[ vladabab @ 21.12.2014. 06:56 ] @
Ako znamo hemijsku formulu ili strukturu nekog molekula, da li samo analizirajuci njegovu formulu i strukturu mozemo zakljuciti i kakve ce fizicke i hemijske osobine imati taj molekul?
Recimo ako znamo strukturu molekula O3 ili SiO2 kako da znamo u kakvom ce agregatnom stanju oni biti na sobnoj temperaturi, sa kojim ce jedinjenjima da reaguju, da li su rastvorljiva u vodi, itd. Ili recimo izmedju CH4, CoCO3 i H2CO3?
Dakle dedukovati hemijske i fizicke osobine molekula iz notacije i znajuci veze izmedju atoma u molekulu, a da ta jedinjenja i nemamo na raspolaganju za analizu.
[ hotchimney @ 24.12.2014. 02:07 ] @
Ne, na osnovu (samo) strukture molekula se ne mogu izvlačiti takvi zaključci.
Uzmi na primer CH4 i CCl4. Oba imaju tetraedarsku strukturu molekula ali je na sobnoj temperaturi CH4 gas a CCl4 tečnost. Metan gori ugljen-tetrahlorid se može koristiti za gašenje požara.
[ vladabab @ 24.12.2014. 11:08 ] @
Hvala na odgovoru.
Da li je jedini nacin onda neposrednim posmatranjem i testiranjem jedinjenja a zatim zapisivanjem opazanja?
Uvek me je interesovalo kako i na koji nacin struktura molekula, polozaj i veze izmedju atoma molekula - odredjuju svojstva jedinjenja koja oni cine.
[ Ulfsaar @ 28.12.2014. 12:44 ] @
Nije jedini nacin. Postoje brojne metode za priblizno izracunavanje fizickih i hemijskih osobina supstanci na osnovu sastava i strukture. Neophodno je pri tome znati i druge parametre, kao sto su doprinosi atoma, hemijskih grupa, veza itd. posmatranom svojstvu, a sto je utvrdjeno ranije eksperimentom, na slicnim supstancama i usvojeno kao zakonitost.

Takodje, cesto je potrebno ustanoviti da li je neka struktura uopste termodinamicki moguca i ako jeste, koliko je stabilna. Na primer, vodonik peroksid ima jedan atom kiseonika vise od vode, ali da li je u tom pravcu iduci moguce napraviti supstancu H2O15, tj. sa 15 atoma kiseonika u lancu?

Ovom problematikom bavi se teorijska hemija. Bilo bi interesantno da o tome kaze nesto vise neko ko detaljno poznaje materiju.
[ vladabab @ 29.12.2014. 23:22 ] @
Citat:
Ulfsaar: Neophodno je pri tome znati i druge parametre, kao sto su doprinosi atoma, hemijskih grupa, veza itd. posmatranom svojstvu, a sto je utvrdjeno ranije eksperimentom, na slicnim supstancama i usvojeno kao zakonitost.


Da to je ono sto me je interesovalo kako broj ulaznih parametara odredjuju svojstva nekog jedinjenja i na osnovu kojih zakonitosti.

Citat:
Ulfsaar:
Takodje, cesto je potrebno ustanoviti da li je neka struktura uopste termodinamicki moguca i ako jeste, koliko je stabilna. Na primer, vodonik peroksid ima jedan atom kiseonika vise od vode, ali da li je u tom pravcu iduci moguce napraviti supstancu H2O15, tj. sa 15 atoma kiseonika u lancu?


Bas tako, i meni je jasno da su moguca maltene svakakva jedinjenja na papiru.
Ali na koji nacin utice poznavanje matematickih, fizickih i hemijskih zakona na te odluke.
Nesta kao kao inzenjering jedinjenja (molekula).
Postavljanjem zeljenih svojstva jedinjenja.

Citat:
Ulfsaar:
Ovom problematikom bavi se teorijska hemija. Bilo bi interesantno da o tome kaze nesto vise neko ko detaljno poznaje materiju.


Slazem se potpuno i zeljno ocekujem odgovore.
[ 93 Stefan @ 20.02.2015. 14:52 ] @
O ovome postoji cela nauka. Zove se inženjerstvo materijala. To je novija oblast, nalazi se između mašinskog i hemijskog inženjerstva. Valjda nema mnogo veze sa fluidima, ali sa čvrstim ima.
Ukucaj Materials Science / Engineering.
Imaš podoblasti keramiku, metale, polimere i kompozite (kombinacija). Tako da možeš da vidiš šta kažu za SiO2 ili čelike.
Ja znam samo neke površne stvari (imao sam jedan predmet iz toga na faxu), ali sećam se da za metale samo na osnovu mesta u periodnom sistemu možeš da odrediš energiju veze, temperaturu topljenja, elastičnost, napon tečenja i slično. Iz osnovne ćelije materijala (da li je kockasta, tetraedarska ili kakva već) možeš da saznaš o otpornosti na pritisak, zatezanje...
Te stvari ne učiš na hemijskom fakultetu.