[ ZaMpA @ 17.10.2014. 12:35 ] @
Pozdrav svima,

Ako bude zdravlja i sreće junačke trebaće mi računovođa u narednom periodu, a nikad u životu nisam unajmljivao računovođu.

Na šta da obratim pažnju prilikom traženja računovođe? Jel' postoje neki očigledni znakovi da je neko baš amater?
Da li je, aj da kažem "pristojno", da ja tražim od potencijalnog računovođe da mi da preporuke od svojih dosadašnjih klijenata i slično?

Koja su vaša iskustva i kriterijumi za usluge računovodstva?
[ ZaMpA @ 28.10.2014. 01:07 ] @
Ajde kad već niko nema ništa da kaže, da ja podelim sa vama ono što sam otkrio u međuvremenu.

Prvo da razjasnimo ko je, i šta radi, računovođa? Računovođa je stručnjak koji priprema i pravi izveštaje o trošenju i zarađivanju para u nekoj firmi, da bi ta firma imala bolji uvid u to što radi, ali takođe i da bi država Srbija imala uvid u to šta firma radi. Državu naravno zanima koliki porez je firma dužna da plati, pa ako računovođa ne uradi svoj posao dobro firma neće platiti porez kako treba a onda eto belaja.

Primetite da nigde nisam rekao da je računovođa neko ko je "završio Ekonomski fakultet", ili "poseduje licencu", ili nešto slično. To je zato što je, od 2006. godine, našim zakonom dozvoljeno da računovodstvo radi bilo ko - na vama je da procenite da li ta osoba zna šta radi ili će vas uvaliti u vnago ;) Ranije je računovođa morao da bude licenciran od strane raznih regulatornih tela, ali izgleda da je bilo puno zloupotreba/kartelisanja pa su zbog toga dozvolili svima. Da li je to dobro ili nije, jbg, otkud znam. Pošto svi znate kako se kod nas dobijaju diplome, ja se svakako ne bih oslanjao na to kao na kriterijum stručnosti.

Ta izmena iz 2006. takođe znači da možete i sami da radite svoje računovodstvo, što je za male firme sasvim realan pristup.

Čitao sam nekoliko računovodstvenih blogova, i došao do zaključka da je najvažnija stvar da računovođa bude (surprise, surprise) iskusan. Iskusan računovođa će znati da skonta kako se može optimizovati poreski trošak, tj. umeće da napravi takav izveštaj za državu da firma na kraju plati manji porez, a ne prekrši nikakav zakon. Međutim — kako se 99% firmi bavi nekom trgovinom na malo, ili nekim zanatima i slično, većina računovođa je "navikla" da vodi knjige tipski, tj. rade šta im kažeš, ne postavljaju puno pitanja, ne naplaćuju puno, ali neće se cimati da vam uštede na porezima.

Kako onda da prepoznate iskusnog računovođu? Prvo treba uzeti i upoznati se sa propisima. Pročitaš relevantne zakone, uredbe i sl. Onda lepo naći i pročitati udžbenik iz računovodstva, recimo za srednju ekonomsku školu. Meni ništa nije bilo jasno prvi put, pa sam ga čitao tri puta :) E sad kad sam stekao neku opštu sliku o tome, sad sam već dovoljno samopozdan da bih mogao da postavim pitanje računovođi i da mogu da procenim zna li taj šta piča ili ne.

Na kraju, ako vam treba detaljan i stručan vodič kroz poreske propise, treba vam znači jako iskusan računovođa ili još bolje poreski advokat. Ima dosta advokata koji su specijalizovani za privredu i poresko pravo, i mislim da su oni još bolje rešenje. Problem sa poreskim advokatima je što su uglavnom skupi ko đavo tj. ja pretpostavljam da jesu pošto rade za međunarodne korporacije i slično, bar ti koji imaju sajtove. Ako neko ima iskustva sa poreskim advokatima, nek se ne stidi da podeli.

Eto tako nadam se da će ovo biti nekome korisno. Sledeći korak je da idem da intervjuišem računovođe, ako ima nekog da zanima da čuje kako će to ići, biće mi drago da napišem (i dobijem feedback)
[ CakNoris @ 28.10.2014. 08:35 ] @
Kao što si sam i napisao, dobar računovođa je onaj koji ima iskustva.
Pitanje je samo na šta se misli kada se kaže da ima iskustva, jer postoji veliki broj različitih tipova firmi i nisu sve računovođe jednako upućene u sve branše i poslove.
Zato je najvažnije da prvo definiše sopstveni posao, u koju grupu spada, čime se bavi i čime se ne bavi.
Na primer:
1. Da li imaš fiskalnu kasu,
2. Koliki je broj zaposlenih,
3. Da li je u pitanju pretežno proizvodnja ili usluge,
4. Da li se više od 5% radi sa inostranstvom (znači da mora da znanja o spoljnoj trgovini),
5. Da li poznaje e-poslovanje i nove tehnologije,
6. Da li je u pitanju d.o.o. ili preduzetnik?

Da ja trenutno tražim računovođu, odgovorio bih prvo sam sebi na ova pitanja i smislio možda još neko slično da ustanovim šta u stvari meni treba.
Zatim bi potražio po netu tipične probleme iz oblasti koje mene pogađaju, a koje bi posle koristio za postavljanje pitanja svojim porencijalnim računovođama.

Nadam se da sam pomogao. :)
[ pctel @ 28.10.2014. 09:26 ] @
Na dobrom putu si da pogresis. Iz licnog iskustva znam firmicu u kojoj rade 5-6 zena veoma iskusnih racunovodja. Radile su ceo zivot u privrednom gigantu koji je otisao u stecaj, a onda pred sam stecaj uzele otpremninu i otvorile sopstvenu firmu. Ne zanemarujem sve dobre strane njihovog iskustva, ali problem postoji jer su one sklone da rade kako su navikle i da ne prate promenu propisa. Tako dolaze u situaciju da naprimer danas saznaju da se pre 6 meseci promenila neka poreska stopa, pa retroaktivno prave ispravke svih poreskih izvestaja i dostavljaju poreskoj upravi. Tako dodjes u situaciju da poreski inspektor mrzi tvoju firmu jer ti je dokumentacija puna brljotina i ispravki. Nasuprot njihovim preko 3 decenije iskustva, one nikada nisu bile te koje misle da li nesto sme ili ne sme, vec da im sef racunovodstva kaze sta i kako, a one samo da odradjuju fizikaliju, pa sad kad njih neko pita one se cude otkud to pod stare dane da njih neko nesto pita i otkud to da njima treba vestina analitickog razmisljanja. Dzaba sto imaju skupo placen racunovodstveni program kad update nisu radile 2 godine, a propisi se menjaju gotovo svakog meseca. Antivirus da li imaju? Da, apdejtovan pre 5 godina. Hard disk pun bad sektora, kad je radjen backup? Nikad. Sve to su stvari koje bi trebale da se podrazumevaju, ali ocigledno nije tako, isto kao sto bi trebalo da se podrazumeva da svako ko se bavi racunovodstvom poznaje tekst tih 5-6 zakona.
Ja nikako ne bih zanemario sledeca pitanja za racunovodju, a mozda bi mi ona bila i 90% odluke:
- da li imate pretplatu na sluzbeni glasnik, paragraf ili drugi izvor informacija o promenama propisa?
- da li citate aktuelna misljenja nadleznog ministarstva, i na koji nacin (sajt, publikacija)
- da li znate sta je to apdejt i ako znate koliko to cesto radite?
- da li znate sta je to backup, ako znate koliko cesto to radite,na koji nacin, kojim programom, na koji medij?
Odgovor "ne" na bilo koje od njih bi bilo eliminaciono, ili da upotrebim jaci izraz - suludo je da se takav neko bavi tako ozbiljnim poslom kao sto je racunovodstvo. Iskustvo sad... jednostavno se podrazumeva da osoba mora da zna na sta se priznaje pdv a na sta ne, koje su vrste neoporezivih prihoda i koji su maksimalni iznosi do kojih su neoporezivi i u principu to je to, procenu i promenu vrednosti osnovnih sredstava u zavisnosti od poreskih potreba ne verujem da ces da radis, to je nepopularan i vise nelegalan nego legalan nacin, sta se priznaje a sta ne u poreskom bilansu poreza na dobit to svako zna i u principu to je to, nema drugih mogucnosti a za nabrojane cenim da treba imati malo mozga i 2 nedelje iskustva, ako nema ovog prvog onda ni 40 godina ovog drugog ne pomaze.
To je moje misljenje, a ti vidi kako ces.

[Ovu poruku je menjao pctel dana 28.10.2014. u 22:46 GMT+1]
[ Shadowed @ 28.10.2014. 10:22 ] @
Pctel, imas deo poruke iz teme o bus plus-u u ovoj poruci :)
[ CakNoris @ 28.10.2014. 11:34 ] @
Citat:
Ja nikako ne bih zanemario sledeca pitanja za racunovodju, a mozda bi mi ona bila i 90% odluke:
- da li imate pretplatu na sluzbeni glasnik, paragraf ili drugi izvor informacija o promenama propisa?
- da li citate aktuelna misljenja nadleznog ministarstva, i na koji nacin (sajt, publikacija)
- da li znate sta je to apdejt i ako znate koliko to cesto radite?
- da li znate sta je to backup, ako znate koliko cesto to radite,na koji nacin, kojim programom, na koji medij?


Odlična i veoma važna pitanja definitivno.
Ja bih spremio i konkretna podpitanja kojim bih proverio istinitost njihovih odgovora.

Promena računovođe zna da bude veoma nezahvalna i nepraktična, tako da se veoma isplati ići u sitna crevca prilikom izbora adekvatnog.
Sav uložen trud se barem trostruko isplati.
[ pctel @ 28.10.2014. 21:51 ] @
hvala shadowed, pojma nemam kako je to dospelo tamo, ali mislim da sam sad amputirao deo poruke kojem tu nije mesto.
[ S A J A @ 29.10.2014. 14:34 ] @
Prvo da naglasim da su licence za knjigovođe ukinute 2001 godine. To je urađeno jer se loše radilo, knjigovođe su se delile na podobne i nepodobne i kvalitet profesije se urušavao. Dok god živimo u zemlji gde se diplome kupuju, diplomski radovi plagiraju a oni koji se bave licenciranje ne rade u interesu profesije nego u sopstvenom interesu onda je bolje da licenciranje i ne postoji. Sad je knjigovodstvo slobodna profesija, tržište odlučuje kako će ko da prođe a kad se jednog dana ova zemlja uredi onda može da se priča o licenciranju.

Za knjigovođu je najbitnije da voli svoj posao, da se trudi da ga što bolje obavi, da redovno prati izmene u propisima, da prati savremene poslovne trendove (npr, poslovanje preko interneta), da ne radi rutinski nego da pronalazi načine kako nešto može da se uradi brže i bolje, da koristi savremene informacione tehnologije i da ima zdravu komunikaciju sa klijentima.

Osim knjigovođa, jedan od generatora problema je i sam klijent koji očekuje da za 100e mesečno dobije kvalitetnu uslugu. Za taj novac se NE MOŽE dobiti kvalitet. Kad budete plaćali knjigovođu 300-1000e mesečno, tek tada možete da razmišljate o kvalitetu, sve ispod je čisto "šablonsko odrađivanje posla" bez preteranog udubljivanja. Koliko para toliko muzike.
[ Lavlja_Jazbina @ 29.10.2014. 18:15 ] @
Bitno je da knjigovodja zna da "skida pare sa racuna",sve ostalo se podrazumeva.
Citat:
Kad budete plaćali knjigovođu 300-1000e mesečno, tek tada možete da razmišljate o kvalitetu


Upravo tako!
[ pctel @ 29.10.2014. 19:53 ] @
Tako je lavlja jazbina, taman koliko i da vulkanizer da zna da skine gumu sa felne ili zubar da izvadi zub. Nesto sto svako ko je makar bio mesec dana na praksi u racunovodstvenoj agenciji zna kada ga probudis iz najdubljeg sna. Podrazumeva se da to svako zna, pa ako cemo po tom kriterijumu onda savet pokretacu teme - uzmi bilo kog, ne mozes pogresiti
[ gosha @ 29.10.2014. 19:55 ] @
Po pitanju licenci samo mogu reći sledeće:

znam sigurno preko 10-tak profesionalnih knjigovođa. Od svih njih možda 15-20 posto nema licencu. U tih 15-20 posto je jedina osoba kojoj bih dao da vodi moje knjigovodstvo.

Pozdrav.
[ Lavlja_Jazbina @ 29.10.2014. 20:02 ] @
pctel...U tome je i greska sto mislis da svaki zna.Nije racun za gorivo u pitanju pa da svi znaju.Ti koji treba da izvlace svoje pare komintenta od lopovske drzave i kostaju
kao sto je navedeno.
[ pctel @ 30.10.2014. 07:08 ] @
ok, ja kao moderator ovog foruma postujem raznolikost misljenja...

Sa druge strane, kao neko ko 12 godina radi racunovodstvo u svojoj firmi osecam potrebu da ukazem da se prevelika paznja posvecuje tome, jer "izvlacenje novca" je nesto najjednostavnije u celom racunovodstvenom poslu. Imas neoporezive iznose jasno definisane uredbom koja izlazi svakog januara. Tako mozes da podizes novac neoporezivo do tih limita. U zakonu o porezu na dobit imas jasno navedeno koji se racuni priznaju kao trosak poslovanja, a koji ne preko nekog procenta prometa. U zakonu koji regulise prihode fizickih lica imas definisane sve vrste prihoda, od zakupnine na koju se placa porez, ali ne placaju doprinosi, do plate na koju se sve to placa. Na kraju za ono sto se ne regulise na drugi nacin ostaju dividende. Znaci ne postoje dodatni nacini rezervisani za ljude sa recimo 30 godina iskustva, to je mit. E, sad, da li postoje knjigovodje koje pokusavaju da rade taj posao a da ne znaju ni tu azbuku posla... pa verovatno da postoje, ali sam sklon misljenju da su zastupljeni na nivou statisticke greske i da kriterijum za izbor knjigovodje ne treba da bude to sto se nalaze u grupi od recimo 97% onih koji znaju najosnovnija znanja.
U slucaju potrebe za vecom kolicinom gotovog novca, svaki knjigovodja ce reci - sada je vreme da osnujete jos jednu pausalno oporezovanu radnju. Sto iskusniji, to ranije :-)
[ CakNoris @ 30.10.2014. 09:28 ] @
@PCTEL
Citat:
E, sad, da li postoje knjigovodje koje pokusavaju da rade taj posao a da ne znaju ni tu azbuku posla... pa verovatno da postoje, ali sam sklon misljenju da su zastupljeni na nivou statisticke greske i da kriterijum za izbor knjigovodje ne treba da bude to sto se nalaze u grupi od recimo 97% onih koji znaju najosnovnija znanja.


Nažalost, mislim da se u ovom delu grdno varaš.
Skoro smo bili prinuđeni da ne produžimo ugovor računovođi sa 20 godina iskustva, koji ne zna tu azbuku računovodstva i još tvrdi da su to napredni poslovi, koje ne može da zna jedan čovek, već treba da postoji tim ljudi koji to radi.
Pre njega je taj "napredni posao", uz još jednu osobu iz službe finansija i pomoć administrativnog radnika, radila osoba koja je otišla u penziju.
Da stvar bude gora, taj je pozivao "stručnjake" da tvrde da nam stvarno treba barem još jedan čovek u računovodstvu (iako nam je i promet i profit u opadanju).



[Ovu poruku je menjao CakNoris dana 30.10.2014. u 11:25 GMT+1]
[ S A J A @ 30.10.2014. 12:55 ] @
Računovodstvo je kao zanat, isto ka na primer kad ti dođe majstor za veš mašinu, on može da otalja posao a može i da uradi kvalitetno i pritom da ti da par saveta kako bolje da je koristiš, na šta da obratiš pažnju, šta izaziva kakav kvar itd... Ne postoji univerzalni način da unapred znate ko je kakav. Nečiju stručnost da proverite ne možete (jer ne poznajete materiju) ali možete da iz nekog razgovora vidite kakva je osoba u pitanju i to je u najvećem broju slučajeva sasvim dovoljno.
[ Deker @ 30.10.2014. 13:13 ] @
Citat:
U slucaju potrebe za vecom kolicinom gotovog novca, svaki knjigovodja ce reci - sada je vreme da osnujete jos jednu pausalno oporezovanu radnju. Sto iskusniji, to ranije :-)

A otkad su radnje paušalno oporezovane :)?
A šta misliš o internet prodavnici :)?
Ili ofšor firmi :)?
[ Blue82 @ 30.10.2014. 18:57 ] @
Mrzi me da citam sve pa cu da rizikijem da je neko vec odgovorio ili na neki nacin pojasnio, ali upalo mi je u oko kako racunovodja treba da zna sta je to bad sektor, kako se pravi backup, i koja je snaga lasera u DVD citacu. Uz sve ono pametno sto je nabrojano ovo je ipak malo previse. Dobar racunovodja treba da zna i da izvadi/popravi zub, jer ukoliko njega ili njegovog kolegu isti zaboli u toku izrade zavrsnog racuna, popravka se moze izvrsiti na licu mesta. Pouzdano znam da racunovodja koga boli zub, ne moze da se skoncentrise na svoj posao. Zato, diplomu na sunce, barem neki medicinski kurs.

Racunovodja je jako kompleksno zanimanje (u velikim firmama), dok u manjim nije i moze da raditi svako sa srednjom skolom ko to voli ili je imao kakvo dobro radno iskustvo. Sa druge strane u kompleksin firmama racunovodja mora da poznaje gotovo sve. Citav proizvodni proces mora da drzi u malom prstu. Izmene i nacrte zakona. Pravna pitanja u vezi poslovanja uopste, kao i radno pravo posto racunovodstvu obicno zapadnu prijave i odjave radnika, sastavljanje ugovora i sl. Sa onim tetama iz Racunovodstvene prakse mora da bude na ti, i to tako da im oni prepoznaju glas kada se jave na telefon.

Racunovodstvo je stub odbrane firme od razlicitih kazni. Komercijala kao komercijala je vrlo specificna. Komercijalisti su operisani od papira, i njima je jedini cilj da prodaju ili uvale robu po sistemu daj mi- dam ti. Ideje koje oni imaju su nepresusan izvor gluposti i ukoliko nemate dobrog racunovodju koji ce uz to biti veoma neugodan prema njima sasvim je izvesno da ce vas uvaliti u veliki problem. Racunovodja vas stiti u slucaju sudskog spora. On mora da vodi racuna pored formalno prave ispravnosti dokumenata, u svakom trenutku zna gde mu se nalazi original dokumenta koga knjizi. Zamislite koliko ima papira u velikim sistemima, gde se papiri od citave firme slivaju u jednu sluzbu.

PDV, je prica za sebe.Svakog dana ce neko u komercijali da se dogovori sa partnerom da ce mu stornirati neku fakturu iz prethodnog meseca (za koji je vec predata PDV prijava) da bi nesto ispeglali, i ukoliko to ne prodje kroz ruke racunovodje zatvorice firmu. Jer inspektor prvo sto ce da gleda to ce biti sve vezano za PDV pa onda sve ostalo. Ako se ti u jednom periodu oslobadjas PDV-a moras imati napismeno od druge strane da su se oni u istom periodu zaduzili za taj isti PDV. To podrazumeva potpuno cite dokumente a ne onakve kakve gazda, sef ili radnik misle da je fovoljno. Kada se vrati roba od strane dobavljaca, on treba da posalje povratnicu. Mnogi posalju dokument koji se zove povratnica i takav dokument prime magacioneri, ali kada on dodje do racunovodstva, racunovodja mora da zna sta zakonski mora da pise u povratnici. TO sto se dokument zove povratnica i na njoj pise da se vraca ta i ta stavka, u toj i toj kolicini po toj ceni nije dovoljno. Ona mora da sadrzi jos neke zakonske elemente bez kojih dobijas kaznu prilikom kontrole. A kazne su tolike da lako mogu da nuliraju sve sto ste zaradili na prodaji od citave te godine. Kupite nesto od dobavljaca i posalje vam fakturu. Od pre mislim 2 godine su u APR-u samoinicijativno vasem nazivu dodali i mesto. Pa tako skraceni naziv firme NekoIme d.o.o. vise nije validno, vec dobavljac mora da vam fakturise sa NekoIme d.o.o. Beograd. Bez onog Beograd racun nije validan i vi ne mozete da se oslobodite PDV-a. Dodje kontrola i drzaces se za glavu. Mnogi fakturisu na NekoIme d.o.o., Perta Kraljevica 25, Beograd ali to nije ispravno vec treba da pise NekoIme d.o.o. Beograd, Petra Kraljevica 25 Beograd jer Beograd je sada ne mesto, vec sadrzano u nazivu firme, i vi se samo tako zovete pred drzavnim organima gde ste se registrovali kao PDV obveznik.

I mogu ja tako jos dugo ali ne bi imalo smisla. Biti racunovodja to je nauka, i kao i u medicini ili informatici, stalno se mora uciti iznova i iznova. Eto, promeuo se za prethodni mesec obracun plate. Plata za 9. mesec se na jedan nacin racuna do poslednja 3 dana u mesecu, a za ta 3 dana u mesecu se obracunava na razlicit nacin. Zasto? Zato sto se neki idiot setio da zakon donese bas tada a ne da se njegova primena startuje od pocetka sledeceg meseca. To znaci da su racunovodje morali da znaju za problem unapred, da upregnu svoje informaticare da preprave program, da iscitaju koje su tacno zakonske izmene, i da iskontrolisu sta je programer uradio. I dosta sam pisao, sad je stvarno previse.

Pozdrav i svako dobro.
[ gosha @ 30.10.2014. 21:22 ] @
@Blue82

Daj leba ti ko bre menja obračun zarada u sred meseca? Gro mojih nije ni uskladilo Ugovore. Što će reći plaćaju minuli rad na pun staž. Prosecu su 3 meseca. Dok mi ne pošalju Anekse nema menjanja.
Oni koji su uskladili promena se primenjuje od 1.vog oktobra. Do tada obračun po starom. Bitno je da nije isplata ispod minimuma Zakona. S obzirom da je Zakon lošiji po zaposlenog nema nikakvih problema da se obračuna po starom ceo mesec.

Pozdrav.







[ Blue82 @ 31.10.2014. 05:37 ] @
Prvo, cim mi se obratis sa "leba ti", nekako mi se vise ne kucka sa tobom...
Citat:

Narodna Skupština Republike Srbije usvojila je dugo najavljivane izmene Zakona o radu, koje
su objavljene u "Sl. glasniku RS" br. 75/2014 i stupaju na snagu 29.07.2014. godine, osim čl. 54
navedenih izmena koji se primenjuje u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona, a
odnosi se na obračun zarade i naknade zarada, čiji će sadržaj propisati ministar u navedenom
roku.
U skladu sa navedenim izmenama Zakona o radu, Poslodavci mogu sa zaposlenima da
zaključe aneks ugovora o radu u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona tj. do
27.09.2014.god., a u suprotnom odredbe ugovora o radu koje nisu u suprotnosti sa zakonom
ostaju na snazi.
Istovremeno izmenama zakona je propisana dužnost poslodavca da u prethodno navedenom
roku svoje Pravilnike o unutrašnjoj ogranizaciji i sistematizaciji usklade sa zakonom.


Znas li samo koliko je bilo potrebno vremena da se uradi nova sistematizacija za nesto preko 250 radnika? Koliko je pravnika bilo angazovano, i koliko ljudi u racunovodstvu nisu spavali dok se za svakog od tih 250 radika nije napisao ugovor. A ugovori nisu jednoobrazni, posto je struktura zaposlenih sarolika: na odredjeno, neodredjeno, po ugovoru o delu, privremeni i povremeni...

A svi ti ljudi ne rade cak ni u istom gradu a treba im uruciti iste.
Takodje novom sistematizacijom mi smo povecali koeficiente radnicima tako da se obracun morao izvrsiti po novom, posto radnik ne sme da dobije obracun za po njega losijom metodom, tako da se plata morala obracunavati za poslednje 3 dana na novi nacin. Leba ti.
[ gosha @ 31.10.2014. 08:39 ] @
Nisam napisao ništa uvredljivo. Više sam se iznenenadio što niste uradili drugačije, pošto je moglo da se uradi drugačije, i da izbegnete neke troškove.

Evo jedno rešenje da se ne menja obračun u tri dana jeste bio da se sve uradi sa 1. septembrom.

Pravno je moglo i da se uradi da promene koje utiču na obračun počnu da se primenjuju od 1. oktobra.

Znam da je mnogo posla. Ja sam to radio za 40.tak ljudi. Advokat je pripremio šablone ja sam gledao stare Ugovore i dorađivao šablonski da bude u skladu sa dogovorom koji poslodavac ima sa zaposlenim.
Inače postoje računarski softveri koji odrade posao automacki. Trebali ste da investirate u tako nešto, s obzirom da imate 250 radnika.

Zakonodavci nemaju praktičnog iskustva, njihovi savetnici takođe. Naše je da se prilagođavamo ili da napustimo Srbiju :)

Pozdrav.

[ Blue82 @ 31.10.2014. 11:43 ] @
Pravio sam ja bazu u Access-u i povezivao je sa Word-om pa sam odatle automatski štampao ugovore, ali je problem proveriti da li je sve dobro uneto u bazu, jer baza ne razmišlja o tačnosti unetih podataka :)
[ pctel @ 31.10.2014. 18:52 ] @
Blue82, nadam se da nisi jedini racunovodja u firmi od 250 zaposlenih? Po svim mojim shvatanjima tu ima posla za 3 racunovodje sa punim radnim vremenom.
[ Blue82 @ 31.10.2014. 19:57 ] @
Radnika ima blizu od 250-300 zavisno od perioda (sezonski poslovi).
Na toliku firmu dolaze dva coveka u sektoru racunovodstva i 2 coveka u sektoru finansija. Ja nisam bas racunovodja vec finansijski direktor, i rukovodim finansijama i racunovodstvom posto su te 2 funkcije veoma povezane posto ne mozes drzati finansije u malom prstu ukoliko ne poznajes racunovodstvo. Jednostavno moras znati koji podatak da potrazis na kom kontu, kako se sta knjizi i zasto u globalu, jer jedino tako mozes da dodjes do nekog podatka koji te zanima vezanog za poslovanje, kao i da iskontrolises logicnost podatka koji su ti referenti prezentovali. Godinama uz te ljude naucio sam dosta toga i mogu reci da vladam racunovodstvom, mada ne poznajem ga u detalje. Moj posao je da citam zakone, informisem se i skrecem paznju na iste kolegama iz racunovodstva a na njima je da iste detaljno prouce i odgovore mi na sve moje sumnje i nekad glupa a nekad pametna pitanja.

Ljudi je veoma malo, radi se po 11h dnevno 5 dana u nedelji i jos 6h subotom. Naravno tih 11h je prosek i nije se jednom dogodilo da odem na posao za 7h ujutru a vratim se kuci u 20h sledeceg dana.
Ali to je posao kod privatnika, i protiv toga se tesko boriti.

Dodatni problem je sto se firma bavi svim i svacim i svake godine je sve veca i veca. Trgovina, ugostiteljstvo, inzenjering, izgradnja stanova, visoki i niski napon, izdradnja elektropostrojenja po sistemu kljuc u ruke, . Nasi komitenti su rezidenti i nerezidenti tako da moramo poznavati kako domace tako i inostrane zakone posto su poslovi kojima se bavimo veoma skupi i nije lako izgubiti 500.000 eur zato sto si prevideo da u stranoj zemlji neki deo zakona nije usaglasen sa nasim.

Za racunovodje je to nocna mora, jer racunovodja mora da poznaje citav proizvodni proces da bi mogao da razume kako firma zaista radi, sta cemu sluzi i sta kako moze da knjizi. Sta da ti kazem kad smo pre 3 meseca dobili tender i za izgradnju nadgrobnih ploca :)
Sva iskljucenja struje po citavoj Srbiji (popularno nazvani kontrola mernih mesta) su nasi ljudi, svi ozbiljniji radovi na izgradnji javne rasvete po zemlji su nasi radovi. Elektrovojvodina ne moze da izvrsi vecinu ozbiljnijih radova bez angazovanja nas i jos 3 nasa konkurenta. Ima perioda kada nam je poreska kontrola po 3 meseca u firmi i onda 3 meseca treba ih opsluzivati. To je strasno. Poslednju pit kada su bili gledali su svu dokumentaciju 2 ipo meseca i na kraju otisli nenasasvi nista. Nisu prosle ni 3 nedelje stigla je druga ekipa. Ja sam se poceo zezati sa njima govoreci im da su sigurno promasili firmu jer samo sto nam je zavrsena kontrola a oni kazu da nije greska, vec da su ih poslali kao reviziju prethodne kontrole , posto sumnjaju da smo potplatili prethodne posto nista nisu nasli. Hteo sam plakati od muke. Onda su i oni cesljali iste knjige puna 2 meseca i opet nista nisu nasli. Ali to oduzima vreme, zivce i resurse.
[ 3way @ 31.10.2014. 20:14 ] @
Citat:
Blue82:Jednostavno moras znati koji podatak da potrazis na kom kontu, kako se sta knjizi i zasto...


Ne treba da znas zasto, nego gde se knjizi.
Pitanjem zasto se bave oni koji donose propise.

Citat:
Blue82:Za racunovodje je to nocna mora, jer racunovodja mora da poznaje citav proizvodni proces da bi mogao da razume kako firma zaista radi, sta cemu sluzi i sta kako moze da knjizi. Sta da ti kazem kad smo pre 3 meseca dobili tender i za izgradnju nadgrobnih ploca :)


Ne vidim zasto bi to zanimalo racunovodju? Kao sto rekoh, postoji set pravila, set konta, stavova, kontrastavova i zdravo. Svako izmisljanje tople vode, analize proizvodnog procesa od strane racunovodja, tendera i uopste petljanje u stvari koje ga ne bi trebalo da ga zanimaju vode u haos.
[ Blue82 @ 31.10.2014. 21:01 ] @
Pa nije bas tako. Evo ti jadan banalniji primer. Kada racunovodji stigne racun i na njemu pise kupljen... pa neki naziv on mora da zna sta je to sto je kupljeno. Da li je to deo za automobil dakle rezervni deo, ili je upitanju osnovno sredstvo, ili je upitanju materijal, ili je upitanju... Kako ces ti ako ne znas o cemu se radi da zakljucis da li na to npr placas PDV ili da odemo jos u detalje kako ces ti da znas koje je mesto troska na koje ces knjiziti tu kupovinu ako ne znas na koji magcin da ga knjizis? A to ce se sutra odraziti na to kada te ja pitam da izracunas rentabilnost odredjenog gradilista npr. ti ces ili reci paaaaaaa.... ili ces mi dati neki netacan podatak posto ce ti sva troskovna mesta biti izmesana. I onda cemo svi biti u problemu kad ja kazem vlasniku da zapravo nemam pojma koliko je prihoda taj posao doneo, ali rekao bih odoka da smo morali zaraditi barem 300.000 jer puno se radilo.

Citat:

Ne treba da znas zasto, nego gde se knjizi.
Pitanjem zasto se bave oni koji donose propise.


Vlo povrsno gledas na to. Zakonodavac donosi propisani kontni okvir, koji samo najgrublje moguce propisuje gde se sta treba knjiziti. Svako preduzece dodatno detaljno razradjuje taj kontni okvir otvaranjem svoje subanalitike konta koja moze da ide u beskonacnost. Kako ce izgledati ta subanalitika to zavisi od osobe koja mozga u tom preduzecu, i koja ce da postavi subanalitiku onako, da ona odgovara njegovim potrebama ili potrebama specificnosti posla, tako da veoma brzo i lako moze da sagleda aspekte poslovanja koji su njemu bitni.

Nigde zakonski nije propisano da knjizenje nekog ulaza npr ne moze da se knjizi direktno na trosak. Ali ako to uradis tako, onda vise nemas nikakvu kontrolu troskova i to je propust racunovodje.

Evo ti plastican primer. Kada sam poceo da radim zatekao sam sledece stanje: Firma radi sa velikim brojem banaka. KOd barem 10 banaka u tom trenutku smo imali razlicite kredite. Kako ucestvujemo na tenderima velike vrednosti za svaki tender se traze bankarske garancije. U 4 banke imamo odobrenu kreditnu liniju za bankarske garancije u vrednosti od 1.000.000,00 eur. U svakom trenutku imamo aktivno ko 70 garancija. Neke se gase a nove se izdaju. Po svakoj garanciji se naplacuju naknade, u nekoj banci tromesecno, u nekoj mesecno a u nekoj unapred za odredjeni period. Banke po ugovoru same sebi skidaju naknade. Svakog dana sa racuna se skida odredjeni iznos za te naknade a to su tadasnje kolege sve knjizile direktno na trosak na jedan jedini konto. Kada sam zatrazio podatak koliko nas kostaju garancije kod odredjene banke nisu mi mogli dati odgovor. Kada sam pitao ko kontrolise koliko iznose naknade koje banka skidaju kao i ko kontrolise kamate po kreditima, odgovor je bio da oni plate koliko im banka posalje. Banka ne gresi, to se njima automatski obracunava. Onda smo uveli da se racunovodja pred kraj meseca mora da ukalkulise vrednost kamate (ukalkulise znaci da je obracuna unapred i knjizi), a kada stigne bancin obracun onda se on knjizi na odgovarajucem kontra kontu, i ta 2 konta moraju da se zatvore na kraju meseca tj da im je saldo 0. Ako nije, neko je pogresio, racunovodja ili banka. Utvrdjene su mnogobrojne nepravilnosti bankarskih obracuna. Nisu bili veliki ali na tu kolicinu ukupan iznos bude veliki. To je nesto sto ne moras da radis zakonski, ali ako si i malo pametan to ces uraditi. Za sve mora da postoji knjizenje obaveze i troska, nikako da se knjizi direktno na trosak sto je praksa velikog broja racunovodja jer to je brze. Drugacije im oduzima vreme a zakon se postuje. Ali to ne valja.

Na slican nacin smo uhvatili radnika koji je vrsio placanja, da od svake plate sebi uplati jos pola a cesto i jos jednu celu svoju platu. Racunao je na to da ima puno radnika pa se to ne izvodu nece primetiti. Ali nije znao da se pravilnim knjizenjem to vidi, jer kada sam posle godinu dana uvideo da se odgovarajuci konto nije zatvorio vec postoji neslaganje (sto on nije znao, posto drugi radnik knjizi obracun a ovaj uhvaceni knjizi promene sa izvoda), nalozio sam da se detaljno utvrdi razlika, i posle 2 nedelje cesljanja svih plata i blagajni isplacenih u toj godini ustanovili smo da je sebi uplati 1.500.000 dinara vise. Lepse receno ukrao 1.500.000 dinara.

Opet sam bespotrebno otisao u sirinu. Racunovodja mora da zna zasto se nesto knjizi bas tako kako se knjizi a ne samo da pronadje konto, i mora da zna zasto je potrebno promenuti neko knjizenje ukoliko to uoci, jer niko se nije prepametan rodio, pa kada napise proceduru za odredjeni posao da je to najpametnija procedura ikad smisljena. Kada god naidjemo na neki problem koji uvidimo u toku rana, menjamo kontni plan u okvirima koje je propisao zakonodavac naravno. Ako me ista nervira u Srbiji to je odgovor da nesto radi tako kako radi zato sto je to tako i njegov prethodnik radio ili zato sto on to tako radi vec 100 godina unazad. To je nepoznavanje sustine posla. Ako si prethodnih 100 godina nesto radio pogresno, zasto to ne bi promenio 101-ve godine kada si uvideo problem?




[Ovu poruku je menjao Blue82 dana 31.10.2014. u 22:17 GMT+1]
[ Blue82 @ 31.10.2014. 21:27 ] @
I jos kratko, sad ce kraj godine i pravice se zavrsni racun.
Jedna od stavki u zavrsnom racunu je npr da se mora iskazati rezervisanje za garantni rok. Dakle za svaki posao za koji si dao garanciju moras rezervisati odredjeni procenat od vrednosti ugovora za nedaj Boze havariju i iz tih sredstava bi se izvrsila popravka. Kada bi ti napisao u dinarima ukupnu vrednost svih tih ugovora sasvim sam siguran da je ti ne bi znao izgovoriti. Evo ja priznajem, zaista ne znam da izgovorim tako veliki broj. Iznos te stavke direktno utice na poslovni rezultat tj da li ces poslovati sa dobitkom ili gubitnom i racunovodja preko njega moze da nastima rezultat kakav zeli. Sta mislis kada bi on sopao vrednosti na cega bi to licilo. On mora da procita svaki ugovor i da zna sta znaci davanje garancije za npr izgradjenu Toplanu, a sta znaci davanje garancije za ulicnu rasvetu, a sta znaci davanje garancije na zidne plocice u nekom objektu. Za svaki od njih se ne angazuje isti procenat zastitinih sredstava, za neke se iznos moze smanjivati (npr za kontrolu mernih mesta se moze smanjiti vrednost za vrednost uradjenih radova) a za izdradnju cevovoda ne moze. Dakle racunovodja i te kako mora da zna sta je to tamo uradjeno, da li je posao koji se obavlja u nekom kontinuitetu ili se uradi od jednom, koliki je rizik posla, kolike su moguce stete itd itd.

Koliko vidim neki zamisljaju da racunovodje treba da znaju samo da je zbir dugovne i potrazne strane pri knjizenju uvek 0. Samo se drzis tog principa dvojnog knjigovodstva i sve ti se kaze samo...
[ gosha @ 31.10.2014. 21:41 ] @
@Blue82

Moras da sedneš svima na grbaču i propratna dokumentacija mora da bude perfektna. Znači za svaki ekser koji se uzima iz magacina mora da se zna za koji projekat ide.
Pre svake nabavke mora da se pravi "Zahtev za nabavku" da se odobrava i zna za šta se nabavlja. Dobavljači na računu moraju da unose broj "Zahteva za nabavku". (naziv dokumenta nije bitan)
Sa ovim lako uporediš da li ti je dobavljač fakturisao nešto što mu nije ni poručeno ili je promenio cenu ili ...

Materijal mora da ti ima finansijsku klasifikaciju. Tako se prilikom unosa šifre materijala čuju magacioner i računovođa i dogovore se na koju klasifikaciju materijal ide.
Kod sličnih stvari magacioner neće ni zvati knjigovođu nego će sam odrediti klasu. Posle je lako odrediti na koji konto ide utrošak materijala.

Morate imati softver koji pored konta ima barem još 4-ri analitičke kolone. Ja standardno koristim pored konta kolonu za partnera i projekat. Skoro sam dodao i nešto što sam nazvao vrsta poslovne promene.
Recimo tekuće račune vodim kao partnere. Mene ako pitaš kolika je provizija banke na tom i tom tekućem računu ja mogu da ti kažem.
Kolonu projekat koristim za projekte ali i za kredite. U kolonu partner stavim banku, a u kolonu projekat stavim kredit. I eto čaš izveštaja:
- koliko kredita imamo kod te banke
- koliko kamate smo platili po kreditu
- ...

Ja radim mnogo manje firme od tvoje. Ali recimo imam analitiku za poreski bilans. Kada mi dodje račun koji treba da se prikaže u PB-u u nekom redu ja to stavim pod određeni projekat.

Sve u svemu vi morate da investirate u ozbiljan erp. Zaboravi na to pravio si u MS A. I ja pravim ali to je s****** i nije to nivo koji je potreban tvojoj firmi.
Da imate ozbiljan softver za ljudske resurse tih 250 usklađivanja bi ste mnogo lakše odradili zato što bi podaci već postojali u njemu iz razloga unosa prilikom prijave novog radnika ili sklapanja novog ugovora.

Pozdrav.
[ gosha @ 31.10.2014. 21:45 ] @
Sve je jasno. Vi morate da imate PDV stručnjaka, stručnjaka za porez na dobit i stručnjaka za porez na dohodak, pravnike .... Te oblasti moraju da znaju u detalje, a usput da poznaju i druge oblasti kako bi mogli da uskaču po potrebi.

Samo je ovo sve teško objasniti gazdama da moraju da izdvoje još koju desetinu K EUR godišnje.

Pozdrav.
[ Blue82 @ 31.10.2014. 21:50 ] @
Naravno @gosha, ja uvek kazem da smo mi najomrazenije odeljenje u svakoj firmu. Svi drugi mogu da radi sta hoce (prvenstveno komercijala) a mi smo tu da trcimo za svima njima, da im sedimo na grbaci i teramo ih da rade po pravilima. Za sve mora da postoji dokument, ono sto pise u racunaru nije validno za bilo kakvu kontrolu ili sudski spor, jedino se priznaje ne tacna dokumentacija, vec original dokument.

Priblizava se kraj meseca, obracunamo koliko bismo morali platiti PDV-a i ako je prevelik teramo nabavku da kupuje da bi se povecao nas odbitni PDV i obaveza za PDV smanjila na neku racionalnu meru. 2 dana pre predaje PDV-a stizu fakture sa neispravnim nazivom firme. Mi smo registrovani kao NekoIme d.o.o. Beograd a oni salju fakture na NekoIme d.o.o. Nepazljiv racunovodja ce to knjiziti, odbiti se PDV-a a poreznik ce to osporiti i podneti prijavu za utaju poreza. Kljuc u bravu ili kljuc pred bravom bi bio epilog, a neko bi rekao pa mi se tako zovemo. Ne zovemo se, zoves se onako kako si prijavljen za PDV i nikako dugacije.

Onda im se takve fakture vracaju a svi drugi su nezainteresovani jer oni su nabavili robu. Pa jesu prodali ali nisu izvrsili osnovni cilj i jos su napravlili stetu jer se nismo oslobodili PDV-a a zarobili smo te pare u robi i jos treba platiti tim dobavljacima, znaci dupla steta. Sa svima se moras svadjati, bezbroj puta im vracati dokumente, zahtevati originale i sl. Borba protiv vetrenjaca ceo zivot.
[ Lavlja_Jazbina @ 01.11.2014. 09:28 ] @
Blue82..pretpostavljam da si direktor privtne firme?Pitam,posto po pitanju ovog citata
Citat:
Znači za svaki ekser koji se uzima iz magacina mora da se zna za koji projekat ide.

to zakljucujem jer u drzanoj firmi,ovo nema pojma,sleng iz Šumadije.
[ pctel @ 01.11.2014. 11:16 ] @
Lavlja jazbina, nema to veze sa vlasnistvom, evo recimo ja to sve sto je naveo radim tako kako ne treba. Zasto? Zato sto meni odgovara da odradim onaj minimum posla koji zakon propisuje za sat-dva dnevno i da za to uzmem neku minimalnu zaradu, ili malo nesto preko, a to jos vise trenutno odgovara firmi. Kada bih ja znao za svaki ekser gde je otisao i za minut mogao da izvucem bilans svakog projekta, onda bih i ja sedeo nad papirima 11 sati dnevno i trazio 1.000 e platu, sto trenutno nije niti u mom interesu, niti u interesu firme. Racunovodstvo po definiciji podrazumeva vodjenje podataka radi izrade izvestaja za potrebe poreske uprave sa jedne strane i za potrebe vlasnika i menadzmenta sa druge strane. Pri tom je obim poslova za ove druge mnogo veci nego za ove prve. Svako preduzece se nalazi pred izborom dva oprecna zahteva - ili ce imati jeftinije racunovodstvo i poslovanje delom zasnovano na poverenju i povrsnim procenama, ili skuplje racunovodstvo i poslovanje u potpunosti zasnovano na preciznim i azurnim izvestajima. Naravno, moguca je i treca varijanta - mnogo para a malo muzile...
[ Lavlja_Jazbina @ 01.11.2014. 11:32 ] @
Citat:
nema to veze sa vlasnistvom

Ma ima.Idi korak unazad.Odakle knjigovotstvu recimo podatak da su svi lap topovi na broju ? Pa od popisne komisije koja na listama stavi 1,ili 0.
Recimo da se jos uzme u obzir sitan inventar ili osnovna sretstva.To u drzavnim firmama je haos,u njegovoj bi verovatno bio revizor koji bi tu nepravilnost
ispravio dok se u drzavnim pegla pa ispada da je potreban bas ekspert da sve to skocka.
[ Blue82 @ 01.11.2014. 13:07 ] @
Nisam bas razumeo pitanje, ali odgovor je DA, racim u privatnoj firmi, ne mojoj nego za privatnika.

Sto se tice eksera svaki ekser se zna gde je. Ne bukvalno ekser serijskog broja EK 12545659 ukucan ugredu broj 21254... vec se ekseri trebuju u velikim kolicinama (mislim da su upitanju kutije), i zna se da je za potrebe odredjenog magacina uradjena medjuskladisnica kojom se odredjeni broj kutija odnosi u magacin vezan za posao za koji je potreban.

Kada se radi popis niko ne broji jedan po jedan ekser vec se oni mere. Zna se tezina jednog eksera, izmeri se otvorena kutija i dobije se 98% tacan iznos preostalog broja eksera.

Sto se tice racunara, kada se kupi odredjeni racunar, on se mora racunovodstveno provuci kroz knjige i knjiziti kao osnovno sredstvo. U svakom trenutku se zna koliko ima racunara, a njihov broj se moze smanjiti npr posle popisa kada se utvrdi kvar ili lom ili kada tehnicko lice zaduzeno za odrzavanje racunara posalje pisani nalog da se odredjeni racunar rashoduje bilo zbog kvara ili starosti.

I posto spominjes revizora, nezavisni revizor je naravno prisutan prilikom svakog popisa. On po slobodnom nahodjenju u bilo kom trenutku moze da zatrazi ( i uvek to radi) od predsednika centralne popisne komisije da mu se daju na uvid popisne liste, i da mu se uzivo pokaze bilo koja prebrojana stavka sa liste, kako bi izvrsio kontrolu napisanog.
[ Lavlja_Jazbina @ 01.11.2014. 20:18 ] @
Citat:
I posto spominjes revizora, nezavisni revizor je naravno prisutan prilikom svakog popisa. On po slobodnom nahodjenju u bilo kom trenutku moze da zatrazi ( i uvek to radi) od predsednika centralne popisne komisije da mu se daju na uvid popisne liste, i da mu se uzivo pokaze bilo koja prebrojana stavka sa liste, kako bi izvrsio kontrolu napisanog.

I nezavisni kao i predsednik popisne su interni revizori,to je sto se tice privatnika.Cak i tu stanje je sutra promenjivo i ako su u dilu to se moze posle nekog (?)perioda utvrditi.
U drzavnoj firmi tu je i eksterni revizor koji kontrolise ova dva ,ali to vec izlazi iz okvira ovog topica a nije ni za forum.Sta hocu da kazem,nije uopste lose imati iskustvo u takvim da kazem "drzavnim gigantima"gde je haos.
[ whitie2004 @ 02.11.2014. 10:33 ] @
Ma da! Popise prave ili nadgledaju i carinski / finansijski inspektori. A ni ovi iz MUPa nisu od raskida. Banke salju svoje ljude ili placaju agencije za te popise.... I na kraju, kad firma pukne - nigde nista. Sve prazno, cista virtuala. Nema sanse da izvuces 100 eura!

Normalno, sve to nema nikakve veze sa osnovom ove teme - kako izabrati spoljasnjeg saradnika - knjigovodju za malu firmu. Ono u smislu, vec otvorio 2-3 preduzetnicke radnje i sad mu je inspektor trazio da otvori bar jednu krstenu firmu.