|
[ vojinFTN @ 11.04.2015. 23:46 ] @
| Postovani,
nov sam na forumu, pa evo konkretnog pitanja:
da li neko ima iskustva sa merenjem vibracija kotrljajucih lezajeva? Isprojektovao sam masinu za merenje vibracija kotrljajucih lezajeva koja meri vibracije na osnovu elektromehanicke sonde (princup rada je isti kao kod elektrodinamickih mikrofona). Glavni problem lezi u kalibraciji sonde. Naime, svaku elektrodinamicku sondu je potrebno kalibrisati. Na trzistu postoje uredjaji koji se zovu kalibratori vibracija i njihova cena je oko 10000eur. Interesuje me da li je neko radio nesto sa piezo-keramikom ili slicnim materijalima, posto bih njih mogao da iskoristim kao element za generisanje poznatih vibracija. Ako neko ima ideju o nekom drugom materijalu, ideje su dobrodosle. Parametri koji su potrebni su sledeci:
istezanje do 2um
brzine od 10/s - 1000um/s
Takodje me interesuje i koliko dugo piezo-keramika moze da obavlja ovaj posao, odnosno, posle koliko udaraca krece proces starenja.
Srdacan pozdrav,
Vojin |
[ macolakg @ 12.04.2015. 12:27 ] @
[ macolakg @ 12.04.2015. 12:34 ] @
Možda bi se moglo za kalibraciju upotrebiti nešto poput nekog rotacionog dela sa kliznim ležajevima na uljnom filmu, a pri tom da taj rotacioni deo ima dodatu neku masu koja mu pravi debalans, i da bude promenljivim brojem obrtaja pokretana nekim motorićem preko elastične spojnice.
Naravno, prvobitno bi se morale utvrditi mehaničke rezonanse takvog sistema, potom ih izbeći kod merenja.
Pozz
[ vojinFTN @ 12.04.2015. 19:19 ] @
Hvala puno na odgovorima. Jel to Macola sto je radio sa Mladjom Veselicem? Ovde je Vojce sto je Mladjom isao u ECM.
Inace da se vratim na temu. Merenje vibracija sam uradio upotrebom SKF-ove elektrodinamicke sonde MEA-101. Prva ideja je bila da vibracije kotrljajucih lezajeva merim pomocu akceletomerara, ali to postoji jedan veliki problem, a to je standard SKF-a za merenje vibracija u tri frekvencijska podrucja. Lezaj koji se ispituje na ovoj masini se postavlja radijalno. U tim situacijama se merenje vrsi iskljucivo pomocu elektrodinamickog senzora - pick-up-a. Radijalno merenje se vrsi iz razloga jer se na masini nalazi hidro-dinamicko uleziztenje za prigusivanje vibracija od motora. U sistemima gde se koriste hidrostaticka ulezstenja, merenje se vrsi pomocu akcelerometara. Ova druga varijanta je dosta bolja, ali je i dosta skuplja, jer hidrostaticko ulezistenje kosta oko 5000eur. Na masini koju sam unapredjivao sa novim hardware-om i novim software-om se nalazilo hidrodinamicko ulezistenje, a i fabrika FKL je insistirala na koriscenju elektrodinamickog pickup-a. Do sada sam isporucio tri ovakve masine i nikakvih problema nisam imao u dosadasnjem radu.
Jedini problem je taj sto bi u nekoj buducnosti trebalo implmentirati i isporuciti kalibrator za sondu. Mislio sam da kao izvor vibracija (aktuator) koristim piezokeramiku
http://piceramic.com/product-detail-page/pl0xx-100800.html
Ono sta znam za piezo-keramiku je da promenom napona na krajevima piezokeramike definisem istezanje, promenom frekvencije definisem brzinu vibracija. Takodje glavni problem kod upotrebe piezokeramike je taj sto piezokeramika posle nekog vremena pocinje da stari, pa onda parametri za prijektovani kalibrator vise ne vaze, nego je potrebno kalibrisati kalibrator. Da bi se to izbeglo moze se i u uputstvu napisati da je izvrsni organ potrebno zamenti posle xxx sati radi npr.
Kalibrator koji cu da projektujem treba da se napaja preko USB porta racunara koji se nalazi na masini i da bude digitalno kontrolisan od strane software-a koji se vrti na tom racunaru. Ideja je da implementiram boost konvertor koji podize napon sa 5 na npr 100V (modifikovani boost konvertor sa spregnutim kalemom) i da na izlaz postavim H-most pomocu koga bih generisao sinusoidu. Na ovaj nacin mogu na jednostavan nacin digitalno da kontrolisem i amplitudu (napon na izlazu boost konvertora - pomocu D/A konvertora) i frekvenciju sinusoide (copovanjem tranzistora u H-mostu). Ono sto ne znam je to kako ce piezokeramika da se ponasa kada se na nje ulaz dovede iseckana (copovana) sinusoida, tj. da li ti sokovi prdstavljaju problem sa stanovista sonde za merenje (one koja se kalibrise) ili moram da ga napojim sa nekim ultra-preciznim VCO-om.
Hvala puno i pozdrav,
Vojce
[ mikikg @ 12.04.2015. 22:53 ] @
>> Ovde je Vojce sto je Mladjom isao u ECM.
Hehe, znaci to si "ti" Vojce :)
Procitaj privatnu poruku, stisni gore crveno dugme pri vrhu ovog ekrana "Privatne poruke" ;)
[ vladd @ 13.04.2015. 08:12 ] @
Dok ne sastavi 10 poruka, mislim da je problem PM.
Piezo komponente se prave za MTBF od nekoliko hiljada sati, pa ako nema incidentnih situacija, naponskih i mehanickih udara, ili temperaturnih sokova, prakticno ce senzor biti "for life".
Lezajevi se ipak ne proveravaju svaki cas.
I jedan zanimljiv tekst.
http://www.wise-project.org/co...ity%20aspects%20of%20piezo.pdf
[ vojinFTN @ 13.04.2015. 08:19 ] @
Hvala puno na odgovoru.
Ovde je situacija da se lezajevi stalno proveravaju. Npr. napravi se serija od 100000 komada i svih 100000 komada se proverava. Kalibracija sonde se vrsi samo jednom dok se sonda ne unisti (sto je u ovoj fabrici dosta cest slucaj zbog strucnosti majstora koji istituju lezajeve). Tako da je moguce onda koristi piezo-keramiku.
[ vladd @ 13.04.2015. 11:35 ] @
Ne bih da se mesam u tehnologiju, ali je to potpuno nepotrebno, za proizvodnju.
Mere se kalibratorima(ili random uzorkom za tezi test), a pride se lezajevi nakon montaze u radnu zonu dovode u druge tolerancije(narocito sa vecim preklopom), tako da "zvuk" novog lezaja nema operativnu upotrebu.
Lezajevi se "osluskuju" u zadnjoj trecini radnog veka, zbog predikcije remonta.
[ vojinFTN @ 13.04.2015. 12:10 ] @
Vladd,
svaki lezaj moze da se slusa pomocu slusalica ili zvucnika. Nove metoda za ispitivanje kotrljajucih lezajeva zahtevaju da se vibracije mere u tri frekvencijska podrucja i to: 20-120Hz, 120-700Hz i 700 - 4000Hz pri brzini okretanja glavnog vretena od 700o/min, odnosno od 50 - 300Hz, 300-1800Hz i 1800Hz - 10000Hz pri brzini okretanja od 1800o/min. Ispitivanje vibracija kotrljajucih lezajeva je sastavni deo automatske linije za kontrolu kvaliteta posle montaze lezaja. Automatska linija se sastoji od tri celine i to: prvo se ispituje radijalni zazor, posle toga se ispituju vibracije lezaja pri cemu vrsi na tom mestu sortiranje lezaja po kvalitetu Q1-... i onda se vrsi automatsko oznacavanje lezaja. Lezajevi se ispituju na dok nisu podmazani. Kada se prodje ovaj procces, onda se ide na podmazivanje dobrih lezajeva i njihovo pakovanje u kutije za transport. Na osnovu frekvencijske analize signala sa sonde moguce je takodje odrediti karakteristicne frekvencije lezaja, odnosno frekvenciju kaveza,
frekvenciju spoljasnjeg prstena, frekvenciju unutrasnjeg prstena i frekvenciju kotrljajnih tela. Na osnovu ispitivanja vibracija u gore pomenuta tri frekvencijska podrucja i u kombinaciji sa karakteristicnim frekvencijama, moguce je odrediti za svaki lezaj koji je problem ako postoji i njega otkloniti. Nekada se sve ovo radilo kao sto si pomenuo slusanjem lezaja, ali uvodjenjem racunara u proces proizvodnje doslo je do razvoja modernih algoritama koji omogucavaju automatsku selekciju svakog pojedinacnog lezaja. Na ovaj nacin se drasticno smanjuju skartovi koji nekada nisu mogli da se otkriju samo slucajnim uzorkom.
Pozz
[ zica49 @ 13.04.2015. 13:46 ] @
SKF to radi laserima nista nije kontaktno!
[ vladd @ 13.04.2015. 16:22 ] @
Ne sporim ja da se mogu selektovati lezajevi po zvuku, ili da im se napravi zvucni pasos, medjutim, nakon postavljanja lezaja na osovinu, karakteristike lezaja se menjaju, odnosno zazori.
A ako lezaj nije u dobroj toleranciji otvora, moze zvuk da mu bude savrsen pre montaze, lezaj nece imati kvalitet i trajnost nakon ugradnje.
Obicno oni koji vrse remont, prave zvucnu sliku namontiranog lezaja, za daljnje pracenje.
[ vojinFTN @ 13.04.2015. 18:47 ] @
Uopste nije bitno kako SKF meri. SKF inace koristi dva sistema merenja. Prvi sistem merenja je sa MEA-100 ili MEA-101 sondom (kontaktno), a drugi tip merenja je laserski, odnosno beskontaktno. Oba principa se i dan danas koriste, a razlikuju se uznacajnoj ceni. Naime u pitanju je isti ispitni stand. Jedna cena je kada se meri kontaktno (niza), a druga je kada se meri beskontaktno (visa). Razlika ove dve cene je oko 5000eur. Zbog toga mi u fabrici koristimo kontaktni metod.
[ branko tod @ 13.04.2015. 19:12 ] @
Vojine, ne mogu ti baš pomoći skoro nikako, ali si postavio vrlu interensantnu temu.
Mogao bi probuđeni interes malo da nahraniš sa više podataka, linkova i slika, ako
imaš. Koliko sam te razumeo to je fabričko testiranje, a ne testirane u radu.
Jako bi voleo da malo pročitam o tome. Hvala unapred.
[ zica49 @ 13.04.2015. 20:26 ] @
Vojine da malo pogledas kako se ponasaju sine sweep generatori.Svi analizatori mrezni,vektorski,spectralni,antenski i ostali rade na tom konceptu,pa zasto ne bi i analizator za lezajeve :)
Jedan piezo na sondi za mjerenje koji je napajan u sweep rezimu u frekventnom rasponu kako si naveo u postavu teme.Drugi piezo kao prijemnik koji prati sweep od-do u zadanom naponskom opsegu.mjeri Vpp na sinusoidi (piezo elementi sinhronizirani).Znaci piezo kao sweep ili tx a drugi kao analizator ili rx,obadva na istoj sondi.Po ukljucenju podesi se predvidna amplituda na sweep-u da bi analizatorski piezo ocitavao potreban Vpp i sa tim je kalibrisanje zavrseno.Vibracija od lezaja pravi devijaciju na amplitudu koju ce analizator vrlo vjerno detektovat i ocitat u mjerivim vrijednostima.Ostalo je na kreativnosti konstruktora.
Nisam rekao kao to radi SKF iz razloga da se pravim pametan ili slicno,beskontakno se ne haba.Gledao sam on-line analizu lezajeva na generatorima i turbinama i radili ih laserski.Nekad je taj metod bio u domeni SF-a ali danas se to usavrsilo i cijena strasno pala.
Izvor informacije EMCE institut .
Vec postoje diode koje mogu detektovat razliku od tridesetak fotona...
[ mikikg @ 13.04.2015. 20:34 ] @
Citat: zica49: Vojine da malo pogledas kako se ponasaju sine sweep generatori.Svi analizatori mrezni,vektorski,spectralni,antenski i ostali rade na tom konceptu,pa zasto ne bi i analizator za lezajeve :).
Upravo to, to kada se prebaci u frekvetni domen mozes da se barata sa FFT i moze kalibracija/kompenzacija da se radi relativno prosto.
Sad kako to spakovati u neki USB uredjaj je druga prica. Ima tu dosta peripetija oko generisanja i merenja signala, a FFT raditi na PC racunaru kroz aplikativni software.
Moze i DSP na USB uredjaju, ali to je isto posebna prica.
Uglavnom, sinusni generator (npr AD9850 ili slicni), dobar AMP (LM3886 i slicni), detektor (ima raznih varijanti) i to u mocan A/D konverter (moze cak i Audio CODEC). Sve ostalo je matematika.
[ vladd @ 13.04.2015. 22:05 ] @
Otprilike tako.
Ultrazvucna rezonantna spektroskopija se moze realizovati sa jednostavnim generatorom, pristojnim pojacavacem i par keramickih transducera, digitalni skop i matlab, sa FFT.
Malo je problem kontaktne akusticke impedanse, ali se to moze prevazici odabirom mesta sa maksimalnim odzivom.
Tema je izuzetno interesantna, korisna i upotrebljiva. Prakticno za sve pokretne, i rotirajuce komponente.
[ mikikg @ 13.04.2015. 23:04 ] @
Audio CODEC-i (A/D + D/A) su veoma interesantni, ima ih standardno do 96kHz korisnog BW (192ksps / 24bit) sa dinomikom preko 90-100dB. Ima jos boljih modela i sa vecom dinamikom i sa sirim BW.
To se u frekvetnoj analizi sve vidi kao na dlanu, ogroman je opseg dinamike.
Cak tu ne trebaju oscilatori/generatori (VCO), to se preko njihovog D/A konvertera sve genise. Cak ako nesto znaci moze i drugi tipovi signala excitacije, ne mora sinus (navodim kao primer) …
Tu su njihovi "drugari" LM3886 i npr LME49720, fenomenalni OP-ovi (tehnicki u tom BW nema boljih) i to kad se lepo skocka ima da radi sjajno sto se HW-a tice, THD se krece izmedju 2. i 4. decimale :) Sad koliko su trancduceri sposobni to da isprate vec ne znam, ali ovaj HW ima sjajne potenciale.
[ mikikg @ 13.04.2015. 23:29 ] @
Evo samo primer iz moje neke oblasti (SDR) …
Tu svaka "iglica" nesto znaci … Cak se vidi recimo na gornjoj slici ubacen signal ogromne amplitude (npr to moze da bude u ovoj temi o kojoj pricamo signal koji potice od mehanicke rotacije) ali imamo toliko dinamike na pretek da mozemo da vidimo sve ostalo sta se tu desava. Druga slika je prikaz praga shuma A/D konvertera, na cca -110dB … Strasno :)
Takodje moze excitacija da se radi nekom vrstom shuma. To vec treba prakticno probati sta najvise lezi za mehanicku primenu, sta nam daje nabolji Signal To Noise Ratio (SNR).
Za ovakve primene imaju cele SW platforme (npr GnuRadio) gde moze da se bukvalno sa "click-and-create" ubace gomile podsklopova (filteri, down-sampleri, stvarno svasta) i da se sve na nivou matematike izvuce u neke konkretne cifre koje nas interesuju.
DSP je zakon, kako bi drugacije realizovao npr filter 400-og reda ;)
[ vojinFTN @ 14.04.2015. 19:54 ] @
Hvala svima na detaljnim objasnjenjima, ali mislim da je tema otisla malo vise na drugu stranu. Onvde se uopste ne dovodi u pitanje nacin ispitivanja vibracija kotrljajucih lezajeva. To se izvodi na ulra jednostavan i jeftin nacin. Naime, posto je u pitanje elektrodinamicka sonda, signal sa nje se dovodi na neinvertijuci pojacavac, zatim se propusta kroz filtar propusnika opsega od 20Hz - 10KHz i kao takav se odvodi na AD karticu. U konkretnoj aplikaciji je koriscena NI-6009 kartica, posto ona ima CE sertifikat, a kompletna masina se prodaje na trzistu EU. Takodje mislim da je dosta jeftinije kupiti ovakvu jednu karticu, nego razvijati sopstveno resenje. Sertifikacija je dosta skupa. Ja sam inace veliki protivnik NI-a. ali je odve ipak NI pobedio. Na PC-u je implementirana aplikacija u C# koja vrsi akviziciju, DFT i dalju digitalnu obradu signala. Naime, na osnovu DFT harmonika vrsimo dodatnu odbradu, na osnovu koje izvlacimo informacije o lezajevima. U tim informacijama se nalazi cak i uzrok loseg lezaja.
Ovi sistemi o kojima pisem su prodati na vise lokacija, sa CE sertifikacijom i kao takvi su izvezeni. Ono sto je ostalo nereseno je kalibrator sonde. Posto je sonda elektrodinamicka (kalem) potrebno je naci fuknciju prenosa (kalibracionu krivu) sonde, da bi mogli da vrsimo tacnu konverziju uV -> um/s. Mi trenutno koristimo SKF-ov kalibrator, koji generise vibracije pomocu piezokeramike i koji kosta 10000eur. SKF uz svoj kalibrstor isporucuje i elektromehanicki generator vibrcija (nesto kao zvucnik) koji u principu sluzi da se posle izvesnog vremena koriguje kalibraciona kriva piezokeramike.
Ne znam da li sam bio najjasniji, ali ipak da ponovim neke stvari. Merenje je savrseno!!! Oko toga ne traba nista raditi. Novi potencijalni posao je implementacija kalibratora vibracija. Svi kalibratori koji postoje na trzistu se implementiraju pomocu piezokeramike. Svaki kalibrator mora da se posalje u SKF da bi dobio sertifikat oko kalibracije i kao takav se salje na trziste. Mi smo morali nas sistem za merenje da posaljemo SKF-u da bi se izvrsila uporedna kalibracija/sertifikcija merenja. Uredjaj sa sertifikatom SKF-a je tek onda mogao da se isporuci na trziste EU. Ciljna grupa u okviru ovog posla nije Srbija, vec je to EU. Trenutno je u pitanju Slovenija/Murska Sobota, a sledeca linita treba da se isporuci u Italiju/ Torino. To su centri koji ne proizvode kotrljajuce lezajeve, vec se bave uvozom i distribucijom. Njihova ideja je sirenje svoje delatnosti na formiranje laboratorije za ispitivanje vibracija/radijanog zazora, a kasnije i implemetacije automatske linije.
Sto se tice piezokeramike, znam da se pobudjuje "visokim" naponom (100V). Podizanje napona nije nikakav problem. U tim aplikacijama sam do sada koristio boost konvertor sa spregnutim kalemom, da bih podigao napon sa 5V na 100V, posto klasican boost konvertor moze da podigne napon maksimalno do 5puta (izvor lit. Prof. Branko Dokic, Energetski pretvaraci i regulatori). Moj pristup projektovanju ovakvih konvertora je malo nekonvencionalan. Naime, ja na svaki moguci nacin pokusavam da izbegnem motanje spregnutih kalemova (nekada sam to radio na iron-powder, ali sada je u pitanju veca serija i sertifikacija, tako da svaki kalem mora da bude identicnih karakteristika. Zbog toga prilikom projetovanja, prvo gledam sta na trzistu postoji od spregnutih kalemova i koje su njihovr karakteristike, pa tek onda kalkulisem sa frekvencijom copovanja i ostalim parametrima. Trenutno jedan student radi kod mene diplomski rad na temu primene genetskih algoritama i PSO u cilju nestandardnog projektovanja boost konvertora. Ideja je da se napravi baza proizvodjaca kalemova/spregnutih kalemova i onda da se vrsi oprimizacija parametara boost konvertora na osnovu izabrane iduktivnosti u koliko je to moguce.
Sto se tice generisanja sinusoide, za pobudu piezokeramike, to nije hrdverski nikakav problem. Mene najvize interesuje da li copovana sinusioda generise udarce na piezokeramiku ili ne, tj. da li se piezokeramika ponasa kao NF filtar i imuna je VF promene ili ne. Ovo moze da bude dosta bitno sa stanovista kalibracije sonde, jer ako se na NF pogresi za 10um/s, ta greska se odrazava na VF kao 100-200um/s
Pozdrav
[ vojinFTN @ 14.04.2015. 20:07 ] @
Inace ova tema je dosta popularna u svetu i ovakhnih uredjaja nema puno na trzistu. Koliko god svima zvucalo jednostavno izmeriti vibracije kotrljajucih lezajeva, verujte mi da je merenje najmanji problem. Najveci problem je validacija rezultata merenja. Najveci problem je taj sto ne postoji ili je meni nedostupan referentni uzorak na osnovu koga bih mogao da kalibrisem krizu sonde. Takve stvari moram da placam raznim institutima po par hiljada eur, kako bih dobio kalibracionu kriva i potrvrdu o kalibraciji sonde.
Samo sam ovim postom hteo da predocim kako neka naizgled trivijalna stvar moze drasticno da iskomplikuje zivot projektantu.
Pozz
[ mikikg @ 14.04.2015. 20:10 ] @
Malo mi je termin "copovana sinusioda" cudan, sta to prakticno znaci?
Ako pricamo o Class-D pojacavacu snage gde imas 100V za napajanje mosta (half ili full-bridge), gde je ulaz PWM modulisani signal (opet ima tu par tehnika kako se radi) iza svega toga bi trebao da imas Low-pass filter koji filtrira harmonike nosioca a ostavlja samo modulaciju.
To mozda sad povecava cenu za te filtere ali to ti je najbitnija stvaka tu, da imas sto je moguce cistiji generisani signal.
Takodje mozes da malo prepakujes postavku, recimo da ti napajanje mosta bude neki "normalan" napon, 5 ili 12V a da u izlazu imas (feritni) transformator sa 1:n odnosom.
Ovde je neka moja konceptualna shema za digitalni Class-D pojacavac, probao i radi odlicno.
http://yu3ma.net/wp/?p=684
Sto se tice transformatora, imaju firme koje rade usluzno custom transformatore, npr http://www.itacoilweb.com
Oni su prilicno dugo na trzistu i imaju (valjda) sve potrebne sertifikate posto rade za TI, ST i jos neke firme transformatore za njihove EVB.
[ vojinFTN @ 14.04.2015. 20:23 ] @
Miki,
pod terminom "copovana sinusoida" sam mislio na sinusoidu koja se dobija kao kod npr. frekvencijskih regulatora. Naime sam aktuator se ponasa kao integrator (ima neki astatizam u sebi) i onda on te VF komponente vidi kao cist sinus. Ne znam kako se piezo keramika konasa. Da li se i ona ponasa kao cist integrator ili ne, odnosno da li moram eksterno da filtriram tu "copovanu sinosiudu" da bi je piezokeramika videla kao normalnu sin funkciju ili ne?
[ mikikg @ 14.04.2015. 20:27 ] @
Uvek je pozeljno da eksterno filtriras jer je nivo harmonika prilicno veliki i onda u slucaju da ne filtriras externo to bi morao potrosac (piezzo) da "proguta", pretvori u toplotu i generalno prilicno to problema pravi.
Jedan L/C filter (ili vise zavisi koliko cisto ti treba) to prilicno efikasno resava.
Takodje verovatno ces imati problema oko sertifikacije zbog EMI zracenja jer sve te prekidacke sprave prave bas veliku "buku" i ako ih ne suzbijes na samom izvoru to je posle muka ziva da se resi.
[ vojinFTN @ 14.04.2015. 20:34 ] @
Da to je Ok. Nego sam mislio da posto je piezokeramika male snage i da npr. da mogu da je posmatram kao elektro-motor sa jednokvadrantnim coperom, onda mi u principu ne treba filtar. Mozda je najbolje probati prlikom implementacije, pa da se snimi spektar signala i vidi. Tu je opet prisutan problem oko tacnosti generisanih vibracija koji bi trebao na neki nacin "verifikovati"
[ zica49 @ 14.04.2015. 20:46 ] @
Tacnost generisanih vibracija mozes rijesiti na nacin da postoji jos jedan piezo kao prijemnik koji je spregnut na tom generatoru,nekakav komparator i to je to.
Rock sastavi pa i oni sto sviraju turbo folk imaju jedan manji zvucnik okrenut prema sebi po njemu se podesavaju,na osnovu njega znaju jesu li pretihi jesu li preglasni:)
[ mikikg @ 14.04.2015. 20:52 ] @
Dosta je "pipava" problematika sa tim piezzo, nije pozeljno da ga "mucis" sa harmonicima ako nema potrebe.
Moras poci od predpostavke da ti samo "cist sinus" zavsava posao, sa sto manje harmonika, sto manji THD jer sve ostalo moze da utice na merenje.
Drugo je motor od par desetina ili stotina kilograma, mnogo je veca masa, veca povrsina hladjenja, prilicno je inertan (i u mehanickom i u elektricnom smislu) i generalno nije strasno za njega.
Dodatno oko piezo, moze da mu se "snimi" kompleksna impedanca i da po potrebi to kompenzujes (ili feed-forward da radis).
U svakom slucaju ako ti je generator iz digitalnog domena to se lako moze sve resiti.
[ vojinFTN @ 14.04.2015. 21:06 ] @
Citat: mikikg: Dosta je "pipava" problematika sa tim piezzo, nije pozeljno da ga "mucis" sa harmonicima ako nema potrebe.
Moras poci od predpostavke da ti samo "cist sinus" zavsava posao, sa sto manje harmonika, sto manji THD jer sve ostalo moze da utice na merenje.
Drugo je motor od par desetina ili stotina kilograma, mnogo je veca masa, veca povrsina hladjenja, prilicno je inertan (i u mehanickom i u elektricnom smislu) i generalno nije strasno za njega.
To sam i mislio. Nisam samo imao gde da se raspitam, posto niko koga znam nije koristio piezokeramiku na ovaj nacin.
Citat: zica49: Tacnost generisanih vibracija mozes rijesiti na nacin da postoji jos jedan piezo kao prijemnik koji je spregnut na tom generatoru,nekakav komparator i to je to.
Rock sastavi pa i oni sto sviraju turbo folk imaju jedan manji zvucnik okrenut prema sebi po njemu se podesavaju,na osnovu njega znaju jesu li pretihi jesu li preglasni:)
To je Ok za kucnu varijantu. Ali kada je u pitanju industrija i sertifikacija, onda uredjaj mora da bude etaloniran prema medjunarodnim standardima kako bi mogao da se proda na trzistu. Tu ne sme niko da se oslanja samo na podatke proizvodjaca, neko neka eminentna institucija kao sto je SKF (pricam stalno SKF, posto su oni postavili sve moguce standarde i oni vrse i etaloniranje) mora da ga proglasi za validan kako bi proizvodjaclezajeva mogao da garantuje kvalitet svog lezaja. zamislite situaciju da imate pogresna merenja i da izdate sertifikat za 100000 lezajeva da pripadaju klasi Q5 (vrhunski), a oni pripadaju klasi Q7. To znaci da je proizodjac na osnovu merenje zeznuo celu seriju. Inace to se desava.
Pre par dana sam bio u Sloveniji da pustim masinu u rad i tu su dosli neki Kinezi koji prodaju lezajeve toj Slovenackoj firmi. Naime, SKF je propisao standarde kvaliteta na Q5, Q6 i Q7 i za svaki tip lezaja se zna koje su granice RMS vrednosti vribracija po frekvencijskim opsezima. Slovenci kupili 20000 lezajeva od Kineza da ih preprodaj. Krenuli mi da ih testiramo (20 komada) kao ono svih 20 ispadaju iz dozvoljenih granica. Dosao neki arogatan Kinez i krenuo da prica kako ne postoji Q5-Q7 nego V0 - V4 opsezi. Kinezi su napravili svoje granice i kao takve prodaju lezajeve. Software je pokazao da je problem u unutrasnjoj stazi lezaja. Kada smo ga otvorili, videli smo da na unutrasnjoj stazi postoji jedva tacka (malo udubljenje) koje stvara dodatne vibvracije koje ne bi trebalo da postoje. Danas smo ispitali tih 20 lezajeva na SKF-ovoj masini i dobili potreban pecat da mozemo da kazemo da nas sistem meri kako treba. To je klasican primer kako jedna naizgled trivijalna stvar moze u industriji da iskomplikuje zivot.
[ zica49 @ 14.04.2015. 21:13 ] @
Imas li kakav video u kome se radi mjerenje,ili raport od mjerenja bilo sta po cemu se moze detaljnije vidjeti princip mjerenja osim ako nije poslovna tajna.
[ vojinFTN @ 14.04.2015. 21:22 ] @
Evo saljem vam sliku uredjaja koji je implementiran. Kompletan uredjaj je napravljen u nasoj laboratorjij na fakultetu.
Pitanje za sve je kako da okacim sliku? Nov sam, pa ne znam kako. Hvala
[ zica49 @ 14.04.2015. 21:27 ] @
Kad posaljes poruku dole ima opcija upload uz poruku..
[ mikikg @ 14.04.2015. 21:36 ] @
@zica49 Da to je sad i mene zainteresovalo :)
Odprilike koliko ja ovde svatam problematiku, sve se svodi na linearnost trancducera.
Recimo da pri 100V RMS pobude pizzo treba da se "pomera" 1mm pri ucestanosti od 1kHz … A da li se pri 2kHz, 10kHz ili koliko vec isto toliko pomera :)
Sve se komplikuje jer to "pomeranje" ne moze sad opet sa nekim istim ili slicnim piezzo da se detektuje opet zbog problema linearnosti.
Pa se sve to komplikuje kada se na piezzo okaci neka masa (lezaj) …
Jedna malo luckasta ideja mi je pala napamet kako bi mogla da se snimi frekvetna zavistnost za piezzo.
Montira se piezzo transducer sa osloncem na jednu masivnu metalnu konstrukciju recimo u obliku slova U.
Sa druge strane piezzo se montira neka metalna plocica sa masom koja nam je od interesa.
Ta metalna plocica ima svoj "par" koja je montirana na nekom rastojanju i mehanicki ucvrscena za metalnu konstrukciju na drugom stubu (od ovog U).
Te dve plocice su sta? Kondenzator! :)
I sad nadalje je vec malo jasnije, taj "kondenzator" ukljucimo u neki nas oscilator i sve sto treba je da pratimo frekventnu devijaciju.
FM demodulator moze analogno da se napravi ali sto bi sad to radili, to kao sto spomenuh sa SDR principom se moze mnoooogooo lepo i tacno odraditi.
[ zica49 @ 14.04.2015. 21:40 ] @
Jedna slika 1000 rijeci ,cekamo na sliku :)
[ vojinFTN @ 14.04.2015. 21:41 ] @
Evo i slika.
[ bogdan.kecman @ 15.04.2015. 02:22 ] @
Citat: vojinFTN: Da to je Ok. Nego sam mislio da posto je piezokeramika male snage i da npr. da mogu da je posmatram kao elektro-motor sa jednokvadrantnim coperom, onda mi u principu ne treba filtar.
ne znam nista o merenju vibracija kotrljajucih lezajeva ali sam gledao kako se piezokeramikom upravlja socivom sa preko 2MHz i nista tu ta piezokeramika ne integrise nego se mrda kako kaze drajver
[ vladd @ 15.04.2015. 06:55 ] @
Citat: mikikg:
Jedna malo luckasta ideja mi je pala napamet kako bi mogla da se snimi frekvetna zavistnost za piezzo.
Montira se piezzo transducer sa osloncem na jednu masivnu metalnu konstrukciju recimo u obliku slova U.
Sa druge strane piezzo se montira neka metalna plocica sa masom koja nam je od interesa.
Ta metalna plocica ima svoj "par" koja je montirana na nekom rastojanju i mehanicki ucvrscena za metalnu konstrukciju na drugom stubu (od ovog U).
Te dve plocice su sta? Kondenzator! :)
I sad nadalje je vec malo jasnije, taj "kondenzator" ukljucimo u neki nas oscilator i sve sto treba je da pratimo frekventnu devijaciju.
FM demodulator moze analogno da se napravi ali sto bi sad to radili, to kao sto spomenuh sa SDR principom se moze mnoooogooo lepo i tacno odraditi.
Interesantno razmisljanje..po vise osnova:)
Inace ovo jako lici na hairpin sondu, principijelno, idejno, za merenje gustine plazme, rezonantnom metodom.:)
Tako da ideja uopste nije luckasta, naprotiv, razmisljanje je za pohvalu, samo je pitanje prilagodjenja problemu, a pitanje svih pitanja je da li bi to monopolista odobrio..itd..
Tacno se videlo da neko bahato petlja prste i propisuje nebuloze za standarde.
[ mikikg @ 15.04.2015. 09:02 ] @
Hehe, pa to kad se barata sa RF kolima (oscilatorima) ti mehanicki problemi se manifestuju bas primetno.
Malo "cuknes" oscilator to se tako lepo cuje posle kod demodulacije a cim se cuje to sve moze i da se izmeri relativno lako ;)
Ja sam imao problema i sa standardnim SMD MLCC X7R kondenzatorima i njihovim prilicno primetnim piezzo efektom …
Cak sam imao takvih nekih problema i sa kristalnim oscilatorima (Si5351), hteo sam kao neku metalnu mrezicu koju sam duplofanom zalepio sa druge strane PCB (bila jednoslojna) da stavim u cilju zastite od EMI (ne zbog serfikacije, meni pravilo problema u prijemu) .. Ma kakvi, to je toliko lose bilo da kada malo "cuknes" negde plocicu to se toliko primetno posle culo kod demodulacije da sam morao to da sklonim.
Znaci cela problematika je bila oko parazitivnog kapaciteta koji sam mehanickim udarcima modulisao, po proceni radilo se o delovima pF :) … Odate mi ta ideja, muka me naterala :)
[ macolakg @ 15.04.2015. 11:56 ] @
Zdravo Vojče,
Da radio sam sa Mlađom Veselićem. Drago mi je što se ovde srećemo.
Piezo transduceri mogu lako poprimiti više harmonične vibracije i čak se na njemu mogu javiti stojeći talasi i slično tome.
U interesu ti je da im obezbediš prilično čist sinusni napon željene frekvencije koji možeš obezbediti visokonaponskim D class pojačavačem sa low pass filtrom iza.
Preporuka je da paralelno sa transducerom staviš i izvesnu termogenu otpornost radi njegovog prigušenja.
Kao boost konvertor može biti dosta efikasniji običan push-pull pretvarač sa 5 na >100V. Lakše se filtrira i ne zahteva jezgro sa procepom tako da je veoma povećan izbor upotrebljivih transformatora. Doduše, malo je kompleksniji ali dobar izbor push-pull IC kontrolera svodi to na samo malo veći broj komponenti od ind.coupled boost.
Prednost lakšeg proračuna, izrade trafoa, njegovih gabarita i mogućeg rada na daleko višim frekvencijama od ind.coupled boost veoma opravdava malo veću kompleksnost.
Žicin predlog je vrlo zanimljiv.
Istočno nemačka služba Štazi je laserom prisluškivala ljude preko prozorskog stakla u koje je bio uperen infracrveni laserski snop, i sa drugim ili istim vozilom (zavisno od mogućeg ugla refleksije), slušali su prozor kao odličan džinovski mikrofon.
To su radili još šezdesetih godina prošlog veka.
Neka refleksiona površina sa kalibratora može poslužiti da se od nje odbiju laserski snop ili možda ultra zvuk, potom merenjem doplerovog pomaka savršeno tačno saznati brzina kretanja objekta, kao i oblik promene brzine (obična FM ili fazna demodulacija).
Pozz
[ branko tod @ 15.04.2015. 16:05 ] @
Da se i ja malko umešam, da malko začin. Prvo me interesuje da li te dinamičke sonde
koje služe za meremje imaju samo eksploataciono habanje ili imaju i neka vrememska
ograničenja u kojima dolazi do degeneracije karakteristika. Da li nove dolaze sa već
snimljenom karakteristikom ili mora da se snima za novu sa kalibratorom.
Ako imaš jedan kalibrisani dinamički prijemnik koji ima stabilnu karakteristiku sa njim
uvek možeš da kalibrišeš piezo davač, i da ga vratiš u potrebni opseg.
Isto tako sam siguran da za napajanje tog piezo kalibratora treba mala snaga tako da
bi tu linearno pojačalo sa malom izlaznom impedansom, i možda i sa povratnom
spregom po struji odlično radilo posao.
[ vladd @ 15.04.2015. 16:52 ] @
Za upravljanje laserskim zrakom, odnosno prekidanje i modulacija, koristi se Q-switch, na megahercnom podrucju..i vrlo je cenovno neprijatna komponenta.
Piezo tableta je fantasticna komponenta...po cenovnoj karakteristici.. 
Copyright (C) 2001-2025 by www.elitesecurity.org. All rights reserved.
|