Koje snage je trafo i koliko AC napona na izlazu? ili hoces sa onog 22v AC da po potrebi napajas regulisani ispravljac, punkt aparat i taj punjac?
Sa koliko A zelis puniti akumulator? Taj punjac ima "lazni" prikaz struje, tj ona zenerka na ulazu stabilise napon ciji dio de dovodi do tranzistora
izmedju cije baze i emitera je sense otpornik za struju od 0,22 Oma koji ogranicava struju na odprilike 3A, a za manje struje mu se "pridodaje"
mali napon na bazu da mu laze da protice maksimalna struja.
kako je sa trafoa ili tih dovedenih 24V DC napon prilicno veci od 14,4V na koliko se obicno puni Pb akumulator, razliku napona
24-14,4=9,6x3A=28,8W se disipira u obliku toplote ( standardno lemilo 30W).-

pOz

U svakomslucaju zelim puniti Pb aku do potrebnih 14.4V
Taj punjac prikljucim na trafo koji na sekundaru ima 12VAC i otprilike 10A struje i na izlazu punjaca dobijem 6VDC bez obzira na polozaj trimerotpornika P1 i P2.
Kad mu na ulaz dovedem 20+VDC onda savrseno radi regulacija napona i struje punjenja ali u tom slucaju je prevelika disipacija na izlaznom TR pa se grije nenormalno. Pitanje je sta da izmijenim u uredjaju pa da mi normalno radi na Uin=15VDC ?

Nece moci sa tom shemom sa 15VDC !
Buduci da je u pitanju serijski stabilizator i ocekuje se 5A struje. Serija otpornika 0,22 oma/5A=1V i 2N3055/5A=2,5V zahtijevaju minimalno 17,9VDC s tim da je taj 2N3055 jako kvalitetan.
Buduci da u teoriji i knjigama imaju takvi tranzistori mi u praksi imamo uglavnon neke druge klase pa slobodno racunaj da bez 3V tranzistor nece moci isporuciti 5A.
Minimalan DC napon treba da bude 18,4V da bi se to moglo nategnuti da radi.

A da li bi ga lakse bilo navesti da radi ako bi racunali max struju od 2.5A. Da li bi u tom slucaju punjac radio na nizem ulaznom naponu i da li zener dioda na ulazu (6v8) utce na to ?

P.S. Upotrijebljeni 2N3055H je RCA i mislim da je jako kvalitetan.

U tom pdf-u koji je prikacen ima dosta netacnosti. To je klasican stabilizator napona kojem je strujnim izvorom limitirana struja. druga je prica sto i taj redni tranzistor
ucestvuje kako u stabilizatoru, tako i u strujnom izvoru. Ispravljac ne moze dati vise napona od podesenog i samim tim struja opada punjenjem akumulatora,
pa onaj navod da puni konstantnom strujum mozes macku o rep okaciti. Ta sprava je u biti stabilisani ispravljac kojem je struja limitirana, isti
efekat ces postici Borinim ispravljacem ako mu podesis napon na 14,4V i struju na potrebnu, najvjerovatnije i razvijen na osnovu njega jer im je princip rada isti, samo je taj punjac pojednostavljen.-
Da bi punjac punio konstantnom strujom cijelo vrijeme punjenja napon mora biti znatno visi i biti strujni izvor, a kao referentni napon komparatora koji ce iskljuciti punjenje da bude napon akumulatora. cinjenica da se i takav strujni izvor grije, ali akumulator moze cijelo vrijeme biti punjen podesenom strujom.
Imam uradjen takav punjac za svega 3,5A, trafo je 22V AC, poslije greca neki mali elektrolit napojen preko diode sa greca za napajanje elektronike,
strujni izvor za 3,5A limitiran debljinom zice na sekundaru i najjednostavniji moguci komparator-izabrana zenerka koja kada napon akumulatora
dostigne 14,4 ili 15v iskljuci strujni izvor. Kako je sprava razvijena prije skoro 40 godina za punjenje akumulatora alternativnim izvorima, samo sam joj
kao izvor nakalemio trafo i grec.
Punjenje je impulsno i u stanju je ozivjeti i "uspavan" akumulator i doslovice ga nabiti-napuniti do kraja.
Zenerke su koristene da ne bi bilo nikakvog curenja sa akumulatora po zavrsetku punjenja i nestanku izvora iz kojeg se akumulator puni jer je predvidjeno
da sprava radi bez nadzora.-
Kako impulsno punjenje izaziva smetnje ako je istovremeno akumulator i izvor napajanja uredjaja, postojalo je i baterijsko polje sa dva akumulatora gdje automatika nije dozvoljavala punjenje akumulatora koji napaja uredjaj.
Dosta elemenata sa tog punjaca podsjeca na uvu moju spravu ali princip rada je drugaciji. Ako uspijem pronaci izvorne papire okacim ovdje, a ako ne
znam napamet, nacrtam semu i tok proracuna strujnog izvora zbog razlicitih struja potrebnih za punjenje.
Akumulator moze na punjac biti stalno prikljucen ako napaja uredjaj kojem ne smeta impulsno punjenje-rasvjeta naprimjer i ne treba
automatika za mijenjanje akumulatora kao kod radiouredjaja, a kao punjac autoakumulatora isto moze ostati beskrajno dugo ukljucen,
jer akumulator ma kakav bio ima samopraznjenje, i ako mu napon opadne ispod podesenog zenerkama, punjac mu opali "cvoku" jedan impuls i dopuni ga.
Treba dobro odabrati zenerku-zenerke od namjene akumulatora i da li ce isti biti stalno na punjacu jer recimo kog gel akumulatora, za rasvjetu-panik
rasvjetu ili Ni-Cd ili Ni-MH akumulatora za istu namjenu, napon STBY se razlikuje od onog kod ciklicnog-povremenog punjenja, sto je narocito
izrazeno kod olovnih akumulatora- napon po celiji od 2,23V se smatra bezbjednim sa stalno prisutan punjac, ne dolazi do zagrijavanja celija i
gubitka elektrolita i to je napon od 13,38 V na olovnom akumulatoru i na taj napon su podeseni punjaci koji napajaju istovremeno i radio uredjaj
i pune akumulator-taj napon moze biti i nesto visi 13,5 do 13,8V.
Autoakumulatori kao i u autu se pune na 14,4 (moze i do 15V) ali su regleri-regulatori punjenja u vozilima podeseni na 14,4 V.-
Sad moram ici, poslije bude sema, da li original sa svim saranjima ili nanovo nacrtana.-

pOz

@emiSAr Jednom ranije (mozda prosle godine) si pisao o tom ispravljacu-punjacu koga si nekad davno napravio. Bas mi je drago sto ces okaciti shemu.

Evo i seme. Prvo malo teorije o strujnom izvoru kojem je referentni napon LE dioda crvena. Prilozit cu i tabele o raznim LED, ali se ovdje radi o spravi od
prije Olimpijade u SA, pa je crvena LED 5mm i za struju 20mA.-
Sve komponente se m o r a j u premjeriti i odabrati shodno napomenama uz crtez. Na izvornom crtezu koji je sav ispresavijan i uflekan ima i napomena
koje nisu za publiku (nemaju veze sa elektronikom).-
pOz


Kad punjac koji je sin nekome dao bude kod mene budu i slike kako je sve spakovano u vrlo malu Al kutiju.-
Na varijantu sa izmjerenim probranim zenerkama islo se iz razloga sto je punjac koristen sa nestalnim izvorima struje i kada nestane struje ni miliwat
snage osim struje samopraznjenja akumulatora se ne gubi.-
U mojoj varijanti struja ogranicena na 3,5A-diktirao trafo. Sad se strujni izvor napravi sa MOSFETom i OP ampom sa visokoomskim FET ulazima kao komparatorom za zavrsetak punjenja.-
Ako se nema snaznih zenerki za povratnu granu, otpornik serijski sa istim povecati na 1 do 1k5 i onda mogu bilo kakve kombinacije standardnih
do1,3W zenerki.-

pOz

_{[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 14.06.2016. u 18:20 GMT+1]}

Malo si me zbunio jer govoris o zenerkama (u mnozini) pa sam trazio na shemi jos koju. Skontao sam da si govorio o vise njih od kojih si odabrao jednu za uredjaj. Znaci otpornik koji je na shemi spojen u seriju sa zenerkom treba povecati na 1K-1.5K a napon te diode se dobija izracunom kao iznos iz relacije; 15 minus napon baza-emiter na T1. Ako sam u pravu onda mi samo malo pojasni kako prakticno da taj izracun izvedem (npr. da stavim zener diodu od 15V pa da mjerim napon baza-emiter na T1 pa da onda po tome korigujem vrijednost ZD) ? LED imam upravo iz tog perioda (pocetak 80-tih) pa mislim da mi je referentna tacka odgovarajuca ?!

Koja je specificnost tranzistora BFJ64 (nasao sam ga na spisku u chipoteci i kosta oko 3E), sta moze umjesto njega (da li moze nesto umjesto njega), jer ga u blizem okruzenju nisam nasao ?

Od snaznih zenerki nasao sam 12V/10W i 20V/10W.

_{[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 15.06.2016. u 11:35 GMT+1]}

ZD je kombinacija recimo dvije zenerke 6,8V daju13,6V, tome pridodati pad napona dionice BE koristenog tranzistora, sto se koristenjem nekih starih tranzistora
moze popeti recimo na 1,2V ukupno 14,8V. Otpornik u seriji se stavlja da ogranici struju kroz zenerke i bazu tranzistora (ja koristio neki u TO-39 pakovanju-
kad stigne punjac procitam sta je, mislim neki BFX u igri). Kod racunanja napona moze se koristiti i koja obicna dioda ispravno polarisana
Na mom punjacu , posto je radio bez nadzora implementiran i komparator koji nije dozvoljavao da punjenje pocne ako je akumulator ispod 1,8V/celiji dobro
ispraznjen ili mu jedna celija u kratkom spoju.
Princip rada je slijedeci:
prazan akumulator ili dugo stajao napunjen akumulator ima napon ispod podesenog-14,8V. Iako voltmetrom mozemo izmjeriti podeseni napon,
akumulator ce primiti struju koja je ogranicena strujnim izvorom. Napon raste do podesenog, strujni izvor prekida punjenje, kako akumulator jos nije napunjen,
samopraznjenjem- svi su , posebno olovni akumulatori podlozni samopraznjenju, narocito ako je vanjska temperatura niska.-
deblokira se T1 i strujni izvor i pocinje ponovno punjenje i igra se nastavlja u krug dok se akumulator ne napuni na podeseni napon.

I ovom punjacu je potrebno implementirati onu kontra okrenutu diodu i osigurac koji po struji moze biti tik iznad odranicene struje i onaj
indikator pregorenog osiguraca.
Samo punjenje je impulsno, pa nije za upotrebu ako je na akumulator prikljucen neki potrosac osim rasvjete kojoj ovakvo punjenje ne smeta.
Kod mene je implementiran komparator koji ne dozvoljava punjenje ako akumulator nije dovoljnog napona i pravilno polarisan pa nisam osim
TROMOG osiguraca na izlazu nista drugo pravio. BRZI osiguraci imaju znatnu otpornost pa nisu ovdje za upotrebu, prepoznajes ih po oznaci
F i koliko je ampera i obavezno su stakleni punjeni kvarcnim pijeskom, osim onih za izuzetno male struje do 125mA gdje je vidljiva opruga koja
nateze nit osiguraca i vrsi brzo prekidanje strujnog kola.-
----------
Otpornik u seriji sa zenerkama se izracuna kada od napona na elektrolitu poslije greca oduzmes podeseni napon i tamo gdje je najtanje, da li struja baze T1ili struja zenerke, da kod praznog hoda, bez prikljucenog akumulatora sta ne strada.-

pOz

Bas sam baksuz, izrovario sam 10 BFJ-ova ali su svi NPN (BFJ46). Moze li nekakav "standardniji" (npr. BC161 ili slican) tranzistor umjesto BFJ64 ?


<sub>[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 15.06.2016. u 12:56 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 15.06.2016. u 13:03 GMT+1]</sub>

Naravno da moze, svaki PNP koji moze gurati dovoljnu struju u bazu darlington para, dovoljno 10tinjak miliampera.
Moras samo izmjeriti digitalcom pad napona na diodi baza-emiter i ako treba dodati u bazu i jednu diodu da bi ti onaj R sense bio u
po disipaciji prihvatljivim granicama i da ga imas od cega napraviti ili ugraditi fabricki.
Sa nekog napona izracunaj da kroz LED crveni prolazi 20 mA i izmjeri napon na njoj. Od toga oduzmi pad napona na dionici BE PNP tranzistora koji imas.
Ostatak je napon koji ce biti na Rsense. Ako je ostatak preko 1V, slobodno u bazu-pazi na polaritet stavi jednu signalnu diodu-1N 4148 ili cak 1N400x
da na sense otporniku bude sto manji pad napona, kod mene je to 0,77V ali moze i 0,35V sto ce sa 0,1Om R sense dati 3,5A ili koliko vec trafo moze dati i
serijski tranzistor ili paralelni tranzistori izdurati.
Disipacija na rednom tranzistoru se racuna kao umnozak napon na elektrolitima minus podeseni napon puta struja podesena.
Nastoj da po tranzistoru ne bude vise od cetvrtine disipacije po DSu za dati tranzistor, ionako se sve grije pa treba dobar hladnjak.
Kod mene je redni tranzistor 3055 motorolin u AL TO-3 kucistu a onaj 3054 Ei-Nis- sareno drustvo.-

Da dopunim- dok je bez akumulatora i dok se akumulator puni LED crveni svijetli-kad je akumulator napunjen gasi se.-
pOz

Dobro objasnjeno !
Eh sad, u vezi ZD, posto na to mjesto treba kombinacija koja daje recimo 14.4V (imam 8.2+6.2) ali im je snaga mala, mislim da su 1/4W. Na koji nacin ovaj problem da rijesim ?
Ako bude potrebe za diodom u bazi PNP-a znaci da je polarisem tako da anodu spajam na bazu (cista konstatacija ali da budem siguran) ?!
Jos jedna nedoumica; ranije si pisao da je dovedeni napon (u tvom slucaju) 22V i da se cijeli sklop poprilicno grije radi disipacije na rednom i paralelnim tranzistorima, pa cu opet postaviti pitanje da li se cijeli sklop moze podesiti da radi na manjem ulaznom naponu (recimo 15V uz izvor struje sa trafoa od 10A sigurnih a opet bi podesio struju punjaca na 3A max.) a sve u cilju smanjenja zagrijavanja izlaznih poluprovodnika ?

U prethodnom postu potkrala se greska, tranzistor PNP kao senzor struje treba furati 100 tinjak mA prema darlingtonu-rednom tranzistoru.
najnizi ulazni napon u cijeli sklop se da izracunati kao zbir izlaznog napona , saturacije-pada napona na rednom tranzistoru pri izabranoj
struji i pada napona na sense otporniku- bas 15V ne moze ali 17 do 18V trebalo bi da radi i pri tome ukupna disipacija bi bila izmedju 6 i 9W
sto se da ohladiti maltene i masivnijom kutijom, bez dodatnog hladnjaka. Sve zavisi od pada napona, saturacije na rednom tranzistoru.-
Ako bude potrebna dioda u bazi tranzistora dobro si procijenio, negativni napon ga otvara,
Ako kao T1 upotrijebis neki tranzistor kao recimo 2N3904 , kojem je saturacija, napon kad je otvoren svega 200 do 300 mV, ona dioda u bazi
T2 n ije potrebna, stavljena je radi sigurnijeg zatvaranja T2 kada provede T1.
Ako nemas zenerki sa vecom disipacijom morat ces proracunati serijski otpornik tako da od ulaznog napon oduzmes izlazni napon i za poznatu disipaciju
zenerke sa najvecim naponom izracunas struju kao P u W podijeljeno naponom same zenerke, recimo 0,25/8,2=0,0305A, zaokruzimo na 30mA.
Ako je ulazni napon 18V, na cijeloj serijskoj grani je oko 3V, 3/0,03=100 Oma.
Struja od 30 mA ce prolaziti samo kada nije prikljucen akumulator. Kod prikljucenog akumulatora ta struja je daleko manja pa i pad napona na tom
otporniku je daleko manji.-

pOz

Je li u redu da saturaciju izlaznog tranzistora mjerim kao napon izmedju kolektora i emitera tranzistora T5 uz pikljucen potrosac koji "vuce" 3A (to ce mi biti naravno saturacija za taj nivo potrosaca) ?
Evo dole sam okacio moj proracun u vezi zener diode i rednog otpornika pa me ispravi ukoliko sam pogrijesio. U DS sam za ove moje diode nasao podatak da su 0.2W pa sam krenuo od tog podata.
Ako na trafou imam 12VAC posle greca bi trebao da imam 12x1.41-pad napona na grecu=15.82V. Da li cu poboljsati situaciju sa jednim bulk kondom velikog kapaciteta a u cilju malog povecanja napona ? Ovo pitam jer imam trafo koji na sekundaru ima 12V/10A pa da ga ne moram "domotavati".
Koji podatak u DS pokazuje saturaciju tranzistora ? Da li se on ocitava sa dijagrama "collector saturation" ?




_{[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 16.06.2016. u 14:46 GMT+1]}

Ovo u vezi trafoa sto sam pitao - greska u koracima. Na sekundaru je napon 11.54V i kad sam stavio grec dobio sam 11.03VDC (znaci pad napona na grecu je samo 0.5V) i onda tek kad sam zalemio bulk 4.700uF dobio sam 15.22V. Znaci moram "domotati" trafo ili da ubacim onaj DC-DC konvertor kojim bi napon podigao bar na 18VDC (a i za njega moram namotati onu zavojnicu na torusu pa mi ga dodje isti hepek).

Ako ima sanse domotaj trafo. Kako neces veliku struju zica nije bas zahtjevna, ako moze stati domotaj, ali bolje bi bilo premotati cijeli sekundar ako trafo nije zaliven, ako je torus, komotno domotaj pvc licnastom zicom 1,5mm2.-
Trafo od halogene rasvjete?

pOz

Pretpostavljam da je od halogene rasvjete. Neka mrcina teska 10kg. Mjesta ima za domotavanje. Znaci moze licnasta 1.5 kvadrata sa PVC izolacijom ?
Da ga domotam do 18VAC ?
Je li mi proracun iz prethodnog posta za prolaznu ocjenu ?







_{[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 16.06.2016. u 14:47 GMT+1]}

Prethodna matematika valja, ali ovaj trafo ipak domotal lak zicom, na torus ide malo navojaka a i ovdje ih nece biti puno.
Dobro si zapazio da je saturacija pad napona na rednom tranzistoru, varira od primjerka do primjerka, a srednja vrijednost se izvadi iz onog
dijagrama ili kod nekih pise u tabeli za toliko Ampera U CE toliko volti. Najbolje izmjeriti.
Matematika vrijedi za ulazni napon 18V DC, ako bude AC na trafou 18V imat ces izlazni napon-odnosno na elektrolitu priblizno za korjen iz dva
1,41 puta veci. U toj kockici-grecu su sotki diode i pri malim strujama je pad napona izuzetno mali-pri povecanju opterecenja ce i pad napona
na ispravljackim diodama povecati.-

pOz

Odgovoram i pitam ovdje.
R sense sa takvim naponima ne moze dati jacu struju od 1,8A.Trebalo bi biti duplo manji 0,1Om bi omogucavao struju od skoro 4A.-
Paralelni serijski tranzistori najvjerovatnije ne dobijaju dovoljno pobudne struje, izmjeri struju T3 PNP tranzistora odnosno pad napona na 470 Oma.
Koje zenerke su upotrijebljene i koliki je napon BE tranzistora T1 ?
Sve je pipavo za podesiti jer zavisi od pojacanja pojedinih tranzistora, ali kad se podesi radi godinama.

pOz

Promijenio sam tranzistore uz prethodno mjerenje pojacanja. T1 i T2 = BC550C (pojacanja 397 i 408), T3 = 2N4033 (pojacanje 208), sense otpornik = 0.22E, zenerke 6V2 + 8V2 , redni otpornik sa zenericama = 120E. Sada je izlazni napon 18.315VDC bez opterecenja a 17.779VDC sa opterecenjem pri struji od 2.2416A.
Problem je u tome sto je pad napona na sense R skoro nemjerljiv (8mV) i LED ne svijetli (samo kod ukljucenja opterecenja kratko blicne i to samo jedanput, ranije je svijetlila). Pad napona na 470E je zanemarljiv (15mV). Sada ima dovoljno struje ali naponi mi se ne uklapaju nikako !

Naponi na zenerkama + napon BE T1 definisu izlazni napon. Stavi obadvije zenerke 6V8, proracunaj otpornik i probaj.
R sense najbolje smanji na 0,1 Om.-
U praznom hodu na Rsense moze biti zanemariv pad napona, ali pri opterecenju, ukupna struja prolazi kroz isti, pad napona je umnozak
struje i otpornosti.-

pOz

OK, probacu tako. U prethodnom postu sam zaboravio reci da je pad napona na 470E pri prikljucenom opterecenju 184mV. Cudno mi je da LED ne svijetli ?!

Samo akumulator kao opterecenje aktivira LED. Otporno opterecenje kada je izlazni napon iznad 15V (izlazni) povratno ugasi LED-otvori T1 i LED
ne moze svjetliti niti struja moze biti maksimalna-odnosno nebi je trebalo ni biti.-
pOz

Promijenio sam zenerke, stavio sam dvije od po 6V8/1W i proracunao redni otpornik (79E). Sada mi je napon bez prikljucenog opterecenja 14.795 i "seta" do 15.002VDC ali kad na izlaz prikljucim opterecenje (termogeno) napon skoci na 17.999VDC. Otkud da napon skace kad mu prikljucim opterecenje ? Inace sve je hladno (osim greca koji se grije) i fino radi !

Prikljuci akumulator, mislim da nista nece trebati vise dirati, ispravljac nije predvidjen nizasto drugo nego kao punjac.-

pOz

Danas cu prikopcati akumulator (samo da kisa prestane da pada). Ako bude trebalo korigovati napon (ako bude isao preko 15V) stavicu kombinaciju 6V8 + 6V2 samo u tom slucaju imam dvije zenerke razlicite disipacije (1W i 0.25W) pa pretpostavljam da proracun renog otpornika ide po sistemu da kao referentnu vrijednost disipacije uzimam ovu manju (0.25W) a vrijednost napona ovu vecu (6V8) pa u tom slucaju dobijam za Rz=330E.
Ako ne bude naknadnih intervencija konacan izracun Rz i ostala konfiguracija u mom slucaju izgleda ovako:

Pz=0.25W
Uz=6.8V
Iz=Pz/Uz = 0.25/6.8 = 0.037A

Rz=Uin-Uout/Iz = 25.442-13/0.037 = 330E

Rsense=0.1E/10W

Gretz GBPC 1501 na solidnom hladnjaku

Tranzistori:
T1=T2=BC550C
T3=2N4033
T4=2N3054 (Ei)
T5=T6=2N3055H (RCA)
D=D83-004 (iz PC napajanja)

Na sve ovo cu jos dodati senzor izgorenog osiguraca iz punjaca koga sam okacio u prvom postu i snaznu kontra diodu takodje iz tog punjaca.

Otpornik racunaj na konkretnu diodu 6V2/o,25W, ona snaznija ce svakako "izdurati".- Vjeruj mi, ovo cudo prodrma i uspavan akumulator.
Ako imas osciloskop, nakaci direktno na akumulator i posmatraj-punjac doslovice "kljuka" akumulator ko gusku, prvo konstantnom strujom i poslije impulsno,
kad napon akumulatora poraste prema 13,5V. Ovo ujedno -mislim impulsno punjenje- u neku ruku vrsi oporavak i akumulatora koji izgledaju
otpisani.-
I ovdje je prije pola sata krenula kisa, a ja planirao izlazak-nece ici.-

pOz

Evo jutros sam ga pristavio na punjenje. Prije pocetka punjenja akumulator je pokazivao napon od 12.2VDC. Akumulator je relativno nov (4mjeseca star). Po prikljucenju odmah je srknuo 4.5A struje i sense otpornik se poprilicno ugrijao (vidljiv dimuljak od termo buzira kojim sam osigurao T3 (kome je kolektor spojen sa kucistem tranzistora) ali je struja rapidno opala u roku nekoliko sekundi (6-7) na vrijednost od 2.08A i vremenom je porasla na 2.5A i ta vrijednost je posle 2 sata punjenja pala na 2.3A a nakon jos dva sata struja je pala na 2.15A. Napon na izlazu punjaca je bio 14.7VDC a mjerenje na samim klemama akumulatora je pokazalo vrijednost od 14.473VDC.

LED dioda ne svijetli ni sa prikljucenim akumulatorom a ni bez njega !?

Evo nekoliko fotografija punjaca (za Rsense sam ugradio otpornu zicu iz nekog starog ampermetra vrijednosti od 0.1E, njegova disipacija jeznatna jer kroz njega protice kompletna struja i obzirom na ulazni napon vrijednost disipacije dostize i preko 20W)


<sub>[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 20.06.2016. u 12:40 GMT+1]


[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 20.06.2016. u 12:49 GMT+1]





















[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 20.06.2016. u 12:52 GMT+1]</sub>

Provjeri das nisi zamijenio mjesta 1k5 i 10k i kako je osciloskop podesen, sa slika ne vidim procitati, koliko je V/div i kolika je vremenska baza?

pOz

Vremenska baza 10mS a V/DIV 0.5mV. Otpornicima nisam zamijenio mjesta. Ne znam zasto LED ne svijetli. Struja mi je posle 4 sata punjenja pala na vrijednost od 1.85A (ne vjerujem da treba tako) a napon mi je sada 14.510VDC.

Ampermetrom citas srednju struju, samo izracunata vrijednost struje je u igri-impulsi su u pitanju.
Podesi vertikalu na 5V/div i vremensku bazu razvuci sto mozes vise, ako je sonda x10 onda na 0,5V/div, vremenska baza najmanje na 100mS ili duze
i posmatraj sta se dogadja. Trebalo bi da se vidi isprekidana linija iznad n ivoa napona na akumulatoru.-

pOz

<kad tako podesim scop dobijem samo jednu uspravnu liniju koja ide s lijeva na desno, velicine (visine) tri kockice. Evo slika ostalih TIME/DIV (10 i 20mS). Sada mi je struja na 1.44A.
Emire, zasto mi LED ne svijetli (provjerio sam ispravnost i polaritet) ?

Jedino sto mi pada napamet je da taj PNP tranzistor "pojede" struju koja bi trebala ici kroz LED-Ube PNP tranzistora + pad napona na Rsense dok punjac radi su manji od pada napona na LED. U startu je cini mi se radila i onda je pocela igranka kad si neke tranzistore zamijenio.
Hajde vidi do kojeg napona ce se akumulator napuniti.
Punjac vrsi limitiranje struje kao da LED radi.
Kad se akumulator napuni i skines ga sa punjaca onda otkaci bazu PNP tranzistora i vidi radi li LED, ako radi, a trebalo bi, morat cemo skontati indikaciju
punjenja.
Jel se akumulator moze otvoriti da vidis elektrolit ili je zablindiran?

pOz

Sad je struja 1,32A. Kad aku otpojim sa punjaca, pokaze napon od 14.1 i odmah pocinje da pada do 13.8 pa sve do 13.5 za nekih par minuta. Opet sam ga vratio na punjenje da vidim da li ce se punjac iskljuciti i kada !
LED je u pocetku radila ali sam u tom pocetku greskom sa mase otpojio emiter NPN-a koji u bazi ima diodu, kad sam tu gresku ispravio i promijenio tranzistore LED je prestao da radi.
Elektrolit u aku pusta mjehurice od samog pocetka non-stop !

_{[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 20.06.2016. u 17:40 GMT+1]}

Boro, ako pričaš o šemi sa prve strane dioda ne može da svetli dok je ispravan osigurač.

Ma ne Brankane, pricam za ovu shemu od emiSAr koju sam vec stavio u pokusni rad.

Sas plajvaz crtanu?

Da da, ta sas plajvaz crtana !

Uz dužno poštovane mom kolegi u poslu, kao i
penziji, emiSAru, to je prilično neozbiljna šema.

U Bg je potop sa jezivim gradom.

Zbog cega neozbiljna ?

Za početak dodaj posle 2n3055 prema masi oko 200 oma , oko 2 w.

Da prostite, i ti , a pogotovo emiSAr, to radi po onoj drž da na......
Kada izlaz nije opterećen te neke pobudne kao i struje curenja nema
di da oteknu.

Bez 18 do 19 V napajanja neće ući u stabilan režim rada ceo sklop.

Sali se cika Branko.
Sema ima sve sto treba da ima, samo je ta LED malo nesretna.
Neka je na katodi LEDa napon U1, na emiteru tranzistora U2,
i na bazi U3.
Vrijedi:
U1=RI+U2
U3=U2-Vbe
Uled=U1-U3

kad se malko sredi:

Uled=RI+Vbe, ako nisam nesto promasio u racunu.

Dakle, da bi LED sijala mora biti ili R veliko ili Vbe veliko.
Ili ako je Vbe 0.7, a napon LEDa 3V, struja 4A onda R treba biti oko 0.6 Oma.
Cini mi se da je Emir radio sa tranzistorima kod kojih je Vbe mnogo vece od 0.7V.

Ajde Brankane malo i ti sas plajvaz da nacrtas nesto (daj predloge za poboljsanje). Meni je ovo zanimljivo zbog impulsnog punjenja ! Hoce li se ugasisti punjac kad napon na aku dostigne 14.4V ? Evo puni se vec skoro 12 sati, pusticu ga da se puni do ujutro pa cu vidjeti kako reaguje punjac !

Veseli, kada gi meriš sas digitalac koji ima 10 Mohm nema šanse da dobiješ
bez opterećenje ništa pouzdano na izlaz kad gu merkaš. Struja curenja ne
more bit manja od 1 mA, a verovatno da je mnogo veća.

Veseli, jel pod R mislis na Rsense (Rs na shemi) i da li pod Vbe mislis na Ube na ovom PNP-u ?

Branko u pravu si sto se tice mjerenja sa digitalcem. Ocitavanja su prilicno konfuzna ali pod opterecenjem je sasvim druga stvar. Malo me buni sto mu struja punjenja opada vremenom (krenulo sa 2.5A a sada, posle 12 sati punjenja iznosi 1.2A). Ima to neke veze sa ocitavanjem, Emir kaze da mjeri prosjecnu vrijednost (jer je struja pulsirajuca) ali i ta prosjecna opada vremenom ?!

Tacno. Matori RIZ BFJ 64 i svi ostali tranzistori su u TO-39 Kucistu. V be BFJ 64=1,2V.-

pOz

Turi otpornik pa onda radi dalje.

Kude ?

Između emitor 2N3055 ( T5 ) i - masa.

200E/2W ?

Tako nekako . Nego ti reče imulsno punjenje. Koliko su kockice osciloskopa?

Posto ne krecemo sa preciznom vrijednoscu, evo pri ruci mi je 330E/5W pa cu njega staviti.

5V

Ovo ti otkriva problem. Kada skineš aku tranzistori su vrući i imaju veće curenje.
Kako se hlade opada ta struja i pada napon. Nestabilan rad.

Imaš li kondenzatore u filteru. Na slici se vide.

Ne, mislio sam na napon akumulatora.
Napon na punjacu kad odspojim aku pokaze negdje oko 17V ali "seta" gore-dole, to je vjerovatno rezultat ovog sto si rekao. Kako cemo privoljeti LED-aru pa prosvijetli ?

Imam bulk-ove 3X3300uF/25V

Šta 5 volti? Koliko je ono što se vidi na osciloskopu?

A diodu ćemo da upalimo nekako

Mislim na 1 kockica=5V (ako je vjerovati ovom mom scopu i sondi koja nije njegova nego Tektronix). Na scopu vidim 15V. Ovo se odnosi na drugu seriju fotosa, ne na onu prvu!

Da li sonda unosi slabljenje i koliko. Gde je to mereno.
Ako imaš 10.000uF nema tu ništa od pulsiranja.

Mjereno na +klemi akumulatora za vrijeme punjenja. Za sondu - ne znam da li unosi slabljenje (oznaka na njoj je SCREW - ON 013-0071-00 TEKTRONIX INC.)
Kondezatori u filteru 3x3300uF/25V

Boro,ja mislim da je to oznaka za štipaljku. Pogledaj na drugom kraju kod BNC.

Ako je nekad i pisalo sad je izbrisano - nema nista !

Mislim da ta sonda unosi slabljenje od deset puta. retke su one koje ne ga unose.
Prema tome tu ti je naizmenični napom 1,5 V. Ako je tako pitanje je da li je aku
dobar. Ne bi smeo napon da osciluje tako puno. Ne znam, ubaci otpornik pa onda
sve izmeri ponovo i daj nam da vidimo. Za početak možeš da ubacis još jednu LED
na red sa onim 1,5 K. Trebalo bi da se ugasi kada se dostigne napon.

Aku je skoro nov.
Jel mislis da ubacim jos jednu LE diodu izmedju otpornika 1K5 i kolektora T2 ili u seriju sa ovom postojecom LED ?

U kolektor T2. Što se aku tiče on na klemama ne bi smeo da ima
skoro nikakav naizmenični napon. Ne više od koje desetine mV.
Vidi da li dobro meriš.

Da, bas tako.

Boro,
ako sonda inosi slabljenje10x onda je stvarni napon 150V.
Inace, kad se potjera neka znacajna struja kroz aku napon se popne i do 17V.

Jes vala, Veselinoviću - 150 V. Pobrljo nule. Tek to je nemoguće.

Posle 24 sata punjenja, akumulator nije dostigao potrebnih 14.4V da bi se punjac iskljucio. Uspio je dostici 14.2V ali taj napon odmah pada po iskljucenju akumulatora sa punjaca. Po savjetu @branko tod, ugradio sam otpornik od 300E/5W izmedju kolektora 2N3055 i mase. U samom mjerenju ovaj potez nije imao nekih vidljivih efekata ali vjerujem da je tok curenja struja sada drugaciji. U onaj moj osciloskop ne mogu da se pouzdam jer pokazuje kojesta (sinusoida na +klemi aku koji je iskopcan sa punjaca, i ne samo to...) uglavnom za mjerenje se moram osloniti na ove moje digitalce koje imam i oni su sigurno pouzdani.

Potom sam sa kombinacijom vrijednosti Uzd i UbeT1 ,koji definisu izlazni napon po relaciji Uzd+UbeT1=Uout, napravio da mi izlazni napon bude 13.5V i onda na punjac ponovo prikopcao vec napunjen akumulator na kojem je napon bio 13.88V i punjac nije isporucivao struju sto znaci da mu je naponski komparator odradio posao. To sam zakljucio zbog toga sto termogeni potrosac (sijalice) na tom naponu punjaca rade normalno.
Sada sam na akumulator spojio sijalice i ostavio da svijetli da bi mu oborio napon ispod 13.5V pa cu ga ponovo prikopcati da vidim kako ce se ponasati punjac.

Sto se tice akumulatora i tu mi bas nije najjasnije koliki napon normalan, dobar akumulator dostize prilikom punjenja i koji nominalan napon pokazuje prilikom normalne potrosnje (recimo sijalica). Ovo pitam jer mi je poznato kako to izgleda u teoriji ali sa ovim danasnjim aku nisam nacisto. Evo ovaj moj je vec nakon 10-tak minuta sa prikopcanim sijalicama vec pao na sa 13.885VDC na 12.445VDC. Sad cu ga kopcati ponovo na punjac !

Da li da izlazni napon na punjacu stimam na vrijednost od recimo 14.1VDC i ostaje mi onaj problem sa LED (koja ne svijetli ni kad je aku na pocetku punjenja a takodje ni na zavrsetku istog) ?

Da li je normalno da se mjehurici izdvajaju iz aku tecnosti svo vrijeme punjenja aku i to bas iz svake celije (intenzivno !) ?

Sada sam mu iskombinovao da Uzd+UbeT1=13.82V i prikljucio sam aku na punjenje (koji je odmah u startu srknuo 4A struje) i napon je mjeren na klemema aku prilikom punjenja i paceo je da raste sa 12.445VDC i sad je posle skoro sat vremena dostigao vrijednost od 13.711VDC ali struja za to vrijeme je pala sa 3.7A na 0.62A te stoga napon raste sve sporije i sporije (pitam se da li ce dostici vrijednost iznad 13.82VDC).
Evo dok sam pisao ovu poruku, napon je porastao na 13.715VDC a struja je pala na 0.56A ?!

Nije mi jasno zasto struja pada tokom punjenja (ako je punjac sa konstantnom strujom) ?

Dobar jutar, Boro rode. Izmeri napon pri toj struji na
kondenzatorima i na izlazu da vidimo razliku napona.

Dobro jutro Brankane !
Napon na konezatorima pri struji od 2.5A iznosi 18.8V (i raste do 23.8V kako se aku puni) a u isto vrijeme na izlazu punjaca napon je 13.3V (i raste). Napon na sekundaru trafoa je 18.9VAC.
Evo sta mene malo zbunjuje: Recimo kad sam uradio kombinaciju koju sam pretodnim postom naveo (Uzd+UbeT1=13.8V) i stavio aku na punjenje, punjac se ponasao kao i onaj najobicniji (trafo+grec = "vozi Misko"), znaci struja punjenja na pocetku 4A a napon na klemama 12.4VDC, onda struja rapidno pada a napon raste i to se sve dogadja dok struja ne padne na nekih 0.11A a napon poraste na 13.72VDC i onda prestaje prirast napona uz padanje struje do nule.
Zamisljao sam da ce ovaj punjac da filuje akumulator sa konstantnom strujom uz istovremeno povecanje napona akumulatora do vrijednosti odredjene relacijom Uzd+UbeT1 i da ce onda punjac prestati sa isporukon Constant Curent.

Znaci ovako:

Napon sekundara trafoa = 18.9V
Napon na bulk konduzatorima = na pocetku punjenja 17VDC (pri struji od 4+A) pa do 24VDC (pri struji od 0.12A)
Napon na izlazu punjaca (sa prikljucenim aku) = 13.2 (struja 4+A) i dostigne pribliznu vrijednost relacije Uzd+UbeT1
Napon UbeT1=0.7-0.85V

Muci me; sta je sa konstantnom strujom ?

Boro,
taj komparator nema histerezu i zbog toga struja pada kad se napon na aku priblizi zadatom.
Posmatraj to ovako.
Punis ti sa 4A ali je napon na pragu iskljucenja.
Zbog sstruje punjenja napon ce preskociti prag i punjac se gasi.
Ali, tada napon padne ispod praga i punjac se upali.
To se ponavlja do u beskonacnost jer je sklop u tom rezimu na ivici stabilnosti.
To se vidi i na osciloskopu.
A tvoj ampermetar mjeri neku srednju vrijednost struje.
Probaj staviti neki sent i zakaci osciloskop na taj sent pa mjeri pad napona na njemu ( prakticno struju kroz punjac) i sve ce ti se samo kasti.

Ovaj moj scop ne ntreba uzimati za vjerodostojan. To sto si napisao je OK i shvatio sam poentu ali zasto struja nije konstantna pri naponu koji nije blizu praga iskljucenja (mislim na tu prosjecnu vrijednost struje). Ovo sa shant otpornikom mi malo pojasni, gdje da ga metnem. Ovaj Rsense je nekava vrsta shant-a, moze li on da posluzi za tu svrhu (mada ponavljam osciloskop mi je nepouzdan) ?

Svaki osciloskop, pa i taj ima mjerno mjesto za kalibraciju, obicno je to cetvrtka 1kHz /1V- tako se moze utvrditi i kakva je sonda i koliko slabljenja unosi.

Struju kojom se puni akumulator se ne moze izmjeriti bilo kakvim A metrom iz razloga sto je struja uvijek maksimalna, ali impulsi su vremenski
rasporedjeni pa instrument ne moze prikazati ni srednju struju a kamo li tacnu struju.-

Kada se akumulator otkaci sa punjaca napon mu opada, vrlo brzo do 13,38V a poslije malo sporije, ali opada do 12v sto je i nazivni napon akumulatora.
To je i princip na kojem punjac radi-struja vrlo brzo podigne napon do podesenog i kroz zenerke u povratnoj grani gasi se izvor priblizno konstantne
struje, kazem priblizno, zato sto elementi koji je definisu nisu "zakovani" po svojim karakteristikama, ali sprava radi.
Napon pocne opadati, i kada opadne ispod praga provodjenja, ponovo se ukljucuje strujni izvor i opali "cvrgu" akumulatoru i ciklus se
ponavlja dok impulsi ne postanu toliko rijetki da izgleda da akumulator vise ne vuce struju-napon akumulatora i podeseni zenerkama napon su
izjednaceni. Punjac mu ipak povremeno posalje po jedan impuls , ali toliko rijetko i kratko da se svijetljenje LED ne primjeti.-

@veselinovic izveo racun-LED ima svijetla samo kad je zadovoljen uslov U led = Ube + I(punjenja) x R sense, odnosno
R sense =( Uf LED- Ube tranzistora)/I punjenja.-

@branko tod, sema je toliko neozbiljna da je bilo gdje i bilo kad otkazao punjac, dok je "bravar" bio ziv, ja sad ne bi pisao-ne bi me bilo.-

@boro62promaja, probaj smanjiti onaj 470 Oma u bazi 2N3054-mozda cijela konfiguracija nema dovoljno struje za pobudu.-

pOz ekipi
Dok sam pisao palo nekoliko postova, @veselinovic me podsjeti, stavi paralelno bazi i 10K u T1 neki blok 1-10uF, dobit ces histerezu.-

Evo kako izgleda cetvrtka uzeta sa mjesta za kalibraciju (isto tako izgleda i sa signal generatora kojeg imam) :

@emiSAr napisao si da stavim blok kondenzator paralelno sa 10K u bazi T1 samo mi vrijednost nije jasna (da li 1-10nF ?) ?

Ta cetvrtka ne valja, mora biti ko rukom nacrtana, definisanog trajanja i velicine.-

pOz
Da dopunim post: vidim da ti se vec manta od punjaca: nije nF nego uF (mikrofarada).-1 do 10 mikrofarada, moze i kvalitetan elektrolit.-

_{[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 21.06.2016. u 13:13 GMT+1]}

Znaci da nemam scop i ajd zdravo.
@emiSAr Reci mi samo u vezi onog kondezatora u bazi T1, koja je vrsta u pitanju (posto si naveo "blok" a vrijednost uF) da li je u pitanju 1-10nF ili 1-10uF (da li je blok ili elektrolit) ?

_{[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 21.06.2016. u 13:10 GMT+1]}

Dok sam još kod kuće da napišem malo. Probaću sutra da izvršim analizu
cele šeme. T1 služi da aktivira ograničenje maksimalnog napona. Napaja
se preko zener diode oko 13 V i otpora od 200 oma. To ide direktno na
bazu T1, kojoj je vezan paralelno otpor 10 koma. To znači da će već struja
od 60 uA da aktivira T1 i izvrši ograničenje napona. Vrlo loše!!! Za zener tog
napona min radna struja je 0,25 mA:
http://www.vishay.com/docs/85607/bzx85.pdf
Znači da taj otpornik prema masi treba da bude oko 330 oma. Ja bi onaj sa
gornje strane turio tu dole, a u bazu na red prema toj tačci ubacio otpor od
par koma. Onda će se pojaviti stabilna referentna tačka koja če aktivirati T1
tek pri 3 mA. Morate priznati da je to mnogo bolje nego kikiljavih 60 uA.

Sve primedbe su dobrodošle.

Emisar, da su glave padale zbog loših šema ne bi bilo ni mene, ali nisu na sreću.

Da je bilo sta drugo umjesto olovnog akumulatora zakaceno iza, struja zenerke nebi bila na minimumu nego oko zlatne sredine njenih mogucnosi.
olovni akumulator trpi svasta, ali imao sam izbor dosta dioda i koristio one sa ostrijim prelazom, a tranzistori koji su koristeni su stari
"gluvaci" koje je tek 1mA tjerao ka saturaciji pa je dodana ona dioda u bazu da se sigurno zatvori strujni izvor.
U ovoj konfiguraciji akumulator kad se napuni a nestane izvor punjenja, mreza ili bilo sta drugo sto puni akumulator, osim struje samopraznjenja nema
drugih gubitaka iz akumulatora.-

Boro, vec sam napisao da su mikrofaradi u pitanju, najpovoljniji izbor negdje 2,2uF.-moze i blok i kvalitetan elektrolit.-

pOz

OK, smatram da tantal elektrolit 2u2/35V zadovoljava kriterijum ?!
Ranije sam naveo koje sam tranzistore ja koristio pa s obzirom na to predlazem da prisutna ekipa zajednickim naporom, sugestijama i predlozima zajedno dodje do konacnog izgleda sheme (imajuci u vidu predloge za poboljsanje rada punjaca) a ja se prijavljujem za dezurnu lemilicu i ovaj uredjaj koji sam napravio da bude pokusni kunic i da na njemu isprobavamo sve sto bi dovelo do krajnjeg cilja - dobar i pouzdan impulsni punjac sa konstantnom strujom.

Za pocetak; ugradio sam onaj otpornik od 330E/5W za kanalisanje struja curenja izmedju emitera 2N3055 i mase. Sad cu zalemiti tantal 2u2/35V paralelno sa 10K u bazi T1.

Da li da kombinaciju UbeT1+Uzd ostavim na 13.82V ili da je vratim na prethodih 14.44V ?
Da li je normalno da tecnost u akumulatoru oslobadja mjehurice tokom punjenja (svo vrijeme, sve celije i to intenzivno) ?
Kako bi trebao da izgleda ovaj nas napon punjenja na normalnom, ispravnom osciloskopu ?
Sta konkretno dobijamo ugradnjom ovog tantala (znam, dobijamo histerezu ali sta ona konkretno znaci u ovom slucaju ?) ?

Histerezis je neophodan kod kmparatora koji upravljaju nekom mehanickom spravom-relejem kod nekih termostata, ali u ovom slucaju nije
neophodan ali ni ne smeta-nema brzog preklapanja-oscilovanja.
Akumulator ni u kom slucaju nije uredu da pusta mjehurice, kod mene ni kod podesenog napona na 15 ili 15,5V ni jedan nije pustao
mjehurice.
Bez osciloskopa, odnosno mjerenja osciloskopom sam slijep, ne vidim sta se dogadja.
Kakav kod da je taj osciloskop bi dao korisnu informaciju mjerenjem kolektorskog napona T2, izmedju kolektora i mase. Napon nije visi od 1V i
treba da kad tranzistor vodi, strujni izvor puni a trebao bi biti jednak (osciloskop ima ulaznu impedansu reda 1Mom) odnosno priblizan naponu na elektrolitima
poslije greca.-

pOz

To znaci kad T2 ne vodi napon UceT2=1V (priblizno) a kad vodi onda je taj napon priblizno jednak naponu na filterskim elektrolitima ?
Kakav oblik treba da ima taj i napon na izlazu iz punjaca ?

Obrnuto-vodi do 1V, ne vodi priblizno napon na elektrolitima.-
pOz

Brankane, hoce li analiza skoro da padne !
Nadam se da ce i emiSAr dati svoj komentar na tvoj predlog !?

Hoće, ako se emiSAr složi. Ja sam za miroljubivu koegzistenciju i saradnju.

Ja se uvijek slazem ako ce se sprava unaprijediti. Ovo pravljeno prije potopa, pa inovacija ne gine, bitno da princip rada ostane isti-
akumulator ispod podesenog praga-punjac puni-akumulator, akumulator dostigne podeseni naponski prag, punjac iskljucen. Ko regler u autu.-

pOz

Dogovoreno.

Imam i prijedlog-za referencu izlaznog napona TL431-naponski razdjelnik "papa" iz akumulatora svega 1mA, otpornici 2k5 kontrolna elektroda prema
anodi-masi, prema izlazu 12k- tolerancije sto bolje 1% zadovoljava. katoda napojena sa ulaznog napona preko diode optokaplera i serijskog
otpornika, a tranzistor iz optokaplera prekida izvor konstantne struje sa bilo cim izveden. Preferiram P MOSFET , ali princip ostaje isti,
strujni izvor upravljan izlaznim naponom i -ende.-
Sama indikacija napunjenog akumulatora moze biti jos jedna LED serijski sa diodom optokaplera a i za referentni napon strujnog izvora koristiti onda
neki od 1,25V zbog manjeg R sense i manje disipacije na istom.-

pOz

He, he. Ja sam imao sličnu ideju sa TL431 i fetom. To sam i realizovao u
jednom low drop stabilizatoru. Radi savršeno. Ali sam ovde odustao jer jeć
postoje gomile snažnih tranzistora po fiokama, obično 2N3055. Zato sam
više za varijantu sa običnim tranzistorima. Rado bih se upustio u razvoj tog
novog punjača ako bi Bora hteo da bude produžena ruka i da sklapa.

Sada ću da nacrtam verziju sa fetom i sa običnim tranzistorom bez strujnog
ograničenja. Onda ćemo i njega da ubacumo.

Evo šeme tog stabilizatora sa fetom:



Jako dobra osobina ovog stabilizatora je to što je razlika ulaza i izlaza vrlo mala.
Potreban viši napon se dobija sa udvajačem, a potrebna struja pobude je niska.

Ako imas neko rjesenje da Boro ovo sto ima dokusuri, a i ovo sto je davno realizovano punilo bez problema olovnjake. Sa novim komponentama
nije problem nista razviti, a kao sto rece, da se fijoke isprazne.-:)

pOz

PS: Evo pogled kroz kako moja zena kaze "oprane naocare"- Dubler napona za napajanje gejta odlicna ideja!

_{[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 24.06.2016. u 13:14 GMT+1]}

Narisaću ja za Boru sas stari snagaši. TL431 je stvarno jako moćan integralac.
Za pobudu darligtona sa 2N3055 neće trebati više od 20 mA, tako da udvajač
igra i u toj šemi.

Samo pravimo mi račun bez krčmara, ne se javlja Bora da je pristao da radi.

Boro je raspolozen za lemilicu i to nije upitno. Vitroplasta i pertinaxa imam u dovoljnoj kolicini, snaznih tranzistora po fijokama - brdo (ne znam sta da radim sa ovim 2N3054, 2N3055, MJ15015....) ! ZD917 lemna stanica je u pripravnosti, digitalci spremni (jedino me zeza osciloskop na koga ne mogu da se oslonim) !
Vase je da to odradite na papiru a ja cu da realizujem. Ako mi zatreba savjet - tu ste !
Za pocetak bi volio da dovrsim ovo sto sam poceo pa onda moze i sa FET-ovima i sa bipolarcima (trenutno na raspolaganju imam dva komada LM431) pa igranka moze da pocne !

Osciloskop dobijes na revers :)

@branko tod @emiSAr Zamolio bih vas da zajedno dovrsimo ovaj punjac koji sam vec napravio, znaci da mu unesem izmjene u cilju poboljsanja izvorne sheme i onda idemo u new poject.
Za taj novi projekat razmotrite soluciju upotrebe dijelova koje svi mi vec imamo po fijokama. Npr. dva komada TL431 sam upravo danas skinuo sa maticne ploce od PC-ja a sa iste ploce sam skinuo i 4 komada 2SK3296 MOS FET-a (20V/35A/40W) pa ako treba da se ture i dva komada bolje je i to nego u prodavnicu el. materijala. Bio bi presrecan da upotrijebim el. komponente koje su godinama nagomilavane, da i one vide svjetlo dana !?
Da ne spominjem one snazne i brze duple diode iz PC napajanja a takodje i ove (takodje duple i brze) sa maticnih ploca (SRS2525L). Sve u svemu ,zbog obima recikliranih elemenata, moze ovo da bude poprilicno "zelen" projekat a sebe odavno smatram ekoloski osvijestenim pripadnikom zajednice.

Ostrim lemilicu i - cekam !
Pozdrav, BP

Svejedno moram doci da obidjem paradajiz i jabuke a ujedno da prekontrolisem kvalitet REZANOG (da se slucajno nedaj Boze pokvarilo) !
Ne zamjerite za mali off topic !

@Zica49 hvala unaprijed, predlog prihvacen objerucke !
Svejedno moram doci da obidjem paradajiz i jabuke a ujedno da prekontrolisem kvalitet REZANOG (da se slucajno nedaj Boze pokvarilo) !
Ne zamjerite za mali off topic !

Boro, da li si probao ono sa predhodne strane:

Znači da taj otpornik prema masi treba da bude oko 330 oma. Ja bi onaj sa
gornje strane turio tu dole, a u bazu na red prema toj tačci ubacio otpor od
par koma. Onda će se pojaviti stabilna referentna tačka koja če aktivirati T1
tek pri 3 mA

Ili da crtam?

Ne treba da crtas, samo mi reci da li tih "par kilooma u bazu" znaci 2k2, 2k7, 3k3 ili nesto vise. Akumulator sam vratio u auto pa mi recite da li pije vode da punjac termogeno opteretim (sa sijalicama) ?

U mom slucaju onaj otpornik sa gornje strane ima vrijednost 440E, njega sam prebacio umjesto onog dole od 10K koji se vezuje izmedju baze, zenerice i mase. Zatim sam vezu na PCB presjekao izmedju tacke gdje se spajaju taj bivsi od 10K i baza T1 i tu stavljam taj otpor od par kilooma, a umjesto gornjeg otpornika ide kratkospojnik ? Jesam li svario uputstvo ?

Da uključuj

Koliki otpor da turim u seriju sa bazom T1 ?

Boro, izvini. Zaspao sam. Metni nekoliko koma.

Stavio sam 3K9. Kad prikopcam sijalice (24V/21W - 3 komada) obori mi napon na izlazu punjaca na 9.8V !
U kom smijeru da nastavim ?

Boro, tri sijalice vuku 5 A, mnogo je to. Postavi jednu. Onda meri napon na
izlazu, emitoru i kolektoru T5 i ulaznom kondenzatoru. Sve prema masi i
zapiši šta si dobio.
Verovatno imaš 5 V pad napona na toj rednoj grupi Rs, T5 i dioda.

A možeš sve to da izmeriš i sa tri sijalice. Meri i koliki je napon na bazi T1.

Izmeri i pad napona na R 470 oma u oba slučaja !

Ista stvar kao i sa tri sijalice !
Opteretio sam ga samo sa jednom i naponi su sledeci:

Bez opterecenja: 18.45V

Opterecen sa jednom sijalicom (0.875A):
Na sijalici: 8.94V
UcT5: 23.445V
UeT5: 7.426V
Na kondezatorima 23.458V

UbT1: 22mV
Pad napona na otporniku od 470E: 8.501V

Izmeri i pad napona na Rsens! Zameni T4 i T5 pa probaj opet.

Jel mislis da stavim neke druge 2N3055 umjesto ovih RCA (i neki drugi umjesto 2N3054) ?

Jedan od ta dva tranzistora je gluv. Kroz 470 oma teče oko 20 mA.
To znači da taj darligton od t4 i t5 ima 30 do 50 puta.

Mogao bi da izmeriš napone baza emitor na ta dva tranzistora.

_{[Ovu poruku je menjao branko tod dana 24.06.2016. u 21:33 GMT+1]}

Ovi 2N3055H (RCA) su izvadjeni iz razglasnog pojacala (Montarbo) i sa njihovim pojacanjem je sve u redu stoposto.
Eh sad, ovaj 2N3054 (Ei) mozda i jeste gluv pa cu ga zamijeniti. Da li je u redu da na njegovo mjesto stavim BD139 sa pojacanjem 204 ?

da

Ovaj 2N3054 je stvarno gluv. Stavio sam BD139 umjesto njega i sve je druga prica. Evo mjerenja:

Ulazni napon (na kondezatorima): 22.919V
Izlazni napon (na sijalici): 16.424V

URsense: 145mV
UcT5: 22.723V
UeT5: 15.982V
UbT1: 0.6678V
UR470: 18mV

Struja na sijalici 0.84A

Vidi koliki je napon na zenerkama, podesi na 13,8 do 14 V
na izlazu. Probaj sada bez opterećenja i sa 3 sijalice.
Sve lepo napiši pa posle na rezano.

Sa tri spojene sijalice (oko 2.5A) izlazni napon padne na 11.543V. Cudno mi je da mi napon na zenerkama (dvije su u seriji i to 8V2 i 5V6) padne i to na ovoj od 8V2 napon bude 7.8V a na ovoj 5V6 napon bude 4.4. Nesto ne stima u ovoj prepravci sa otpornicima (po originalnoj shemi nije dolazilo do takvog pada napona, u stvari na zenerkama je uvijek bio nazivni napon koji pise na diodi. Da li i dalje treba da vazi relacija Uout=Uzd+UbeT1 ?
Sta predlazes dalje ?

Meri opet one sve napone, i koliko je na bazi tranzistora t1. I sada ti ta formula
važi, sa tim što nemaš nikakav napon na bazi jer ti samo kroz onaj opor prema
masi ispod zenerki teče struja curenja od par desetina uA. Zenerke podesi sa
jednom sijalicom i to ti je to.

Naponi sa jednom sijalicom su :

Uin: 22.919V
Uout : 15.78V

URs : 145mV
UcT5 : 22.720V
UeT5 : 15.981V
UbT1 : 0.6781V
UR470 : 18mV

Rekao si da nema napona UbeT1 a ono ga ima i to i sa sijalicom i bez nje. Napon na prvoj zenerici u seriji koja ima nazivnu vrijednost 8V2 iznosi 7.88V a na drugoj sa nazivnom vrijednoscu od 5V2 napon je ok (5.2V). Stavljao sam drugu, novu zenericu i opet ista stvar. Izlazni napon mi se nikako ne uklapa u onu vec navedenu relaciju. Po matematici on bi trebao u ovoj konstelaciji da bude 13.67V a on je 15.78V. Sta se desava pojma nemam, vec mi se malo vrti u glavi !

Kada radi ograničenje napona ( sa jednom sijalicom ) ima napona.
Kada je napon ispod zadanog ( 3 sijalice ) onda nema napona.
Meri pad napona na tom otporu na red sa zenerkama sa 1 sijalicom
i na onom t1 u bazi

Nocas sam sanjao UbeT1 !
Da nam bude lakse i preglednije, dole cu okaciti izvornu i modifikovanu shemu.

Evo mjerenja kako nslijedi; bez sijalica, sa jednom sijalicom i sa tri sijalice:


BEZ SIJALICA SA JEDNOM SIJALICOM SA TRI SIJALICE

Uin 24.501 V 22.855 V 20.893 V
Uout 17.875 V 15.750 V 11.959 V
URsense 12 mV 146 mV 355 mV
URz 3.588 V 2.644 V 0.884 V
URbT1 2.866 V 1.865 V 0.245 V
UbeT1 0.695 V 0.679 V 0.636 V
UcT5 24.807 V 22.612 V 20.466 V
UeT5 18.099 V 12.573 V 12.090 V
UceT5 6.675 V 6.547 V 8.159 V

Boro, pozdrav. Nisi napisao pad na 470 oma. Umesto 3,9 k metni 100 oma.

Stavio sam 100E u bazu T1 i sad je druga pjesma. Napon na izlazu je 14.821V uz punu struju (oko 2.5A). Jedino mi se matematika ne poklapa 100% sa relacijom Uout=Uzd+UbeT1. Po matematici (po onom sto mjerim na PCB) bi trebao dobiti 14.131V a dobijem 14.821V. Ostalo izgleda ovako:

Mjerenja sa opterecenjem od 2.5A (tri kamionske sijalice 24V/21W) :

Uin ------------------- 20.422 V
Uout ----------------- 14.821 V
URsense ------------- 0.4058 V
URz ------------------ 1.5113 V
UR470 --------------- 62mV
URbT1 --------------- 0.7416 V
UbeT1 --------------- 0.7339 V
UcT5 ----------------- 19.935 V
UeT5 ----------------- 15.192 V
UceT5 ---------------- 4.7447 V

Da li da obaram izlazni napon na 14.4V ili da ostavim ovako ?

Ne razumem te. "Po matematici (po onom sto mjerim na PCB) bi trebao dobiti 14.131V a dobijem 14.821V. "

Obori na 14,1 V.

Najverovatnije da i T1 nije baš bog zna šta.

Brankane evo kako sada stvari stoje: Kad kazem matematika onda mislim na relacije koje vaze za Uout=Uz+UbeT1 i kad izmjerim napone za UbeT1=0.7428 i Uz=8.09+5.31 po matematici bi trbao dobiti na izlazu napon od 13.474V a u stvari izmjerim na izlazu 15.771V. Onda pokusam sa kombinacijom drugih vrijednosti zenerica ali za svaku kombinaciju proracunavam redni otpornik i to na sledeci nacin (ponovicu da se ne vracamo par stranica unazad):

Pz=0.25W
Uz=8.2V (za zenericu sa vecim nazivnim naponom)
Iz=Pz/Uz=0.03A
Rz=Uin-Uout/Iz=20.422-14.4/0.03=210E

I ja to sve fino implementiram na PCB ALI izlazni napon bude za nekih 2 i jace volta visi nego sto to kaze matematika. Primijetio sam da povecanje vrijednosti rednog otpornika Rz rezultira smanjenjem napona ali samo za pola volta.

Na kraju sam kombinacijama dosao do toga da kombinacija zenerice nazivnog napona 12V/1W i rednog otpornika Rz=440E daje izlazni napon od 14.1V.
Da li sam sada sa ovom svojom experimentalnom kombinacijom poremetio vrijednost struje kroz zener diodu i kako se sada ovo resenje uklapa u matemetiku - ja ne znam.
Znaci umjesto matematikom do resenja ja sam resenje ugurao u matematiku ! Jbg tako ti je to kod nas u poljoprivredi !

Da je tako u poljoprivredi luk bi rastao naopako :)

Veži ti paralelno LED otpor 1 do 2 koma. Možda se nešto i desi.

___________________________________

Bio Kardelj na odmoru, a lekar mu preporučio da ode u neko seosko mesto
i da šeta. Tako jedan dan u šetnji naiđe na nekog seljaka. Ovaj obesio nos,
samo što ne plače. Pita Kardelj:
-Druže seljak, šta ti je te si tako tužan? A ovaj odgovara
-Druže Kardelj, kravica mi je bolesna. A ona mi hraniteljka za moje troje dece.
-Druže seljak, trči kući i daj joj šaku soli. Biće joj bolje.
Otrča ovaj sav radostan, ipak je to drug Kardelj. A sutradan se opet sretnu, i
onaj seljak još tužniji.
-Šta bi, druže seljak?
-Druže Kardelj, samo muče celu noć.
-Trči kući i kupaj je u hladnoj reci!
Otrča ovaj sav radostan, ipak je to drug Kardelj. A sutradan se opet sretnu, i
onaj seljak još tužniji, plače.
-Šta bi, druže seljak?
-Druže Kardelj, ne može na noge.
-Trči kući i čitaj joj zakon o udruženom radu!
Otrča ovaj sav radostan, ipak je to drug Kardelj. A sutradan se opet sretnu, i
seljak sedi na panju i plače.
-Crče moja kravica,druže Kardelj, moja hraniteljka!
-Baš šteta, a imam još toliko dobrih ideja!
_______________________________________

Tako i ja, Boro, imam ideja koliko hoćeš.

Boro, neka te ne buni sto je izlazni napon u praznom hodu veci od potrebnog napona na akumulatoru.
Napon na akumulatoru je za nijansu visi od zbira napona zener dioda i oada napona BE T1.
Onaj otpornik u seriji sa zenerkama je samo zastita najslabije karike kada akumulator nije prikopcan, i pad napona na njemu je znatan.

Evo tvoj slucaj: imas zenerku od 0,25W i napona 8,2V- struja zenerke maksimalna je p/U=0,25/8,2=0,03048 ili zaokruzimo na 30mA radi lakseg racunanja.
Znaci, prolaskom u praznom hodu, bez prikljucenog akumulatora struje od 30mA kroz seriju zener dioda i bazu T1 izlazni napon ce biti uvecan za
0,03Ax210 Oma=6,3V, ako toliko ima u rezervi,tj, ako je napon na elektrolitima toliko veci od napona akumulatora, odnosno kada nije prikljucen
akumulator. Prikljucenjem akumulatora na izlaz T1 je u neprovodnom stanju i kompletan raspolozivi napon bude na akumulatoru i struja bude
maksimalna, na koliko je limitirana.
Akumulator se puni i dostize napon serije zener dioda+napon Ube T!-zenerke pocinju provoditi i T1 se otvara. Od pojacanja T1 zavisi pri kojoj struji
ce se T1 potpuno otvoriti i neka je to 1mA. Taj 1 mA ce povecati napon zatvaranja strujnog izvora za svega 0,21V u odnosu na naponsku barijeru zener dioda u seriji i pada napona na dionici BE tranzistora T1.
Kada se kaci termogeno opterecenje umjest akumulatora, struja ce u ovoj kominaciji tesko dostici maksimum koji je limitiran, jer samo prikacen
akumulator na izlaz salje ispravnu informaciju strujnom izvoru da limitira struju.-

pOz

Sva zadnja mjerenja sam obavljao pri termogenom opterecenju !
Sad mi je potrebno da saznam da li punjac prestane sa punjenjem na naponu koji sam izmjerio sa DVM i kako se ponasa nakon toga (treba osciloskop pa et')
Petpostavljam da bi osciloskop dobrodosao (na njemu se vidi i oblik i vrijednost napona) !?
Kako se posmaatra stuja na scopu ? (preko nekog strujnog transformatora na sondi ???)?

Mislim da je ovo "pri kafi" sad cu ja polako da ga skutijavam !

metni ga na akumulator

Strujne sonde za osciloskop su bar kod nas rijetke a i skupe su. Najlakse, posto je cijela sekundarna strana trafoa punjaca, pa i punjac galvanski
odvojeno od mreze, sondu nakaciti na R sense; osciloskop iskalibrisati i posmatrati kako pad napona, tako i oblik istog . Iz toga se lako izracuna struja.-

pOz

Dobro jutro !
Evo posle dorucka cu otici do auta i skinuti akumulator pa cu da ga kacim na punjac.
@emiSAr, ovo sto sam napisao za kombinovanje zenerica i rednog otpornika a sve u vezi sa izlaznim naponom , ne desava mi se bez opterecenja vec sa opterecenjem, doduse termogenim ali sad cu i to da promijenim pa cu da nakacim akumulator. Nakacicu i ovaj moj scop, valjda ce nesto da pokaze ?!
Jos nesto mi nije jasno; napisao si da kad je aku zakacen na punjac, T1 ne vodi i "kompletan raspolozivi napon bude na akumulator i struja bude maksimalna, na koliko je limitirana". Da li si mislio na napon koji je raspoloziv na bulk kondezatorima. Ako je tako bilo bi previse da na kleme akumulattora prikljucujem 20 i vise volti (mozda zbog toga mjehurovi izlaze ko u djakuziju) !

Ovo mi je vazno: Da li da izlazni napon (kad vec prikljucim akumulator) stimam sa DVM ili da jednostavno zalemim na PCB kombinaciju zenerica koje sa UbeT1 daju zdovoljavajuci napon na papiru - onako kako proizilazi iz relacije Uout=Uz+UbeT1 (bez obzira sta mi pokaze DVM) ?

@branko tod, na modifikovanoj shemi nisam ucrtao onaj otpornik od 330E/5W koji sam po tvom savjetu zalemio izmedju emitera T5 i mase. Da li on ostaje u ovoj modifikovanoj shemi ?

si

Kako je "kumulator" glavni dio price, da bi kroz isti prolazila konstantna struja, narinuti napon mora biti znatno visi od napona punog akumulatora.
Struja je limitirana na manju od 1/10C pa ni u kom slucaju nebi smjelo doci do razvijanja gasova.
I po prvoj semi, i po modifikovanoj semi naponski zbir zenerki ili samo jedne i pad napona na dionici BE T1 diktiraju napon na koji ce se
puniti akumulator, samo po modifikovanoj semi nesto raste struja zenerki, a kako je koljeno karakteristike zener diode, gdje nastaje tzv lavinski
proboj barijere izrazito ostro, naponske razlike skoro da nema.
Ja sam namjerno zastitni otpornik stavio sa gornje strane da struja u praznom hodu kroz zenerke i bazu T1 bude limitirana.
U normalnom radu ta struja je daleko manja, tek tolika da se T1 otvori i zablokira strujni izvor.
-----------
Kad je ovo cudo pravljeno nisam znao ili nije bio ni razvijen TL431-precizni promjenjljivi referentni naponski sent regulator, kojem se napon
podesava otpornim razdjelnikom.
Struja kontrolnog pina TL431 je od 50uA do 10mA.-
-------------------------

pOz
PS: pod uslovom da poslije greca nista nije vezano na sasiju- pa ni minus akumulatora, samo tada, na Rsense mozes osciloskopom
promatrati promjene, pad napona i duzinu impulsa, jer sto je akumulator puniji impulsi postaju kraci i rjedji, sto za posljedicu ima filovanje
akumulatora do napona definisanog zeneerkom-zenerkama i naponom otvaranja T1.-

_{[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 26.06.2016. u 09:40 GMT+1]}

Da li to onda znaci da kod "praznog hoda" - kad akumulator nije prikopcan na punjac napon BE na T1 ne bi trebao da postoji (da je priblizno nula volti) ?
Ako je tako kako sam pitao onda nesto nije u redu jer napon BE na T1 u praznom hodu (skoro ista vrijednost kao i kad je prikljucen akumulator) iznosi 0.9V !

I po izvornoj, i po modifikovanoj semi napon na bazi T1 mora postojati. Po izvornoj semi napon praznog hoda, bez prikljucenog akumulatora, zanemarimo li pad napona na serijskom tranzistoru pri struji 30mA je visi od napona na koji ce se puniti akumulator.
Kod modifikovane seme, napon praznog hoda bi bio priblizan naponu na koji ce se puniti akumulator jer i tu se T1 otvara i fakticki cijeli sklop izigrava neku vrstu
stabilizatora.
Prikljucenjem akumulatora koji je uvijek djelimicno prazan, napon mu je manji od podesenog na punjacu, T1 se zatvara ali i vrlo brzo otvara,
promjene vidljive samo osciloskopom-obican instrument, bio analogni ili DVM ce uvijek pokazivati neki napon na bazi T1.-

pOz

Onda mi je jako tesko odrediti relaciju Uout=Uz+UbeT1 jer ne mogu precizno da izmjerim UbeT1 !?

Postoji li neka vrijednost UbeT1 koja bi mi mogla biti referentna za odedjivanje Uout ?

Ako je kao T1 neko od syerije BC546-7-8-9-550, naponi Ube u tabeli.-


Napon ukljucenja je u svakom slucaju izmedju 580 i 720 mV-posto je kolektorska struja struja limitirana onim 10k otpornikom na nesto vise od
2mA.-


pOz

To znaci da necu pogrijesiti ako u racun ubacim vrijednost od 0.75V (upravo je tolika vrijednost kad je prikljucen akumulator) ?!
T1 je BC550.

Neces, i racunaj na napon punjenja od 14,4V kao u autu, mada ce akumulator ovim nacinom punjenja "progutati" i za nijansu visi napon,
sve do 15V, ali racunaj na 14,4V.-
I jos nesto, ponaj 10K za polarizaciju baze T2 mozes smanjiti sve do 3k3, nacin rada nebi trebalo da se promijeni ali moguce da LED prosvijetli,
izgleda da su tranzistori sa malim Hfe-neka ih struja baze tjera u zasicenje.-

pOz

Emire, molim te da mi odgovoris na ranije postavljeno pitanje; da li napon sa bulk kondezatora u punom iznosu (u mom slucaju oko 21VDC) ide na kleme akumulatora ili je to napon limitiran vrijednoscu Uz+UbeT1. Da ne ispadnem dosadan ali me kopkaju mjehurici (da li se javljaju zbog tog napona).
Da bi otklonio nedoumice (za aku znam da je odlican jer je takoreci nov pa njime necu da se bavim), skinuo sam ga sa auta i na njemu je napon 12.622V u praznoh hodu. Prikopcao sam sijalice na njega da bih ga u nekoj mjeri ispraznio (namjeravam da ga ispraznim do oko 11V). Evo posle vise od jednog sata rada sijalica (3X24V/21W) napon na aku je 12.357V.
Zasto ovo radim ?
Radim zato da bi i punjac pokazao pravi rezim rada jer ce biti koristen u slicnim okolnostima a i zbog toga sto je kolega @pajapop sa susjedne teme napisao da se mjehurici javljaju pri kraju punjenja akumulatora a prosli put kad sam ga kacio na punjac on i nije bio ispraznjen, prije bi se reklo da je bio dupke pun, pa su mi se mozda zbog toga javljali mjehurici tokom punjenja. Sad cu tu nedoumicu da otklonim prakticnim experimentom, samo da se aku u dovoljnoj mjeri isprazni (necu valjda pretjerati ako ga ispraznim do napona od 11V ?).

Zamijenio sam, umjesto 10K sam stavio 3K3 ali LED ne svijetli. Da li da vratim 10K onako kako je bilo ?

@branko tod, druze na red je dosla LEDara da je natjeramo da prosvijetli !?

Ova ideja sa praznjenjem akumulatora do vrijednosti napona od oko 11V i nije nesto brzo izvodiva. Evo nakon nesto manje od 3 sata praznjenja napon je 12.377V. Ako ovako nastavim ispraznicu ga do sutra ujutro !

Neka stoji 3k3 dok ne prikljucis akumulator.
Akumulator, to jest napon na njemu koji je diktiran serijom zenerki i naponom Ube T1 diktira da li ce strujni izvor-nebitno kojeg ali napona veceg od podesenog
biti prikljucen na akumulator ili nece-kad provedeT1 ako je sve po PS-u iz ispravljaca napon ne moze na akumulator, jedino ako je T3 neispravan,
propusta struju na baze darlington para.
To je najbolje provjeriti kada se izvadi -odlemi ona sotki dioda poslije 3055 tranzistora, punjac ukljucen bez akumulatora i dignes jedan kraj
onog 1k5 otpornika u kolektoru T2, na 470 Oma u bazi 3054 ili BD NPN tranzistora, ne smije biti pada napona-tranzistor T3 ne vodi nikakvu struju.
U ovom slucaju onaj od @branko tod predlozeni otpornik izmedju emitera 3055 i minusa je neophodan da bi se utvrdila struja curenja.
Tih podesenih 2,5 do 4A je u svakom slucaju struja manja od 1/10C i moze izazvati mjehurice-gasifikaciju samo ako se nesto ne ponasa kako valja,
serijski tranzistor(i) ne prekidaju punjenje po dostignutom naponu.-

pOz

Posle cjelodnevnog laganog praznjenja akumulatora dostigao je napon od 12.2V.
Prikljucio sam ga na punjac i - LED je zasvijetlila. Doduse ne punim sjajem ali je zasvijetlila. Aku je u startu povukao 4.4A ali je nakon 8 minuta struja pala na 3.9A. Znam da je ovo samo orjentaciona vrijednost ali moram imati nekakav reper. Tecnost u akumulatoru ne kljuca. Tu i tamo se pojavi poneki mjehuric i to je to. Sad samo da odem do @Zica49 i uzmem osciloskop na revers pa da posmatram kako u stvari radi ova sprava.
Ako jos nesto treba da izmjerim - javite !

Pozdrav, BP

P.S. Na punjacu od svih dijelova se jedino Rsense grije (i to zestoko) !

Disipacija na Rsense jednaka je I kvadrat x Rsense i neka je startna struja 5A a Rsense 0,1Om rezultat je 2,5W. Ako ne uspijes pronaci ili napraviti,
treba ti otpornik 0,1Om/5W-bolje 10W pokusat cu naci da ti posaljem.
Koliki je tacno napon na bulk elkosima, ako je reda 22V onaj otpornik u seriji sa ledarom smanji na 1k, i kad ne vidis da ledara svijetli akumulator
je pun.-
pOz

Emire, imam otpornika za Rsense. Evo sta me iznenadilo; grec je bas kvalitetan i nazivne karakteristike su mu 15A/200V - na 4A grije se kao lud (a postavio sam ga na solidan hladnjak), elektroliti za filtraciju 3X3300uF/35V - i oni se griju ali ne previse (nisam navikao da se bulk elkosi griju jbg.). Da li to ima veze sa rezimom u kome cijeli sklop radi ? Ne vidim drugi razlog !
Sada cu da mu metnem drugi trafo (da ima struje u rezervi). Mogu da kombinujem sa vrijednoscu napona na sekundaru pa stoga sta mi savjetujes, da li da ostavim ovoliki sekundarni napon kao i do sada ili da idem na nekih 18V radi smanjenja disipacije ? Trenutno mi je napon posle greca (na kondovima) 20.22VDC.

Iako je grec od sotki dioda, na svakoj diodi se javlja oko 0,8-1 napona pa sve puta 4 i mozes lako doci do 16W.-
Elektroliti se griju kada ima ESR poraste-vjerovatno su stari. Na mreznim elektrolitima obicno i pise struja koju mogu apsorbovati.-
Ako se tranzistori ne griju, ostavi tako.-
Onaj otpornik od 1k5 sto napaja LED smanji na idealno 910 Oma, ali i 1k ce posluziti pri tih 20-nepunih 21V na bulk elkosima.
Kad se ledara ugasi akumulator je pun.-

pOz

_{[Ovu poruku je menjao emiSAr dana 27.06.2016. u 00:12 GMT+1]}

@emiSAr, evo krenuo sam u resavanje pitanja trafoa (hocu da imam struje u rezervi). Naime nasao sam nekakvu budzu koja na sekundaru ima 13V a motan je bifilarno sa zicom fi=2.8mm. Znaci ima struje ko u bajci. Eh sad, imao sam u planu da razdvojim bifilarne namotaje pa da spojim pocetak jednog sa krajem drugog te u toj kombinaciji dobijam 26VAC sto mi je previse ali namotaji su goli te moge da se prikljucim na bilo koji namotaj racunajuci unatrag od krajnjeg izvoda (nadam se na nisam zakomplikovao ali jednostavno receno mogu izabrati napon po volji). Onda sam onako, cisto probe radi spojio samo jedan od tih bifilarnih namotaja (znaci 13VAC) na grec punjaca i na elektrolitima sam dobio napon od 17.342VDC bez prikljucenog akumulatora. Onda sam prikljucio akumulator i napon je na kondovima pao na 16VDC a na izlazu punjaca sam imao 13.55 i taj napon je rastao kako se struja punjenja smanjivala (sa pocetne 1.99A posle pola sata pala je na 1.46A sa tendencijom daljeg pada uz porast napona). Tecnost u akumulatoru uopste ne oslobadja mjehurice. LEDara u ovom slucaju ne svijetli ali cu kasnije smanjiti vrijednost onog otpornika sto si mi napisao u proslom postu samo mi reci na koju vrijednost u ovom novom slucaju (ili da vratim postavke na prethodne sto se tice napona na sekundaru trafoa ?). Pusticu da se aku puni u ovim novim uslovima pa da vidim dokle ce napon rasti a struja opadati (jasno mi je da su to samo orjentacione vrijednosti).

Evo i mjerenja sa prikljucenim akumulatorom u novim okolnostima:

Uin = 16VDC (na elektrolitima)
UbeT1 = 0.5436V
Uz = 12.8V
U470 = 45mV
URs = 0.3111V
ULed = 1.01V

Na koju vrijednost da smanjim redni otpornik da bih dobio pad napona na LEDari od 2.7V (tada bi valjda trebala da zasvijetli) ?

LEDare su sprave koje se napajaju strujom, a za sirok opseg svjetljenja, od tinjanja do maksimalnog sjaja pad napona na istoj je priblizno
konstantan, kao na zener diodi, otuda i izabrana kao referentni napon za strujni izvor.
U nekom od prethodnih postova zakaciosam tabelu o radnim naponima pojedinih LED (po bojama).
Standardne 5mm imaju radnu struju od 20 mA i tu tvoju treba natjerati na tu struju da bi svjetlila prikljucenjem akumulatora,
kada je struja kroz R sense maksimalna izracunata i kad na Rsense pravi pad napona UF LED- Ube T3 (PNP) tranzistora.

Za takav punjac, u startnoj semi sam postavio da napon na elektrolitima treba biti od 20 do 30V.
Tvoja postavka sa naponom na elektrolitima od priblizno 20,5V je idealna-najmanja disipacija na rednim tranzistorima za ispravan rad
punjaca, da moze na akumulatoru dostici projektovani napon od 14,4V.

najbolja varijanta je da je AC napon na sekundaru trafoa reda 17 do 18V AC, nesto se poveca disipacija na rednom-serijskom tranzistoru,
ali punjac radi u svim uslovima (i tamo gdje je gradska mreza sa oslabljenim naponom.

U zavisnosti od tog napona i kvaliteta upotrijebljenih tranzistora, prvenstveno ulogu igraju naponi saturacije BE i CE kao i strujno
pojacanje istih u datim uslovima. Ono sto izmjeri instrument ili tester ne vazi jer porastom kolektorske struje pojacanje opada
a instrumenti i testeri mjere pojacanje pri kolektorskoj struji od svega 1mA (najcesce) mada ima izuzetaka, proracunaju se otpornici
da kroz LED prolazi 20mA.-

pOz

Postavicu ovde relacije koje je Veselinovic naveo na drugoj stranici teme pa da samo razjasnimo nedoumice koje mene tiste.
Veleli je napisao:

Neka je na katodi LED-a napon U1 (da li to znaci napon izmedju katode i mase ?), na emitoru tranzistora U2 (da li se misli na napon izmedju emitera T3 i mase ?) i na bazi U3 (isto pitanje kao prethodna dva; misli li na napon izmedju baze T3 i mase ?).
Vrijedi:
U1=RI+U2 (da li je RI jacina struje kroz Rsense ?)
U3=U2-Vbe (pretpostavljam da je Vbe napon izmedju beT3)
Kad se malko sredi:
ULed=RI+Vbe

Bez ljutnje sto sam bas ovako detaljisao pitanje ali da ne bude zabune.

Evo mojih mjerenja po specifikaciji Veselog (ako su odgovori na pitanja koja sam postavio u zagradama potvrdna):

U1=14.95V
U2=15.64V
U3=14.93V
UbeT3=0.7
Rs=0.1E
RsI=2.6A
URs=0.26V
ULed=RI+UbeT3

Pa je u nastavku Velesi rekao:"da bi LED sijala mora biti R veliko ili UbeT3 veliko"

Ako nisam negdje pogrijesio, da li su ova mjerenja dovoljna da izracunamo uslove da LED prosvijetli ?

<sub>[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 27.06.2016. u 12:26 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 27.06.2016. u 12:27 GMT+1]</sub>

Posto je igri PNP tranzistor, i iz ovih rezultata da se izvuci zakljucak, ali napone mjeri u odnosu na plus.
Katoda LED ce imati izmedju 1,6 i 1,9 V - naravno negativnog predznaka.
Napon Ube T3 + napon na Rsense (ali samo kad prolazi maksimalna izracunata struja) treba biti jednak naponu na katodi LED da bi ista svjetlila.-

To sa tim naponom nece ici-nema dovoljno naponske razlike da kad provede redni tranzistor kroz akumulator potjera dovoljnu struju.-

Sad racunam bez predznaka radi lakseg razumijevanja.

Neka je pad napona na LED 1,7V
napon Ube neka je okruglo 0,7V
Na R sense mora biti 1V da bi dioda svijetlila. Znaci R sense =1/ trazenu struju.

Struja LED treba uvijek biti 20mA. Kada od napona na elektrolitima odbijemo pad napona na LED i napon saturacije T2 koji je 0,5 do 1V, dobijenu razliku
podijelimo sa 0,02 i dobijemo vrijednost R2 u Omima.
Napon saturacije upotrijebljenog T2 se izvadi iz dijagrama koji su u DS-u za struju 20mA.-

Nadam se da je sada malo razumljivije.-

Znaci, sve zavisi od upotrijebljenih komponenti, a kada se skonta princip rada sve se da maltene napamet izracunati.-

pOz

Posto su kod mene dva izlazna (3055) tranzistora, da li se saturacija racuna samo za jedan ili se sabire za oba tranzistora ?

Sad sam vidio da si napisao T2 !

_{[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 27.06.2016. u 13:24 GMT+1]}

Tranzistori su paralelni, samo za jedan tranzistor bitna je saturacija i kod paralelnih tranzistora uvijek je manja od saturacije jednog
tranzistora kada provodi datu struju-struja se dijeli na tranzistore i svaki provodi polovinu potrebne struje, u DS-u iz dijagrama
se izvadi koliki je pad napona pri datoj struji. Moras traziti DS od proizvodjaca tranzistora koji upotrebljavas, znaju se prilicno
razlikovati od proizvodjaca do proizvodjaca u pojedinim parametrima-u globalu radi se o istom tranzistoru.-

pOz

Za BC550C u DS pise da saturacuja CE pri Ic=10mA iznosi 0.075-0.25V a to bi znacilo da pri Ic=20mA saturacija iznosi 0.15-0.5V ?!

Dobar jutar, kolege i amateri tu li ste li?

Postavio sam novi transformator. Napon na sekundaru je 17.75VAC/20A. Posle greca na kondezatorima je 21.5VDC.
Evo sada mjerenja (ovaj trafo konacno ostaje na ovom mjestu):
(mjereno u odnosu na + greca i elektrolita)

Uin=21.5
Uout=14.444V

URs=380mV
UbT3=0.864V
UeT3=0.353V
UbeT3=0.522V (ne znam zasto mi je ovaj napon pao, bio je okruglo 0.7V)
UkatodaLed=0.985

Znaci krenuo sam od tacke koja se nece mijenjati a to je napon na sekundaru trafoa i napon posle greca na elektrolitima. Ova mjerenja su sa prikljucenim akumulatorom.

<sub>[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 27.06.2016. u 16:05 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 27.06.2016. u 16:06 GMT+1]</sub>

Brankane, dosla je LEDara na red da prosvijetli. Da li je resenje za podizanje struje kroz LED na 20mA da povecam otpornost Rsense.
Stigao si da preuzmes trecu smjenu, Emira sam davio cijeli dan, sad si ti na redu (hihi) !

Jok, Borkane. Posmatrajte to kao dve vezane diode u paraleu.Jedna dioda ti
je LED, a druga spoj eb T3. T3 ima Vbe sat ima 0,7 V, a LED oko 1,7V. Znači
sve dok napon na Rs ne pređe 1 V led neće raditi, jer će sva struja teči kroz
tranzistor. To znači da ti za 2 A Rs mora da bude 0,5 oma.

Taj deo šeme mi nije ni malo logičan. Ne kapiram!

Ubaci još jednu LE diodu na red sa 1,5 Koma pa probaj onda kako će ona da
radi.
Pitanje : "UbeT3=0.522V (ne znam zasto mi je ovaj napon pao, bio je okruglo 0.7V)"
Odgovor : zagrejao se tranzistor. Pecni ga lemilicom pa ćeš da vidiš kako pada.

Nesto ne valja. Ako je napon sekundara 17,75 AC a na elektrolitima pri prikljucenom akumulatoru 21,5V.
malo matematike: 21,5/1,41=15,24, znaci pri datom opterecenju grec "zvakne" ravno 2,5V i to sve pri struji manjoj od 5A.

Sad malo o otporniku serijski sa LED.
Napon na elektrolitima 21,5V-napon LED 1,7V- napon saturacije T2, neka je 0,5V=19,3V : 0,02 (struja LED)=965 Oma
Nece se puno pogrijesiti ako se stave serijski dva od 470 Oma ili samo jedan od 1kOm.-
Struja baze T2 mora biti takva da omoguci 20mA kolektorske struje ili cak i visa da tranzistor otvori skroz, a ogranicenje na 20mA vrsi
ugradjeni otpornik.
Struja kroz R sense mora biti tolika da emiter tranzistora podigne za Uf LED-UbeT3 i samo tada, pri praznom akumulatoru
LED svijetli.
Kako se akumulator puni, impulsi kroz Rsense postaju kraci i LED prividno slabije svijetli dok se ne moze primjetiti svjetljenje kada je i akumulator
pun.-

pOz

Kako se stvaraju impuls. To ne razumem.

Sam akumulator kroz serijske tranzistore dobija napon koji je visi od podesenog i napon mu brzo raste iako je struja limitirana strujnim
izvorom. Kad akumulator dostigne zadati napon, povratnom granom kroz zenetke i T1 gasi izvor struje, kako akumulator jos nije napunjen,
napon mu brzo pada ispod praga provodjenja zenerki i igranka se ponavlja, struja prolazi kroz kolo, napon raste do praga provodjenja i tako
u krug. Nema histerezis i svako gasenje i ukljucenje strujnog izvora izazove male, ali na osciloskopu vidljive oscilacije i sprava radi i kao
desulfator. Kako je stalni napon akumulatora blizi podesenom naponu zenerkama, impulsi kad se ukljucuje strujni izvor postaju sve
kraci i sve rjedji-vidljivo na osciloskopu, a struja je kad god je kolo zatvoreno, jednaka-konstantna ali impulsi rjedji i srednja struja
mjerena ampermetrom sve manja-bas kako treba.-
PWM promjenjljivog trajanja i frekvencije impulsa

pOz

Ulazna otpornost dobrog akumulatora je oko desetak dvadesetak milioma. Sa strujom
punjenja od nekoliko amera maksimalni pik na akumulatioru ne može da bude veći od
50 mV.
Ja punim akumulator sa mojim ispravljačen, podesim mu struju na 3 A i napon na 14 V i nikada
nisam video nikakve oscilacije. Te promene o kojima ti pričaš su moguće samo kada je aku pun
pa proradi povratna sprega za napon. Do te tačke struja punjenja bi trebala da bude uglavnom
konstantna i ceo sklop radi u linearnom stabilnom režimu.!
Znači to impulsno punjene je moguće samo kada napon akunlatora bude veći od 14,4 V, a to
znači kada je nagurana struja u njega do vrha.

To što ti objašnjavaš verovatno da je bilo moguće sa prvom varijantom šeme, ali nikako zbog
karakteristika akumulatora, već zbog onog nedovoljno definisanog kolena zener dioda.

U medjunevremenu ja sam promijenio T1, T2 i T3. Umjesto BC550C sam stavio dva komada 2SC1735 a umjesto 2N4033 sam stavio 2SA850. Situacija je po pitanju LE diode ista - ne svijetli. UbeT3 i dalje ne prelazi 0.5V (kod ukljucenja punjaca i kad aku povuce 4A tada je UbeT3=0.7V i onda opada kako opada i struja punjenja). Onaj kondezator (tantal) u bazi T1 prilikom zamjene tranzistora zaboravio sam da ga zalemim i u momentu je napon na aku dostigao 14.45V i dalje nastavio rasti te sam na vrijeme skuzio i kad sam zalemio tantal napon je ponovo krenuo sa nekih 13.8V i polako poceo da raste.
Toliko od mene. kad odlucite da li nastavljamo dalje ili se vracamo izvornoj shemi (prije nego predjemo na shemu sa TL431) javite. Ja sam bas zapeo da ovaj punjac dovedem do radnog rezima !

Bilo koja kombinacija koja ce dovesti do svjetla na LED sa moje strane ce biti momentalno implementirana !

Upravo tako, "nakljukan" akumulator izaziva takvu pojavu na kraju punjenja i tada LED prestaje vidljivo svjetliti sto je znak da je akumulator napunjen.
Prazan akumulator, struja podesena sa Rsense i vozi misko. akumulator na kraju punjenja izaziva opisane pojave.-

pOz

Boro,
probaj dvije stvari:
1. uzmi vise LED crvenih ( najmanji napon ) i probaj naci onu sa najmanjim naponom pri konstantnoj struji ( recimo 15mA)
2. Probaj vjestacki dici napon UbeT3 tako sto ces u bazu T3 staviti jednu ili dvije diode 1n4xxx.

Ubacio sam Branko ali - nista. Evo sad mjerim LED (po savjetu Veselinovica) koje imam pa cu postaviti fotke a vi mi recite koju (koje) da odaberem. Pokusacu i ubaciti diodu ili dvije u bazu T3 !

Evo sta sam odabrao i izmjerio (sve ostale su 1.7-1.9V):




Ova u sredini sto ne pise struja je isto 310 mikroampera.
Jos jedan savjet ako moze; budem li stavljao diodu ili dvije u bazu T3, koje da stavim od ove tri vrste koje sam probrao:
BA103 (Uf=763mV, 11pF); BA159 (Uf=638mV, 8pF) ili 1N no name (673mV, 1pF) ?

Kako ništa, ne svetli? Na red sa otporom 1,5 k.

Branko nisam te dobro razumio, do mene je, ja sam vezao jos jednu LED u seriju sa ovom postojecom, nisam skonto da je trebam zalemiti izmenju kolektora T2 i otpornika 1K5 (zamijenio sam ga sa 1K), evo sad cu to uraditi, cas posla !
Izvini jos jedanput !

P.S. da ne bude zabune, da li da je vezem izmedju kolektora T2 i 1K5 (kako sam gore naveo) ili baze T3 i 1K5 ?

Jes!!!!!
Probaj sa i bez opterećenja.

Bez opterecenja ne svijetli ni jedna LED ali kad prikopcam aku zasvijetle obe i kako struja odmah padne ispod 4.5A (jer je aku dupke pun) i odmah se ugase !

Meri napon na klemama, a posle zakači sijalice pa ga isprazni
i opet puni Jovo nanovo.

Da li se gase istovremeno i koja se prva ugasi? Koliki je Rs?

Prvo se ugasi ova "nova" koja je spojena izmedju kolektora T2 i 1K5 !
Rsense 330mV i opada do 220mV
Napon na klemema 15.2V (!)

Pardon, samo jos malo da ga ispraznim pa da informacija o tome koja se LED prva ugasi bude valjana !

Pazi ovu situaciju:
-znaci provjereno - gasi se prvo ova LED koja je naknadno ugradjena izmedju kolektora T2 i 1K5
-LED se gase kod struje od 3.8A i URsense 0.656V (dok LED svijetle URsense iznosi 0.959V)
-LED se gase trepcuci - bas onako kako je Emir naveo, znaci impulsi su prisutni 100%
-produzim trajanje svijetljenja LED tako sto na aku dodam i one sijalice ali onda iz punjaca vucem preko 6A pa se Rsense dimuljka
-napon na klemema 13.8V i brzo dostize vrijednost od 14.575 i blago dalje raste !

Zelio bih da ogranicim struju punjenja ma max 3A. Da li da to uradim povecanjem otpornosti Rsense ?

_{[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 28.06.2016. u 12:13 GMT+1]}

@Veselinovic zemo, reci mi koje diode od ovih koje sam naveo da ubacim u bazu T3. Okacio sam i fotke (na prethodnoj stranici) od izmjerenih LEDara koje sam probrao iz fijoka ?!

To je vrlo čudno da se ugasi jedna led a druga ostaje, jer kroz T2 teče struja
pobude. Molim te, turi 2-3 koma u paralelu sa original LED pa probaj.

Ne ostaje ni ova druga dugo upaljena, ugasi se sekundu dvije nakon prve !
Jel da ostavim obe LED zalemlljene a da ovoj sto je po shemi dodam jos dva tri komada ?

da, ova nova ne utiče na rad

Evo sada ova "nova" svijetli bez opterecenja (dodao sam dva komada paralelno onoj "staroj"),

I ova nova sto je zasjala na prazno u stvari zasvijetli kad punjac (i sa i bez opterecenja)iskljucim iz uticnice.
Pod opterecenjem rade sve LEDare ali se ponasaju kao i one dvije prethodne, znaci gase se na 3.8A i to na 3.9A pocnu da trepcu (otprilike 2 treptaja u sekundi) pa onda sve slabije da bi nakon 5-6 takvih treptaja ponovo zasijale punim sjajem, struja ponovo dostigne 5A (valjda naponski komparator ukljuci ponovo strujni izvor) i ponovo na 3.9A trepcu 5-6 puta i tad struja pada ispod 3.8A i vise se ne pale. Na kraju kao sto sam vec rekao zasvijetli ova u kolektoru T2 i to kad punjac istekam iz uticnice.
I jos nesto; kad prikopcam ove dvije koje si ti rekao, onda se gase na 4.1A i skoro uposte ne trepcu !

Kako ti hoćeš da to radi i koliki ti je sens otpor. povećaj ga malo da opadne struja.

Rsense mi je 0.1E
Zelio bih da struja bude max 3A, ali tada nece nikako paliti LED

Pa ubaci rsens da bude 3 A. Paliće se ova nova dioda.
Nego, uzmi, molim te, i kratko spoji onu rednu diodu na
izlazu kako će onda da rada.

Za probu sam ubacio 2x0.68E5W i za Rsense dobio 0.34/10W.
Obe LED su zasvijetlile.
URsense=1.1444V a struja punjenja 179 i blago raste (!), napon na klemama 13.112 i blago raste.
Cekam da vidim da li ce se i kad ugasiti LEDare !
Kratkospajao sam izlaznu diodu i nije se dogodilo nista, nikakva promjena u radu punjaca !
Evo struja je narasla na 1.88A.
Utkud sad da struja raste ?
Pusticu da vidim razvoj situacije.

Greju se tranzistori, opada Ube.
Izlazna dioda bi trebala da ima uticaja kada je pun aku.

Kakav je to strujni izvor kad se struja menja. Sens otpornici su u negativnoj povratnoj sprezi i sluze za stabilnost struje bez obzira na opterecenje i napon, naravno u projektovanom okviru.

Malo se igramo, ako pogledaš tamo negde na prvoj ili drugoj strani
imaš mišljenje o ozbiljnosti sklopa. Bora voli da se igra i uči ...

Upravo tako Branko !
Samo nikako da ovo finisiram(o) !
Evo sad sam stavio Rs=0.22E i samo jednu LED (onu po shemi) i LEDara se ugasi na oko 14.2V ali punjac i dalje puni akumulator (napon na aku raste i pojavi se po koji mjehuic, po tome sam zakljucio da ga i dalje puni) !
Kad prestane teci struja kroz LED trebalo bi da strujni izvor prestane sa radom, jel tako ?

Borkane, tako je. Hajde daj mi jedan dan da nacrtam nešto.
Moram danas da idem na zvonik da probam zvonce.

Punjac finisiran. Radi odlicno. LED se gasi na 14.511VDC i onda punjac prelazi u rezim dopunjavanja. Kad donesem osciloskop prikazacu i oblik i velicinu napona na izlazu. Ako neko bude zainteresovan za gradnju neka se oglasi ovde na temi i imace pomoc.
Evo kako konacno izgleda:







Pozdrav, BP

_{[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 30.06.2016. u 11:01 GMT+1]}

Eventualnim graditeljima ovog punjaca ostao sam duzan konacnu shemu po kojoj sam ja napravio uredjaj.
Da napomenem da je to kombinacija izvorne (@emiSAr) i modifikovane sheme (@branko tod):

Samo da prilozim kako to radim godinama i nemam nikakvih problema sa komponentama.

Dragane, hvala za shemu !
Jedna ispravka, u stvari dodatak na "moju" prethodnu shemu; naime zaboravio sam ucrtati otpornik 330E/5W izmedju emitera T5 i mase, dakle ovako:

@emiSAr & @brankotod Mozda je vrijeme da isprobamo kako radi spravica koju je Branko prilozio nekoliko postova ranije ?!
Ako je ekipa raspolozena ja sam spreman sa lemilicom, pertinax-om i voljom.

Evo je shema (pocetna) pa samo da ne bude zabune u startu, oznacite izvode na FET-u, definisite napon na sekundaru prije greca, diode u udvostrucivacu napona pretpostavljam da mogu 1N400x i ako nije problem da malo objasnite kako radi ovaj sklop (ukratko...), kako da izvedemo indikaciju napunjenosti i - to bi bilo to (bar za pocetak) !

A gde se kaci accu? Na sors feta?

Ako je tako, onda zamisliti sta se desava sa TL431 ako se zakaci accu a sprava nije ukljucena, ili nestane struje u mrezi.

To je principijelna sema low drop stabilizatora. Za sam punjac prema izlazu treba staviti zbog takvih slucajeva diodu, a razdjelnik napona sa akumulatora odredjuje
da li ce i kada TL431 provesti-samo napon od 2,495. priblizno 2,5V uzrokuje provodjenje TL431 i zatvaranje feta, napon izmedju G i S pada ispod praga vodjenja.-

pOz

Znaci, snazna dioda direktno polarisana u krugu sors-a ?
Da li bi jedna LED u kolu gate-a mogla da bude indikacija napunjenosti akumulatora (da zasvijetli kad TL431 provede i zatvori FET) ?

Treba implementirati jos ogranicenje struje, sense otpornik u sorsu i LED kad provede TL431-prije gejta tranzistora u seriji sa onim otpornikom sto napaja gejt.-

pOz

Vjerovatno ce se javiti i @brankotod sa predlogom oko ogranicavanja struje (i opisom rada kola, ipak shema je njegova...) ?!

Zato nista ne crtam na tu temu. Danas ispracam familiju pa probam nacrtati za punkt masinu.-

pOz

Ako se pojavi neki napon na tacki sorsa, sta sprecava neograniceni protok struje kroz zenerku 6v8(anoda katoda) u pravcu tl431..?

Zato i pomenuh diodu u kolu sorsa prema akumulatoru. Inace dok CP na TL431 ne dobije svojih 2,495V i bar 50uA struje, sve do 36V na katodi TL kola nece
izazvati provodjenje istog- a taj napon dobija na CP samo kod punog akumulatora-cca 14,5V.-

pOz

Nema nam Branka, da li je uspjesno priveo kraju operaciju "zvono" ?!
U medjuvremenu da jos razmotrimo ogranicenje struje i Rsense ?!

Dobar večer, elektronski elektroničari. Juče smo sklopili jedan stub za povlačenje zvona.
Mehanika je super ispala. Danas sam zasadio sa novonapravljenom vakumskom sadilicom
41 pladanj italijanskog krupnolisnog bosiljka - oko 6500 semenkica. Sada idem da gledim
tekmu, a sutra postavljam šemu. Pozdrav.

Povratak dzedaja ili sto bi ovde kod mene rekli - tiovra se dajdza !

Može li neko objašnjenje, pošto ne kapiram šta se to dešava sa TL431
ako se zakaci accu, a sprava nije ukljucena, ili nestane struje u mrezi?

Vec je napisano..napon veci od par V koji se na toj tacki pojavi, bez ogranicenja prolazi kroz zenerku u diodnom smeru i spaljuje TL431...
Prosto izbaciti zenerku drain-sors..

Gde veći napon, koja struja? Gde napisano?

Ja sam testirao ovakvu shemu sa regulacijom od 0-30V do 8A

Ja sam napravio stabizator koji je sa trafoom od 18 V ostajao miran i stabilan čak i pri 19 V dc.

Magnat, dobra ti je regulacija struje sa prednaponom na bazi.
Verovatno da bi sklop radio dobro i bez OP07

Da razjasnim problem priključenog akumulatora: kada se puni akumulator obično je
napon na izlazu punjača 14,1 do 14,4 V. Da bi se to dobilo sa programiranim shunt
regulatorom TL431 treba ostvariti delitelj napona na referentnom pinu prema formuli
Vout = (1 + R1/R2)Vref

Kako je Vref 2,5 V, onda formula glasi Vout = (1 + R1/R2)2,5 V .

Iz toga proizlazi da odnos tih otpora treba da bude oko 4,7. Znači ako je napon na Ref
ulazu 2,5 V kroz izlazni shunt tranzistor počinje da teče struja koja može biti praktično
neograničena.



Ako analiziramo slučaj kada je priključen akumulator i ako je napunjen 100% dolazimo
da će i na akumulatoru biti tih 14,2 V. Ako dođe do nestanka napajanja napon na klemama
istog trenutka pada 13 do 13,2 V. Uvođenjem tog napona u formulu sa postojećim odnosom
razdelnika napona dobijamo da napon na referentnom pinu iznosi oko 2,3 V. U podatcima
za TL431 dobijamo da je shunt struja max 250uA.



Stvarno ne treba napomenuti da se potpuno isto dešava kada se priključi akumulator na
ugašen ispravljač.

Prema tome, nema nikakvog kratkog spoja kroz TL431 !


_{[Ovu poruku je menjao branko tod dana 11.07.2016. u 19:24 GMT+1]}

Do nekih 14.5V (13.8V podesenih na TL431 + 0.7V inverzni zaporni napon zenerke) tecice minimalna struja u nA, kao sa zadnjeg grafikona ispod Imin tacke.
Na 15V i preko bi vec teklo stotine mA dok ne crke jer nema ogranicenja struje iz tog pravca ...

Imin tacka u grafikonu je prakticno vrednost BIAS struje, tek kada predjemo tu tacku dobijamo "normalno" ponasanje tog pojacavaca greske, ispod te vrednosti struje se ne praktikuje koriscenje zbog velike nelinearnosti.

Sad da li ce se tu pojaviti napon veci od 15V treba razmisliti ... vrlo je blizu granica izmedju "radi" i "mrtav" ...

Pričamo o tome da li običan akumulator od brm brm ubija ili ne TL431 u onakvoj šemici.
Ozbiljniji punjač treba da ima razne neke zaštite da bi sve to radilo pouzdano i dobro
u radosti i veselju dugo vremena.

@branko tod u svakom slucaju bilo bi zanimljivo za pokusati da po onoj tvojoj, kako ti kazes semici, napravimo ozbiljan punjac sa constant curent i indikacijom napunjenosti.

Macola je vec davno okacio shemu svog neunistivog punjaca i to je kraj ali treba nesto i napaviti "od pocetka", bar se ja zato i bavim elektronikom kao hobijem.

Ostali smo duzni jedno pojasnjenje pa stoga molim kolegu @emiSAr po cijoj shemi sam mapravio ovaj odlicni punjac da objasni situaciju oko upotrebe T3 transistora u shemi oznacenog kao PNP - BFJ64 a u DS pise da je to NPN transistor ?

Evo linka do DS-a RIZ tranzistora, nije besplatan, ali i evo snimak dijela stranice odakle se vidi da je BFJ64 PNP tranzistor.-
http://www.ecadata.de/ddv/mysu...rst&CORDER=TEXT&DESC=0

Negdje u temi je detaljno objasnjeno kako sprava radi, da se ne ponavljam.
Kolega Dragan (@magnat) u istoj temi postavio svoju semu zasnovanu na istom principu-povratne veze kroz zener diodu koja bolje radi-kad ugasi
diodu prestaje punjenje. Moja sprava nastala mnogo davno...
pOz

Hvala Emire, ja sam pvoj punjac napravio i radi fenomenalno.
Pozdrav, BP