[ Lavlja_Jazbina @ 10.12.2013. 18:28 ] @
Zemlja je preorana i bice na prolece okrenuta jos jedanput.Na njivi je bila psenica.Malo parce od 70 ari bi na prolece zasejao krompir.
Citam i slusam.Sta mislite ovom tekstu i imate li neki bolji savet oko buba i skidanja.Pricali smo o koprivi,da li je najbolje.
Mislim da pokupim mladi krompir.Kada berem,u koje vreme.Ostavio bi za svoje potrebe stari,ali to su male kolicine+okolina da se casti. Hvala.

[quote]Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji
Biotehnički institut -
PRIPREMA KRTOLA ZA SADNJU KROMPIRA
Priprema sjemenskog sadnog materijala je preduslov za postizanje visokih i
kvalitetnih prinosa krompira. Sama priprema obuhvata izbor sorte, izbor kvalitetnog
sjemena od poznatih proizvođača, naklijavanje i po potrebi sječenje krtole.
Najbolje da sjemenske krtole imaju 50-80 grama (35 - 55mm), u zavisnosti od sorte iostalih uslova ovakve krtole formiraju 4-5 stabala, a svako stablo 2-3 krtole. Kod
mehanizovane sadnje krtole bi trebale biti što ujednačenije po veličini.
Naklijavanje krtola treba obavljati u prisustvu svjetlosti (u prostorijama gdje jenormalna osvijetljenost). Dužina perioda na klijavanja u prosjeku je 35-60 dana, za
rane sorte 30-35 dana, a za kasne 45-60 dana . Krtole se slažu u gajbice u dva reda,ali obavezno vrhom okrenutim naviše. Ne smije biti direktan uticaj svetlosti na krtole.
Temperatura za naklijavanje najbolja je 12-15°C, a kasnije je postepeno podizati do 18°C, s' tim da nepodnosi temperature preko 20°C.Poslednjih desetak dana pred sadnju treba
smanjiti temperaturu na 10-12°C radi kaljenja krtola, optimalna vlažnost za na klijavanje krtola treba da bude 90-95% .Prostorije treba povremeno provjetravati i rotirati sanduke kako bi sve krtole podjednako bile izložene svjetlosti. Pravilno naklijale krtole treba da imaju čvrstu klicu dužine 1-1,5cm. U tami prorastanje je brže, ali su klice duže i etiolirane i lako se lome pri sadnji, takve krtole treba odbaciti. Na naklijavanje nepovoljno djeluje direktno sunčeva svjetlost-klica odrvenjava, što usporava rast i smanjuje prinos. Me đutim, normalna osvetljenost
daje kvalitetnu klicu i povećava otpornost na oboljenje.Preporučujemo da se krtole ne sjeku, a u slučajevima kada se sjeku treba voditi računa da se sjeku uzdužno sa jednakim brojem klica i da mjesto presjeka zaraste prije sadnje krtola. Svetlana Bubanja,
dipl. ing. polj.Stručni saradnik u oblasti ratarstva i povrtarstva[quote]






[ cika dacha @ 10.12.2013. 18:51 ] @
jel imas mogucnost da taj krompir zalivas?!?!

a mlade krompirice imas lepe za vadjenje kad polako prestane cvetanje njihovog lepog belog cveta!

zlatice pokupis i odmah medju redovima ubijes i ostavis!
[ Lavlja_Jazbina @ 10.12.2013. 19:32 ] @
Koliko po tebi za tu povrsinu treba?Vodu imam na 500m.Pa posle pumpa.Ili bi iskopao rezervoar,pa te zato pitam za kolicinu vode.
Koliko puta i kada se zaliva?

[ cika dacha @ 10.12.2013. 22:10 ] @
Lavlja_Jazbina@ zalivas po potrebi al kad se krompir redovno zaliva ima ga 50% vise! ne mogu ti reci precizno koliko treba vode...
[ Lavlja_Jazbina @ 11.12.2013. 09:47 ] @
Sta znaci redovno?
[ cika dacha @ 11.12.2013. 11:37 ] @
kad vidis da je zemlja suva onda zalijes! neces sigurno zalivati ako je mokra! zato kazem ne moze se reci precizno koliko i kada jer sve zavisi od klimatskih uticaja! ali krompir se lako gaji!
[ Lavlja_Jazbina @ 11.12.2013. 11:43 ] @
Kazi ti meni sem tih buba,gde se jos fokusirati ?Sta uraditi pre sadnje,po tebi ?
[ cika dacha @ 12.12.2013. 12:10 ] @
znam da krompir voli mekanu zemlju! tako da lepo je obradi!
[ Lavlja_Jazbina @ 12.12.2013. 18:54 ] @
Na prolece jos jedanput da se prevrne i posle da je usitnim.Citam neke tekstove pa ajde da napisem pa da neko prokomentarise.
Reci Prof. dr Zoran Brocic,polj.fakultet Zemun.

Citat:
Navodnjavanjem krompira do 80 tona po hektaru


Ova cifra gradskom krelcu je odmah u ocima ali iza toga stoji da navodnjavanje je stavka broj jedan ako bi se htela dobiti ta kolicina.
Rad ne zaostaje,to mi je dobar dan.E sad,

Citat:
Za uspesno gajenje krompira i postizanje visokih prinosa dva klimatska faktora, voda i temperatura, imaju presudnu ulogu. Krompir je biljka umereno vlaznog podneblja, i pri nedostatku vode dolazi do smanjenja prinosa i kvaliteta krtola. Visina prinosa krompira ne zavisi samo od kolicine vode i od rasporeda padavina u toku vegetacionog perioda. Pored uticaja na prinos, voda ispoljava i uticaj na broj krtola, krupnocu i njihov kvalitet. Ujednaceni raspored padavina je najpovoljniji, jer se tada dobija veci broj jednoobraznih krtola, sa najvecim ucescem tržišnih krtola, najveci prinos i najbolji finansijski efekat.

U uslovima smenjivanja susnog i vlaznog perioda dolazi do formiranja sekundarnih krtola, na vec obrazovanim normalnim krtolama (krtole „deca“), ili njihovog prorastanja, deformacije i pucanja, pri cemu im se gubi znacajan deo trzisnog kvaliteta.

U uslovima Vojvodine potrebna kolicina vode za uspesnu proizvodnju srednje kasnih i kasnih sorti krompira se krece od 460-480 mm (padavine + navodnjavanje), dok je za proizvodnju ranog krompira ta potreba od 260-280 mm (Ilin, 2002). Zavisno od godine, od- Navodnjavanjem krompira do 80 tona po hektaru nosno od kolicine i rasporeda padavina kao i od temperaturnih uslova u ovom podrucju javlja se deficit vodenog taloga od 120-200 mm kod proizvodnje fiziološki zrelih krtola i oko 40 mm kod proizvodnje ranog krompira. Razliku izmeðu potreba biljke i kolicine vode koja dolazi preko padavina mozemo nadoknaditi sa tri do pet zalivanja kod proizvodnje fizioloski zrelog krompira i jednim u proizvodnji ranog krompira. U brdsko planinskom podrucju zapadne Srbije zbog nizih temperatura i vece kolicine padavina navedeni defi citi su manje izraženi, ali se i ovde javlja nedostatak vlage od 50-120 mm. Primenom navodnjavanja u nasim uslovima moguce je u proseku povecati prinos 40-45%. Kolicina vode koja sa povrsine pod usevom isparava (evapotranspiracija) u funkciji je temperature i relativne vlaznosti vazduha i u letnjim danima se krece kako je prikazano u tabeli 1.




Sada ide deo oko navodnjavanja koji ima presudnu ulogu u celoj ovoj prici za krajnji (Uspesan) ishod.

Kada navodnjavati
Citat:

Kod krompira je veoma važno držati zemljište na nivou optimalne vlažnosti 75-80 % od PVK (poljskog vodnog kapaciteta), kako bi se dobio visok prinos i veliki udeo trzisnih krtola. Ovo je nepohodno uraditi od momenta zametanja krtola pa sve do njihove fi ziološke zrelosti, odnosno vadjenja. Pored efekta na prinos, veca vlaznost zemljišta uslovljava zametanje veceg broja krtola, smanjuje infekciju sa obicnom krastavoscu, krtole su pravilnog oblika, prvog kvaliteta, bez deformacija i imaju veæu trzisnu vrednost. U praksi se cesto desava da zbog nepravilnog i neblagovremenog zalivanja dolazi do vrlo izrazenih deformacija i prorastanja krtola, pa iako je prinos visok, mali je udeo trzisnih krtola.
Vreme navodnjavanja u toku dana zavisi od nacina koji se koristi za navodnjavanje. Navodnjavanje orosavanjem je najbolje izvesti rano ujutru ili pred kraj dana da bi se ublažio temperaturni sok.. Koriscenjem sistema kap po kap moguce je zalivati u bilo koje doba dana bez obzira na temperaturne uslove. Zalivna norma takodje zavisi od nacina navodnjavanja i krece se od 10 do 50 l/m2.


Kako navodnjavati
Citat:
U navodnjavanju krompira ( navdnjava se 12-15% od ukupnih povrsina u Srbiji pod krompirom) primenjuju se razliciti nacini i sistemi, a izbor se iskljucivo zasniva na sledecim faktorima: pristupacnosti odgovarajuæe opreme, oblika i velicina parcele, kolicine i kvaliteta pristupacne vode za navodnjavanje, raspolozive kolicine radne snage, troskova proizvodnje i cene krompira na trzistu. Zavisno od nacina aplikacije vode na proizvodnu povrsinu moguci su sledeci nacini navodnjavanja:
Gravitaciono izmeðu bankova
• Orošavanje
• Kap po kap


Gravitaciono navodnjavanje (izmedju bankova)
Citat:
medju svakog banka. Potrebna je ravna parcela i velika kolicina vode, 40-50 l/m2 za jednu zalivnu normu. Zemljiste je duze ili krace vreme, zavisno od mehanickog sastava, saturisano vodom i bez prisustva vazduha. Zbog kretanja vode od jednog kraja parcele ka drugom dolazi do erozije i urusavanja banka i „otkrivanja krtola“ koje brzo pozelene. Posle infi ltracije suvisne vode pojavljuje se pokorica gde je lezala voda. Ovakvim nacinom lako se prenose bakterijiska oboljenja krompira (Ervinija i dr.) Ovaj nacin koristiti kada ne postoje druge mogucnosti („bolje ikako nego nikako“). Nisko je ulaganje.


Navodnjavanje orošavanjem
Citat:
Orosavanjem uz pomoæ razlicitih tehnickih resenja vrsi se distribucija vode po celoj povrsini parcele pri cemu se kvasi biljka i zemljište („veštaèka kiša“). Ovde postoji veci broj tehnickih resenja koja zavise od velicine parcele, kolicine i nacina raspolozive vode (vodozahvata), radne snage, vrste pumpe, potrebnog radnog pritiska i cene kostanja po ha. Zbog kvašenja cele biljke kod ovih sistema u toku zalivanja stvaraju se povoljni uslovi za razvoj bolesti krompira, posebno plamenjce, pa je neophodno blagovremeno pred zalivanje vrsiti preventivnu zastitu. Velike zalivne norme, neravnomerna distribucija i krupne kapi (tifon bez rampe) mogu izazvati eroziju banka i ispiranje hraniva. Dobar sistem je onaj koji ima visoku uniformonosti distribucije (lineari, pivoti, mini rasprskivaèi) i mogu biti opremljeni za primenu vodorastvorljivih djubriva. To povecava njihovu efikasnost, prvenstveno kroz vecu pristupacnost unetih hraniva, kao i kroz smanjene gubitke ispiranjem. Ovaj nacin navodnavanja je dominantan u nasim uslovima proizvodnje krompira.


Kap po kap
Citat:
Kap po kap je sistem za navodnjavanje novijeg datuma koje se sve vise koristi u povrtarskoj i vosarskoj proizvodnji, a u proizvodnji krompira kod nas je korišcen mahom samo u ogledima. Glavna prednost ovakvog nacina navodnjavanja jeste efikasnost primene vode. Ustede u odnosu na klasican sistem sa rasprskivacima krecu i do 40 %, sto posebno dolazi do izrazaja u uslovima nedostatka vode za navodnjavanje. U navodnjavanju krompira se koriste trake za jednokratnu upotrebu sa razlicitim tehnickim resenjima emisije vode. Trake za navodnjavanje mogu se postavljati na površini zemljišta ili se mogu plitko inkorporirati u zemljište (subirigacija). U momentu sadnje ili formiranja banka (ogrtanje) uz pogodnu adaptaciju masina trake se mogu mehanizovano postaviti ispod povrsine zemljista, u vrh banka, prekriveni zemljom 2-3 cm. Pri ovom nacinu navodnjavanja nema kvasenja biljaka, zabarivanja zemljista, prenosenja biljnih bolesti i ispiranja hraniva. Obezbedjuje se optimalno prisustvo vode i vazduha tokom celog vegetacionog perioda samo u banku gde se formiraju krtole. Potrebno je cesce zalivanje sa manjim zalivnim normama (8-10 l/m dužnom). Kada se postavi sistem relativno je malo ucesæe rada u njegovom opsluživanju. Radni pritisci za funkcionisanje su znatno niži u odnosu na sisteme za orošavanje. Moguæe je vrlo precizno i blagovremeno primeniti optimalne kolicine vodorastvorivih ðubriva kao i sredstva za zaštitu od štetoèina (zlatica, žiènjaci) Nedostatak je relativno viša cena ulaganja za trake koje se nabavljaju svake godine i posao oko prikupljanja traka sa parcele (moguce je mehanizovati). Koriscenjem ovakvog nacina navodnjavanja u ogledima postizali smo prinose od 80 t/ha tržišnih krtola.wau.
Preduzece za proizvodnju krompira Solanum komerc iz Guce priprema za tekucu sezonu postavljanje sistema kap po kap (subirigacijom) na proizvodnim povrsinama od 8 ha kao demonstracione oglede. Vrlo smo zainteresovani da ispratimo ovaj poduhva i analiziramo steceno iskustvo.


Sada utvrditi vise o stetocinama i jos neka strucna misljenja,ali to cu kasnije.
[ Lavlja_Jazbina @ 09.01.2014. 16:57 ] @
Jedno pitanje da postavim u sadnji krompira a moze biti i za ostale kulture.
Pricali smo ako se ne prska sto bi i ja uradio bez obzira na prinos,sa komprivom da li u nekom reduposejati da kazemo koprivu
ili neku drugu travku ( zacin ) i da svojim mirisom odbije bube.Mislim da slicno rade za cvece ? Cuo ali nije provereno.

Hvala i Pozdrav.
[ cika dacha @ 09.01.2014. 20:10 ] @
http://www.zelenamreza.org/index.php ovde se raspitaj za eko koridore! znam da se sadi neko cvece da brani krompir ako koje ,... zaboravio sam
[ Lavlja_Jazbina @ 09.01.2014. 21:59 ] @
Hvala.Prolece i nije tako daleko a naostrio sam se.U nedelju cu jos jednom da podjubrim,ostalo im je 5 prikolica djubriva pa da
iskoristim pre mraza da se baci.
[ Aleksa- @ 26.03.2014. 14:43 ] @
Pozdrav svima!

evo citajuci ovaj podforum poljoprivreda, dobih zelju da se registrujem... u slicnoj sam situaciji kao lavlja_jazbina, nesto zemlje u nasledstvu i par masina... pa sam dosao na ideju da to pokusam da iskoristim.
prosle godine sam imao probno sejanje krompira i prilicno sam zadovoljan rezultatima. uz put sam dosta toga naucio, sto teorijski, sto prakticno... vidim da lavlja_jazbina postavlja prilicno pocetnicka pitanja koja su i mene mucila a na koja mozda imam odgovor... verujem da je krompir pred sadnjom ili vec posadjen pa bi bilo lepo da cujemo iskustva
[ Lavlja_Jazbina @ 22.04.2014. 00:34 ] @
Na 2ha sejem kukuruz,za krompir nisam spreman,jednostavno nisam prisutan.Probno cu posejati
na 10 ari,a i to cekam da se osusi blato pa pocnem polako sa sredjivanjem.Od maja sam vise aktivan pa cu slikati
i izneti pocetnicka iskustva,a ti sarni ovde kako si ih savladao.Pricaj mi o zlatici.;).
[ Aleksa- @ 29.04.2014. 19:42 ] @
ja sam prosle godine imao probnu proizvodnju na 5 ari, posadio sam 100kg sorte kenebek, holandske elite.imao sam rod od nekih 2200kg. zalivanje je bilo kap po kap.
ove godine sam 3. aprila posadio 600kg kenebeka, karere i belarose, na 20 ari. reprodukcija je original iz guce, ocekujem zagrtanje za desetak dana...
sto se tice zlatice, mislim da je nemoguce da se bavis proizvodnjom krompira bez upotrebe hemije. jedini nacin je da rucno skidas zlaticu, a to bi bio ludacki i nemoguc posao i na 10 ari a kamoli na vise. ja za zlaticu koristim bajerov proteus. u svakom slucaju moras da koristis hemiju protiv zicnjaka i plamenjace i ostalih bolestina i stetocina, tako da ne znam zasto ne bi i protiv zlatice...
dobro je sto si bacio stajnjak, on dosta prija krompiru. obavezno uradi analizu zemlje da ne bacas uludo djubrivo. koje si seme izabrao, kako ga sadis, kako vadis?
i sto je najvaznije, kome ces prodati? to je najteze pitanje... vidim da ti je voda na 500m od njive, kako mislis to da resis?
[ Lavlja_Jazbina @ 29.04.2014. 20:02 ] @
Da,da.Dok Aleksa radi neko samo prica,ali verujmi blata imam ppreko glave i 1,maj mi je zadnj voz da i pocnem.Jeste kasno ali u Sapcu kukuruz
koji je vec nikao je zute boje.Sto se tice prodaje,zatvoren krug poznatih restorana preko prijatelja.

p.s.Za seme krompira pricaas o prvoj reprodukciji?
[ Aleksa- @ 29.04.2014. 20:18 ] @
pricam o original sortnoj reprodukciji http://www.zastitabilja.org/krompir_semenski.htm
a sta si resio za seme, sadnju, vadjenje, vodu...?
[ Lavlja_Jazbina @ 29.04.2014. 20:48 ] @
Ja za krompir nisam sposoban iz razloga prisutnosti.To crevo kap po kab bi videlo noge onog momenta kada bi krenuo za bg.
Vodu imam sa izvora a od izvora pored mog placa.Kukuruz sejem da bi cisto izbegao korov i zapustenost ali ima sanse za beli luk(jesenji).
Krompir cu zasejati na tvojoj prvoj povrsini.Bez iccega pa koliko uspe.Ovo za plamenjacu je diskutabilno,a ti si to resio sa kap po kap.Jedino ti smeta iznenadna kisa
pa sunce.Voleo bih da znam vremensku prognozu za ovo leto.Mislim da ce i ove godine voce roditi kao i prethodne pa se baziram na prirodnim sokovima,ajvaru,dzemovima.
Kada budem sa vremenom i dodatnim poslom rasterecen(prebacim na Decu) mogu sa rodbinskom zemljomu koja je nekih 20ha uradim nesto ozbiljno.
Ti verovatno zivis u blizini tih parcela pa ti je lako.
[ Aleksa- @ 29.04.2014. 21:23 ] @
ja sam na 5-6km od njive. pa steta sto odustajes, ako zatreba neka pomoc, tu sam
[ Lavlja_Jazbina @ 29.04.2014. 22:40 ] @
Ne odustajem,nego treba da sa sobom rascistim sta hocu.Rodbina u selu nije za saradnju,stari a mladi zapucali u Kragujevaci ili G.Milanovac,
Ponavljam se ali ako hocu da otkupim sv jaja,pilice bolje da oni to prodaju nego ja zaradim.Nego kazi mi za tu razdaljinu i to crevo da ostane na mestu?
Kod mene oberu orah i kazu mi da je bila losa godina.Orah visok7-8 metara pa ti vidi kada rodi koliko je to da nema nista.I to jos 3 komada.
[ Aleksa- @ 29.04.2014. 23:09 ] @
i kod mene ima lopova, ali ako i trake odnesu onda... ja ih ostavljam na njivi, samo pumpu prikljucujem po potrebi. ako je tebi problem da ostavis creva, mozda probas za lay flat crevima pa da nakacis rasprskivace na njih. to bi sve mogao da pokupis kad zavrsis zalivanje. jedino sto bi to bio veliki posao svaki put razvlaciti... kap po kap je gospodsko zalivanje
mislim da je 500m prevelika razdaljina. prvo sto ces imati ogromne gubitke, a drugo, 500m vatrogasnog ili lay flat creva bi te izaslo preko 750e. vidi da udaris cevku na svojoj njivi i mislim da ispod 3 cola ne bi trebao da ides. najbolje da se obratis nekoj od firmi koje se bave tim poslom preofesionalno, oni ce ti predloziti resenja
[ Lavlja_Jazbina @ 30.04.2014. 05:55 ] @
Videcu.Meni je potrebna saradnja da kako kazes prskanje protiv plamenjace ako se mora,to se ne radi evo sada cu nego

preduzimas radnju odmah.To mogu oni koji su tu,ali iskreno da ti kazem i nisu.U kafani su.Neka.Za prvi maj pocinjem,vezba.

Imam i dosta posla oko sanacije objekata i zidanje.Ima i dosta kamena i treba videti sta cu sa kacarom.Radujem se ko malo dete 1.maju.

Odvalicu se od posla.:).
[ Lavlja_Jazbina @ 16.03.2015. 22:30 ] @
Izvinjavam se za citat it teme o nabavci poljoprivrednih prikljucnih masina,

Citat:
stewuss je:
Ako ces da pocinjes od nule, tj. nemas ni traktor niti znas da ga koristis kako treba, moj savet bit ti bio da, za pocetak, odustanes od oranja. Ili da se ucis na sopstevim greskama, a to je na krompiru dosta skupo. :)
Krompir se sadi sadilicom iz krtola koje ozbiljni proizvodjaci naklijavaju u klijalistima iz kalibriranih krtola sa odredjenim brojem pupoljaka po krtoli. Ukoliko je krtola veca od zahtevane velicine i ima dovoljan broj pupoljaka da se presece na pola, presek krtola - tj. "rana" se mora dezinfikovati adekvatnim sredstvom kao i noz kojim se sece, svaki put. Moj savet bi ti bio da uzmes sertifikovane krtole, barem prvi put da bi izbegao ili smanjio sansu da ti se zemljiste zagadi virusnim oboljenjem koje je glavna boljka nesertifikovanog semena. Takodje bih ti savetovao da se pridrzavas kakvog - takvog plodoreda da bi umanjio napade krompirove zlatice i drugih insekata koji mogu da uniste rod a prezimljavaju u okolini parcele (ili u zemlji) ako je monokultura ili dvopolje u pitanju. Krompir sa gaji na banku tako da ako hoces ozbiljno da se bavis njime trebalo bi da razmislis i o masini za pravljenje bankova. Ne bi bilo lose uzeti u obzir da se se krompir proizvodi kao okopavina, tj. sirokoredno te se preporucuje unosenje pregorelog (sgorelog) stanjaka pod kulturu. Masina na snimku "plug za krompir" je zapravo vadilica krompira koja se koristi nakon skidanja cime tj. zelene mase biljke krompira. Cima se skida ili mehanicki ili hemijski desifikatorima.
Luk se seje sejalicom, da li prezimljavajuci ili ne prezimljavajuci (dvogodisnja biljka) zavisi od toga sta je kome lakse agrotehnicki ili kom je trzistu namenjen ali za pocetak bi bilo dobro poceti sa neprezimljavajucim - tj. jednogodisnju tehniku proizvodnje jer setva prezimljavajuceg ima neke specificnosti koje ako se ne ispostuju ili se pogresi rok setve - luk ili izmrzne ili procveta i ne formira lukovice adekvatnog kvaliteta i velicine. O arpadziku necu da pisem jer smatram da je to arhaicni nacin proizvodnje.
Neki standard za plug je 30-35ks po pluznom telu za oranje do 30cm dubine. Na laksim zemljistima moze i manje ks po pluznom telu, takodje to zavisi od oblika - tipa pluznog tela a i retko ko sada ore dublje od 25cm. Kada sam napisao da odustanes od oranja pod time sam mislio da ti neko oranje uradi usluzno, pa cak i predsetvenu pripremu ( za to se koriste setvospremaci - najcesce kombinovani, vise alatki na jednoj masini) a da vremenski kriticne radnje - setvu, djubrenje i zastitu biljaka preuzmes na sebe svojim masinama. Setvopremac sluzi da usitni dodatno zemljiste na odredjenoj dubini (od 2cm do 10cm) da bi ga pripremilo za setvu i to tako sto ce ispod te dubine malo sabiti a od povrsine do te dubine rastresti zemljiste. Takodje moze da se koristi (ali i tanjiraca isto ali plitko) da zatvori brazde nakon oranja da bi se sprecilo prekomerno isparavanje vode - presece se tok vode. Lageri na tanjiraci su zapravo lezajevi. :) Tanjiracom se vrsi osnovna obrada zemljista umesto oranja - brze ali i plice. Ili mozes tanjiracom "zaorati" zetvene ostatke nakon zetve i time isprovocirate korove da ranije krenu da bi ih mehanicki ili hemijski unistio. Sve masine se kace univerzalno u tri tacke (dve poluge hidraulika i treca gornja veza - "toplink") ili su vucene. Takodje bih te savetovao da u plodored pored psenice i kukuruza ubacis i soju da bi uvecao nivo azota u zemljistu.

Ako te jos nesto interesuje slobodno pitaj, mozda mogu da pomognem.

Pozdrav



Citat cisto da potsetim.Gde po tebi mogu da uzmem krompir,tu prvu reprodukciju i da li mogu da kupim vec naklijali krompir.

Koliko krompira ide u kucicu?Nadam se da ove godine,ma i to me ne zanima.Moze da bude kise koliko hoce,nece biti non stop.

Basta se radi.Jos jedno pitanje,Posto sam vec pitao i freza je problem,brat kaze da se zemlja usitnila,videcu,elem.Da li bi pogresio ako bi upotrebio drljacu.

Ono sa bodljama.Da potrazim sliku.




Veovatno nije bitno ali IMT ova,original.
[ Lavlja_Jazbina @ 16.03.2015. 22:33 ] @
Ova parcelica.

[ stewuss je @ 27.03.2015. 02:45 ] @
Samo crevo kpk mozes zakopati prilikom postavljanja, tako da na prvi pogled nije na meti. Veci i skuplji problem je infrastruktura navodnjavanja. Generalno, Macva je dosta povrtarski kraj pa ne verujem da bi bas tako brzo ukrali, povrtari medjusobno paze na njive...

Semenski krompir je najbolje nabaviti od nekog uvoznika/distributera i to elitu, postoje i domaci (Cacak/Ivanjica) pa biraj, u poljoapoteci ili direktno... Profi proizvodjaci rade holandski krompir. Tesko da ce ti neko prodati naklijali, a ako ga i ima, bolje od toga bezi, nije namerno naklijan.. Sadi se jedna krtola po kucici, sadilicom na ravnu zemlju ako nemas pristup masini za banak. Najbolja je frakcija 30-50 mm ali i najskuplja. Pitanje je da li je i uvoze.

Brazdu mozes zatvoriti tanjiracom ili skoro svakim setvospremacem (drljaca included) - cime got ti je lakse/brze. Cilj je da se zemlja u usitni malo tako da voda ne isparava, tj. prekine se tok vode na gore. Original ili ne - bitno je da radi posao. Moras sacekati da se zemlja malo prosusi (u odnosu na sliku). Ako je dobro uzorano, zemlja se jeste usitnila u povrsinskom sloju, ali par cm nize je i dalje gromada, kise su to sve slepile... Voda se dize povrsinski uz cestice zemljista (povrsinski napon vode je nosi) - sitnije zemljiste - manje vode ispari. Mozda vam se cini da da sada ima previse vlage u zemljistu (generalno) ali visak ce se svakako ocediti, vetar moze mnogo da izvuce a i niko ne zna kakvo nas leto ceka, treba sacuvati rezervu vlage.

Parcela sa slike mi se cini da je bila livada (ili jako zakorovljena njiva). Ako nije parcela na vrema pripremljena - i i sprovocirani korovi, ne bi bilo lose sada uraditi, ali sada total ispada iz igre, krompir se sadi uveliko.

Pozdrav
[ Lavlja_Jazbina @ 09.08.2015. 18:35 ] @
Evo jednog testa,krompir bez zalivanja.Posadjen u suvu zemlju ( bank) i koliko je od troica bilo kise dobio sam ovo.

Zanima me da li neko prepoznaje ove bube.Na 15 bankova duzine 4m nasao sam ove dve.Ajde ova zuta da kazem neka gusenica ali ova druga mi deluje kao da je u cauri.

Zanima me razmnozavanje za dalje.Inace pre oranja i posle ( freziranje) nisu upotrebljavani nikakvi hemijski preparati.

Postavicu i sliku sta je susa uradila.






[ paterson @ 09.08.2015. 22:16 ] @
Citat:
Lavlja_Jazbina: .....Zanima me razmnozavanje za dalje.Inace pre oranja i posle ( freziranje) nisu upotrebljavani nikakvi hemijski preparati.

Postavicu i sliku sta je susa uradila.

Da nisi orao niti duboko frezirao, ne bi imao problem sa suvom i raspucalom zemljom bez obzira na dugotrajnu sušu.

Jednom rečju, skroz pogrešno si postupao sa zemljom tj. "silovao" si zemlju. Oranjem si za tren oka totalno uništio sve aerobne i anaerobne mikroorganizme, a oni su veoma zaslužni za bogat prinos povrća i voća.

U Americi i EU već nekoliko decenija ne oru niti prave plugove, nego samo tanjiraju. Njihov je problem što i dalje đubre sa veštačkim đubrivima i što prskaju sa hemikalijama.......

U vezi freziranja, treba voditi računa da se ne frezira dublje od 5-7 cm baš zbog tih mikroorganizama. Pored oranja, mikroorganizme i gliste takođe uništava veštački herbicid, hemikalije za prskanje i hlorisana voda iz vodovodne mreže prilikom zalivanja (hlor takođe ubija sve živo u zemlji).

Što se tiče buba, gusenica,...... treba koristiti ISKLJUČIVO prirodne preparate za prskanje koji su efikasni za uništavanje buba, gusenica,......
[ Lavlja_Jazbina @ 10.08.2015. 05:46 ] @
Pa ovo za freziranje i oranje cu uzeti u obzir.Imam jednu njivu od 120ari koja nije pipnuta bar 13 godina.

Sto se tice pukotina tu se nebi slozio.To je i na livadi,ispred kuce,na mestu gde je kukuruz.Zemlja u Sumadiji je cudna (zovu je smonica,braon boje) tako nista nije bolja situacija

ni na seoskom putu.2012kada je bila susa mogla je cela noga do kuka da upadne.

Na koje prirodne preparate za prskanje si mislio,kopriva?
[ paterson @ 10.08.2015. 08:17 ] @
Citat:
Lavlja_Jazbina: Pa ovo za freziranje i oranje cu uzeti u obzir.Imam jednu njivu od 120ari koja nije pipnuta bar 13 godina.

Da li si svestan da je upravo najbolja i najplodnija nedirnuta "njiva" tj. ledina od 120 ari gde su se mikroorganizmi tokom 13 godina sa mukom stvorili i razvijali da bi ti za tren upropastio oranjem?

Dovoljno govori naslov knjige Plowman's Folly veoma iskusnog autora Edward H. Faulkner.



"Duboko oranje ( prekopavanje) ruši kanale koji su stvorili mikroorganizmi i gliste, uništava pokrivni sloj malča. Zemlja prestaje da diše, prestaje da usisava vodu iz vazduha. Ona se stvrdnjava, istisnjava vazduh iz sebe ugljen dioksid se nemože pretvarati u ugljenu kiselinu, minerali se ne mogu oslobađati.

U bezvazdušnom prostoru se razmnožavaju anaerobne bakterije i svi elementi prihrane se pretvaraju u neusvojivu formu. Zemlja se brzo suši, bez obzira na razbijanje kore. Biljke gladuju bez obzira na đubrivo koje smo sipali. Zalivanje slabo vredi jer zemlja koja nema strukturu ne propušta vlagu u dubinu.

Usled svega toga biljke postanu neotporne te ih napadaju bolesti i štetočine.

Narušavajući život u tlu - unošenjem nezgorelih stajnjaka, oranjem, kopanjem po tri puta, protresanjem svakodnevno, zalivanjem i unošenjem raznih stimulatora, sađenje po mesečevim kalendarima, po horoskopima i šta ti ja znam po čemu još, zagrevanjem zemlje u rukama, na grudima ili čak u ustima - vi ubijate plodnost. Ubijate ga trudeći se da ga spasete.

Neki ljudi neke stvari shvataju vrlo brzo, ali zbog doživljenog šoka, zbog saznanja da ih je neko (hemijske korporacije đubriva i hemikalija) ceo život lagao iskorištavao za svoje bogaćenje, prosto nemogu odmah da poveruju, treba im neko vreme da shvate i promene način pristupa zemlji."

"Kada pišem da ne treba "oranje" onda mislim na klasičan plug, plug kojim se zemlja okreće, duboko oranje, ugarenje, ne isključujem druge vrste obrade zemlje, kao što je: podrivanje, tanjiranje, drljanje ili neka druga mogućnost protresanja zemlje da bi u zemlju ušao vazduh koji je potreban aerobnim bakterijama za život.
Ovo nisam ja izmislio, niti je izraslo na mom kupusištu, to su rezultati rada ozbiljnih institucija, naučnika."


"PORUKA EMINENTNIH STRUČNJAKA !

KRAJNJE JE VREME DA SHVATITE !

MIKROBIOLOŠKA ĐUBRIVA U SAVREMENOJ
BILJNOJ PROIZVODNJI

BAKTERIJE POMAŽU BILJKAMA



Biofertilizacija predstavlja unošenje živih mikroorganizama u zemljište sa ciljem poboljšanja snabdevanja biljaka neophodnim nutritijentima

Ostvarivanje maksimalne produktivnosti i profita u savremenoj konvencionalnoj poljoprivredi podrazumeva intenzivnu obradu zem ljišta,navodnjavanje adekvatnu primenu đubriva , henijsku kontroluštetočina,korova i bolesti kao i maksimalnog iskorišćavanja genetskog potencijala gajenih biljaka.Ali ,sve to prouzrokuje mnogobrojne nega tivne posledice na agroekosistem i kvalitet života sredine . Brz razvoj biotehnologije,zasnovan na ekološkim principima , utiče da tradiciona lni sistemi zemljoradnje dožive brojne promene.

Smatra se da će razvoj poljoprivrede u ovom veku biti zasnovan na konceptima koje predviđaju značajne primene u tehnologiji gajenja useva i oplemenjivanju biljaka koji bi doprineli boljem uspostavljanju ekološke ravniteže i stabilnosti prirodnih resursa u agroekosistemu.Ta kav način gajenja biljaka mora biti zasnovan na ekonomsko efektivnoj osnovi.U taj koncept se u potpunosti uklapa biofertilizacija.Ona predst avlja unošenje živih mikroorganizama u zemljište sa ciljem poboljšanja snabdevanja biljaka neophodnim nutritijentima.Na ovaj način može se poboljšati snabdevanje biljaka azotom,fosforom,kalijumom,gvožđem, sumporom,ali i stimulisati rast korena.Unošenjem ovih bakterija u rizosferu biljaka ubrzavaju se procesi transformacije organske materije i biljka se snabdeva potrebnim nutritijentima . Kao komponente mikro loških đubriva najčešće su Azotobacter ,Azospirillum,Bacillus,Pseudo monas i druge . Imajući u vidu značaj azota u ishrani biljaka,jasno je da se posebno mesto pridaje bakterijama koje snabdevaju biljke azotom .To su bakterije iz grupe azotofiksatora koje elementarni, atmosferski azot prevode u oblike pristupačne biljkama . Ove bakterije se nalaze u neposrednoj blizini korena i azot predaju neposredno biljkama. Pored azota rast biljaka direktno zavisi od fosfora,a on je najčešće prisutan u zemljištu u formama koje su Azotobacter ,Azospirillum,Bacillus,Pseudo monas i druge . Imajući u vidu značaj azota u ishrani biljaka,jasno je da se posebno mesto pridaje bakterijama koje snabdevaju biljke azotom .To su bakterije iz grupe azotofiksatora koje elementarni, atmosferski azot prevode u oblike pristupačne biljkama . Ove bakterije se nalaze u neposrednoj blizini korena i azot predaju neposredno biljkama. Pored azota rast biljaka direktno zavisi od fosfora,a on je najčešće prisutan u zemljištu u formama koje su nepristupačne biljkama.Bakterije iz roda Bacillus i Azotobacter mogu sintetisati organske kiseline i fosfataze koje će nepristupačan fosfor prevesti u biljkama pristupačnu formu.Kalijum koji je u zemljištu ''zarobljen'' u obliku alumosilikata,zahvaljujući aktivnosti bakterijama iz roda Bacillus,postaje pristupačan biljkama.Neke bakterije zahvaljujući prisustvu siderofora doprinose snabdevanje biljaka gvožđem.Takođe je poznato da bakterije iz roda Pseudomonas mogu transformisati organske forme sumpora u neorganski i na taj način ga učiniti pristupačnim za biljke.

Sve ovo ukazuje da se primenom mikrobioloških đubriva koja u sebi sadrže mešane populacije mikroorganizama može poboljšati snabdevanje biljaka neophodnim nutritijentima uz istovremeno očuvanje životne sredine i proizvodnju zdravstveno bezbedne hrane.Pored toga ove bakterije imaju sposobnost sinteze biljnih hormona tipa giberalina,auksina, čime se dodatno stimuliše biljni rast i utiče na otpornost biljaka.Unošenjem mikrobioloških đuibriva u zemljište utiče se na tok i usmeravanje mikrobioloških procesa u zemljištu što će uticati na rast,razviće biljaka ali i na zemljište. Neki od mikroorganizama koji su uneti u zemljište odlikuju se mogućnosti sinteze sluzavih materija koje igraju značajnu ulogu u slepljivanju mikroagregata što doprinosi formiranju fine strukture zemljišta.Nakon izumiranja mikroorganizama unetih u zemljište povećava se ukupna biomasa,a efekti će se odraziti u sledećoj vegetaciji. Povećanjem organske biomase dovešće do povećanja plodnosti zemljišta i stvaranje biljkama neophodnih mineralnih nutritijenata.

Sve ovo upućuje da primena mikrobioloških đubriva ima svoje mesto u savremenoj konvencionalnoj ali i organskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Prof.dr.Vera Raičević

Poljoprivredni fakultet u Zemunu"


Dakle, slobodno prodaj plug i kupi tanjiraču.

Što se tiče ledine ili nedirnute njive, savet je:

"Ukoliko koristimo Bajkal EM-1, nikakva hemija ne dolazi u obzir, ni veštačko đubrivo ni oranje. Bajkal EM-1, to su živi mikroorganizmi, i kao i svako drugo živo biće, hemija ih ubija.

Ponoviću postupak za smanjenje korova u njivi:

-U jesen, njivu potanjirati, poprskati Bajkalom EM-1,U ROKU OD 1 SATA (koncetracija 1:100, na 200 litara vode 2 litre preparata i 2 litre melase, za 1 hektar), , a zatim ponovo potanjirati ili podrljati. - ovo isto uraditi i u proleće 10 dana pre setve, (kukuruza, naprimer), na ovaj način uništavamo veliku količinu korova koji je u nicanju ili klijanju, Bajkal EM-1, deluje na korove kao total.

Kako pripremamo zemljište za setvu kukuruza ili drugih prolećnih useva.

Odmah posle skidanja pšenice, ne paliti i ne iznositi svu slamu sa njive, poprskamo EM-preparatom koncetracija 1:100, 200 litara vode na hektar, i plitko, 5-7cm potanjiramo.

Ovo je najbolje uraditi po oblačnom vremenu ili predveče, posle kiše.

U jesen postupak ponovimo, ukoliko ima korova predhodno plitko potanjirati poprskati i potanjirati ili podrljati.

U proleće, najkasnije 10 dana, pred setvu a da je zemlja bar +10 C° postupak ponovimo."



Citat:
Lavlja_Jazbina:Sto se tice pukotina tu se nebi slozio.To je i na livadi,ispred kuce,na mestu gde je kukuruz.Zemlja u Sumadiji je cudna (zovu je smonica, braon boje) tako nista nije bolja situacija

ni na seoskom putu.2012kada je bila susa mogla je cela noga do kuka da upadne.

I kod mene ista smonica kao i kod tebe.

"SREDSTVO PROTIV ISUŠIVANJA

Suša je nešto najbolje što Priroda daje zemljoradnicima za povećanje prinosa.

Pretpostavljam, da će ovakav nastup kod mnogih čitalaca sada izazvati, u najmanju ruku, nedoumicu. Ali, ne žurite sa zaključcima, da ne bi ponavljali greške naših predaka. No, krenimo redom...

Sve je počelo 1876.g., kada je iz štampe izašla knjižica nepoznatog autora I. Bočinskog, dugačkog i neprivlačnog naslova: „O različitim cenama šećerne repe i šećera, o njihovoj proizvodnji i preradi, a takođe i o korišćenju atmosferskih đubriva, zasnovanom na novoj metodi obrade zemlje“. Autor je tvrdio i dokazivao rezultatima svojih ogleda, da suša ne treba da bude strašna zemljoradnicima, da sa njom izađemo na kraj pruža nam mogućnost sama Priroda, zbog toga što „razlika temperature vazduha nad zemljom i temperature zemlje na dubini od 1,5 aršina (aršin – 71 cm) od maja do jeseni može dostići i 12 o C. A to znači da šećerna repa (kao i druge kulture) može rasti i donositi veće prinose bez oranja i bez zalivanja, čak i kad je suša“.

Takvo nešto zvanična nauka nije mogla da podnese. Pukao je spor i skandal čak kao u Čehova, koji je opisao naravi tog vremena: „Pa, šta je umislio, podlac! Predlaže da se ne ore! Tada će, kaže, rosa zalivati! Pa zar danju rosa?! Kad je suša! Jeli neko video rosu u vreme vrućina? U zemlji ne može biti nikakve rose, zbog toga što ne može nikada biti!“

Jednom rečju, emocije i uvredljivo samoljublje naučnih autoriteta nisu dozvolili da se uđe u suštinu navoda nepoznatog autora. A prost narod tada nije znao, da se u vazduhu stalno nalazi izvesna količina vode, koju možemo iskoristiti u borbi protiv suše. Uostalom, ovo ne znaju ni današnji zemljoradnici, koji, čak, imaju diplome agronoma, iz jednostavnog razloga: nisu o tome učili u visokim školama i na fakultetima, nije predviđeno po programu.

Suština pojave je jednostavna: što je veća temperatura vazduha, veća je njegova prosečna vlažnost. Naprimer, za vreme suše, kada temperatura vazduha dostigne i 50 stepeni, u svakom kubnom metru vazduha ima 92 gr vode. Ali čim taj vruć vazduh dospe u zemlju i ohladi se tamo, recimo, do temperature, približno 40, onda prema Fizičkim zakonima Prirode, količina sadržaja vode se smanjuje do 55 gr. A razlika (92 – 55 gr) – tačno 37 gr tu se taloži u obliku rose ili kondezanta, kako nauka kaže. Setite se kako se u trenutku oznoji šerpa ili flaša, koje izvadimo iz hladnjaka. To je i dokazivao I. Bočinski svojim savremenicima, ali nije mogao da nadvlada inerciju konzervatizma. Pokušajmo da ga shvatimo danas, sa novim nivoom znanja.

Proces taloženja rose u zemlji omogućuje se propusnošću zemlje. Ona treba da bude rastresita. Kapilarna. Osenčena organskim otpacima ili tankim (5 sm) razriljanim slojem.

Pravu prirodnu rastresitost zemlje omogućuje biljni svet. Treba da znate, da, naprimer, pšenica ili, recimo ječam, koje ste posejali, idu korenovima u dubinu više od 1,5 metara (samo iščupani su kratki, iskidali su se), i imaju takvo gustu razgranatost dugih i kratkih izdanaka, čija ukupna dužina premašuje 80 – 85 km! Samo možemo da zamislimo kakva je to najlepša i najvišeg stepena vrednosti majstorija Prirode! A pored druga, druge... Korenje izumrlih biljaka ostavlja celu mrežu vodeno-vazdušnih prolaza, tunelčića. Tako se i stvara prirodna rastresitost zemlje. I sve to, tako unikalnu i neponovljivu zemlju, paraju plugovima radi nekakve njihove „rastresitosti“, uporedive samo sa apokalipsom. I pri tom se čude, zbog čega se smanjuju prinosi.

Objašnjenje je jednostavno: oranjem se uništava KAPILARNOST ZEMLJE – drugi, najvažniji uslov za korišćenje atmosferske irigacije. Jer rosa, koja se taloži u dubokim slojevima zemlje, treba da se podigne ka gornjim toplijim slojevima, gde se nalazi glavna masa aerobnih bakterija, gde se vrši proces nitrifikacije. Ovaj uslov Prirode se može sačuvati zabranom oranja. Uostalom, sa korišću za ekonomiku, manje rashoda, veći prinos. U belgorodskoj oblasti, naprimer, poslednjih godina, prešli su na obradu zemlje tanjiranjem. I, za rezultat, imaju povećane prinose žita - 10-15 centnera po hektaru. A to je samo jedna agrotehnička mera, koja uvažava zahteve Prirode.

Treći uslov – OSENČENOST ZEMLJE. Za to da bi se za vreme suše u zemlji nataložilo što više rose, potrebno je povećati razliku između temperature vazduha i zemlje. Ovo se može uraditi posipanjem bilo koje organike (slama, trava, piljevina i dr.) ili površinskim rastresanjem zemlje na dubinu 4-5 cm, kako je savetovao P. A. Kostićev. Pokazalo se, da ako se zemlja rastrese dublje, rosa se ne taloži.

Ako se primenjuje posip, koji vremenom istruli i đubri zemlju, onda se efekat taloženja rose pojačava: humus više apsorbuje vode i duže je zadržava. Uz to ovaj gornji humusni sloj ne samo što bolje štiti zemlju od prekomernog zagrevanja danju, već i veoma povoljno utiče na taloženje NOĆNE ROSE. Noću se vazduh hladi brže od zemlje, i tako, hladniji, ulazi u dubinu. Odande istiskuje topli zemljišni vazduh, koji odlazi gore, sa svoje strane, kondezuje rosu u gornjem ohlađenom sloju zemlje.
Zvanična nauka u prošlom veku je opovrgla ideje I. Bočinskog. Ali, kako reče A. S. Puškin, „Nikakvim bogatstvom se ne može otkupiti uticaj obnarodovane misli“. Ostale su pristalice. Jedan od njih je bio Ivan Jevgenijević Ovsinski, koji je radio kao upravnik imanja na jugu Rusije. Srećući se sa sušom, on je u praksi primenio atmosfersku irigaciju i, uopštivši radove pristalica organske zemljoradnje, napisao je knjigu „Nov sistem zemljoradnje“, Kijev, 1899.g. Međutim, ni njegov rad nije naišao na podršku, potvrdivši na taj način staru poslovicu da među svojima proroka nema. Do revolucije i u sovjetsko vreme, sve do 1954.g., redovno su se pojavljivali kritički članci koji su dokazivali neubedljivost ideja Ovsinskog. Već nije bilo ni knjige, ni ljudi, koji bi je čitali, ali još uvek se pominjao retrogradni autor, koji je (zamisli samo!) predlagao nov sistem zemljoradnje! Bez oranja plugom, sa orošavanjem rosom, sa potpunim negiranjem korišćenja mineralnih đubriva.

Verovatno, ovi članci su bili potrebni i nekima zainteresovanim za proširenje proizvodnje plugova i đubriva, isplatilo se. Jer, Ovsinski nije samo podigao na pijedestal nove ideje zemljoradnje, već je i u praksi dokazao njihovu visoku efektivnost i isplativost. Ispostavilo se da njegov „Novi sistem zemljoradnje“ nije mogao da se nosi ravnopravno sa najstrašnijom nevoljom – sušom.

Zbog večitog prokletstva zemljoradnika, suša se pretvorila u najbolji period za zrenje žita. Pri tom, jedino o čemu treba voditi računa, govorio je Ovsinski, je da nikako ne dirate zemlju plugom. I onda će, i bez kiše, biljke dobiti vlage u izobilju, na račun atmosferske irigacije. Njegove njive su plenile poglede zemljoradnika, koji su dolazili da ih pogledaju, svojom svežinom u najsušnijim godinama, kada su okolne njive bile totalno uništene sušom.

Ovsinski je pisao: „Neki sumnjaju da se iznad mojih njiva spustila kiša, drugi u tome vide nekakvu tajnu, čaroliju, iako se to objašnjava veoma lako i postiže se najjednostavnijim sredstvima. Sada sam ja, ne samo miran, već i sa nekakvim zadovoljstvom očekujem taj strašan bič zemljoradnje – sušu. Uz naše površinsko oranje (5 cm), u zemlji se taloži takva masa vode, da za vreme najveće suše ispod tankog i suvog površinskog sloja, bude blato. Biljke kod nas obavezno niknu i rastu bez kiše, a lepo vreme nam olakšava posao na njivi, i onda nam je kiša veoma često velika smetnja“.

Ipak se mnogi interesuju, koliko tamo bude te rose? Još jedan sledbenik I. Bočinskog, agronom Tkačenko, je izračunao koliko je nakupljene podzemne rose u sloju debljine jedan aršin (1 aršin – 71 cm) i dobio je cifru 61 000 vedara po hektaru ( 610 000 litara po hektaru tj. 6100 litara po aru ili 6,1 m3 po aru) . A zbog toga što rosa sadrži u sebi čestice azotnih jedinjenja, onda zajedno sa njom u zemlju uđe 60 kg azota po hektaru. Ne kupljenog, ne dovezenog, već azota koji je doleteo iz vazduha.

Postavlja se opravdano pitanje, zbog čega nisu za vreme sovjetske vlasti zatražili radove Bočinskog i Ovsinskog i radili po njima, već su ih samo izkritikovali i zaćutali. Da se odgovori odjednom – ne može se. Postojao je period kada su stvarani instituti i stanice za podršku za izučavanje suše i borbe protiv nje, branile su se doktorske disertacije. Međutim, sve je to ostajalo kao trećerazredni problem, jer je glavni pravac kretanja zemlje bila sveopšta industrijalizacija (što više traktora i plugova), hemizacija (što više mineralnih đubriva i hemijskih otrova), obrada neuzoranih i neobrađenih njiva. Ogromni gubici su pravdani objašnjenjima neviđenim skokovima prinosa i sveopšteg izobilja. Ciljevi su dobri, parole pravilne. U takvim uslovima čak i najprostija rešenja o jeftinoj i produktivnoj agrotehnici su postajala nedopustive pobune, koje podrivaju veru u generalnu strategiju partije i vlade.

Atmosfersku irigaciju (navodnjavanje) su upisali u vodeni i vazdušni režim zemlje savremene zemljoradnje, a njhove otkrivače i izumitelje izbacili sa spiskova naučne literature. O atmosferskoj irigaciji, činilo se da su svi zaboravili... Sve do pojave crnih bura, koje su odjednom skinule humus (crnicu) sa miliona hektara. Tada su samo dozvolili heroju socijalističkog rada T. S. Maljcevu da primeni metod površinske obrade zemlje Ovsinskog, prirodno, bez pominjanja njegovog imena. Visoki rezultati Maljceva su bili veoma ubedljivi, ali primenu nisu dobili. Kako su do tada orali, nastavili su i dalje. Ne razmišljajući o tome zbog čega SAD, Kanada i evropske zemlje odavno ne oru plugovima i ne proizvode ih: svi radovi na pripremi zemlje vrše se kultivatorima i tanjiračama. Verovatno su tamo ranije od nas prihvatili ideje I. Bočinskog, I. Ovsinskog, P. Kostičeva i drugih ruskih istraživača i naučnika."


Citat:
Lavlja_Jazbina:Na koje prirodne preparate za prskanje si mislio,kopriva?


Može kopriva, a i mislio sam na BAJKAL EM1.

Osnovno je da imaš koncentrat tj. preparat Bajkal od 40 ml.

On se razblažuje (40.ml.) sa 4 litre nehlorisane vode i doda se melasa (šećerni sirup).
Kad on odstoji nedelju dana može se praviti ovaj što je u trećoj flaši.

Litar rastvora EM5 dobije se ovako:

100ml EM1 rastvora +
600ml nehlorisane vode +
100ml melase +
100ml stonog sirćeta +
100ml žestokog alkohola


Ostavi se na hladnom i tamnom mestu da odstoji nedelju dana i tada je spreman za upotrebu.... najdalje se mora upotrebiti za tri meseca.

Ovaj 1 litar EM5 se takođe pre upotrebe ponovo razblažuje određenom količinom nehlorisane vode (od 1:10 do čak 1:5000 ) + melasa u zavisnosti za šta će se tretirati sa njim,.. i tada se u njega dodaje i vodena tinktura od belog luka, crvene paprike, hajdučke trave itd. itsl. radi još veće efikasnosti.

[Ovu poruku je menjao paterson dana 11.08.2015. u 10:45 GMT+1]
[ Lavlja_Jazbina @ 17.08.2015. 23:36 ] @
Paa,ajde da te poslusam.Finansijski mi je manje zbog oranja.:).Za BAJKAL EM1prvi put cujem od tebe.E sad,mislim da imam problem.

Samo da nadjem neku fotku.Nasao sam.Ovaj korov sam mislio da pokosim a gusci deo da istrimerisem.Sta tu predlazes?I njiva ima pad od recimo10%.

P.s.Opet idem sledece nedelje pa cu preneti tvoj prelog.I da li je nehlorisana voda,izvorska?


[ paterson @ 21.08.2015. 08:22 ] @
Citat:
Lavlja_Jazbina: Paa,ajde da te poslusam.Finansijski mi je manje zbog oranja.:).Za BAJKAL EM1prvi put cujem od tebe.....

Prvo nabavite Bajkal EM-1 i od 40 ml se dobija preparat od 4 litra. Dobićete detaljno uputstvo uz Bajkal EM-1.


Citat:
Lavlja_Jazbina:.....Ovaj korov sam mislio da pokosim a gusci deo da istrimerisem.Sta tu predlazes? I njiva ima pad od recimo10%.


Napomena: plava slova su copy/paste.

"Mnogo ljudi mi postavlja pitanja u vezi korova: da li sme da se prska hemijom, ukoliko koristimo Bajkal EM-1?

NE, nikakva hemija ne dolazi u obzir, ni veštačko đubrivo ni oranje. Bajkal EM-1, to su živi mikroorganizmi, i kao i svako drugo živo biće, hemija ih ubija.

Ponoviću postupak za smanjenje korova u njivi:

- U jesen, njivu potanjirati, poprskati Bajkalom EM-1, U ROKU OD 1 SATA (koncetracija 1:100, na 200 litara vode 2 litre preparata i 2 litre melase (ili 800 gr rastvorenog šećera u 2 litra NEHLORISANE vode), za 1 hektar), , a zatim ponovo potanjirati ili podrljati. - ovo isto uraditi i u proleće 10 dana pre setve, (kukuruza, naprimer), na ovaj način uništavamo veliku količinu korova koji je u nicanju ili klijanju, Bajkal EM-1, deluje na korove kao TOTAL."


Citat:
Lavlja_Jazbina:......I da li je nehlorisana voda, izvorska?

Bitno je da voda nije hlorisana, jer hlor ubija sve živo.

Za one koji nemaju bunar, napuniti u većoj posudi vodom iz vodovodne mreže (oni su najčešće hlorisani) i samo ostaviti da odstoji 48 sati kako bi se hlor ispario i tek onda se može koristiti ta nehlorisana voda za pripremu rastvora Bajkala EM-1.