da počnu da kažnjavaju ljude koji daju oglas "prodajem polovan šporet" jer nemaju registrovanu radnju.