[ electron2008 @ 24.02.2015. 12:34 ] @
Hteo bi da postavim pitanje, kakva su vasa iskustva? Da li je bolje vezati optokaplere kao na slici pull UP ili pull down, ulazni napon bi bio 12V, eventualno 24V, kao i releje 12V (sa pull down kao na slici 10K RN3 PIC-ULN) ili bez, ili neka vasa iskustva?




Slika

[ zica49 @ 24.02.2015. 12:46 ] @
Povezi kako si dao shemu i ne sikiraj se,ni profesionalna elektronika nije ni po cemu razlicitija od toga..
[ todorl @ 24.02.2015. 13:11 ] @
Pozdrav za učesnike.

Par sitnica:

1. Ulazne optokaplere poveži tako da struja kroz diode bude min 4mA, 5 je optimalno za PC817. saberi napone kroz signalnu diodu i diodu u optokapleru.
2. D1, D2,... stavi do optokaplera, one štite diode u optokapleru.
3. R3, R5, .. nepotrebni.
4. Emitore optokaplera veži na masu.
5. Pull-up kod kolektora je dobar.
6. Za ULN2003 idi isto na pull-up, promeni logiku u mikrokontroleru, u neaktivnom stanju drži ih na "0".
7. Preporučujem da 12V za releje praviš sa drugog izvora, u najmanju ruku drugi sekundar na trafou.
8. U slučaju da ne možeš tako onda barem sa diodom na red razdvoj napon za kaleme i ULN i obavezno stavi elektrolit iza diode, poželjno kod svakog releja. Stavi i zaštitnu diodu između ulaznog napona i 5V na stabilizatoru.
9. Kondenzatori za "dekuplažu" kod Vcc na mikrokontroleru.

Može još da se nabraja.

Todor

[ electron2008 @ 24.02.2015. 20:18 ] @
Citat:
todorl:
1. Ulazne optokaplere poveži tako da struja kroz diode bude min 4mA, 5 je optimalno za PC817. saberi napone kroz signalnu diodu i diodu u optokapleru.
4. Emitore optokaplera veži na masu.
8. U slučaju da ne možeš tako onda barem sa diodom na red razdvoj napon za kaleme i ULN i obavezno stavi elektrolit iza diode, poželjno kod svakog releja. Stavi i zaštitnu diodu između ulaznog napona i 5V na stabilizatoru.


Emitere sam zeznuo prilikom crtanja seme, vezao sam kasnije na masu
Koju diodu predlazes da stavim za razdvajanje, koje vrednosti elektrolita, takodje koju zastitnu diodu izmedju ulaznog napona i 5v na stabilizatoru?


Gledajuci ovde:

slika
Oni tipuju na 1,2V pri 20mA?






[Ovu poruku je menjao electron2008 dana 24.02.2015. u 21:46 GMT+1]
[ todorl @ 24.02.2015. 23:41 ] @
Pozdrav za učesnike.

Diode za razdvajanje stavi ili klasične mrežne 1N4007 ili za 3A 1N5408, ili još bolje brze UF4007 ili BY399. Bolje su brze. Za oba slučaja. Kapacitet elektrolita zavisi od struje kalema releja, dovoljno je 2000mikroFarada po 1A, pa izračunaj. Saberi sve struje kalemova ako ih odjednom koristiš. Možeš i jedan glavni elektrolit posle diode, paralelno sa njim 100nF, a kod svakog releja mali od 10mikroFarada. Za PC817 struja kroz diodu mora da bude minimum 4mA da bi tranzistor otišao u saturaciju potpuno. Vf je tipično oko 1,7 do 1,8V na diodi.To je da ne bi imao nedefinisana stanja na ulasku u mikrokontroler (logička 0 može da ima i preko 1,5V). Ako će sklop raditi gde su velike smetnje , na red sa svakim portom koji koristiš stavi otpornik 560 Ohma ili 1K. I za ULN obavezno pull-up.

Todor
[ electron2008 @ 25.02.2015. 11:00 ] @
Ubacio sam diodu i 2 kondenzatora, 100n i 470uF, struja po releju je 33,3mA ovako:


Slika
[ zica49 @ 25.02.2015. 13:52 ] @
pull-up ...da
keramika za dekuplazu na MCU ..da
Sve prekrizeno je bespotrebna komplikacija.
[ bogdan.kecman @ 25.02.2015. 17:18 ] @
@zica D13 je korisna vrlo (ako je brza, ako je spora beskorisna je)
ja bih tu dodao jos po 220n-1uF keramiku izmedju pina 1 od svakog relea
do zemlje
[ zica49 @ 25.02.2015. 18:36 ] @
Sta ce se negativno desiti bez te diode? Sta sam predvidio?
[ bogdan.kecman @ 25.02.2015. 18:51 ] @
smece od klikanja relea se vraca nazad u napajanje
[ zica49 @ 25.02.2015. 19:05 ] @
Zar nisu dovoljne diode D8-D12 i kondenzatori u napajanju?
[ bogdan.kecman @ 25.02.2015. 19:46 ] @
meni se bez te diode redovno atmel resetuje (pic na primer ne) izgubio
sam jedno 7 dana jureci kvar i na kraju stavim tu diodu i sve proradi ok
... i to na nekoliko sprava, svuda atmel .. tako da ako ne moze odvojeno
napajanje za relee obavezno dioda uopste ne razmisljam o tome samo stavim :D
[ electron2008 @ 25.02.2015. 20:45 ] @
Citat:
bogdan.kecman:
@zica D13 je korisna vrlo (ako je brza, ako je spora beskorisna je)
ja bih tu dodao jos po 220n-1uF keramiku izmedju pina 1 od svakog relea
do zemlje



Mislio si bas izmedju pina 1 svakog releja i zemlje ili pina 1 i pina 2 svakog releja? Koja brza dioda za D13
[ bogdan.kecman @ 25.02.2015. 20:54 ] @
D13 - ja turim sta ima shotky, 1n5822 je zadnje recimo sto sam stavljao
kond, izmedju svakog pina 1 i zemlje, odma pored relea, ja obicno turim
keramiku sa druge strane pcb-a ... ne znam dal bi izmedju pinova relea
(1-2) nesto znacilo moguce da bi alu tu bi onda moralo ili nesto sitno
tipa 47nF ili nesto vece tipa 47uF zavisi sta je poenta tog konda ... ne
znam taj deo nisam vidjao tako montirane kondove nigde, mozda neko drugi
zna .. ja sam mislio dakle izmedju i 1 i gnd
[ mikikg @ 25.02.2015. 23:11 ] @
Da dodam par stvari, ispravljac, vrlo bitna stvar, kineske low-cost SMPS preskoci, torusne transformatore preskoci, samo EI transformatori i to po mogucstvu za 380V primar (medjufazno).
Idealno bi bilo EI ili C jezgra sa split-bobinom tj gde su namotaji fizicki na propisnom rastojanju (ne jedan preko drugog mamotaja).

To ce spasiti PLC i masinu i tebe muka koji posledicno dolaze od lose realizovanog napajanja.

Inace ima negde shema od Macole za neki mali PLC, potrazite to, tu je odradjen I/O po propisu i neki sitni detalji ne tako uocljivi na prvi pogled ali vrlo bitni, tipa kada je kontroler u resetu, koja su default stanja pinova (periferija), pa sve I/O nozice sa otpornicima ...

Na telefonu sam pa ne mogu potraziti ...
[ electron2008 @ 26.02.2015. 08:17 ] @
Citat:
mikikg:


Inace ima negde shema od Macole za neki mali PLC, potrazite to, tu je odradjen I/O po propisu i neki sitni detalji ne tako uocljivi na prvi pogled ali vrlo bitni, tipa kada je kontroler u resetu, koja su default stanja pinova (periferija), pa sve I/O nozice sa otpornicima ...

Na telefonu sam pa ne mogu potraziti ...




Jel ima neko taj link od Macole za taj mali plc da pregledam...ne znam ni kako da trazim?

[Ovu poruku je menjao electron2008 dana 26.02.2015. u 09:39 GMT+1]
[ bogdan.kecman @ 26.02.2015. 08:47 ] @
ovo je tema:
http://www.elitesecurity.org/t...alergicni-na-smetnje-napajanju

ovde se macola ukljucio
http://www.elitesecurity.org/p3381119

ali ti savetujem iscitaj temu od pocetka :D
[ electron2008 @ 26.02.2015. 10:44 ] @
Procitao temu, veoma korisna, pogotovo kad je neko vec imao problema sa LCD i smetnjama u napajanjima, smetnjama od induktivnih potrosaca i mikrokontrolerima
[ electron2008 @ 26.02.2015. 20:53 ] @
Odradio sam manje korekcije pa me interesuju vasi komentari na izgled stampane ploce?









[Ovu poruku je menjao electron2008 dana 28.02.2015. u 09:11 GMT+1]
[ mikikg @ 26.02.2015. 22:13 ] @
Hmm, niste nasli Macolinu shemu za PLC? Ta shema je bila sa PIC18F4550, pokusajte po tome naci.
Rado bih vam potrazio, tu je negde na forumu, ali da vas ne davim sad sa mojim ADSL / Telekom problemima ...

Uglavnom, sve I/O nozice za procesor povezati preko otpornika od 220ohm i to postaviti tik uz nozice, u radiusu od max 5-10mm, ne "tamo negde"! To drasticno povecava imunost na smetnje a tehnicki nista bitno ne menja u naponskim nivoima.
Moze i SMD otpornici ili TH, a ako se stavlja TH uspravno, onaj kraj otpornika sa kracom nozicom ide ka procesoru.
Izgleda malo to cudno ali verujte mi to je veoma efikasna metoda.

[Ovu poruku je menjao mikikg dana 26.02.2015. u 23:29 GMT+1]
[ mikikg @ 26.02.2015. 22:59 ] @
Koliko vidim na ovom mom sokocalu, nisi dobro rutirao veze za napajanje procesora, ispravno je elektricno ali nije dobro zbog tranzienata.
Prakticno treba dovesti +/- na MCU direktno sa stabilizatora pojedinacnim vodovima i nista vise na taj segment vodova ne vezivati.
Ovako kako si nacrao ti prakticno pola uredjaja "prolazi" kroz te vodove za napajanje i sve se to usput sabira (pad napona) i moze dovesti do zaglavljivanja MCU.
Dakle treba ispostovati princip zvezde!

To nas je Macola savetovao zilion puta, da PCB vodove ne smatramo idealnim provodnicima sto i nisu vec "otpornicima" makar tu proticali miliamperi, a sa amperima tek posebno! ;)
[ veselinovic @ 27.02.2015. 06:11 ] @
Citat:
mikikg:

To nas je Macola savetovao zilion puta, da PCB vodove ne smatramo idealnim provodnicima sto i nisu vec "otpornicima" makar tu proticali miliamperi, a sa amperima tek posebno! ;)


I primo-predajnim antenama.
[ macolakg @ 28.02.2015. 01:50 ] @
Slike će reći više od reči.

Malo tumačenja nekih sitnica iz kojih ćete saznati dosta toga, a možda ukapirati i model razmišljanja...

Prva fotka odeljak 1):

Univerzalni PNP ili NPN input ili AC input (stanje, zero srossing ili šta već).
-Za 24V standard 2k2 i zenerice 2 x 12V,
-za 12V standard 1k i zenerice 6v2.
PC814 (824 ili 844) ili LTV814 (824 ili 844) su optokapleri sa dve LED antiparalelno. CTR im je veći od 20% sa svega 1mA na LED.
Naravno, kao i ostalim optokaplerima sličnog tipa, maksimalna struja LED može biti do čak 50mA
Prvi od razloga za korišćenje LTV8x4 je mala struja potrebna za LED, drugi je aplikovanje bilo kog polariteta ili AC napona, o trećem razlogu ću kasnije.
Tr i Tf su isti kao kod PC817, oko 5uS, izolaciona sposobnost takođe.
Razlog stavlajnja serijskih zenerica je podizanje margine šuma na polovinu napona očekivanog signala.
Razlog paralelnog 4K7 sa LED je imunost na kapacitativna pražnjenja u dugačke vodove ulaza koji mogu biti dugački i desetine metara. Taj otpornik nebitno utiče na struju optokaplerove Led (Uf_led oko 1,3V).
Ako se očekuje enormna elektronska buka od nekih frekventnih regulatora, servomotora ili slično, paralelno sa 4k7 se stavi od 100n do 1uF SMD, pravo na noge optokaplera. 2k2 i taj kond formiraju niskopropusni filter. Vrednost se bira zavisno od frekvencije i intenziteta buke. Postiže se inzvaredna imunost, žrtva je izvesna latencija ulaza (bez toga je inače oko 5uS).

Prva fotka odeljak 2):

-NPN izlaz za 10A bez hlađenja sa IRFZ44N (zato što je superjevtin a moćan),
-isto sa darlingtonom BD649 za 2A bez hlađenja (jevtinija verzija za pneumatske ventile ili neke druge manje potrošače),
-na izlaz se mogu priključivati releji, kontaktori, snažni elektromagnetni ventili ili elektromagneti, takođe i niskonaonski DC elektromotori.
-klamp je izveden lokalno montiranom diodom odmah pored mosfeta ili BJT, doda je 1n400x kada se očekuje uklapane do nekoliko Hz, a ako se očekuje uklapanje nekoliko stotina Hz ili više onda 1N540x.
-Lokalni elko od 1000uF niskoinduktivno prikačen na grupe od po 8 izlaza.
-Kada se koristi mosfet onda mora stabilizator od 10-12Vmax. zbog sigurnosti gejtova mosfeta (+-20Vmax),
-za BJT ne treba stabilizator nego se jednostavno kolektori optokaplera spoje na 24V.

Inače, za 15-16 godina i oko 200 raznih PLC sa PIC od kojih nikada ni jedan nije stao, raznih veličina od 24-128 in-out, nisam upotrebio ukupno tri-četiri releja :-). Kontaktore preko SSR za velike motore, SSR za neke malo manje snage i ništa dalje od toga što se sklopne tehnike za 230-400VAC tiče.
Ne volim ih pa to ti je :-).
Škljocaju, kidaju im se žičice unutra i sasvim lako mogu da dovedu opasnih 220 na 24V, gore im i klimaju podnožja, varniče, a i onako moram da stavim RC član i sa SSR.
Zašto onda da se izlažem blamu da mi neka mašina stane zbog rasklimanog podnožja releja ili lošeg kontakta?
Osim toga, lokalni majstori čim vide releje počnu to da vade i vraćaju zbog neke mehaničke ili hidraulične greške na mašini, jer svi se odmah hvataju za struju kao izvor problema (posebno električari i hidrauličari). Ovako kada vide tranzistore, ne pipaju ništa pa me zovnu telefonom lepo a ja im dam smernice oko hidraulike ili mehanike, jer struja se ne kvari kada se dobro sastavi (osim groma direktno u najbližu banderu :-). Oni to lepo reše po uputstvu.
Vuci siti i koze na broju, a reputacija na mestu gde treba da bude :-)
Imam na primer jedan kontroler u Ugrinovcima, gde preko pola cikluse dotične mašine (oko 2 minuta na svaka 4 minuta), kroz moje mosfete (i to TO-252) gruva po preko 60A struje!!! Istočnonemačko -ruska mašina sa 39 ogromnih hidrauličnih ventila (nema ni jedan ispod 4A na 24VDC :-). Tom strujom se komotno zavaruje sa elektrodom od 2.5mm. Sve to lepo ide kroz mosfete i pcb i naravno originalne Phoenix konektore jer se ne bih usudio da stavim druge za tolike struje (1 euro po šrafnom mestu).
----------------------------

Druga fotka odeljak 3):

-Supresovanje gličeva i prenaponskih pojava koje mogu nastati na dugačkim vodovima potrošača, a zbog njihove sprege sa drugim vodovima ili zbog induktiviteta potrošača, kao i zbog induktiviteta samih vodova.
Postoje dve ptanje supresije:
-kroz klamp diodu, lokalno jer tu i treba zato što se tu klampuju i vodovi dotle, a koji mogu biti dugački i po neku destinu metara ili više.
-kroz milerov integrator zbog Cdg mosfeta a zbog namerno vrlo velikog otpora gejta. Svakoj strmoj pojavi će drastično biti ublažen nagib i njena energija delom potrošena kao toplota na mosfetu, delom odvedena kroz klamp diodu u elko od 1000uF. Toplota na mosfetu je malena, i moguće je svičovanje sa do 1KHz i strujama od 10A kod čistih induktivnih potrošača a bez hlađenja mosfeta. Takođe je tom metodom umanjen efekat forward recovery klamp diode i ESR-ESL od 1000uF. Istim potezom su izbegnuti ogromni elkos koji bi bili nužni za set od na primer 8 elektromagnetnih ventila kojima treba nešto reda 5A i svi stalno nešto "škljocaju"... Dakle na svakih 8 po svega 1000uF.
Ista metoda supresovanja gličeva je i sa BJT gde se takođe koristi milerov kapacitet i takođe je 2k2 taman dovoljan za bazu, a da se ne mora menjati vrednost. Pull down je sasvim jasno čemu služi u oba slučaja.
Kod BJT odvodi Icb0, kod mosfeta povećava Rg na 6k9 u isključenom stanju i forsira Milerov integrator.
Cena tog načina je maksimalna brzina svičovanja od oko 1KHz. Uostalom ta sa sporim optokaplerom nije ni pametno brže raditi. Kada mi treba brzi PWM onda koristim optodriver TLP250 sa 130nS Tr i Tf.
PWM ostane potpuno konzistentan izvornom na PIC (jednaki Tr i Tf, ujedno i +-1.5A drive za vrlo snažan mosfet ili IGBT). Kada se koristi TLP250 onda na 5V PIC treba 330R za njegovu LED.
(inače ni malo privatno ne volim 3v3 pic zbog manjih margina šuma i lošije kompatibilnosti sa mnogim korisnim periferijama)

Druga fotka odeljak 4):

-na ulaznim pinovima PIC ostaje isti otpornik koji dimenzioniše struju za LED optokaplera kada je izlaz. dakle na svim in-out pinovima 680R, odnosno nema promene za in ili out.
-kada je na ulazu taj otpornik sa internim parazitnim kapacitetom ulaza formira niskopropusni filter za HF pojave.
-putanje gličeva su kroz relativno niskoimpendansni 4k7 ka Vdd i kroz parazitni C ulaza.
Naravno, dobar decoupling PIC je nužna stvar. Minimalno 100n multilejer na samim pinovima napajanja i bar 100uF malo dalje.

Reset linija se izvodi sa relativno niskim impendansama. Kada je baš kratko izvedena onda je dovoljno oko 4K7, a ako je dugačka i produžena do serijskog porta za bootload, onda 1K i 100n preko njega ka Vdd.
--------------------------------------------------------
Tipična AGND za 28-40 pina PIC MCU je na strani A porta, ujedno su i AN ulazi niskošumniji na toj strani PIC. Za finija merenja treba preferirati anaogne ulaze na toj strani PIC.

------------------------------------------------------
------------------------------------------------------
Treći i poslednji razlog korišćenja LTV814 (jednostruki) LTV824 (dvostruki) ili LTV844 (četvorostruki) može se videti iz pažljivog posmatranja pcb za moj mini PLC.
http://static.elitesecurity.org/uploads/3/3/3381122/mini.pdf

Samo preokretanjem optokaplera (rotacijom za 180 stepeni) mogu birati za bilo koji in-out od ovih 24, da li će biti in ili out. I to u grupama po jedan (LTV814), po 2 (LTV824) ili po 4 (LTV844).
Ako mi trebaju ulazi, napunim sa zenericama i otpornicima za to ako mi trebaju izlazi onda na ista mesta napunim mosfete ili bjt i klamp diode.



Eto toliko od mene.

Pozz
[ mikikg @ 28.02.2015. 02:37 ] @
Eh, eto sta je ljudina! Zamolio sam Macolu da "samo" postavi shemu umesto mene a on je opet podelio gomilu veoma korisnih saveta.
Svaka cast Macola!
[ macolakg @ 28.02.2015. 02:39 ] @
Hvala Miki,
Mislim da to može pomoći mnogima koji se pate sa smetnjama iz okruženja.

Pozz
[ electron2008 @ 28.02.2015. 22:48 ] @
Svaka čast i sve pohvale za Macolu! Nadam se da će ovo pomoći mnogima koji se zele oprobati i uhvatiti u koštac sa mikrokontrolierima u industrijskim uslovima, ne na stolu, na stolu i eksperimentalnoj ploči sve radi. Njegovo i iskustvo mnogih ce nam mnogo znaciti u realizaciji raznih uredjaja!
Pozdrav za sve učesnike, Ljuba!
[ macolakg @ 01.03.2015. 08:29 ] @
Da Ljubo,

Sasvim se slažem da mnogo toga na stolu divno radi a na licu mesta malo teže.

Vrlo jednostavan test stabilnosti nekog kontrolera je povezati neki stari kontaktor sa špulnom od 230VAC, na istu mrežnu priključnicu odakle se sam kontroler napaja, bez snubber, napojiti samu špulnu kroz jedan od mirnih kontakata...

Kada se to uključi počeće da skakuće po stolu i radi poput nekog vibratora, sa snažnim varničenjem na tom mirnom kontaktu.
Pošto u takvim uslovima taj mirni kontakt vrlo brzo strada (tek par radnih sati života), zato sam rekao stari kontaktor kog nam nije žao.

Ako kontroler ne padne ili ne zaglavi program posle 5 sekundi, znajte da ste napravili veoma stabilnu napravu u svakom smislu.
Od napajanja do ispravnog rutovanja veza.

Pozz
[ elektrostudio @ 02.03.2015. 12:50 ] @
Hvala Macola!!!
[ macolakg @ 04.03.2015. 06:50 ] @
Nema na čemu drugari.

Preneću u celosti jedan tekst koji sam postavio na nekom drugom forumu. Verujem da će biti koristan.

Citat:

Pa ja te probleme napajanja rešavam tako što galvanski razdvojen MCU napajam uvek sa push-pull sa malenim torusnim transformatorom, koji ima vrlo malen parazitni kapacitet prema primarnom napajanju, takođe ograničavam veličinu jezgra tako da u najnesrećnijoj situaciji može preneti svega par stotina mikrodžula u jednom polutalasu.
Kod takvog napajanja nemam nikave potrebe za složenim filtrima na Vdd i Vss od MCU.

Suština je u ograničenju količine energije koja može "uleteti" od spolja pri najstrmijim tranzicijama.
Malen parazitni kapacitet ne može preneti mnogo energije čak i kod veoma snažnih prenaponskih udara na primarnom napajanju.
Takođe ni sam SMPS trafo jer će se jezgro kod viška energije na primarnoj strani zasititi i ostati bez mogućnosti za prenos nekog masivnog paketa energije.

Kod napajanja klasičnim mrežnim trafoom mnoge mere ne pomažu jer mrežni trafo od svega dvadesetak W može preneti na sekundarnu stranu paket reda kilovata sa strmim udarnim pojavama čija je osnovna frekvencija reda nekoliko KHz.
Trafo to termički ne oseti a na sekundarnoj strani napravi havariju, odnosno u najboljem slučaju obori MCU.

Mrežni transformator je visokopropusna naprava kojoj snaga zavisi od frekvencije.
Bez obzira što je jezgro predviđeno za 50Hz, kratkotrajno može bez problema podneti "šiljke" ili kratke oscilatorne pojave reda nekoliko KHz i amplituda reda 500-1000V na primaru, što je neretka pojava u mrežnom naponu.
Što je najgore, mrežni trafo će sa ogromnom snagom preneti takvu pojavu na sekundar.
Takve pojave ne traju dugo, te trafo ne pregreje i ne pregori (uslov pregorevanja je konačna temperatura trafoa, eventualno prenaponski proboj, a za to mnogo treba ako je kvalitetan), ali zato prenešena snaga je dvostruka sa dvostrukom frekvencijom.

Na primer trafo od 20W pri 50Hz, pri 100Hz 40W, pri 200Hz 80W pri 400Hz 160W, ... pri 6400Hz čitavih 2560W i tako dalje i tako dalje.

Prilično često (par puta mesečno možda) se dogode pojave amplitude 1000V i sa osnovnim harmonikom reda 5-10Khz kao posledica varničnog rastavljanja nekog velikog elektromotora. To su prigušene odzonjavajuće pojave koje traju svega nekoliko polutalasa i to sveukupno potraje samo nekoliko mikrosekundi...

Na sekundaru od na primer 15VAC se pojavi oko 60-tak VAC sa kapacitetom struje od 40-50A za to kratko vreme.
Malo šta od stabilizatora i elko može supresovati takvo nešto!!! RSO filter i varistori delom ublaže tu pojavu ali je ne otklone potpuno (vreme reakcije i konačna impendansa svih tih supresora).
Grec to termički proguta bez oštećenja, pcb takođe, ali elko ne može popiti toliku količinu energije. Na njemu se pojavi vrlo strm skok napona i stabilizatori poput 78xx sa odzivom reda milisekunde to propuste kao da ih nema.
To bezuslovno obara ili zaglavljuje MCU, a može ga i oštetiti.
Ako su pcb loše rutovane i pad napona od par desetina volti na njima pri takvom udaru !!! (to se lako može proveriti i ako zvuči nemoguće), može napraviti razne probleme ukoliko se može reflektovti na ostatak sklopa nekim načinom.
Ako struja punjenja galvnog bulk elko (neka to bude na primer vod mase) putuje kroz neku pcb na koju je pre elko zakačeno još nešto, onda se može zamisliti šta to može da napravi razlika od 10-tak volti na krajevima tog dela pcb.

Kratak impuls od neku destinu ampera to može kao od šale, a da se pcb i ne zagreje za to kratko veme.

Sa SMPS napajanjem koje nosi malenu energiju u jednom svom impulsu, a mora raditi sa prilično visokom frekvencijom da bi imalo dovoljnu srednju snagu, takav udar iz mrežnog trafoa ne ostavlja nikakav vidljiv efekat na sekundarnoj strani, a ako se malo predimenzioniše primarna strana onda sve ostane čitavo i ništa se ne dogodi.
Na primer, moj push-pull maleni SMPS radi na oko 70-tak KHz i sposoban je preneti možda 10-tak W (a ne znam za šta bi mi trebalo više na MCU, jer tim je pokriveno preko 64 optokaplera i pozadinska rasveta LCD), u jednom impulsu prenosi svega 142 mikrodžula energije, a običan elko od svega 100uf sa tim prilivom energije skočiti za svega 0.5V što je benigna veličina.
Namotaji su tako dimenzionisani da će pri svega možda 200 mikrodžula jezgro biti u zasićenju i izgubiti mogućnost prenosa. Praktično ako čak i neverovatno snažan udar potraje možda dva polutalasa čopera, jezgro gubi mogućnost prenosa. Par stotina uF i jedna tranzijent supresor zenerica na 5V (iz klase poput P6KE5V8) i cela linija oko MCU je sasvim bezbedna od strašnih udara u mreži, kada se ima takvo napajanje sa ograničenom energijom prenosa.

To je ta filozofija.

Neverne Tome mogu izvesti jednostavan eksperiment oko toga. Potreban je brz osciloskop sa uključenim single triger, zakačen na ispravljač nekog mrežnog trafoa (na primer na sam grec pre elko ili baš na elko).
Ispraznite u primar neki blok kondenzator od možda 1uf napunjen na 1KV i videćete koja srahota od udara se događa na sekundaru sićušnog mrežnog trafoa reda 10-20W i takođe ćete videti da se na par cm pcb koja je široka čitavih par mm razvija razlika napona reda par deetina volti!!!

Onda će vam biti super jasno ovo što pričam.

Pozdrav,
Macola

[ electron2008 @ 04.03.2015. 12:04 ] @
Koji torusno feritno jezgro koristis u tvom napajanju RIK20... ?
[ macolakg @ 04.03.2015. 12:49 ] @
Kada mi treba do 10tak W onda R16, N30 Epcos (ima ga svuda i jevtino je), a kada mi treba nešto do 20-tak W R20, N30.
Materijal N30 od Epcos je korespodentan matrijalu K10000 od Kaschke. Ta jezgra se upotrebljavaju kao jezgra za diferencijalne prigušnice (common mode chokes) za EMI filtre. Jevtina su i ima ih svuda.

Materijal ima usku histerezisnu petlju i radi skoro do 5MHz, naravno sa drastično manjom dB.
Koristim ga svuda gde mogu. I ako nije pravi power materijal sasvim fino završava posao kod manjih snaga i zasitiv je sa nižim nivoom B od power materijala, što mi u ovakvim slučajevima odgovara.

Kada je nanešen plav coating sloj na njega, onda ima izolacionu sposobnost od minimalno 1KV prema bilo kom namotaju na njemu.

Pozz
[ macolakg @ 04.03.2015. 12:51 ] @
Evo i šeme jednog od mojih napajanja.

A evo i fotke jednog od mojih mini kontrolera sa 24in-out, SPI/I2C, RS232, LCD, tastaturom i opciono 2PWM i TOCKI.

Ovde je konfigurisan kao 16 in 8 out. Na fotki se vidi način motanja da bi se ostvario malen parazitni kapacitet i velka naponska margina.
[ electron2008 @ 04.03.2015. 16:44 ] @
Zanimljivo je ovo tvoje napajanje, probacu ga! Izgleda da radi dobro posao, posto je industrija strasna i uvek muku mucim...
[ macolakg @ 04.03.2015. 19:32 ] @
Biće da jedva 15 godina radi bez greške...
Poklonu se ne gleda u zube.
[ gorso6973 @ 05.03.2015. 13:27 ] @
Macolakg
Dali na semi napajanja C6 10uF 35v ide na pin 15 ili bas na pin 13 kako je nacrtano (paralelno dva elka 10uF 35v na pin 13)?
Dali dolaze u obzir i jezgra od materijala T35 i T38?
[ macolakg @ 05.03.2015. 17:18 ] @
Uups!

I pored najbolje volje se podvuče greška!

10uF ide na 15. pin zajedno sa 100n. Dakle, pin 13. i pin 15. imaju po 10uF.

Dolaze T38 i T35 u obzir, što da ne? Jedino mi ne pada na pamet da gubim vreme oko nabavke toga i da podesim broj namotaja prema saturaciji tog materijala. Imam ovih N30 dovoljno na lageru.

Ovo sa N30 i K10000 je već provežbana stvar a ima ih maltene svuda.
Radiće sigurno i sa ta dva materijala samo ne treba stvaljati veća jezgra. Nemam pojma pri kom trajanju impulsa će otići u zasićenje.
U svalom slučaju pogledaj dokumentaciju i neka to biude 1.5 vremena jednog polutlasa.

Pozz
[ macolakg @ 09.03.2015. 13:15 ] @
Evo i ispravke one greščice sa C6.
Izvinite što nisam ranije. Zaboravio sam.

Pozz