[ miso.vucko @ 16.01.2014. 14:00 ] @
Pozdrav. Preselio sam ovu temu iz foruma čekaonica.

Imam problem s postavljanjem gromobrana i temeljnog uzemljivača. Gromobran i temeljni uzemljivač su postavljeni zajedno kako jedan tj u zemlji je s pocinčanim čeličnim trakama napravljen zatvoreni krug oko kuće. Oboje zadovoljavaju normu koja je predviđena za gromobrane. Ovo zadovoljavaju je relativno zbog velike otpornosti prolaza struje u zemlji u kojoj je spostavljena traka.

Budući da ne mogu drugačije izvesti moram pocinčanu traku staviti u blizini odvoda od sljevnih voda od kišnice. Sljevne vode imaju izravnu vezu s gromobranskom trakom u zemlji. Problem nastaje šta su te sljevne vode sa prolaza kojim gotovo svakodnevno prolaze ljudi.
Iako znam da bi struja dovedena iz munje ili sa električne mreže 230V trebala zbog manjeg otpora ići u zemlju. Teren u koji je postavljen gromobran je kamenito – šljunkast pomješan sa zemljom crvenicom. S time je odma povećan otpor prolaza struje ili pražnjenja od udara munje.
Pocinčana čelična traka je smeštena u zemlju po dubinom od 30-40 cm. Dublje nije imalo smisla ići jer je sam kamen uglavnom. Proučio sam također smjernice za smanjenje "napona koraka" te sam to izveo tako da sam u kamenito tlo nasipao zemljom i sitnim pjeskom. S gornje strane pocinčane trake nakon šta sam nasuo zemlju stavio sam sloj kamena. Sljevne vode koje se livaju s ulice su u dužini od 8-10 metara u izravnom kontaktu s gromobranskom trakom u zemlji.

Zanima me koliko je moja izvedba opasna za ljude i šta preporučujete?
[ miso.vucko @ 17.01.2014. 16:24 ] @
nema odgovora od nikoga?
[ dvp @ 18.01.2014. 06:43 ] @
Miso,
prvo da prokomentarisem termin koji koristis a to je temeljni uzemljivac.

Temeljni uzemljivač je pocinkovana traka postavljena u temelju, a ne oko temelja.
Ako je postavljena u zemljištu oko temelja to je onda prstenasti klasični uzemljivač i postavlja se na 1m od temelja.

Znaš verovatno da je normalna dubina za postavljanje trake 80cm, a ne pliće,
ali si već naveo prepreku a to je kamenito tlo. To je važno jer zemlja mrzne 50-60 cm u dubinu
pa se u tom sloju tada od mržnjenja povećava otpor. Dobro je što si dodatno stavljao zemlju i pesak (bolje je da si stavljao samo zemlju).
U te svrhe se
preporučuje i neka smesa Betonit, ako se ne varam, ali nisam radio sa njom.

Ali dobro sad je taj deo gotov.

Proveriću ali mislim da je za uzemljivač koji ima prevashodno ulogu zaštite od groma
minimalni otpor 10oma (? ili 20oma). Ako si toliko dobio to je u redu, a ako nisi
preporučujem ti da na uglovima (ili na mestima gde možeš) položiš zrakasto još repove od trake
i spojiš sa postojećim uzemljivačem. Ako uspeš i sonde s tim što mogu biti i kraće od 2m i
ne moraju vertikalno već koso pobijene zbog kamena.
Time ćeš smanjiti prelazni otpor i poboljšati raspodelu polja pri eventualnom pražnjenju groma.

Takav uzemljivač će biti dobar za gromobran, ali će teško ili nikako vršiti funkciju zaštitnog uzemljenja
za unutrašnju instalaciju u kući, tako da se obavezno zaštitiš postavljanjem
zaštitnog uređaja diferencijalne struje (tzv. fid sklopka). Eventualno nekoliko komada
da bi mogao da imaš selektivnost to jest da ti ne ispada cela instalacija pri kvarovima na pojedinim strujnim kolima.
Trofaznu kao glavnu (Idif=500mA) a po strujnim kolima monofaznu 30mA.
Za monofazne strujna kola postoji zgodno rešenje a to je kombinovana zaštita (automatski prekidač+fidovka).

To što ti traka ide kroz vodu u nekom delu ne mora da te brine samo ako si dobio dovoljno malu ukupnu otpornost uzemljivača.
Eventualno bi mogao da uzduž tog potoka (ako sam dobro razumeo) položiš traku pa da budeš siguran da
si i u toj zoni zaštićen od eventualnog napona koraka.

[ miso.vucko @ 20.02.2014. 14:37 ] @
Zdravo.
Ispričavam se šta tek sada odgovaram, nisam mogo nikako prije zbog obiteljskih problema. Pa se nadam da netko ne zamjera.

Prvenstveni razlog postavljanja gromobrana je bilo zbog stavljanja velikih solarnih kolektora na krovu kuće.
Ti solarni kolektori su napravljeni od strarih čeličnih pločastih radijatora.
Budući da kuća također nema ni temeljni uzemljivač mislio sam to tako izvesti da uz svoju primarnu svrhu da bude gromobran da još zadovolji bar približno uvjete i za temeljni uzemljivač.

Što se tiče postavljanja u dubinu. Tlo je gotovo skroz kamenito ispod dubine 30 cm otprilike pa je jako tesko kopati u dubinu a i ekonomski neisplativo. Ne znam da li bi i kopanje u veću dubinu imalo smisla budući da se kamen ponaša kao izolator?
Znam da promjene temperaature do dubine 50-60 cm.

Napravio sam neprekidnu petlju oko cijele kuće od Fe- Zn trake i povezao je s solarnim kolektorima i sa uzemljenjem od električne energije (žuto-zelenom žicom).
Budući da sam smatrao da će biti veliki otpor uzemljenja stavio sma još na slobodnom kraju gdje god sam mogao dodatne trake tako da s glavnom petljom tvore slovo X. Negdje sam pročitao da se postižu manji ostpori uzemljenja prilikom udara groma ako gromobran ima postavljene križne trake u obliku X nego u obliku +.

Ne znam koja je mnaksimalna otpornost rasprostiranja pa bi mi bilo dobro da mi provjeriš ako možeš? Mislim da je oko 20 ohma kako si ti napisao ali nisam siguran.

Kuća već ima zaštitne fid sklopke od struje greške 30mA. Nisu do sada izbacivale pa pretpostavljam da i ubuduće neće biti problema.

Čuo sam da se temeljni uzemljivač zastićuje s tom smjesom Betonit. Mislim da je to cement bez vapna s nekim dodatkom. Nije mi samo jasno zašto se to radi. Tj zašto temeljni uzemljivač mora biti saliven u betonu? Je li to zbog zadržavanja vlage ili? Nekako mi nema logike ako se uzme da je i beton izolator. Koja je onda svrha?

U mom slučaju najveći problem mi stvara upravo dio trake koji prolazi u neposrednoj blizini odvoda kišnice. To nije potok nego je gromobranska traka položena ispod cijevi koja je izbušena sitnim rupicama. Ta cijev odvodi vodu s terase i ulaznog prostora od kuće kada pada kiša. Traka je ukopana u zemlju u dubini od 25-30 cm a cijev se nalazi negdje na dubini od 10-15 cm. Cijev je od salonita dio, a dio od plastike.

Pa me mnogo brine da li će doći do opasnih napona koraka i dodirnog napona u slučaju:

A) kvara električne instalacije kada npr poteče uzemljenjem struja iz električne mreže 230V

B) u slučaju udara groma

Također me zanima da li je moguće da netko strada također na terasi od udara groma ili kvara elketrične instalacije budući da će kada pada kiša ta cijev biti puna vode. Znači je li moguće da putem vode struja dođe do terase?


[ miso.vucko @ 20.02.2014. 14:40 ] @
Također zaboravio sam reći da planiram postavljanje prenaponskih odvodnika između kućne električne instalacije i gomobrana. Oni su karakteristike B+C.

Hvala vam na odgovorima
[ miso.vucko @ 24.02.2014. 20:24 ] @
Molim vas je li ima odgovor neki?