[ pisac @ 29.07.2014. 11:54 ] @
Kako rade gromobrani sa ranim startovanjem? U čemu je tajna, odnosno šta se tu rano startuje?
[ veselinovic @ 29.07.2014. 15:52 ] @
Ko zna kako to radi i da li uopste radi.
Za pocetak pogledaj http://www.niri.rs/prevectron.html,
pa recimo http://www.gromobrani.co.rs/sr...ronski-gromobrani/princip-rada
ili mozda http://elprim-gromobran.co.rs/...o-praznjenje-i-funkcija-leader

Prema nekim istrazivanjima u SAD to uopste ne radi, medjutim pitanje je da li su u labosu uspjeli simulirati naelektrisani oblak ( ako je u igri kondenzator),
ili oluju ( ako je princip rada sa piezo kristalom) izvor http://www.google.ba/url?sa=t&...=bv.71954034,d.bGQ&cad=rja

[ Krle @ 29.07.2014. 19:55 ] @
Visoki napon se proizvodi njihanjem štapa usled vetra. Štap tj. hvataljka na vrhu ima piezokristale kao izvor visokog napona.
Na taj način se privlači udar groma u štap, a samim tim se štiti i veći prostor.
Postoje vremenski periodi u kojima napon na vrhu štapa prolazi kroz nulu kada nema jonizacije.

U većini zemalja Evropske unije se ne koristi, dok je npr. Francuska veliki proizvođač hvataljki sa uređajem za rano startovanje.

Kod nas još uvek može da se koristi ( standard N.B4.810 iz '96 ).

Pozdrav!
[ veselinovic @ 29.07.2014. 21:55 ] @
Nisam htio da komplikujem, stari IEC je tretirao tj dozvoljavao te gromobrane, dok novi vazeci
uopste ne tretira to, tj niti ih zabranjuje niti dozvoljava ( pravno vrijede odredbe starog).
Iskreno, meni lici na sarenu lazu kojom se treba zamijeniti radioaktivni gromobran, koji je takodje sarena laza.
Bar tako potvrdjuju neka mjerenja i u labosu i na otvorenom.
[ pisac @ 29.07.2014. 23:12 ] @
Čitajući ove opise rada gromobrana sa ranim startovanjem, neodoljivo me podsetilo na biorezonantnu terapiju, što je u suštini prodavanje magle uz puno nejasnih a zvučnih reči.

Mada, opet, ne mogu ništa da tvrdim (što se tiče gromobrana).

A pitanje sam postavio zato što planiram na krov da postavim gomilu antena, koje ne želim da otkačinjem svaki put kada osetim grmljavinu, pa razmišljam da li postoji neka pouzdana zaštita koja će da "odvuče" grom dalje od antena. Ovde kod mene znaju da spiče gromovi ponekad, jednom je udario na oko 50m od kuće, a sad pre neki dan na jedno 150m (procenjujem na osnovu vremenskog razmaka između svetla i zvuka)
[ mr. ako @ 30.07.2014. 00:55 ] @
Citat:
pisac: jednom je udario na oko 50m od kuće, a sad pre neki dan na jedno 150m (procenjujem na osnovu vremenskog razmaka između svetla i zvuka)

Hehe, imas prilicno ostra cula kad mozes da odredis sa tolikom preciznoscu. :D

Hint: brzina zvuka je ~340m/s
[ pisac @ 30.07.2014. 01:10 ] @
Nikakav problem nije proceniti koliko je desetinki proteklo od svetla do zvuka. Bar meni, pošto se decenijama bavim telefonijom u kojoj su signali 0.2s, 0.25s, 0.33s, 0.4s, 0.5s, 1s
[ branko tod @ 27.07.2016. 06:34 ] @
Gde može da se pročita nešto ozbiljnije o gromobranima sa ranim startovanjem?
Ako znate dajte neki link.
[ veselinovic @ 28.07.2016. 20:12 ] @
Branko,
to je tabu tema,vec sam rekao sta mislim o njima.
Evo ti nesto sta sam ja nasao, a tu imas brdo literature.
Imam jos nesto negdje, ali ne mogu naci.
Uglavnom, nema egzaktnih dokaza da to radi i da je superiorno u odnosu na frenklinov stap.
[ branko tod @ 28.07.2016. 21:13 ] @
Jako me je potresla pogibija dve devojčice u Alersandrovcu. To je bio razlog da
probam da pročitam i naučim nešto više jer je gromobran za mene uzemljeni štap.
[ dvp @ 28.07.2016. 23:13 ] @
Branko,
iako deluje prosto nije baš tako.
U principu gromobran je skup elemenata (prihvatni sistem, spustovi i uzemljivač)
povezanih u cilju zaštite od atmosferskog pražnjenja (groma).
U pitanju je nepredvidiva prirodna pojava ogromne energije ... udar se zasniva na verovatnoći,
a pojava i nuspojave su takve da nijedan sistem ne garantuje potpunu zaštitu, pogotovo čoveka,
kao najosetljivije tačke.
Prosto, energija je toliko velika u veoma kratkom intervalu da čak i ukoliko je sve urađeno po propisima u nekim
slučajevima može doći do neželjenih posledica (moje mišljenje).

Takođe me je vrlo pogodila tragedija koja se desila i navela na razmišljanje o tematici i uopšte načinu
kako se i šta se desilo.

Najkritičnija varijanta po čoveka je direktan kontakt sa gromobranom u trenutku udara.
Ako se ne varam u nekom od novijih pravilnika ...
(mislim za stambene objekte) propisano je da spustovi ne smeju ići po fasadi zgrade ... čime se
izbegava mogućnost direktnog kontakta čoveka koji prolazi pored zgrade (nasloni se, uhvati rukom i sl.) sa spustom.
Problem je što na velikom broju zgrada u gradu možete videti spustove koji su položeni po fasadi i
koji ulaze u ivičnjak i idu pod zemlju na uzemljivač.
Takođe se kao prirodni spustovi koriste i oluci koji su povezani sa gromobranskom instalacijom
i koji u trenutku udara mogu takođe biti opasni po prolaznika.

Sledeća kritična stvar je napon koraka i ona je najčešći uzrok stradanja ljudi pri udarima groma.
Razlika potencijala između dve noge (stopala) može u trenutku udara (i sprovođenja energije u zemlju) biti tolika da uzrokuje
strujni udar i prolazak tolike energije kroz noge, da organizam prosto to ne može podneti.
Čak i da nema termičkog efekta organizam prima veliki impuls energije i doživljava preveliki šok.
Kritična mesta su mesta na kojima spustovi ulaze u zemlju pored zgrade (trotoar i sl.).
Bez obzira što recimo propis nalaže (proračuna se) recimo 8 spustova, energija jakog pražnjenja - groma
(iako podeljena na 8) i dalje može biti toliko velika da čovek koji je vrlo blizu spusta i u raskoraku je,
može doživeti opasan udar. Po mome mišljenju upravo napon koraka bio fatalan u poslednjoj tragediji.

Onda zamislite stare zgrade na kojima pola spustova nije u funkciji (otkačeno, istrulilo i sl.) i zamislite
kolika energija ide po spustu kroz recimo 2-3 spusta. Ili ako je dole veza oluka sa uzemljivačem popustila
a na krovu ostala veza sa prihvatnim sistemom gromobrana.

Propisi definitivno treba da se reviduju... i da predvide strožije mere zaštite.
Da li značajnim povećanjem broja spustova tj. redukovanjem energije koja ide kroz pojedinačni spust ili na neki drugi način,
ali revizija je potrebna sigurno.
Zatim naravno mnogo strožije kontrole postojeće gromobranske instalacije. Nažalost i ove postojeće propise oko kontrole mislim da niko
ne kontroliše i sankcioniše danas.
Nadam se da se slažemo ... više vredi jedan spašeni život nego hiljade, hiljade tona gvožđa.

Ukoliko se ne pristupi ovom problemu ozbiljno i praksa ne promeni ...moja vam je preporuka da se u strogom gradskom jezgru
gde su stare zgrade i trotoari tik pored zgrada pri jakim grmljavinama, ne šetate... već da se sklonite negde u zgradu
i sačekate da grmljavina prođe.

Izvinjavam se ako sam diskutovao preopširno, želim da podstaknem forumaše i sve stručne ljude na diskusiju,
a pre svega u cilju zaštite ljudi i želje da se ne ponovi ovo što se desilo.
[ RoRa @ 29.07.2016. 09:56 ] @
Citat:
Iskreno, meni lici na sarenu lazu kojom se treba zamijeniti radioaktivni gromobran, koji je takodje sarena laza.
Bar tako potvrdjuju neka mjerenja i u labosu i na otvorenom.


Zvanično, radioaktivni gromobrani su uklonjeni jer ih ugrađeni radioaktivni izvori čine opasnim po okolinu. Pri tome niko nije pominjao rezultate nekih merenja ali jeste navođeno da te gromobrane niko ne održava i da će biti veliki problem ako se takav gromobran prelomi (korozija) i padne.
Da li možete da navedete gde su objavljeni rezultati nekih merenja na tim gromobranima?
[ Predrag Supurovic @ 29.07.2016. 11:58 ] @
Citat:
pisac:
A pitanje sam postavio zato što planiram na krov da postavim gomilu antena, koje ne želim da otkačinjem svaki put kada osetim grmljavinu, pa razmišljam da li postoji neka pouzdana zaštita koja će da "odvuče" grom dalje od antena. Ovde kod mene znaju da spiče gromovi ponekad, jednom je udario na oko 50m od kuće, a sad pre neki dan na jedno 150m (procenjujem na osnovu vremenskog razmaka između svetla i zvuka)


Onda si džaba krečio. Kada grmi, otkači antene,a ako imaš mogućnosti kratkospoj vruži vod i masu i sve to uzemlji.

Neće ti uređaj spaliti samo direktan udar groam već i udar grom akoji je dovoljno blizu da se u anteni i antenskom kablu indukuje dovoljno jak impuls energije. Nekada ne terba ni da bude groma, dovoljno ej da se nakupe mračni oblaci i da stvoej elektrostatički naboj koji će se nakupiti na anteni i završiti u uređaju.

Privlačenje groma na gromobran je u stvari loša ideja, jer ako udari grom u njega, tvoj uređaj koji je na anteni u blizini će svakako biti spaljen. Bolje je da grom udari negde dalje.

A u svakom slučaju, ako grmi, otkači antenu.


[ YU2AX @ 29.07.2016. 13:53 ] @
Mozda moj post i nije sasvim u okviru teme ali se takodje odnosi na zastitu od udara groma u antene pa ...

Svuda u literaturi govori se o neophodnosti uzemljenja antena i antenskih stubova kao jedinog nacina zastite od udara groma. Kako se trudimo da antene postavljamo sto vislje, pa skoro uvek budu najisturenije tacke u odnosu na okolinu, za ocekivati je da upravo one budu tacke udara groma, jer uzemljivanjem antena potencijal zemlje podigli smo na visinu vrha antene.

Po mom misljenju, a zeleo bih da cujem i vasa, bolje je antenu i antenski sistem uciniti nepodobnim za udar nego se baviti resavanjem posledica udara. Ovo je jedino moguce ako ceo sistem ostavimo ne uzemljen i sto dalje od vodova koji su uzemljeni. Na zalost, ovo ne moze da se primeni kod stubova koji su na zemlji, ali na lokacijama gde je sistem daleko od zemlje (u mom slucaju radi se o visespratnoj stambenoj zgradi) mislim da je bolje ostaviti antenu i stub bez uzemljenja, i obavezno odspojiti antenski kabal od uredjaja (takodje ga sto vise udaljiti od uzemljenih vodova) kada se ne koristi a posebno tokom nevremena. Na taj nacin antenski vodovi i stubovi prestavljace veci otpor za praznjenje nego okolni uzemljeni predmeti (gromobrani, odvodi, oluci, drvece) pa su sanse za udarom manje nego kod uzemljenih antena.
[ Java Beograd @ 29.07.2016. 14:00 ] @
To je prastara dilema.
Uzemljenjem antene ona može lakše da sprovede elektricitet u zemlju, ali istovremeno počinje da privlači gromove. I obratno. Pa sad, ko šta voli i misli da je pametnije.
[ anon325 @ 29.07.2016. 16:19 ] @
Što se tiče radioaktivnih gromobrana... Živim blizu trafo stanice u koju munja nije udarila bar 30 godina... Sve dok nije skinut radioaktivni gromobran. Od tada ne može da se živi od munja... Što je jako zabavno jer je trafo stanica 200m od mene
[ whitie2004 @ 29.07.2016. 17:56 ] @
Citat:
Ako znate dajte neki link.

Pogledaj : https://youtu.be/FTQJBM7Z9LU ,
ako imas dovoljno vremena - vredi pogledati i ostale :
https://www.youtube.com/user/L...gEliminators?feature=hovercard

Ako imas bas mnogo vremena ima dosta toga i za procitati ....

Skracena verzija: kada se bog igra vatrometa samo on zna gde ce grom udariti! Njegove su razmere mnogo (hiljada, miliona ...) puta vece od bilo cega sto covek moze da ponudi kao zastitu!


[Ovu poruku je menjao whitie2004 dana 29.07.2016. u 19:06 GMT+1]
[ Predrag Supurovic @ 30.07.2016. 04:10 ] @
Kad apričamo o zaštiti od udara groma, treba iamti uvidu dve stvari, direktan udar groma nosi ogromnu energiju. Zaštita uređaja od toga je manje više besmislena.

Direktan udar groma će napraviti štetu. Ono što može da se uradi, to je da se šteta smanji kanalisanjem što većeg dela energije groma u Zemlju kako bi se izbeglo da krene po objektu i izazove razaranje.

Što se tiče odmicanja otkačenog antenskog kabla od uzemljenja, mislim da od toga nema koristi. Munja prekoči veliko rastojanje u vazduhu, mnogo veće nego što mi možemo da postignemo u zatvorenoj prostoriji, pri tom je udar groma fokusirana i kanalisana sva energija munje. Najmanja šteta će se napraviti ako je antena uzemljena jer će gro te energijr otići direktno kroz uzemljenje.

I ja živim u zgradi i kada ne korsitim antenu sam je otkačim i kratko spojim vrući vod i oklop jer nemam načina da je uzemljim kako valja. Gledam samo da reulišem statički elektricitet i elektromagnetnu indukciju. O direktnom udaru groma i ne razmišljam, od toga spasa nema.