[ Nedeljko @ 01.07.2016. 14:19 ] @
Po prvi put u istoriji Linux-a, prema www.netmarketshare.com, udeo Linux-a na desktopu je iznad 2%. Tačnije, iznosi 2.02%.

[Ovu poruku je menjao flighter_022 dana 02.04.2024. u 11:05 GMT+1]
[ scoolptor @ 01.07.2016. 14:29 ] @
Ne moze brze, jurimo 30.
[ SlobaBgd @ 01.07.2016. 14:43 ] @
E pa čestitamo!
Sledeće godine u ovo vreme biće 2,03%
[ Nedeljko @ 01.07.2016. 15:07 ] @
Možda je ovo zbog steam-a. Poenta je da ako se pređe neka kritična granica, proizvođači softvera i hardvera neće više moći da ga ignorišu, odnosno da će onda stići do udela koji zaslužuje, koji god da je taj udeo koji zaslužuje.

Po mojim iskustvima, mislim da je GNU/Linux vrlo user friendly sistem (zgodniji od windows-a) i da mu je slabija softverska podrška zapravo bila glavni nedostatak.

Ima li neko informacije o stanju na tržištu konzola?
[ bachi @ 01.07.2016. 17:46 ] @
Hahahah, 2040. će doći do čitavih 3%.
[ scoolptor @ 01.07.2016. 17:52 ] @
Nece, samo 2% korisnika su mazohisti.
[ Nedeljko @ 01.07.2016. 20:47 ] @
Reče onaj ko se malopre javio sa fedore.
[ calexx @ 01.07.2016. 21:01 ] @
Pa dobro, ne može da se brzo promeni broj onih koji umeju da rade sa raznim operativnim sistemima, 90% onih koji koriste windows su od onih kojima komšijin mali instalira i održava sve najbolje igrice na svetu i zašto bi nešto učili. Ako i jedan bačilo nije uspeo da se snađe, onda znači da linux mora malo da bude lakši i da ne traži baš mnogo razmišljanja.

Desetak godina sam se trudio da pređem na linux i nisam uspeo, onda se on promenio i postao upotrebljiviji za po kući i danas windows koristim samo da proverim ima li neki apdejt. Pa jedva čekam da se vratim na normalan OS.
[ bachi @ 01.07.2016. 21:18 ] @
Ja sam uspeo da se snađem, samo nisam toliki mazohista niti želim da za svaku stvar gubim sate i dane, jednostavno nemam taj luksuz, omatorilo se, posao, žena, dete...
[ scoolptor @ 01.07.2016. 21:49 ] @
Citat:
Nedeljko:
Reče onaj ko se malopre javio sa fedore.

...sa posla...
[ djoka_l @ 01.07.2016. 22:28 ] @
A kako se računaju ljudi, kao ja, koji na svom Windowsu 10 imaju 3 virtuelne Linux mašine?

Znate onu - Windows Explorer je alat za download Chroma. Tako je i meni Win alat za pokretanje supervisora za virtualke...
[ scoolptor @ 01.07.2016. 22:33 ] @
Virtuelni mazohisti.
[ Nedeljko @ 01.07.2016. 22:54 ] @
Citat:
scoolptor: ...sa posla...

Još bolje! Na windows-u se lupeta po forumima, a na Linux-u uzimaju pare.
[ gilopile @ 01.07.2016. 23:06 ] @
Ne razumem, zasto covek lupeta?
Stvar izbora ko ce sta da koristi.
Recimo, meni je i dalje primarni OS XP. Kada ne bude vise mogao da ispunjava moje zahteve, trazicu alternativu, a potpuno mi je nebitno koji ce OS da bude.
[ Nedeljko @ 01.07.2016. 23:32 ] @
Citat:
bachi: Ja sam uspeo da se snađem, samo nisam toliki mazohista niti želim da za svaku stvar gubim sate i dane, jednostavno nemam taj luksuz, omatorilo se, posao, žena, dete...

Po ovome nisi baš uspeo da se snađeš.

Kad mi je skoro trebao libgmp, na Windows-u sam morao da ga kompajliram iz sorsa (i da pogodim parametre pod kojima uspeva kompajliranje) i da ga instaliram ručno, a na Linux-u otišao u upravljač paketima i na klik instaliram. Isto važi za boost.

Za enkripciju celog hard diska i/ili korisničkog direktorijuma na Linux-u samo štikliram tokom instalacije šta hoću, a na Windows-u moraš ili da imaš skupo buissines izdanje ili da kupuješ ne znam šta kao što je McAffe.

Za pravljenje iso fajla u koji bih upisao neke svoje fajlove i foldere na Linux-u imaš k3b koji radi sve živo. Na Windows-u od besplatnih alata imaš one koji ne rade i one koji ti traže lične podatke. Naravno, sad će neko da kaže "koristi program X", samo što ja ne znam da rešim tu jednačinu po X, a ni Google mi nije mnogo pomogao u rešavanju.

Trebao mi je spelling checker za srpski jezik za TexStudio. Na Windows-u tražim rečnik po netu ili ga nalazim u LibreOffice paketu, pa podešavam TexStudio da ga koristi. Na Linux-u odem u upravljač paketima i na klik instaliram hspell-sr i odmah ga koriste svi programi koji imaju spelling check.

Stalno ispada da je Linux lakše koristiti. Koherentna celina od velikog broja paketa koji se odlično međusobno uklapaju i kombinuju.
[ Nedeljko @ 01.07.2016. 23:35 ] @
Citat:
gilopile: Ne razumem, zasto covek lupeta?

Lupeta, upravo zato što ne razume ovo:
Citat:
gilopile: Stvar izbora ko ce sta da koristi.

Sistem koji je čak dominantan u nekim segmentima i popularan kod određenih profesionalnih profila naziva mazohističkim.
[ Aleksandar Đokić @ 02.07.2016. 00:56 ] @
Ne razumem sto je toliko bitno da obicni korisnici koriste Linux. Neka koriste sta god hoce, sve dok ne moram na serveru da podesavam IIS :).
[ scoolptor @ 02.07.2016. 04:47 ] @
@Nedeljko
izlgeda da ti logika nije jedna od jacih strana.
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 05:35 ] @
Ali je zato tebi logika jaka strana. Shvatanje logike ti je pljuvačina bez obrazloženja. Živo me zanima šta si postigao, kada tih 2% ljudi zoveš mazohistima (a za neke od njih znam i šta znaju i šta su do sad postigli).
Citat:
Aleksandar Đokić: Ne razumem sto je toliko bitno da obicni korisnici koriste Linux. Neka koriste sta god hoce, sve dok ne moram na serveru da podesavam IIS :).

Ko je rekao da je bitno da korisnici X koriste Y?
[ scoolptor @ 02.07.2016. 06:41 ] @
Kakvo obrazlozenje moze da uvazi jedan zealot, koji ignorise misljenje 98% korisnika, da Linuks nije dovoljno dobar desktop OS?

[Ovu poruku je menjao flighter_022 dana 02.04.2024. u 12:14 GMT+1]
[ SlobaBgd @ 02.07.2016. 07:08 ] @
Je li, Nedeljko, je l' po toj logici da ljudi treba da koriste profesionalni OS (tu valjda misliš na Linux na serverima) možemo da kažemo da vozači treba da voze Caterpillar jer je to superiorno vozilo za profesionalne putare i rudare?
I koji će ti klinac spelling checker za srpski? I zašto misliš da je nedostatak Windowsa to što ne možeš da instaliraš direktno libgmp? Zašto autori nisu napravili verziju za Windows?
[ calexx @ 02.07.2016. 07:38 ] @
Ja sam bar godinu dana koristio Linux kao alt OS i samo ga povremeno ali uporno startovao da naučim kako se i šta radi. Posle toga sam okrenuo priču, Linux je postao primarni a po potrebi sam otvarao Pendžere da uradim nešto što nisam umeo na Linuxu. Usput sam učio kako da to odradim i provaljivao dalje detalje koje nisam znao ali je lakše kada je to na primarnom OS-u. Nisam žurio, radio sam lagano i strpljivo.

Valjda su svi korisnici Windowsa svoj OS provaljivali i učili godinama i onda iskustvo sa nepoznatim i relativno drugačijim Linuxom smatraju mazohizmom. Meni je danas drugačije, muka me hvata kad moram da instaliram neki Windows jer znam da će to em da potraje em moram da tražim ili već imam gomilu programa koje instaliram posle svega. A za linux imam kratak txt fajl sa spiskom programa koje ću da dodam, ako to ne uradim već tokom instalacije. Na arčiju sve posle odradim ili paket menadžerom ili kratkom komandom (ima li lakšeg načina da instaliram chrome nego da otkucam yaourt -S google-chrome?) dok za Ubuntu bazirane moram ipak da odradim par operacija pre toga.

Moram da se ogradim od prideva mazohisti jer sam i ja to koristio ali sam skoro siguran da je to možda i bilo realno pre 5-6 godina i pre toga a onda je Linux, kao što sam i očekivao, promenio neke pristupe i od tada skoro sve može da se odradi mnogo lakše i bez mnogo konzole koja nekome smeta.

Kako god, meni se sviđa što se broj korisnika ne povećava previše jer se time ne povećava i opasnost da se neki ludaci namerače na njega i upropaste ga.
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 07:40 ] @
@skoolptor

To nije mišljenje 98% korisnika. Njihovo mišljenje je da za njihove potrebe postoje bolja desktop rešenja, a ti si zilot paušalac.

@SlobaBgd

To što si napisao nije moja logika. Ne znam odakle ti to, ni čija je, možda skoolptor-ova.

Što se libgmp-a tiče, isto možeš reći i za AutoCAD, PhotoShop i druge programe da njihov nedostatak na Linux-u nije nedostatak Linux-a. Zašto se autori nisu potrudili da naprave Linux verziju?

Eto, nisu i to je njihova stvar, a glavne karakteristike OS-a su upravo hardverska i softverska podrška. Upravo je to razlog zašto je Windows trenutno najbolje desktop rešenje u većini slučajeva.

Kao što nedostatak važnih kvalitetnih programa kao što su dva pomenuta jeste nedostatak Linux-a, tako je i nemogućnost direktne instalacije libgmp-a nedostatak Windows-a jer se na kraju sve gleda iz perspektive korisnika šta on sa time može da radi i kako.

Ako se to promeni, promeniće se i tržišni udeo OS-eva na desktop-u.

A što se tiče spelling checker-a za srpski, to ne vredi ozbiljno komentarisati. Treba da odgovorim kontrapitanjem "a šta će ti X, Y, Z..." (gde su X, Y, Z... nešto što za Windows ima, a za Linux nema). Imalo bi smisla pitanje šta će ti program X, kad imaš Y slične namene, pri čemu je Y bolji/jednostavniji/jeftiniji, a ne šta će mi neka funkcionalnost. Eto, treba mi da ispravim greške u tekstovima na srpskom. Ja nikoga ne pitam šta će mu neka funkcionalnost. Ako on smatra da mu treba, onda mu treba.
[ scoolptor @ 02.07.2016. 07:47 ] @
It takes one to know one.
[ Panta_ @ 02.07.2016. 08:45 ] @
[ scoolptor @ 02.07.2016. 08:54 ] @
[ nkrgovic @ 02.07.2016. 09:28 ] @
Deo koji ja ne razumem je:

Ja sam pre par godina presao sa Linux-a na Mac OS na desktopu. Razlozi:

1) Ima bash, ima sve komande koje mi trebaju
2) Ne moram da podesavam X, kompajliram drajvere i sl.
3) Power Management RADI. Zatvorim laptop, otvorim ga, sve radi kako je bilo. Ukljucim monitor u zatvoren laptop, pipnem wireless tastaturu, eto me radim kao na desktopu.

Da znam, vecina toga radi sad i na Linux-u, verovatno. S'druge strane, skoro sam si kupio jedan Win 10, radi u VirtualBox-u. Prijavio sam se za developer preview, imam bash za Win 10 (ima ceo ubuntu, prepakovan, kaci se na POSIX podsistem Win kernela).

I sta sad. Gde god da sednem, Win 10, Mac OS ili Linux, ja imam sve sto mi treba. Imam shell, imam ssh, imam awk/grep/sed, bash sa petljama, komandnu liniju, terminal emulator. Meni vise nista ne treba, sem browsera, koji opet imam svuda. Sad racunar biram na osnovu integracije, kvaliteta hardvera i powermanagemnta, pa bi verovatno opet izabrao Mac, ali da mi neko pokloni npr. Asus Zenbook, bilo Linux bilo Windows, ne bi imao problem.

Koji je konacni cilj prelaska na Linux desktop? Sta ja, danas, imam da dobijem? Pri tom, imam skoro 20 godina iskustva sa Linux-om (Slackware 3.0, mrzi me da guglam, ali ima 20)..... Sve dok hocu normalan hardver to znaci Intel, a to znaci da imam Intel AMT na ploci, nema nista od F/OSS-a. Da prelazim na Arm?

Da se razumemo, za server Mac OS ima smisla u JAKO ogranicenom broju slucajeva, a Windows u nesto vecem - ali Linux je ono sto bi ja stavio na server u 99% slucajeva, to nije tema rasprave..... (OK, mozda i Solaris :) ).
[ calexx @ 02.07.2016. 10:50 ] @
Problem može da bude u par programa ili opcija u nekom koje ne rade na jednom ili drugom. Rešenje je ili da nađeš alternativu tim programima (što često dovede do pronalaska mnogo boljeg programa od onog na koji smo navikli) ili da odustaneš i vratiš se onom OS-u koji ti odgovara. Ti si našao u svim varijantama ono što koristiš, verovatno ti ne nedostaje neki program kojeg ima samo na jednom od njih pa si rešio problem. Ja sam našao alternative (uglavnom bolje) onim programima na koje sam navikao, u nekim slučajevima sam prešao na malo slabiji program, što ne mora da znači ništa i u 1% restartujem windows da odradim nešto. Ko nema strpljenja i volje, a usput tera inat, nikad neće da promeni.

A da nije Mac OS u kombinaciji (tu valjda i cena igra neku ulogu) šta bi onda koristio?
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 10:53 ] @
Koje bre podešavanje X-a, kompajliranje drajvera? Otkad to ne radi power management? To što si bio na Slackware-u je bio tvoj lični izbor. Ja i dan-danas ne razumem zašto bi neko koristio tu distribuciju.

Da, na sleku si morao u neki konfiguracioni fajl da upisuješ nešto da bi radio točkić na mišu, pa /etc/fstab za particije i ko zna šta još, ali to je lični izbor.

Otkad to FOSS ne radi na intelu?

A taj "ubuntu" u windows-u 10 je samo podrška za pokretanje programa, videćemo kakva. Perverzija od Linux-a bez prednosti Linux-a.

1. Windows 10 je sa svojom polisom privatnosti neupotrebljiv za ozbiljne stvari i to integrisani bash ne menja.
2. Nema izbora raznih okruženja i ostalog.
3. Nema jednostavnosti upotrebe kao na pravom Linux-u.
[ bachi @ 02.07.2016. 10:54 ] @
Citat:
Nedeljko:Kad mi je skoro trebao libgmp, na Windows-u sam morao da ga kompajliram iz sorsa (i da pogodim parametre pod kojima uspeva kompajliranje) i da ga instaliram ručno, a na Linux-u otišao u upravljač paketima i na klik instaliram. Isto važi za boost.

libgmp? Na stranu šugavog imena, ko to još koristi sem tebe i kruga uskog broja ljudi i zašto autori nisu iskompajlirali program za Windows? Koliki mazohista od programera treba da budeš te da praviš proizvod koji može da se koristi na 2% desktop računara?

Citat:
Za enkripciju celog hard diska i/ili korisničkog direktorijuma na Linux-u samo štikliram tokom instalacije šta hoću, a na Windows-u moraš ili da imaš skupo buissines izdanje ili da kupuješ ne znam šta kao što je McAffe.

Bitlocker za pro i ent verziju, truecrypt/veracrypt. I opet, ko još sem poslovnih/profesionalnih korisnika kriptuje hard diskove na kome je OS?

Citat:
Za pravljenje iso fajla u koji bih upisao neke svoje fajlove i foldere na Linux-u imaš k3b koji radi sve živo. Na Windows-u od besplatnih alata imaš one koji ne rade i one koji ti traže lične podatke. Naravno, sad će neko da kaže "koristi program X", samo što ja ne znam da rešim tu jednačinu po X, a ni Google mi nije mnogo pomogao u rešavanju.

Pa i na Linuxu koristiš program X, zove se k3b (opet, o šugavog li imena), a ako hoćeš bez njega, onda naravno kucaš kilometarsku kobaju. Slažem se da debilan Windows sve do Windowsa 8 nije imao nativnu podršku za mount i rezanje na disk .iso fajlova, ali su od Windowsa 8 to konačno dodali. Za ripovanje diskova u .iso i pravljenje sopstvenih .iso kompilacija imaš gomilu alata, lično preferiram CDBurnerXP i da, dolazi sa adware koji se ne štiklira tokom instalacija, ali na njihovom sajtu postoji i instaler bez adwarea - https://download.cdburnerxp.se...p_setup_4.5.7.6229_minimal.exe

Citat:
Stalno ispada da je Linux lakše koristiti. Koherentna celina od velikog broja paketa koji se odlično međusobno uklapaju i kombinuju.

Jok, stalno ispada da je tebi lakše Linux koristiti i to zaista poštujem, ali velikoj većini ljudi ipak nije i otuda ~2% korisnika.


Citat:
calexx:
Ja sam bar godinu dana koristio Linux kao alt OS i samo ga povremeno ali uporno startovao da naučim kako se i šta radi. Posle toga sam okrenuo priču, Linux je postao primarni a po potrebi sam otvarao Pendžere da uradim nešto što nisam umeo na Linuxu. Usput sam učio kako da to odradim i provaljivao dalje detalje koje nisam znao ali je lakše kada je to na primarnom OS-u. Nisam žurio, radio sam lagano i strpljivo.


U prevodu, "izgubio sam par godina života dok nisam naučio deo tajni Linuxa". E pa, kako smo već odavno ustanovili da imaš viška slobodnog vremena, to je sasvim u redu, ali ja za sada nemam taj lukzus, imao sam ga do tamo neke 19. godine života, odavno više nemam.

Dakle, treba mi OS koji će da mi omogući da što brže obavljam svoj posao i koji neće da me zrači (na primer zato i hejtujem toliko Windows 10, jer em zrači, em je nepouzdan), ne treba mi OS koji će da me za svaku sitnicu terati da čitam dokumentaciju koja je mahom zastarela, da jurim raznorazne forume sa tim temama ali pod znakom pitanja da li se to rešenje primenjuje baš na moju distribuciju, kernel taj i taj, xorg taj i taj i ne znam ni ja šta, jer ako se ne primenjuje, e onda postoji šansa da ćeš oboriti sistem.

I na kraju, nemam nameru da ostanem preko noći bez svog OSa jer se updateovao, a u međuvremenu je Linusu dunulo da nešto "čačne" u Kernelu i na taj način izazove kaskadni pad nečega što trči iznad tog kernela, a najčešće su to vlasnički drajveri.

Dakle, u desktop okruženju Linux nije pouzdan, oduzima mnogo vremena, mnogo je fragmentisan. Meni to ne treba u životu.

A sudeći po onom liku na ovom forumu što se ušao u web admin vode, takvih problema ima i u profesionalnom svetu, jer update X ispravi nešto, ali napravi 5 dodatnih problema, te sajtovi prestanu da šljakaju ili se jave neki drugi problemi.

Windows = konzistentnost, Linux = nek ti je Bog u pomoći ako nešto prestane preko noći da radi.

Konzistentnost - https://www.youtube.com/watch?v=8WP7AkJo3OE

[Ovu poruku je menjao bachi dana 02.07.2016. u 12:14 GMT+1]
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 11:14 ] @
GNU Multiple Precision koristi vodeći program za simboličku matematiku. Zove se Mathematica, a proizvodi ga Wolfram Research. Ne postoji bolja biblioteka slične namene. Naravno, ona radi i pod Windows-om, s tim da moraš da je kompajliraš iz sorsa i ručno instaliraš.

Bitlocker nemaš na home izdanju. Na Linux-u te niko ne pita za šta ćeš da ga koristiš, nego koristi šta ti je volja za šta ti je volja. Šta ako nećeš da ti servis (u slučaju potrebe) pristupa privatnim podacima? Da li truecrypt/veracrypt zaista enkriptuju ceo disk i koliko je to jednostavno? Na LinuxMint-u imaš dva polja za štikliranje u instalaciji - full disk encrzption i home folder encryption.

k3b je moćan program u kome su ti sve opcije dostupne vrlo intuitivno. Kada sam pitao Google šta da uzmem za pravljenje iso fajlova, pola programa nije radilo, za pola je avira kukala da ima malware, za pola je program tražio lične podatke. Imam Windows 10 i nisam u okviru njega našao podršku za pravljenje iso fajlova. Skidao sam nešto po Google-ovim preporukama i nikako mi nije bilo user friendly.
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 11:31 ] @
bachi,

Jedna od razlika između Windows-a i Linux-a je što se Linux neće automatski da se ažurira. Automatski će samo da ponudi ažuriranje, koje ne počinje bez izričite komande korisnika. Za razliku od toga, Windows se ažurira automatski. Ako ga ne sprečiš u ažuriranju u roku od 10 minuta, Windows će sam da se ažurira.

Gde je to nešto vrisnulo zato što to nije tačno ta distribucija? Obično se uputstva daju u opštem obliku.

Imaš i distribucije zasnovane na stabilnim paketima (starijim verzijama doduše), koji su debelo oprobani u praksi pre nego što su ubačeni u repoe.

Poštujem ja tvoje pravo na izbor, ali mnogo lupaš.
[ nkrgovic @ 02.07.2016. 13:44 ] @
Citat:
calexx:
Problem može da bude u par programa ili opcija u nekom koje ne rade na jednom ili drugom. Rešenje je ili da nađeš alternativu tim programima (što često dovede do pronalaska mnogo boljeg programa od onog na koji smo navikli) ili da odustaneš i vratiš se onom OS-u koji ti odgovara. Ti si našao u svim varijantama ono što koristiš, verovatno ti ne nedostaje neki program kojeg ima samo na jednom od njih pa si rešio problem. Ja sam našao alternative (uglavnom bolje) onim programima na koje sam navikao, u nekim slučajevima sam prešao na malo slabiji program, što ne mora da znači ništa i u 1% restartujem windows da odradim nešto. Ko nema strpljenja i volje, a usput tera inat, nikad neće da promeni.

A da nije Mac OS u kombinaciji (tu valjda i cena igra neku ulogu) šta bi onda koristio?

Slazem se. Meni za posao sve radi, bar danas. Da mi cena igra ulogu, ne znam - pronasao bi najbolje sto mogu. Danas, verovatno, Linux, nesto tipa Ubuntu. Ali to je danas, ja sam taj izbor pravio fazon oko 2007-me, recimo, tad mi je Mac OS bio dobar.

[ nkrgovic @ 02.07.2016. 13:53 ] @
Citat:
Nedeljko:
Koje bre podešavanje X-a, kompajliranje drajvera? Otkad to ne radi power management? To što si bio na Slackware-u je bio tvoj lični izbor. Ja i dan-danas ne razumem zašto bi neko koristio tu distribuciju.

Da, na sleku si morao u neki konfiguracioni fajl da upisuješ nešto da bi radio točkić na mišu, pa /etc/fstab za particije i ko zna šta još, ali to je lični izbor.

Otkad to FOSS ne radi na intelu?

A taj "ubuntu" u windows-u 10 je samo podrška za pokretanje programa, videćemo kakva. Perverzija od Linux-a bez prednosti Linux-a.

1. Windows 10 je sa svojom polisom privatnosti neupotrebljiv za ozbiljne stvari i to integrisani bash ne menja.
2. Nema izbora raznih okruženja i ostalog.
3. Nema jednostavnosti upotrebe kao na pravom Linux-u.


- Ja sam prelazio na Mac OS negde 2007-me. Tad nije bilo upotrebljivog power managemnta na laptopu, sa Linuxom. Da, znam da ga danas ima, ali zasto bi sad menjao desktop, kad mi Mac OS radi? Na novi racunar sa starog predjem za pola sata, jednom u par godina, sto bi trosio dane da prelazim nazad na Linux?

- Ni te 2007-me nisam koristio slack, to mi je samo vremenska odrednica sa cim sam poceo. U vreme kad sam pocinjao Slack 3 je bio napredna distribucija. Te, 1994-te/95-te nisi imao bas neki izbor.... Krenuo sam sa njim, zavrsio sa nekom Fedora-om, ne secam se verzije, tad je valjda bio i Ubuntu, neki...

- Znas sta je Intel AMT? Ako imas Intel chipset imas jos jedan non-F/OSS sistem koji radi i nad kojim nemas uticaja na racunaru. Cisto puristicki, ili bezbednosno, imas problem. Takodje, polisa privatnosti je super, za Windows je bar imas, ako neko napravi neki lep exploit za chipset imaces mnogo veci problem. Za sad je to potencijalni problem, ali bio je, koliko se ja secam, makar jedan exploit pre par godina.

- Meni ne treba izbor okruzenja, meni treba shell za posao (rad sa serverima), treba mi ansible ako moze, i treba mi JEDNO dobro okruzenje. Mac OS mi je dovoljno dobar. Pre toga sam koristio Gnome 2, koji mi je isto bio odlican. Ne znam sta ti smatras pod jednostavnoscu upotrebe, meni je kolega pre mnogo godina pokazao CDE, sa korn shell skriptama, meni je to vrh jednostavnosti. :) To je ipak pitanje ukusa.
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 15:20 ] @
Pročitaj polisu privatnosti za Windows 10. Baš super što je imaš. Piše da MS sme da prikuplja, obelodanjuje i koristi sve tvoje fajlove, mejlove i akcije preko ulaznih uređaja.

Da bi imao ikakvu sigurnost moraju biti ispunjena sva tri sledeća uslova:

1. Postojanje javne specifikacije sigurnosti, šta se nudi i pod kojim uslovima (tj. kako treba pravilno koristiti).
2. Dostupnost izvornog koda.
3. Povremene javde revizije.

Samo sva tri uslova zajedno daju nešto, a samo jedan ili dva od ta tri uslova ne daju ništa.

Na kraju, šta je to dobro okruženje? Ono koje je inovativno ili ono koje je tradicionalno (da se ne menja stalno). Ono koje je bogato ili ono koje je siromašno? Šta znači dobro?
[ Java Beograd @ 02.07.2016. 16:27 ] @
Ma kakva bre privatnost ? A u džepu imaš smart phone.
[ bojan_bozovic @ 02.07.2016. 16:39 ] @
Java, u pravu je, preterali su sa Windows 10 privacy policy. A što se smartphone-a tiče, da li Android ili Apple tako skupljaju podatke? Da li diraju mailove, sync-uju BitLocker password na onedrive itd.

Još šta bi radio da zaista imaš nešto da sakriješ? Koristio koji sistem? Da li bi koristio uopšte mobilni telefon?
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 17:01 ] @
Java

Nije MS jedini koji prikuplja podatke, ali ovde nema nikakvih ograničenja ni u pogledu toga šta će prikupljati, ni šta će s tim raditi ni u koju svrhu.
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 17:30 ] @
Da podsetim, tema nije Linux vs Windows, nego da li će ovaj rast (ako nije statistička greška) imati nekog uticaja na proizvođače hardvera i softvera itd.
[ bojan_bozovic @ 02.07.2016. 18:13 ] @
Nedeljko, Linux ima dobru hardversku podršku, a tu je i Steam. Problem su par programa koje si naveo (Photoshop i AutoCAD). Ja imam specifične prohteve, ali to FOSS pokriva. Ono što je zaista mana je nepostojanje WinTrust API pod Wine (reći ćeš može preko openssl, da znam, ali govorim o prostoj user friendly sposobnosti da se proveri da li je kod potpisan preko GUI da bi se sprečili man-in-the-middle napadi - meni lično nije problem da kompajliram nešto u gcc i to obavim preko terminala, u trenutku kad mi to bude teško biću siguran da me je vreme pregazilo i da više ne trebam ni da koristim kompjuter ali eto bachiju terminal ne odgovara). Opet to nije do linuxa, već do emulatora (wine), i problema da je isuviše softvera windows-only, i isuviše malvera, a da postoji i Windows softver koji je uredno potpisan a sadrži malware (odnosno "PUP" softver) koji se obavezno instalira (tipičan primer je Alcochol 52%) da ne spominjem. ;)

Hoće li se udeo Linuxa na desktopu povećavati dalje? Teško je reći sad. Ako zaživi nešto poput Ubuntu Phone-a koji nije ugledao svetlost dana, najverovatnije, u narednih deset godina treba očekivati puni wearable PC sa bežičnim vezivanjem kao mainstream, mada je moguće i Windows da se ubaci tu.
[ nkrgovic @ 02.07.2016. 18:17 ] @
Ono sto ja probam reci je: Svaki intel chipset ima embeded Intel AMT, koji ima direktan pristup mreznoj karti, bez znanja kernela i OS-a. Moze da salje sta hoce kome hoce. Ne kazem da to radi, samo da MOZE. A kako je i to closed source sistem, onda opet nemate ono o cemu Nedeljko prica - i to je razlog sto ja sve vreme pominjem Intel AMT i kako on rusi pure F/OSS koncept.....

Sve jedno, Linux jeste dobar desktop i ako softver koji vam treba radi on jeste odlicno resenje. Videcemo da li ce da raste, sumnjam da je 2% kriticna masa, ali nesto jeste poguralo (verovatno Steam) i nadam se da ce nastaviti da raste i na desktopu, ali i dalje, sve dok imate embeded racunar u chipsetu, ja ne bi verovao takvoj masini, kao sto ne bi verovao ni jednom mobilnom telefonu for that matter. Ono sto je gore bas Nedeljko napisao je sustina: AMT niti je javno dostupan, niti ima revizije niti sta.

Sustina je da se, sa moje tacke gledista, mnogo vise treba brinuti oko malicioznog softvera nego oko nekog koji ima licencu - a da je AMT idealna meta za maliciozni softver.

P.S. Zato i smatram da F/OSS argument nije prednost i da rast Linux-a moze, na desktop trzistu, da gura samo kvalitet a ne "politika". Ne mislim da ce iko odustati od Windows-a zbog licence da bi terao x86 Linux.
[ bojan_bozovic @ 02.07.2016. 18:41 ] @
Citat:
Ono sto ja probam reci je: Svaki intel chipset ima embeded Intel AMT, koji ima direktan pristup mreznoj karti, bez znanja kernela i OS-a. Moze da salje sta hoce kome hoce. Ne kazem da to radi, samo da MOZE. A kako je i to closed source sistem, onda opet nemate ono o cemu Nedeljko prica - i to je razlog sto ja sve vreme pominjem Intel AMT i kako on rusi pure F/OSS koncept.....


Ko govori o čistom FOSS ovde, kad već pričamo o Steam-u za Linux i igrama za njega? Intel će da krpi bagove u svom hardveru preko mikrokod patch-eva ako se pokaže da su ranjivi.

EDIT: Da dodam, pravi Linuxaš će da koristi ionako AMD FX zbog IOMMU. To omogućava da se Windows instalira preko Xena i koristi brze drajvere za grafičku kartu.

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 02.07.2016. u 19:51 GMT+1]
[ mdax @ 02.07.2016. 19:30 ] @
Windows ili Linux!? Linux više nije kao nekad, sada je pristupačniji, lakši za rad. Pa isto je bilo kad su se pojavili Android telefoni, pa smo sa prelazom na njih ipak naučili kako da ih koristimo. Tako je i sa Linux sistemima. Ima ih raznih. Za početnike dobar je Linux Mint jer je vrlo sličan Windowsu. Za one koji shvataju rad Linuxa odličan je recimo Arch. Ja sam lično koristio na serverima CentOS i Debian. Linux mi je sasvim OK sistem. Jedino što po mom mišljenju koči upotrebu Linuxa su video igrice.
Trenutno koristim Windows 10 i zadovoljan sam njim. Linux Mint mi je drugi OS na kom koristim poslovne aplikacije. Zadovoljan sam i Linuxom.
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 19:31 ] @
Bojane, ne mislim da je mana Linux-a to što je wine ovakav ili onakav, već to što postoji potreba za njim.
[ bachi @ 02.07.2016. 20:33 ] @
Mana Linuxa jeste što to nije the Linux, nego imate pedeset distribucija, 10 desktop okruženja i gomilu nekih programa iste ili slične namene sa debilskim imenima. Windows je Windows, Mac je Mac i zna se šta te tu čeka i imaš i tehničku podršku pošto si proizvod platio (za one koji plaćaju), dok za Linux nema univerzalne podrške, jer nešto što radi na Ubuntu neće raditi na Fedori i neke komande i postupci rešavanja nekog problema na Ubuntu neće moći da se primeni na Arch linuxu na primer i to je prava noćna mora za one koji moraju da vode računa o takvom sistemu.

Šta znači onaj Unity? Na šta to liči? KDE 4? Gnome >2.x? Ne znaju bre gde biju više sa tim DE i šta će više sa sobom i umesto da se fokusiraju da naprave jedan proizvod da bude stabilan, oni prave pedeset. Neko će reći da je to lepota Linuxa, jeste, ali je to ujedno i ono što ga je osudilo na propast. Suviše je ogromna razlika između distribucija, a često i između verzija iste distribucije. Prvo što korisnik dobije kada pita na forumu koju distribuciju da instalira, dobije 50 različitih odgovora. :D

Ne može to tako, jbg. Kada se pojavio Cannonical, ponadao sam se da će napraviti jednu distribuciju, jedno desktop okruženje i jedan set programa uz distribuciju i da se drže toga i unapređuju. Ali neeeee, morao je Unity, morao je Ubuntu, Kubundu, Xubuntu, Lubuntu, LTS, ne-LTS, čuda muda. Opet vrtoglavica. I onda se neka ekipa odvoji? i odluči da napravi Linux Mint i opet ne može ni tu da bude jedan nego mora Cimet, Mate i dr.

I da ne bude zabune, sve što je Windows nekada bio to pojavom Windowsa 10 više nije. Tu isto imamo teletabis izgled, probleme sa drajverima, uprageove preko noći, naturanje drajvera, novih podverzija Windowsa, restartovanja bez pitanja i slično. Sve ono što ga čini nepouzdanim za rad.

I da, nije skočio procenat Linuxa zbog steama, steam je tu duže vreme, skočio je upravo zbog Windowsa 10. E sad, od tih 2%, odnosno od tog dela ljudi koji su revoltirani Windowsom 10, je pitanje koliko će zaista ostati na Linuxu pošto je pakao za nove korisnike.
[ gilopile @ 02.07.2016. 20:40 ] @
Bas tako sto @bachi kaze.

Za neke najjednostavnije radnje koje na win odradis u par klikova, na Linuxu se izmucis dva dana.
Milion puta sam imao problema sa najobicnijom Wi-fi karticom, TV karticom, Kreiranje najobinije PPoE konekcije, pa ne radi drajver za g, karticu...Pa mali milion programa za razna flesovanja tel., tablet, razni drugi programi za sve i svasta...
Nisam od jucer i napredniji sam korisnik racunara, a opet mucenje. A sta li je sa onim korisnicima koji ne znaju ni precicu da kreiraju :) Znaci, da im nisam u kozi kada koriste Linux.

Win podrzava gotovo sav HW koji se ikada proizveo. Znaci, ubodes konzervu od pastete i naci ces drajver za 10 minuta i sve ce da radi kako treba. O SW ne treba ni trositi reci. Gotovo se sve napisalo za win.
[ bachi @ 02.07.2016. 20:59 ] @
I samo još nešto... Nije samo problem u OSu, već i u aplikacijama. Fork forkovog forka. Bio OpenOffice, sad imamo i LibreOffice, bio MySQL, sad imamo i neku Mariju-Anu SQL i gomila drugih forkova forkovog forka. Jbg, ko protestanska vera. Čim se dvojica posvađaju, ovaj drugi otvara svoju crkvu.
[ scoolptor @ 02.07.2016. 21:02 ] @
Citat:
nego imate pedeset distribucija, 10 desktop okruženja i gomilu nekih programa iste ili slične namene sa debilskim imenima.

FUBAR - fragmented up beyond all repair.
Citat:
Milion puta sam imao problema sa najobicnijom Wi-fi karticom, TV karticom, Kreiranje najobinije PPoE konekcije, pa ne radi drajver za g, karticu.

Da, kada sam instalirao TP-link WiFi USB dongle na Raspbianu morao sam da skidam drajver sa Dropbox-a nekog lika. Naravno, moras da znas koju verziju kernela imas, jer za svaku ima poseban drajver. Ako upgrejdujes sistem, ne mozes da skines nov drajver, jer glupi WiFi vise ne radi.
[ jablan @ 02.07.2016. 21:07 ] @
Citat:
scoolptor: Da, kada sam instalirao TP-link WiFi USB dongle na Raspbianu morao sam da skidam drajver sa Dropbox-a nekog lika. Naravno, moras da znas koju verziju kernela imas, jer za svaku ima poseban drajver. Ako upgrejdujes sistem, ne mozes da skines nov drajver, jer glupi WiFi vise ne radi.

A zato pod windowsom na raspberry-ju radi bez problema... :D
[ scoolptor @ 02.07.2016. 21:15 ] @
Da, radi. Na listi je podrzanog hardvera
Citat:
TP-LINK TL_WN725N RPi2/RPi3, MBM TP-LINK TL-WN725N Wireless N Nano USB Adapter 150Mbps


Btw, evo ti URL od Raspbian Dropbox lika, ako ti zatreba
Citat:
Now, it’s time to install the driver for the WN725N adapter. To do so, type the following commands: (The .bin file is not needed for operating systems above 3.10.33+). Make sure you use the correct dropbox url. This can be found at: http://www.raspberrypi.org/forum/viewtopic.php?p=462982
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 21:43 ] @
bachi,

Te distribucije su medjusobno kompatibilne softverski (sors i binarno) i hardverski. Isti programi i iste komponente rade na njima, osim ako je nešto baš specifično za jednu (većina recimo nema unity). Zna se šta je zajednički imenilac svih tih distribucija i univerzalna uputstva nisu problem i obično se tako i pišu. Takođe, postoji komercijalna podrška za skoro sve vodeće distribucije.

Što se tiče DE, niko tebe ne tera da koristiš sva. Windows ekvivalent na Linux-u je - opredeli se za jedno i koristi samo njega. Na Windows-u ako ti se to isporučeno ne sviđa, možeš samo da plačeš, a na Linux-u možeš dogmatski da se držiš jednog (niko ti ne brani) i onda si u istoj poziciji kao na Windows-u, ali imaš i mogućnost da izabereš drugo, tako da stanje ne može biti gore, nego samo bolje.

Problem je u tome što različiti ljudi različito definišu to "kako treba". Jednome je retro kako treba da ne bi stalno nešto novo učio, a drugome je inovativno kako treba.

Na Windows-u su ažuriranja i restarti bez pitanja mnogo stariji od desetke. Mislim da je još na visti bilo tako.

SteamMachine postoji manje od godinu dana. Suštinski problem su drajveri. Ako bi se Linux malo omasovio da se AMD i Nvidia malo više potrude, bila bi zastupljenija.


gilopile

Izgleda da ne shvataš da ne podržava Windows hardver, nego hardver podržava Windows. Do proizvođača hardvera je da li će napisati drajver za Linux. Skoro sav hardver podržava Linux, ali bi podrška proizvođača hardvera svakako bila još bolja ako bi tržišni udeo Linux-a bio veći jer bi im interes bio veći. Isto važi i za softver.
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 21:46 ] @
bachi

Gde je tačno problem u forku forkovog forka? Izabereš jednu varijantu koja ti najviše odgovara. LibreOffice je kao bolji nasledio OpenOffice.org i pritom je 100% unazad kompatibilan. Gde tu vidiš problem?
[ gilopile @ 02.07.2016. 22:09 ] @
Pa naravno. Ali onda ispada da moras da kupujes HW koji ce radi pod Linuxom, tj. ogranicen si izborom, dok, kao sto rekoh, bukvalno ne postoji parce HW-a koje nece raditi pod Win-om.
[ plus_minus @ 02.07.2016. 22:11 ] @
Do juče sam vozio mečku. Danas sam kupio bembaru. Ili obrnuto. Očekujem da je raspored na tabli isped mene potpuno isti. Tako rezonuju m$ korisnici koji probaju nešto što nije m$.

Nerviraju vas nazivi programa? Nervira vas to što ima preko 50 grafičkih okruženja? Odlično. Tako i treba. Krekujte onda. Nastavite da tražite ključiće i češite se po glavi svaki dan, jel' hoće da vas sačeka možda neki otpozdrav i sudden countdown ili digitalni stiker u nekom uglu ekrana, nakon login-a .. Što se mene tiče, svako ko koristi piratski, ilegalni ili krekovani m$hitware, zapravo nesvesno daje podršku svima onima koji ne koriste m$hitware. Kako to sme i može da košta ako je tako lako zaobići tu zaštitu i koristiti paškave proizvode bez da se išta plati? Da je to zaista dobro, svi bi morali na ovaj ili na onaj način da plate.

Mislim, svi ovde imadu licence i svi su popucali po 100 i kusur jevreja za (ne)"opeartivni" sistem.
Budite zahvalni onoj nekoj glavi koja gospodari nad directX-om. Vaš procenat je toliki koliki je samo zbog toga i zbog ničeg drugog.

S' druge strane, celokupna scena može da se uporedi sa Srpskom TV scenom. Zašto je sulejman-qrčin toliko gledana serija?
Ili još bolje, zašto na svakom ćošku možete da vidite pizdavog i glibavog UČK skota, heroja od feketića i nikog drugog .. ?
Iz sličnih razloga je m$hitware popularniji od konkurencije, koja se čak i ne trudi da bude bilo čija konkurencija ...
[ scoolptor @ 02.07.2016. 22:25 ] @
Izgleda da pored mazohista ima i sizofrenicara.
[ plus_minus @ 02.07.2016. 22:34 ] @
^^ Tu gde je % najveći, tu je ipak najgori horor.
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 23:04 ] @
Jedan drugar je danas napisao ovo:

Koliko muva jede goBna? Treba li i zbog tolike popularnosti istih mi da ih jedemo? Je li Ceca veće muzičko ime od Franca Lista?


gilopile

Naravno da manja podrška ide po grbači korisnika, pa korisnik to svakako treba prilikom izbora da uzme u obzir. MKeđutim, ovde se raspravlja o perspektivi. Da li će usled skoka udela to početi da se menja?
[ gilopile @ 02.07.2016. 23:13 ] @
Neka, hvala, za sada ga necu koristiti ni da mi placaju. Ako se nesto promeni, sto da ne.
[ bachi @ 02.07.2016. 23:26 ] @
Citat:
plus_minus:
Do juče sam vozio mečku. Danas sam kupio bembaru. Ili obrnuto. Očekujem da je raspored na tabli isped mene potpuno isti. Tako rezonuju m$ korisnici koji probaju nešto što nije m$.

Bi li ih ubilo kada bi stavili taskbar i meni dole, a ne gore? Mislim, ako Windows koristi skoro 90% ljudi na svom desktopu, zašto o zašto se drži taskbar i start meni gore? Bi li ih ubilo da stave fraking task manager kada se klikne desnim dugmetom miša na taj taskbar? I ono, dok na W7+ je potreban desni klik i pin to taskbar ili start meni, kako se na linuxima dodaje prečica na taskbaru ili start meniju? Koliko je tu klikova potrebno? Sve, ama baš sve što se radi pod Linuxom zahteva više kliktanja, proučavanja, izučavanja i nerviranja nego što je to na Windowsu.

KDE je koliko toliko bio prijateljski nastrojen prema Windows korisnicima, ali je onda došla ova poslednja plasma ili kako se već zove i ukakila sve što su do sada radili. Izgled ko cirkus, a baguje im okruženje nenormalno i osnovne stvari koče.

Nedeljko, ako instaliraš neki .deb paket prilagođen čistom Debianu na Ubuntu, pitanje je hoće li program raditi a ako radi pitanje koliko stabilno. Važi i obratno. Ako ne zbog samog programa, onda zbog dependency hell-a i gomile biblioteka koje su neophodne da bi taj program radio.
[ Nedeljko @ 02.07.2016. 23:33 ] @
bachi

*.deb nije program, već paket, odnosno pakovanje programa. Programi se mogu pakovati na taj način, ali ne moraju. Mogu se praviti agnostički instaleri (klasični instalacioni čarobnjaci, koji su univerzalni za sve distribucije). Procedura je prilično analogna onoj za pravljenje instalacionih čarobnjaka za Windows. Sve zavisnosti se u tom slučaju krknu u instalacioni direktorijum i osigura se njihovo korišćenje odatle, baš kao što se postupa na Windows-u. No, na autoru je da odluči kako će da pakuje svoj program.

Što se klikova tiče, jednom si tvrdio da treba kobaja da se prečica iz menija stavi na desktop, pa se ispostavilo da obično prevlačenje radi, tako da nisi kompetentan za te procene.
[ bachi @ 02.07.2016. 23:34 ] @
Evo, samo sam ušao u control panel, izašao iii...
[ plus_minus @ 02.07.2016. 23:41 ] @
Citat:
... onda zbog dependency hell-a


Koji dependency hell? apt-get -f install i .. šćokotalo ti se "helluje". Al' ne dovuče ti se hell na sred patosa dnevne sobe, nego na hard disk. StraOTa kakvo preuveličavanje...
A s' druge strane, da. Taj dependency `hell` postoji. I to pogađaj gde. Skajp. Tu ima i386 dependecy hell-a na 64bit OS-u, koji se opet jako korektno spakuje sa samo jednom gorepomenutom komandom i to ne na patos od dnevne sobe, nego tu gde treba, na hard disk. Da nema babuna koji kodiraju za taj vaš spajver svet, ne bi bilo ni dependency hell-a.

Što se tiče slike, pa šta? Piše lepo, izaberi, restartuj aplikaciju ili zatvori.
Šta bi ti hteo, da restartuješ ceo sistem? Misliš da je to bolje?
[ bachi @ 02.07.2016. 23:47 ] @
Poenta je da ne bi smelo ništa da se kucka i dodatno klikće da bi se to izneglo, već da se to ni ne javlja. Dakle, dvoklik, next, next finish i kraj. Kada to bude na Linuxu i da radi kako treba, biće to žestok napredak.

Ne kažem da nisu napredovali u odnosu na pre par godina, jesu, ali nedovoljno.

Takođe u respozitorijumu su updateovane aplikacije one koje su mainstream, ali bilo koja manje poznata aplikacija ima bajatu verziju u softverskom centru, a često je jedini način da se instalira nova verzija da se kompajlira sa sajta. Opet smUr.

Ovo sa slike nema šta da se komentariše, samo govorim koliko je ovaj poslednji kde bagovit i kako ishitreno izbacuju nove verzije.
Evo i ovo iz čista mira. :D

[ plus_minus @ 03.07.2016. 00:00 ] @
Aham.. dakle, da očekujemo da sledeća verzija spajvera dolazi uz dve špenadle, koje se nabodu u levo i desno oko i onda se pogledom mrda kursor ekrana, a kada se trepne, ono enter ili klik, dvoklik.. ko kako zamisli/namesti.
Naciljaš, pa onda trep, trep, trep.. Zažmuriš na levo, pa mrdneš glavu udesno i onda progledaš na levo oko ponovo, to je drag and drop.. itd. A čim prvi put nabodeš špenadle u oko, onda si automatski pristao na sve agrimente, bez da čitaš i da se smaraš šta piše po ugovorima i bratskim dogovorima između tebe i kompanije, jer niko ih više i ne čita. Savršencija.
[ bachi @ 03.07.2016. 00:05 ] @
Hahhaha, kako je tebi dojajno. :D :D :D
[ gilopile @ 03.07.2016. 00:11 ] @
Auuu, kako bi navukli tikove tako...pretvorili bi se u treptajuce zombije. Mouse mama.
[ scoolptor @ 03.07.2016. 00:16 ] @
plus minus, mislim da je vreme ta patch-ujes sistem.
[ plus_minus @ 03.07.2016. 00:47 ] @
^^ Hoću. Čim iziđe Debian 9.0, pečujem, samo za tebe, a i samom sebi - u inat.
[ scoolptor @ 03.07.2016. 05:47 ] @
Ne taj sistem.
[ Panta_ @ 03.07.2016. 06:44 ] @
Citat:
Ne može to tako, jbg. Kada se pojavio Cannonical, ponadao sam se da će napraviti jednu distribuciju, jedno desktop okruženje i jedan set programa uz distribuciju i da se drže toga i unapređuju. Ali neeeee, morao je Unity, morao je Ubuntu, Kubundu, Xubuntu, Lubuntu, LTS, ne-LTS, čuda muda. Opet vrtoglavica. I onda se neka ekipa odvoji? i odluči da napravi Linux Mint i opet ne može ni tu da bude jedan nego mora Cimet, Mate i dr.

I da ne bude zabune, sve što je Windows nekada bio to pojavom Windowsa 10 više nije. Tu isto imamo teletabis izgled, probleme sa drajverima, uprageove preko noći, naturanje drajvera, novih podverzija Windowsa, restartovanja bez pitanja i slično. Sve ono što ga čini nepouzdanim za rad.


Prednost tolikih desktop okruzenja je u tome sto mozes da izaberes ono koje ti odgovara (ne moras sve da ih koristis), a sta ces kod Windows-a, to sto si dobio sa istim moras i da koristis, nema drugog izbora. Ista situacija je i kod OS X-a, koji pored softwera te ogranicava i po pitanju hardvera, tj. radi samo na Apple-ovim proizvodima. Kod Linux-a nemas tih ogranicenja.

Citat:
ako instaliraš neki .deb paket prilagođen čistom Debianu na Ubuntu, pitanje je hoće li program raditi a ako radi pitanje koliko stabilno. Važi i obratno. Ako ne zbog samog programa, onda zbog dependency hell-a i gomile biblioteka koje su neophodne da bi taj program radio.


Evo, nema vise dependency hell-a ;): https://en.wikipedia.org/wiki/Snappy_%28package_manager%29

http://www.omgubuntu.co.uk/2016/04/ubuntu-16-04-lts-snap-packages
[ Shadowed @ 03.07.2016. 06:55 ] @
Citat:
bachi:
Citat:
plus_minus:
Do juče sam vozio mečku. Danas sam kupio bembaru. Ili obrnuto. Očekujem da je raspored na tabli isped mene potpuno isti. Tako rezonuju m$ korisnici koji probaju nešto što nije m$.

Bi li ih ubilo kada bi stavili taskbar i meni dole, a ne gore? Mislim, ako Windows koristi skoro 90% ljudi na svom desktopu, zašto o zašto se drži taskbar i start meni gore?


To ti je veganski sindrom. Razlog zasto je tako je "JER NISMO WINDOW$$$" :)
Inace u Windows-u taskbar mozes staviti uz bilo koju ivicu ekrana. Ja npr. drzim vertikalni taskbar uz levu ivicu.
[ nkrgovic @ 03.07.2016. 07:10 ] @
Citat:
Nedeljko:
bachi,

Te distribucije su medjusobno kompatibilne softverski (sors i binarno) i hardverski. Isti programi i iste komponente rade na njima, osim ako je nešto baš specifično za jednu (većina recimo nema unity). Zna se šta je zajednički imenilac svih tih distribucija i univerzalna uputstva nisu problem i obično se tako i pišu. Takođe, postoji komercijalna podrška za skoro sve vodeće distribucije.
...
SteamMachine postoji manje od godinu dana. Suštinski problem su drajveri. Ako bi se Linux malo omasovio da se AMD i Nvidia malo više potrude, bila bi zastupljenija.

Nisu. Tj. Nisu kompatibilni binarno. Linux kernel nema i nikad nije imao stabilan ABI, niakd nije kernel modul bio kompatibilan BINARNO. Zato i postoji problem sa drajverima, na koji kernel ekipa uporno odgovara sa "vi opensource-ujte drajver i onda cemo ga lepo ukljuciti u kernel i resen vam je problem", praveci se da svi to mogu, bez da nemaju problem sa intelektualnom svojinom koju su godinama razvijali, u koju su ulozili brdo para i koja im je "competitive advantage".

S'druge strane, licno sam imao PCI zvucnu kartu za drajverom za Solaris 8, koju sam bocnuo u PCI slot masine koja tera Solaris 10 i potreao ISTI binarni drajver. Sve radilo.

Ovo jeste jedan od razloga zasto je linux desktop problem.....
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 07:28 ] @
bachi, ti mnogo toga ne razumeš.


Naravno da su u repoima "bajate" verzije kritičnih komponenti, jer se isporučuju samo one stabilne, a to ne znači one koje su autori komponente označili kao stabilne, nego one koje su se dokazale u praksi. Eto, na sajtu GCC-a ćeš videti da je poslednja stabilna verzija 6.1, ali se u Ubuntu-ovim repoima (koje koristi i LinuxMint) nalazi 5.3. Isto važi i za KDE.

Distribucija ima raznih. Neke su napravljene da budu stabilne (sa "bajatim", tj. oprobanim i dokazanim verzijama paketa), a neke se isporučuju sa najnovijim "stabilnim" verzijama (tj. onima koje su autori tako označili). Onda si na probnom poligonu. Ono što ti se KDE-om desilo se svakako nije desilo na primer na LinuxMint 17.3 KDE, nego si stavio Fedoru ili Manjaro ili ko zna šta.

Dependency hell-a nema. Iz upravljača paketima jednostavno preuzmeš šta ti treba i on reši zavisnosti automatski. Dvoklik --> Next --> Next --> Finish takođe postoji. To su agnostički instaleri koje sam pominjao i to zavisi od autora.

Međutim, instalacijom iz repoa imaš automatska ažuriranja i automatsku integraciju sa ostalim komponentama. Već sam pominjao spelling check za srpski, koji kada instaliraš preko repoa, on je odmah integrisan sa sistemom, odnosno sav ostali softver koji si instalirao preko repoa i koji koristi spelling checker će moći da ga koristi. Na Windowsu te blagodeti nema, nego nalazi šta ti treba i kako se instalira za ono tvoje što koristiš. To je taj dvoklik --> Next --> Next --> Finish. Njime se zavisnosti instaliraju u instalacioni folder i onda windows ima manji stepen integracije.

Ti bi hteo Linux koji nije Linux nego Windows, odnosno bez prednosti Linuxa. Izvini, ali to nikome ne treba. Za windows korisnike već postoji windows i nije potrebno praviti još jedan. Na Linuxu treba koristiti njegove prednosti.
[ Panta_ @ 03.07.2016. 08:38 ] @
Citat:
Naravno da su u repoima "bajate" verzije kritičnih komponenti, jer se isporučuju samo one stabilne, a to ne znači one koje su autori komponente označili kao stabilne, nego one koje su se dokazale u praksi. Eto, na sajtu GCC-a ćeš videti da je poslednja stabilna verzija 6.1, ali se u Ubuntu-ovim repoima (koje koristi i LinuxMint) nalazi 5.3. Isto važi i za KDE.

Distribucija ima raznih. Neke su napravljene da budu stabilne (sa "bajatim", tj. oprobanim i dokazanim verzijama paketa), a neke se isporučuju sa najnovijim "stabilnim" verzijama (tj. onima koje su autori tako označili).


U prethodnoj poruci sam stavio linkove do Snap package manager-a koji upravo razresava taj problem. Za razliku od klasicnih DEB i RPM paketa, Snap paketi su potpuno izolovani od sistema i ukljucuju sve potrebne zavisnosti u samom paketu, tako da je moguce imati najnoviju verziju neke aplikacije na bilo kojoj Linux distribuciji. Mana ovih paketa u odnosu na pomenute deb i rpm je u velicini, upravo zbog zavisnoti koje su ukljucene u sam paket.

Dostupni paketi: https://uappexplorer.com/apps?type=snappy
[ nkrgovic @ 03.07.2016. 08:55 ] @
Mana je i u dostupnosti, verovatno. Mana je i u tome sto taj manager ili koristi staticko linkovanje (glomazan softver), ili pravi neke chrooted sisteme (lose za integraciju).

Da se razumemo, ja sam par puta probao Ubuntu desktop u zadnjih par godina i meni je odlican - ali da ima mesta za napredovanje ima i te kako. Package manager po meni nije los, to nije problem, problem je pre svega nedostatak drajvera (zbog nedostatka stabilnog kernel ABI-ja), i nedostupnost softvera. Kako momenat raste nadam se da ce se ovo resiti, jer Linux moze da se pretvori u odlican desktop.
[ calexx @ 03.07.2016. 09:04 ] @
Citat:
bachi:U prevodu, "izgubio sam par godina života dok nisam naučio deo tajni Linuxa". E pa, kako smo već odavno ustanovili da imaš viška slobodnog vremena, to je sasvim u redu, ali ja za sada nemam taj lukzus, imao sam ga do tamo neke 19. godine života, odavno više nemam.

I na kraju, nemam nameru da ostanem preko noći bez svog OSa jer se updateovao, a u međuvremenu je Linusu dunulo da nešto "čačne" u Kernelu i na taj način izazove kaskadni pad nečega što trči iznad tog kernela, a najčešće su to vlasnički drajveri.
Po ovoj logici sam istovremeno izgubio 29 godina života dok sam učio tajne windowsa? Računam od pojave verzije 2.x kada sam ga prvi put sreo i počeo da učim njegove tajne korišćenja. To se ipak malo drugačije radi, nisam ja odvajao svoje sate života da bih naučio nešto nego sam to radio u onim trenucima kada bih ionako hteo da nešto radim na kompu. Dok linux nije postao dovoljno upotrebljiv za mene, nisam ga ni koristio. Kada sam mogao da pokrenem neke programe koje koristim i koji su mi potrebni, onda sam počeo da deo vremena koje sam provodio za kompom trošim na traženje rešenja u situacijama koje su malo drugačije. Ni tu nisam previše trošio, nisam hteo da učim kobasičarenje pa i danas neću da kompajliram ništa, sve očekujem na gotovo a uglavnom i nalazim. Za razliku od perioda od pre desetak i više godina kada nije bilo tako.
Citat:
bachi:I ono, dok na W7+ je potreban desni klik i pin to taskbar ili start meni, kako se na linuxima dodaje prečica na taskbaru ili start meniju? Koliko je tu klikova potrebno? Sve, ama baš sve što se radi pod Linuxom zahteva više kliktanja, proučavanja, izučavanja i nerviranja nego što je to na Windowsu.

KDE je koliko toliko bio prijateljski nastrojen prema Windows korisnicima, ali je onda došla ova poslednja plasma ili kako se već zove i ukakila sve što su do sada radili. Izgled ko cirkus, a baguje im okruženje nenormalno i osnovne stvari koče.

Nedeljko, ako instaliraš neki .deb paket prilagođen čistom Debianu na Ubuntu, pitanje je hoće li program raditi a ako radi pitanje koliko stabilno. Važi i obratno. Ako ne zbog samog programa, onda zbog dependency hell-a i gomile biblioteka koje su neophodne da bi taj program radio.
Daj malo detalja jer ne razumem ovaj deo sa lakim dodavanjem prečica. Kada desnokliknem na neki od programa u start meniju, ponuđeno mi je Add to Favorites, Add to Desktop i Add to Panel. Postoji neki lakši način od toga ili nisam ukapirao šta hoćeš da kažeš?

Za KDE se u principu slažem, meni je i dalje KDE4 sigurniji, bolji, čistiji i konkretno je ovaj Arči sa njim mada je problem sa RR distribucijama što ne možeš mnogo da biraš. Zato svuda i dalje imam jedan Kubuntu 14.04 koji ima podršku još ~3 godine a do tada će valjda da srede plazmu. Što se nje tiče, prošle godine je bila očajna ali je mnogo toga naknadno vraćeno u funkciju i sada mogu da je ocenim kao podnošljivu. Tu i tamo mi neka sitnica smeta ali sam već navikao. Da, uvek puca kada isključim monitor (koristim ga i kao "televizor" tj prikačen je na HDMI svič) i onda posle vraćanja na plazmu istrči ona poruka sa problemom ali sve radi normalno. Možda i može da se negde podesi ali mi ne smeta.

Nemoj da mešaš .deb paket sa instalacijom, to je lakši način da se program instalira ali uvek postoji i onaj teži (koji sam odbio da naučim) ;) i koji će da radi. U osnovi linuxi, koji god da su, rade na sličan način. Prvih godina sam probao sve moguće da bih izabrao onaj koji mi odgovara i u 99% slučajeva nije bilo problema da instaliram, dodajem programe, koristim ih, igram se podešavanjima ... sve je isto samo malo drugačije. Manja razlika nego između dve sledeće verzije windowsa. Tim probama (gde sam istovremeno imao i po 26 raznih linuxa na par hardova, baš me zanima kako bi se instalirali razni windowsi u mnogo manjem broju) sam izabrao onu vrstu linuxa koja mi odgovara, pa sada uglavnom koristim Arčija u KDE varijanti kao i Kubuntu. Umesto gomile linuxa, kod mene postoje razne varijante pomenutih pa sve što nije sigurno prvo proverim na nekoj rezervnoj. Mada uglavnom sve radi.
Pominjani su drajveri i hardver, tačno je da nema baš uvek drajvera i da neće recimo svaka grafika da radi dobro ali postoje i obrnuti slučajevi. Uvek pomenem staru TV karticu koja nema podršku za 7x64 i kasnije ali koja na svakom linuxu koji sam ikada probao u startu radi bez ikakvih problema. I bez instalacije drajvera. Tu je priča ipak malo drugačija nego ranije i nije to preteran argument protiv.
Citat:
Shadowed:Inace u Windows-u taskbar mozes staviti uz bilo koju ivicu ekrana. Ja npr. drzim vertikalni taskbar uz levu ivicu.
Pa pajz, možda ti možeš da staviš taskbar uz bilo koju ivicu ekrana ali ja mogu da stavim taskbar iliti panel uz sve ivice ekrana. Tako trenutno imam osnovni panel uz gornju ivicu (navikao zbog nekih problema sa starim monitorom i sada više ne mogu da koristim donju) i drugi uz levu a na njemu su ikonice programa koje najčešće koristim. Tako mi je desktop prazan tj na njemu je neka neutralna slika, par vidžeta i conky. Tako mi se sviđa ali mogu da podesim kako god hoću. Da li windows nudi opciju da se postave 2-3 taskbara pošto bi mi odgovaralo da i tamo uradim slično?
[ bachi @ 03.07.2016. 09:31 ] @

Eeeeeee, ovo zvuči obećavajuće. Nešto će više prostora zauzimati (koga briga za prostor u 2016. godini) i kao postoji zabrinutost za bezbednost ako je neki paket bajat (šišti mi dlaka na desnom guzu ako neki image viewer ima biblioteku koja je bajata) i ako je ovo pravac za click, next, next, finish onda će konačno nešto biti od ovog Linuxa. :D

Šta mislite, koliko bi Android bio uspešan da nema .apk već da mora da se juri biblioteka x za program y ili da se kompajliraju ručno programi?

Hoću next, next finish i da ne razmišljam 3 dana oko instaliranja neke aplikacije ili nadogradnje aplikacije. Windows to pruža, Mac to pruža, Android to pruža, a Linux? Na putu je. :D
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 10:28 ] @
Panta_,


problem sa tim rešenjem je u tome što nema stepena integrisanosti kao kada se ide kroz repo.


nkrgovic

Što se statičkog i dinamičkog linkovanja tiče, situacija je na Windowsu još gora. Sa dvoklik --> Next --> Next --> Finish se obično svi dll-ovi instaliraju u instalacioni folder programa, tako da se prednosti dinamičkog linkovanja ne koriste. U tom slučaju, kada isti dll nije korišćen od strane više programa, dinamičko linkovanje je još glomaznije.

Stabilan ABI oduvek postoji. Pogledaj u /boot direktorijumu šta sve prati samo jezgro. Osim fajla vmlinuz-verzija imaš i druge sa oznakom iste verzije. Tu ti je isporučen ABI. Jedna od Linusovih doktrina je 100% čuvanje kompatibilnosti unazad, tako da stabilniji ne može da bude. Aplikativni softver koristi glibc kroz dinamičko povezivanje, ali se so fajlovi ne mogu koristiti u kernel modu (za drajvere), što je druga mogućnost i on takođe čuva 100% kompatibilnost unazad.

Drajvera za najveći deo hardvera ima i to je stvar interesa proizvođača da ih napravi za Linux. Sa rastom tržišnog udela raste i njihov interes za pravljenjem Linux drajvera.


bachi


click, next, next, finish oduvek postoji sa svim manama tog pristupa. Skini recimo Qt SDK i videćeš da je tako.

Repoe je prvi preuzeo Apple sa iTunes-om, pa MS sa Windows Store-om (koji nikada nije zaživeo), pa Google sa Google Play-om. Da li će se paket zvati .apk ili .deb ili .rpm, svejedno je. Na programeru je da odabere šta će staviti u njega. Da li će upakovati sve zavisnosti ili će upakovati samo svoj kod a zavisnosti zahtevati, to je do programera. Isto je i sa web instalerima i offline čarobnjacima. Sadašnji pristup se koristi jer je jednostavno bolji.

Ubuntu nije samo ono što dolazi na instalacionom medijumu, nego i ono što dolazi u repoima i to je upakovano da funkcioniše kao povezana celina, a ne kao skup izolovanih programa kao na Windows-u.

Problem je u tome što bi ti da upropastiš ono što valja kod Linux-a, da poništiš sve njegove prednosti, da svo Windows smeće izručiš u njega sa jedinim argumentom da je tako na Windowsu. Ne, to nije put ka omasovljavanju. Put može da bude da ima više igara, zbog kojih će skočiti udeo na tržištu, pa da onda preostali proizvođači hardvera imaju interes da napišu drajvere, pa se slično desi i sa softverom.

A, kome se sviđa Windows, eto mu ga. Ne treba praviti još jednu kopiju Windowsa, već ponuditi bolja rešenja.
[ bachi @ 03.07.2016. 10:35 ] @
> Što se statičkog i dinamičkog linkovanja tiče, situacija je na Windowsu još gora. Sa dvoklik --> Next --> Next --> Finish se obično svi dll-ovi instaliraju u instalacioni folder programa,

c:\Windows\WinSxS\

Što je ujedno i jedan od najtežih foldera koji stalno raste, ali je neki kompromis morao biti napravljen.


Za sve ostalo Nedeljko što pričaš i samo kreatori distribucija kažu da to nije istina. Da nije tako, ne bi se Snap ni pravio.

I da, koliki je to procenat gejmera na desktop računarima? 10% max.
[ calexx @ 03.07.2016. 11:01 ] @
Citat:
bachi:Hoću next, next finish i da ne razmišljam 3 dana oko instaliranja neke aplikacije ili nadogradnje aplikacije. Windows to pruža, Mac to pruža, Android to pruža, a Linux? Na putu je. :D
Meni je sasvim dovoljno i da pokrenem komandu za apdejt/instalaciju programa u terminalu i kliknem 2,3 ili 5 puta na enter (možda i to može da se automatizuje ali ne bih) pa da sve bude završeno. Možda ne postoji neki .deb fajl za *ubuntu i slične, možda ne postoji .rpm za neke druge linuxe ali zato ja i forsiram Arčija kome to nije potrebno. Hoću neki program, kucam yaourt -S imeprograma i sve ostalo je na klik, klik ... može da se kaže i na next next.
Kada apdejtujem sistem, to važi i za linux i za sve programe. Tako mi se više sviđa nego što za windows pored apdejta sistema mora da se i skoro svaki program posebno proverava.

Bio je linux komplikovan, trebalo je kompajlirati sve i svašta i ja ga nisam koristio. Konkretan primer sam već davao, pre nekoliko godina je qmmp bio jedan od prvih plejera koji su svirali lossless u kombinaciji sa cuesheet fajlom ali tek u sledećoj verziji. Trenutna to nije mogla, probao sam da instaliram tu noviju ali ... ne može, fali joj to i to. Instaliram to a onda opet, fali ovo i ono. Posle opet ... pa sam odustao i sačekao sledeće izdanje tog linuxa kod koga je default bio novi qmmp. Sreća pa izlaze na pola godine. ;) Sada koristim deadbeef (eto i nekog opisnog imena a ne šifrovanog) ;) mada mi je foobar pod emulacijom opet u planu.
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 11:28 ] @
bachi,

A šta ako u tom Windowsovom folderu imaš istu biblioteku u više primeraka (različitih verzija)? Šta je sa ažuriranjem tih komponenti? Koliko Windows programi to zaista koriste? Da li se sve trpa u taj folder ili imaš neke podfoldere? Da li postoji neki dogovor oko tih podfoldera?

Šta to tvrde proizvođači distribucija? Imaš li neki link?

Ne, prednosti Linux-a nikako ne treba poništaati. UX je kudikamo bolji. Još samo da softverska i hardverska podrška budu bolje. Način instalacije paketa sa korisničke tačke gledišta su preuzeli Apple, MS i Google. Tamo isto nema click, next, next, finish.
[ bachi @ 03.07.2016. 11:44 ] @
Ne znam, nisam se previše unosio u tu priču (a to i jeste poenta dobrog OSa, da korisnik ne mora da se unosi ni u kakvu priču, već da sistem radi u pozadini i da radi kako treba), ali evo imaš objašnjeno na ovom linku: http://www.thewindowsclub.com/winsxs-folder-windows-7-8
[ calexx @ 03.07.2016. 11:45 ] @
Gde nema podfoldere, evo na ovom laptopu na kome tu i tamo pokrenem windows, u WinSxS se nalazi 16064 podfoldera, 68846 fajlova i zauzima 7GB. ;)
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 12:15 ] @
bachi

Gde je onda problem sa upravljačem paketima? Korisnička procedura je ista kao na androidu i iOS-u.

1. upališ upravljač paketima,
2. uneseš lozinku,
3. u pretrazi nađeš šta ti treba,
4. klikneš na "install",
5. sačekaš da se završi.

Koliko vidim, kod mene to radi. Zavisnosti se rešavaju automatski.

Sa druge strane, to Windows rešenje bar za sada nije zaživelo.
[ bojan_bozovic @ 03.07.2016. 12:28 ] @
To WinSxS rešenje je idiotizam, jer je bolje i potrebno ili statičko linkovanje, ili instalacija dll u sami direktorijum gde je program, tako da isti koristi tu svoju verziju dll. To nije dependency hell već development hell kad bacamo kompatibilnost unazad u dll-ovima pod noge, i onda, novi dll da nazovemo opet libsmth.dll a ne libsmth2.dll iako nema kompatibilnosti unazad?

Hajde da vidimo alternativu, program želi da instalira dll u windows/system32 ali se presreće tu i instalira u direktorijum gde je program. Kad se završi uninstall korisnik dobija opciju da obriše i direktorijum gde je bio program. Izgleda čistije, zar ne?

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 03.07.2016. u 13:39 GMT+1]
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 13:58 ] @
Nema nikakvih problema da se koristi nadograđeni dll ako postoji kompatibilnost unazad. Ako je odlučivanje o tome u nadležnosti razvijaoca aplikativnog programa, onda on utiče na druge aplikativne programe i taj može biti bilo ko.

Na Linux-u su repoi u nadležnosti distributera i to je onda druga stvar.

Druga prednost službenih repoa je što znamo da preuzimamo pakete iz proverenog izvora koji podleže nekakvoj kontroli distributera. Zato Windows korisnici imaju toliko gamadi. Rasprostranjenost windowsa nije jedini razlog.
[ Panta_ @ 03.07.2016. 15:13 ] @
Nedeljko,

Ovde pricamo o Linux-u kao desktop sistemu za siroke narodne mase ;). Bas briga prosecnog korisnika odakle neka aplikacija dolazi, da li je to zvanicni repo ili neka druga lokacija, bitno da je dostupna i to uvek u najnovijoj verziji. Tradicionalnim nacinima pakovanja aplikacija to nije moguce. Alatke kao sto su Snap, Flatpak, Appimage, idr., omogucavaju pakovanje i distriburiranje aplikacija sa potrebnim zavisnostima. Tako da, kada programer izbaci novu verziju aplikacije, ona odmah postaje dostupna svim korisnicima, bez da cekaju da bude dostupna u zvanicnim riznicama, sto zna da potraje kod nekih distribucija.

Citat:
Druga prednost službenih repoa je što znamo da preuzimamo pakete iz proverenog izvora koji podleže nekakvoj kontroli distributera. Zato Windows korisnici imaju toliko gamadi.

Citat:
i kao postoji zabrinutost za bezbednost ako je neki paket bajat (šišti mi dlaka na desnom guzu ako neki image viewer ima biblioteku koja je bajata) i ako je ovo pravac za click, next, next, finish onda će konačno nešto biti od ovog Linuxa
[ nkrgovic @ 03.07.2016. 15:14 ] @
Citat:
Nedeljko:
Stabilan ABI oduvek postoji. Pogledaj u /boot direktorijumu šta sve prati samo jezgro. Osim fajla vmlinuz-verzija imaš i druge sa oznakom iste verzije. Tu ti je isporučen ABI. Jedna od Linusovih doktrina je 100% čuvanje kompatibilnosti unazad, tako da stabilniji ne može da bude. Aplikativni softver koristi glibc kroz dinamičko povezivanje, ali se so fajlovi ne mogu koristiti u kernel modu (za drajvere), što je druga mogućnost i on takođe čuva 100% kompatibilnost unazad.

Drajvera za najveći deo hardvera ima i to je stvar interesa proizvođača da ih napravi za Linux. Sa rastom tržišnog udela raste i njihov interes za pravljenjem Linux drajvera.

Oduvek postoji ? :D Nisam pratio zadnjih par godina, jer retko koristim linux desktop, a iskreno kad ga koristim sve radim kroz package manager, ali ovo definitivno ne postoji oduvek. Kako promenis kernel moras da vuces nov kernel modul iz repo-a, ili da ponovi kompajliras drajver da bi napravio novi kernel modul, ili je tako bilo do skora za sve drajvere tipa nVidia proprietary i sl.

Ne pricam o ABI-ju koji kernel daje ka userspace-u, to je naravno stabilno, pricam o internom kernel ABI-ju, tj. o tome da ja mogu da napravim svoj binary-only kernel modul i da on radi i na 3.18 i na 4.4 i na 4.7 npr. ili makar unutar svakog releas-a, sto mi treba ako necu da mi drajver bude opensource i necu da komitujem svoj kod u kernel i da ja placam svog kernel maintaintera, jer eto tako treba.....

Definitivno si u pravu, kako raste trziste ici ce na bolje i drajveri, ja nikad nisam imao problem sa serverima i sa drajverima za serverski Linux, ali za desktop nisam siguran...
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 15:54 ] @
Panta_

Zato te široke narodne mase zlopate sa virusima jer bih baš briga odakle softver dolazi.

Naravno da postoji potreba za oboje. Za isporuku softvera preko zvaničnih repoa ćeš da upakuješ softver kako oni traže, a za samostalnu ćeš da napraviš agnostički instaler.


nkrgovic

Ovo mi je rekao čovek koji se bavi Linux embedded-om. Dakle, u /boot direktorijumu postoji taj fajl "abi-broj_verzije", koji sadrži informacije za pozivanje kernel funkcija. Linus se kune u princip "never break user space". Znam da drajveri ne trče u user space-u, ali syscall je syscall. Imaš li ti tu informaciju od nekoga ko se time bavi?
[ SlobaBgd @ 03.07.2016. 16:41 ] @
Ne razumem, ako činjenica da se sve aplikacije za neku distribuciju skidaju sa određenog mesta, i da je to mesto pod kontrolom distributera, te da to obezbeđuje da su aplikacije bezbednosno proverene i bez malwarea, kako to da je Google Play prepun malicioznih aplikacija, trojanaca, spyware-a i ostale gamadi? Ili je ipak stvar u onih simboličnih 2%?
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 16:47 ] @
Pa, Google ne radi takvo održavanje. Na Google Play praktično svako može da okači svoj program, dok je repo neke distribucije pod kontrolom distributera. Ne možeš da ubaciš šta hoćeš.
[ nkrgovic @ 03.07.2016. 19:14 ] @
@Nedeljko:

Probaj sam, ako imas linux desktop sa npr. nVidia drajverom:

- Instaliraj distro.
- Instaliraj nVidia closed source driver
- Instaliraj novi kernel i probaj da samo iskopiras drajver (kernel modul), bez da rekompajliras. Idealno, da bi izbegao neku automatiku, kad zavrsis sa kernelom obrisi (yum remove, apt-get remove, sta god...) gcc. Reboot i vidi da li se dizu drajveri.

Ja imam Linux servere i VM-ove, nemam nijedan desktop koji koristi neki closed-source kernel modul..... Nasao sam ovo na wikipedia-i:



Ne znam koliko je dobar izvor za ovo....

P.S. Ja sam prezadovoljan vec godinama kako linux radi kao server, daleko od toga. Desktop planiram da nabavim bas ovih dana da bi nesto probao (vezano za CUDA), ali nisam odavno koristio Linux desktop na necemu sto nije biznis desktop, a oni imaju sve spakovano u distrou, za integrisanu intel grafiku.... Jednostavno nisam se bavio ovime neko vreme. Kad jesam, ovo je bio problem.
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 20:04 ] @
Aha, znači userspace je OK, a kernel-internal nije.

Hvala!
[ nkrgovic @ 03.07.2016. 20:34 ] @
Ovo je razlog zasto niko ko ima neki IP koji krije u drajveru ne moze da tako lako podrzi Linux. Nije u pitanju ni volja ni broj korisnika, samo cinjenica da MORAS da bildas drajver za svaku varijantu, sto je, za pocetak, neprakticno, a zatim i jako slozeno ako ces da to integrises u sistem. Resenje koje su kernel developeri nudili je bilo "dajte nam sors, pa cemo ga ukljuciti u mainstream", ali to ne pije vodu ako je to tvoj Intelectual Property i ako ti imas problem da ga objavis jer time stetis sebi, otkrivas svoje inovacije i stavljas se u nepovoljan polozaj pred konkurencijom.... :/

Ovo je, izmedju ostalog, jedan od razloga zasto distroi kao CentOS drze jednu verziju kernela godinama i back-portuju fixes na tu verziju, bez da, naizgled jednostavnije, predju na nov kernel: Da bi zadrzali kernel ABI kompatibilnim.

Videcemo kako ce Steam Box ovo da pogura - i da li ce. Javlja mi se da ce resenje biti pakovanje binarnog drajvera i retki updates kernela, kao kod CentOS-a, ali OK, i to je dobar korak napred.
[ bachi @ 03.07.2016. 20:56 ] @
Ovakvi poput Nedeljka su najopasniji. Čovek kada čita njegove poruke pomisli kako je Linux fantazija, kako sve lepo radi, kako je 54545 puta bolji od Windowsa, mukica se možda napali na tu spiku i onda kada prvi dan udari u zid, ima da ga psuje na 100 različitih jezika. :D
[ nkrgovic @ 03.07.2016. 21:29 ] @
@bachi: Nisi bas u pravu. Ja korisim Mac iz navike, koristim Windows jer mi treba Xen Centar, a Linux desktop trenutno jako malo. Ali, kad radim sa Linux i sa Windows desktopima kod svojih korisnika (radim kao sysadmin, vec preko 15 godina, uglavnom servere - ali uvek ima nesto i desktop posla) Linux desktopi su mi skroz odlicni za odrzavanje. Ako korisniku ne treba neki Windows ili Mac specific softver, Linux je cost-effective i odlicno resenje po pitanju pouzdanosti i performansi. Ima jako puno primena gde se sve, ili skoro sve obavlja kroz browser (imas web mail, imas chat), plus neki sitni desktop softver (voip za call centar, na primer) i Linux tu SJAJNO radi. Verujem da je odlican i za studente, za one koji uce programiranje.... za mnogo toga.

Mene profesionalno glava manje boli sa Linux a ne sa Windows korisnicima, iako imam i DC i sve (OK, Zentyal, ali imam DC, imam limited usere, imam centralizovan AV....). Naravno, ni u ludili finansijama necu staviti Linux, ne samo zbog e-banking-a, vec i zbog office-a i pivot tabela koje excell mnogo bolje radi, i jos koje-cega, ali za dobar deo korisnika mi je sjajan.
[ Morpheus NS @ 03.07.2016. 21:42 ] @
bachi, deluje mi da se uporno sudaraš sa ostalim korisnicima kad je u pitanju scenario upotrebe linuxa na desktop računarima na koji "ciljate". Uporno pričaš o kompajliranju i kernelu, stvarima koje prosečnog korisnika gotovo da ne zanimaju. Ako linux pređe 2,3,5% to neće biti zbog korisnika koji znaju šta reč kompajliranje znači - već zbog onih drugih koji koriste osnovne funkcije i zahtevaju da one prosto rade. A rade. Problem su (1) navika koju je teško razbiti i (2) ta neka ideja da je linux ekstremno komplikovan koju raspiruju napredni korisnici kojima nekad nešto nije radilo na linuxu i oni koji ga nikad nisu videli ali misle da je kul uvek navijati za najjači klub.

Evo, "moj" primer. Moja mati ima 58 godina i do pre dve godine gotovo da nije videla računar uživo. Od tad koristi Mint na laptopu bez ikakvih problema, i to na dva monitora (drugi monitor je LED tv na kom pušta serije sa prevodom direktno sa laptopa putem HDMI kabla). Za ono što njoj treba (Chrome, Skype, Teamviewer ako slučajno zatreba, VLC da pusti seriju/film koji skine sa neta i bazična podrška za drugi monitor) nema nikakve logike da koristi Windows, a takvih korisnika kao što je ona je bar 50% među trenutnim korisnicima Windowsa. Oni bi mogli da pređu na linux, a da im se ništa ne raspadne u radu - jer nema šta da se raspadne.
[ bachi @ 03.07.2016. 21:47 ] @
Probam sad Centos 7 sa gnome u virtuelnoj mašini, neko je spomenuo da je to jedna od stabilnijih distribucija.

Sviđa mi se što je podržan do 2024. :D
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 22:01 ] @
CentOS je za servere. Za desktop je LinuxMint za većinu korisnika.
[ mdax @ 03.07.2016. 22:27 ] @
Ala se nalupaste glupostima. Ko voli Linux neka ga koristi, a ko Windows neka ga koristi. Veći deo Vas koji lupetate ovde nemate pojma ni o Windowsu, a već dajete neke savete ili Vam nešto smeta u Linuxu. Čoveče nemoj koristiti Linux niko te ne tera! Ako neko ima šta pametno da napiše nek i napiše, a ostale molim da preskoče ovu temu.
[ Nedeljko @ 03.07.2016. 22:28 ] @
Citat:
bachi: Ovakvi poput Nedeljka su najopasniji. Čovek kada čita njegove poruke pomisli kako je Linux fantazija, kako sve lepo radi, kako je 54545 puta bolji od Windowsa, mukica se možda napali na tu spiku i onda kada prvi dan udari u zid, ima da ga psuje na 100 različitih jezika. :D

Tako je kad se ostane bez argumenata. Ne, nego treba da slušaju tvoju bujicu dezinformacija.
[ mdax @ 03.07.2016. 22:30 ] @
Citat:
bachi:
Probam sad Centos 7 sa gnome u virtuelnoj mašini, neko je spomenuo da je to jedna od stabilnijih distribucija.

Sviđa mi se što je podržan do 2024. :D



Da CentOS postoji kao serverska distribucija i veoma je stabilan. Može se koristiti i kao desktop.
Ako si nov na Linuxu, moj savet je da isprobaš Linux Mint (MATE) distribuciju. Eto nekako mi je sličan Windowsu.
[ plague @ 03.07.2016. 23:09 ] @
Citat:
Morpheus NS:
bachi, deluje mi da se uporno sudaraš sa ostalim korisnicima kad je u pitanju scenario upotrebe linuxa na desktop računarima na koji "ciljate". Uporno pričaš o kompajliranju i kernelu, stvarima koje prosečnog korisnika gotovo da ne zanimaju. Ako linux pređe 2,3,5% to neće biti zbog korisnika koji znaju šta reč kompajliranje znači - već zbog onih drugih koji koriste osnovne funkcije i zahtevaju da one prosto rade. A rade. Problem su (1) navika koju je teško razbiti i (2) ta neka ideja da je linux ekstremno komplikovan koju raspiruju napredni korisnici kojima nekad nešto nije radilo na linuxu i oni koji ga nikad nisu videli ali misle da je kul uvek navijati za najjači klub.

U pravu si da korisnika te stvari ne zanimaju, nisi u pravu ako mislis da ce korisnik moci da pobegne od toga. Ovo sumira ceo problem Linuxa.

Navodno, sve je lako.
Navodno, sve funkcionise super.
Realno, sve sto se trudi da bude lako i izbegne kobasice je neverovatno bugovito. Cak i ovoj temi screenove gde se ruse jedne od osnovnih sistemkih app i to je realnost sa kojom se pre ili kasnije moras pomoriti.
Realno, sve prednosti linuxa su ujedno i mane kada jedna linux app ne radi ne samo horizontalno (across dist) nego i vertikalno (kernel verzije) tako da se opet vracamo na kompajliranje, dependency resolving i slicne kosmare.

Na kraju, ljudi koji su presli sa Win na OSX, koji je tehnicki kao Linux, nisu imali skoro ikakvih problema da se prilagode.
Pitam se zasto.
[ nkrgovic @ 04.07.2016. 00:36 ] @
Citat:
bachi:
Probam sad Centos 7 sa gnome u virtuelnoj mašini, neko je spomenuo da je to jedna od stabilnijih distribucija.

Sviđa mi se što je podržan do 2024. :D

Ja sam, i topla preporuka za upotrebu na serveru. Nikad nisam ni podigao graficko okruzenje na njemu, obicno mi treba par sati da podesim server, ako se koristi SELinux. :) Ima malo vise posla, ali jeste stabilan jednom kad se dobro podesi. Nemam blage ni da li ima neki GUI :D
[ nkrgovic @ 04.07.2016. 00:39 ] @
Citat:
plague:
U pravu si da korisnika te stvari ne zanimaju, nisi u pravu ako mislis da ce korisnik moci da pobegne od toga. Ovo sumira ceo problem Linuxa.

Navodno, sve je lako.
Navodno, sve funkcionise super.
Realno, sve sto se trudi da bude lako i izbegne kobasice je neverovatno bugovito. Cak i ovoj temi screenove gde se ruse jedne od osnovnih sistemkih app i to je realnost sa kojom se pre ili kasnije moras pomoriti.
Realno, sve prednosti linuxa su ujedno i mane kada jedna linux app ne radi ne samo horizontalno (across dist) nego i vertikalno (kernel verzije) tako da se opet vracamo na kompajliranje, dependency resolving i slicne kosmare.

Na kraju, ljudi koji su presli sa Win na OSX, koji je tehnicki kao Linux, nisu imali skoro ikakvih problema da se prilagode.
Pitam se zasto.

Ja sam presao na Mac OS sa Linux-a, zato sto je imao dobar shell, koji Windows nije imao.

Ja imam desktop korisnike na Linux-u i nijedan od njih ne kompajlira kernel. Imaju distro, package manager, ja ili kolega im podesimo osnove, povremeno uradimo update (moze i ssh-om, lepota) i to je to. Sve aplikacije idu iz repo-a i nema problema. To nije problem da Linux bude desktop. Problem nastaje kad, eventualno, stavljas app koji ne ide iz repo-a, ili ti treba app koji nema za linux, ili imas problem sa drajverima. Naravno, navika je faktor takodje...
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 06:42 ] @
plague

Koje kompajliranje? Koje kobasice? Ažuriranje jezgra nije obavezno i označeno je kao takvo i nije problem dok koristiš open source drajvere, a one binarne ćeš možda morati da reinstaliraš )preuzimanjem nove verzije naravno). Za šta ti treba kompajliranje? Koji to alati koji idu uz stabilne distribucije ne rade stabilno? Ako staviš Fedoru koja je probni poligon ispred komercijalnog Red Hat-a ili nešto slično, onda je to tvoj izbor.

Za migrante sa Windowsa postoji i komercijalni ZORIN OS, gde su razlike smanjene i koji naravno ima komercijalnu podršku. Sam sistem (bez podrške) se dobija za 10 evra, a ima i besplatno skraćeno izdanje koje možeš da koristiš neograničeno dugo dok se ne odlučiš da li da kupiš komercijalno.

P. S. Za 16 godina aktivnog korišćenja Linuxa sam jednom imao potrebu da rekompajliram aplikativni softver zbog nadogradnje X servera. Takođe, nekada davno je postojao drajver za modem intel 536EP koji se kompajlirao. To je statistička greška, a za Windows se takođe prave novi drajveri kada izađe nova verzija sistema.
[ calexx @ 04.07.2016. 06:57 ] @
Pisao sam bezbroj puta, linux sam preskakao dok je bilo potrebe da se bilo šta kompajlira ili radi peške neka skoro pa osnovna operacija. Tek kada je to prestalo, prihvatio sam linux i počeo da učim detalje. Pomenuo sam drugara koji ima lokal i kome sam iz raznih razloga pre 3-4 godine uvalio Kubuntu, mislim da od tada nije pipnuo windows. Jedino kući na laptopu koji inače koristi njegova žena ... sve dok i tamo nisam namestio dual boot i podesio da linux bude osnovni OS. Drugar zna da se snađe ali nema pojma šta je šta i samo koristi nekoliko programa, njegova žena zna da koristi gmail i skype pa nije ni provalila da je OS promenjen, njoj ništa ne znače ti detalji dok joj se programi pokreću.

Sigurno i više od 50% korisnika može bez ikakvog problema da koristi linux, ali je potreban neko ko će povremeno da im pomogne kad zapne. Da im instalira novi program za koji su čuli, da im podesi nešto (sve to bi trebalo i za windows ali tu već može da pomogne i komšijin mali) pa pošto takvih nema mnogo onda nema ni mnogo linux korisnika.

Naravno, postoje oni koji nikako ne bi mogli, postoje softveri kojih nema na obe strane i to određuje koji OS moraju da koriste. Ja bih čak i u takvom slučaju predložio dual boot jer će skoro sve ostalo, osim tog nekog programa, da radi na linuxu mnogo bolje. Zato kod mene na svakom kompu postoji i neki windows i kad baš bude potrebno, restartujem, odradim, vratim se.

Stvarno nemam pojma o kakvom kompajliranju se ovde provleči priča ako je reč o običnim desktop korisnicima. Možda i dalje postoji neki takav linux ali je većina daleko od toga.
[ bojan_bozovic @ 04.07.2016. 08:35 ] @
Kakvo kompajliranje kernela kakve gluposti, to je trebalo da se radi pre 15 godina. Danas prilikom update-a dobijaš iskompajliran novi linux kernel.
E problem je što Linux kernel nema driver ABI, ali kome to treba (za embedded) može da koristi neki POSIX RTOS kojih ima puno ili možda *BSD.
Ja ne vidim da je nVidiji nešto problem da održava svoj closed source Linux driver za grafičke kartice.

Što se grafičkih okruženja tiče, veći izbor je samo plus.

Što se softvera iz repo-a tiče, trebao, ne trebao, opet je plus.

Na kraju, niko ne obogaljuje Linux namerno na neku Home varijantu da bi mogao Pro da prodaje duplo skuplje. Jedino što održava Windows na 90% market share-a je piraterija (a ima je i na zapadu, ne samo u siromašnim zemljama). Kako da ne bude tako kad afrikanci i kinezi rade za mizerne plate? Oni baš mogu da daju 140-150€ za legalni Windows?
[ SlobaBgd @ 04.07.2016. 08:51 ] @
Čekaj: prednost Windowsa je to što korisnici žele da koriste piratski softver, za razliku od Linuxa gde je (skoro) sve besplatno?!
Dokle god Linux ima ovakve promotere, nema od njega ništa.
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 08:54 ] @
Uputstvo za novajlije:

- U principu koristiti open source drajvere isporučene uz sistem. Kod drajvera koji su isporučeni uz sistem je jasno naznačeno koji su open source, a koji nisu.

- Što se tiče drajvera koji su zasebno instalirani i izabranih sistemskih binarnih drajvera, ne ažurirati brzopleto komponente koje su označene kao kritične. Automatskih ažuriranja nema i korisniku se prikazuje šta ima od ažuriranja. Kritične su podrazumevano neštiklirane, a ostale su štiklirane. Naravno, korisnik to može da promeni. Kada se klikne na "Install", instaluraće se one koje su štiklirane.

- Ako se želi ažuriranje jezgra, prvo proveriti na sajtu proizvođača hardvera ili u njegovom uputstvu da li drajver podržava tu verziju jezgra. Možda treba instalirati novu verziju drajvera, a možda nema verzije drajvera za tu verziju jezgra. U svakom slučaju ne instalirati verziju jezgra koja nije podržana od strane binarnih drajvera.


Napomena:

- Open source drajver ne znači da je neophodno njegovo kompajliranje, nego da je ugrađen u samo jezgro i da se ažurira zajedno sa jezgrom i onda nema problema. No, dešava se da takve drajvere nije proizveo proizvođač hardvera, pa da binarni drajveri (koje je proizveo proizvođač hardvera) mogu da rade bolje.
[ scoolptor @ 04.07.2016. 08:58 ] @
Uspesna vam je tema. Evo, bachi se vec konvertovao.
[ bojan_bozovic @ 04.07.2016. 09:02 ] @
Ne Slobo, ništa ja na linuxu nemam besplatno ako igram WoW, to se plaća. A fakt je da je Windows zatupljeniji po Africi i Kini zbog piraterije. To bi ti i iz MS priznali. Prednost Windowsa je zaista u korišćenju piratskog softvera za te ljude. Ja imam LibreOffice (i na Win i na Linuxu), Musescore, par MMORPG koje čekaju na deinstalaciju, Paint.net i ništa više. Problem su oni koji hoće u Photoshopu da manipulišu fotografijama za Facebook, i koji ne žele da ga plaćaju. A mogu da koriste i Paint.Net i GIMP za to. I prodavnica kompjutera im odradi to da imaju sve piratsko. Nemoj da zatvaraš oči i da govoriš da toga nema. Da nema piraterije udeo Linuxa na desktopu bi skočio.
[ SlobaBgd @ 04.07.2016. 09:31 ] @
Ne slažem se da je to razlog.
Ja na Windowsu koritim PaintNET, i mogu da primetim da je program dobar za neke osnovne manipulacije na slikama. Za ozbiljan rad nije. Dokumentacija je žali Bože, forum sam prestao da posećujem jer je više mesto za pokazivanje radova nego za pitanja o programu. Kod Photoshopa nije tako, imamo i online pomoć, i mnoštvo knjiga, i savete po Internetu, tutorijale. Dakle, ne traže ljudi Photoshop zato što im baš on treba, već zato što nema ni približno dobru zamenu. O GIMP-u i Inscape neću ni da govorim. Da za Windows ili Linux platformu postoji odgovarajuća zamena za komercijalne programe, ne bi se toliko ljudi okretalo pirateriji. Dokle god je Linux eksperimentalni OS sa "koliko para - toliko muzike" fiozofijom, i sa "mi nismo Windows" pristupom dizajniranju interfejsa, neće ni imati veći procenat korisnika. Simptomatično je da Linux ima mnogo veći uticaj nego što ima bazu korisnika. To govori da ima ogroman potencijal, ali ga sputava mnogo glup pristup u razvijanju i promovisanju. Kao da sve radite za inat.
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 09:33 ] @
Zašto proizvođači softvera slabije podržavaju Linux od proizvođača hardvera?

Verovatno zbog strukture Linux korisnika. Uglavnom su to oni koji ne žele da plaćaju ništa. E, onda je udeo Linux korisnika koji plaćaju softver dosta manji od 2%.

Takođe, ja nisam promoter Linuxa. Niti je on moj proizvod, niti me neko plaća za to, pa ne znam zašto bi ga promovisao. Smatram da svako za sebe najbolje može da odredi šta mu odgovara, pod uslovom da su pravilno obavešteni. Protiv sam širenja dezinformacija.

Dodatan problem je neregularnost tržišta, gde su "pametni" oni koji krše zakon, a "budale" oni koji ga poštuju. Masovnost kršenja pravila sistema znači da sistem ne funkcioniše.

Neki od komercijalnih programa za Linux: Maple, Mathematica, Matlab, Maya. To je na "M".
[ scoolptor @ 04.07.2016. 09:33 ] @
Citat:
Ja imam LibreOffice (i na Win i na Linuxu)

Kada si vec pomenuo LibreOffice. Pre par godina sam ga koristio, i bio je zivo njesra. Calc se lockovao ili cak pucao pod zahtevnijim zadacima. Ne znam da li su ga popravili.
Mozda bi bilo vise poslovnih desktop Linux korisnika kada bi napravili zglavan Office paket. U poslovnom okruzenju, ipak postoji neko ko ce da kuca kobaje umesto korisnika.
Ja kuci nemam MsOffice. Kada mi je potreban, za 10 sec se zakacim na neku Windows masinu na poslu, i uradim sta treba.
Tamo imam i druge $$$ pakete - pa nema potrebe da ih drzim kuci.
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 09:42 ] @
Linux filozofija nije "koliko para, toliko muzike". Ne znam odakle ti to? Da li je možda MS i Apple filozofija "korisnici ne znaju šta je dobro, ali zato znaju šta je skupo"? Način ažuriranja sistema ukazuje da je Linux filozofija "korisnikov računar je njegov računar, a ne naš i tim računarom treba da upravlja on, a ne mi", a MS filozofija "korisnikov računar nije njegov računar, nego naš računar kojim treba da upravljamo mi, a ne on".

Nepostojanje zamene za PS nije razlog za pirateriju, nego za kupovinu PS-a. Onome ko nema para za PS, taj program zapravo i ne treba. Na njemu se itekako može zaraditi ako znaš šta ćeš s njim, a ima probni period od 40 dana besplatnog korišćenja.

A "mi nismo Windows i tražimo najbolja rešenja, a ne kopiramo slepo konkurenciju" filozofija je ispravna, jer se bez nje ostaje bez prednosti.
[ bojan_bozovic @ 04.07.2016. 09:46 ] @
scoolptor

Meni radi posao, a to je da u Writeru vidim neki doc ili docx bez toga da koristim piratski MS Office, kad mi ljudi pošalju. Ja ga ne koristim u profesionalne svrhe.

slobabgd

KDE je sve samo "mi nismo Windows". Upravo je i napravljen po uzoru na Windows. Mislim da ne znaš kako tradicionalni windowmanager radi pod unixoidnim OS, ili kako je radio CDE.
Što se Photoshopa i profesionalnog rada tiče, ti koji se profesionalno bave photoshopom su retkost. Primer je ovaj čovek. Koliko ljudi znaš a da zaista PS profesionalno koriste i to onaj piratski? Dakle mogu da zarade bar jedno 1-2000€ mesečno od PS? I opet imaju piratski?
[ scoolptor @ 04.07.2016. 10:02 ] @
Nedeljko,
ako nemas sta pametno da kazes, bolje je da drzis jezik za zubima
Citat:
"koliko para - toliko muzike"

Ja bih isao sa: 'the price matches the value'.
[ bachi @ 04.07.2016. 10:28 ] @
I hajde neka mi neko pojasni koliko je ovo realno? https://l3net.wordpress.com/20...nd-web-icons-to-linux-desktop/
[ gilopile @ 04.07.2016. 10:52 ] @
Cika Bill nam podario prozore da nam bude lakse, a ovi i dalje tipkaju po terminalima :)
[ Space Beer @ 04.07.2016. 11:02 ] @
Ne znam za ostala okruženja, ali u KDE-u desktop prečice pravim klikovima miša (slično kao u windozi).
Citat:
scoolptor:
Ja bih isao sa: 'the price matches the value'.

Niko ti ne brani da kupiš linux distribuciju (npr. SLED) i prateći softver i platiš nekoga da sve to valjano implementira. Na kraju te možda izađe skuplje od Windows/OS X opcije, ali dobićeš stabilan sistem, dobru podršku, i još neke prednosti tog OS-a. Tj. dobićeš koiko si platio :) Mada ne bih da se vraćam na ono da se "Free" odnosi na slobodan, a ne besplatan (iako je uglavnom besplatan).

Mislim da bi ovo trebalo spojiti sa temom o "uspehu" linuxa kao PC OS-a. Evo nekih dobrih objašnjenja zašto je to tako.

http://www.dedoimedo.com/compu...ore-professional-the-list.html
http://www.dedoimedo.com/compu...nux-reading-comprehension.html

Po mom mišljenju, nema razloga da linux uzme veći udeo, jer za većinu korisnika ne postoji (skoro) ništa novo ili bolje na linuxu što već nemaju Win i OS X (pa čak i ChromeOS). One priče o slobodnom softveru, virusima, privatnosti i sl. ne zanimaju nikoga kome na PC-u trebaju Word, Excel, Outlook i web browser. I možda još jedan ili dva specijalizovana programa. A takvih je 90% ljudi.

Što se tiče profi softvera, neke kategorije nemaju linux i/ili OS X alternative i tako će i ostati. Ali opet, to ne utiče na većinu (manje zahtevnih) korisnika. Pri tom, firma će bez problema odvojiti (veliki) novac za softver koji se koristi za primarnu delatnost, ali sigurno neće plaćati nešto što se koristi za sporedne zadatke. Tako da se i kod poslovnih korisnika može naći velika količina freeware ili FOS programa, nisu oni alergični na njih.

Jedini način da linux uspe kod kućnih i poslovnih korisnika je da se u školama na kursevima informatike uči da softver pomaže ljudima da bolje urade svoj posao i da bi svako trebalo da pronađe odgovarajući program za zadatak/posao koji radi. Meni nije jasno zašto se ljudi tako malo interesuju za nešto što im može povećati produktivnost, ali nije ni da me dotiče mnogo. Ne kažem da bi u tom slučaju linux imao 10-20% tržišta, možda bi čak izgubio i ova 2%, ali bar bi ljudi znali da postoje alternative. I naravno, potrebno je da se reše svi "prosti" problemi koji se vuku godinama.

Meni lično ne odgovara nijedan desktop ili mobilni OS, ali nešto moram da koristim :d Sve sam isprobao, svakom našao mane i prednosti i odabrao ono što mi se u tom trenutku činilo kao najbolji izbor. S vremena na vreme pogledam šta se novo nudi, ali na (ne)sreću, nema mnogo velikih promena. Ali gledajući u kom smeru ide razvoj, mislim da će veliki (MS, Google, Apple, Adobe, Autodesk...) sve više vezati korisnike za svoje proizvode/servise i da će zapravo linux biti sve manje konkurentan kao desktop OS. Ostaće prisutan kod manje zahtevnih korisnika i eventualno služiti za učenje nekih osnovnih stvari.
[ scoolptor @ 04.07.2016. 11:06 ] @
Pocinjem sa instaliranjem Fedore 24 MATE-Compiz na novu VM-u masinu. Bas da vidimo da li ce proci bez problema.
[ bachi @ 04.07.2016. 11:15 ] @
Citat:
Space Beer:
Ne znam za ostala okruženja, ali u KDE-u desktop prečice pravim klikovima miša (slično kao u windozi).

Jea, kamo sreće... Po defaultu na desktopu ne možeš ništa da kreiraš osim nekih Widgeta i panela koje inače organski ne podnosim, a ako i napraviš nešto na ~/Desktop folderu, ne prikazuje se na samoj radnoj površini.

Već moraš da za desktop type podesiš da su folderi i ona se prikazuju sadržaj ~/Desktop foldera i možeš da dodaješ foldere i prečice na desktop sa desnim klikom.

ALI, nema nigde Home, Trash i mount uređaja. Nekad bilo, odavno im dunulo da ukinu. A pritom nije problem što su ga ukinuli, ali zašto su ukinuli opciju da mogu jednostavno kroz properties da podesim te "sistemske" ikonice na desktopu. Čemu to? Zato što je neki baja zamislio da cela radna površina na mom 23' monitoru treba da služi kao držač wallpapera, šta?

Eeeeeeeeeeej bre, treba da kreiram tekstualne fajlove ručno i da pastujem sa neta da bih imao Trash i Home ikonicu, aman bre!

Naravno, kada daš desni klik na ikonicu/folder/program, taman posla da su napravili nešto tipa send to desktop ili create link to desktop ili launcher ili šta već.

Evo, odma prva sitnica na koju sam naleteo.

Takođe Centos+KDE nema podešavanja da mi nazivi datuma budu na srpskoj latnici. Centos+Gnome ima, KDE nema. A Gnome nema search integrisan u start, a imati DE bez searcha u 2016. godini smrdi na XP iz 2002. godine i to treba zakonom zabraniti.
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 11:26 ] @
bachi,

Samo za tebe dajem snimke kako sam dodao ikonu za smeće.



[ bachi @ 04.07.2016. 11:28 ] @
Nedeljko, ne sumnjam ja da to kod tebe sve može, sve radi iz prve i da problema u stvari nije ni bilo, međutim, kada Googlam kako da dodam te ikonice, na primer ovaj upit, pogledaj kakve rezultate dobijem.

P.S. Sve na ćirilici, jedino desktop settings štrči. lulz
[ bojan_bozovic @ 04.07.2016. 11:50 ] @
bachi

Troll Attempt! 0/10





Zato je kod mene LOCALE en_US pa nemam problema sa ćirilicom u konzoli.

I bolje



[ Nedeljko @ 04.07.2016. 11:54 ] @
scoolptor

Fedora je probni poligon ispred komercijalnoh RH. Tu naravno treba očekivati probleme jer je sve najsvežije i netestirano na tuđoj koži.
[ bachi @ 04.07.2016. 11:56 ] @
Nebitno, da li copy paste u tekstualni fajl na desktopu ili desni klik create new pa ručno dodavanje putanje do Trasha (koji početnik zna da je putanja od Trasha thunar trash:/// ???? a to pritom ne važi za KDE, već za xfce), poenta je da ne postoji na CentOS KDE dodavanje na lagan način kao što je Nedeljko prikazao na svom Mintu ili što Xfce ima u sebi.

Takva glupost, a toliko je na nekim distribucijama/desktop okruženjima komplikovano to odraditi da je apsurdno. I to je samo jedna sitnica od koje se želudac prevrće.
[ calexx @ 04.07.2016. 11:56 ] @
Nije mi baš jasan onaj primer sa dodavanjem ikona na desktop, kad god instaliram nešto što nije KDE (dešava se) uvek prvo odem u podešavanja i izaberem da ne pokazuje te ikone. Možda ostavim onu za Computer kako god da se zove. To znači da mogu da se postave, na sličan način kao što mogu da se sklone.

Moguće da je default u KDE da desktop ne pokazuje ikone i meni to odgovara. Ako nekome nedostaju, u par klikova (nema kompajliranja i kobasičarenja) menja tip desktopa u neki od 4-5 ponuđenih i onda ređa ikone koje hoće. To se radi na desnoklik, kako sam već pomenuo i ne vidim lakši način. Ili je bolje da postoji samo jedna vrsta desktopa i onda mi se sviđa pa je nešto drugo suvišno?

Ja uvek pomenem da neki softver može da bude dovoljan razlog da mora da se koristi windows. To verovatno jeste PhotoShop, to može da bude MSOffice ili Corel ali za par procenata onih koji koriste te programe. Photo Shop je jedan od programa koji i dalje koristim povremeno ali samo iz razloga što me mrzi da malo više naučim Gimp. Photo Shop znam prilično, sve što hoću da uradim mogu da završim za kratko vreme i tu je prednost. Sve što je meni potrebno može i Gimp i većina sličnih programa ali ne znam baš napamet kako se šta radi i uvek mi je potrebno vreme da provalim i uradim. Za to vreme bih u PS već završio. Jedini razlog zašto ga koristim. OK, ima on neke prednosti, ima ponešto što drugi ne mogu (verovatno) ali to pogađa 1% onih o kojima je priča. A taj 1% zarađuje od PS i uopšte nema problem da ga kupi. Kao i ostalo.

Upravo pomenutih 90% kojima komp služi za sitan Ofis, internet i par dodatnih programa skoro sigurno mogu da koriste i linux. Problem je što nemaju nekoga da im instalira browser (ako im se ne sviđa ponuđeni) ili da im podesi folder gde se nešto snima. A pošto imaju dovoljno onih koji će fraj (ili za neku sitnu kintu) da im krekuju windows i pomenute programe, zašto da razmišljaju? Virusi nisu problem onima koji o tome ne znaju ništa, sve dok jednog dana ne ukapiraju (recimo) da su im sve slike koje su bile na kompu enkriptovane i da od njih više nema ništa.

I da, nemojte da forsirate ove ideje o postavljanju ikona na desktop ili o podešavanju desktopa, tu je linux (u svakom slučaju KDE) dva veka ispred. Ej, windows 10 uveo mogućnost da ima više desktopova!!!!


Ama bači, CentOS je serverski linux, ne očekuj od njega ono što rade oni za nas obične korisnike. Otvorim start meni ili kako bi ga već nazvao, odem u deo po imenu Computer, tu je Trash, desnoklik i evo opcije da ga dodam na desktop ili panel.
[ bojan_bozovic @ 04.07.2016. 11:59 ] @
Vidi bachi, ja ne koristim KDE već XFCE i uopšte me ne zanima šta su napravili od KDE nakon 3.x i GNOME nakon 1.x.
Citat:

(koji početnik zna da je putanja od Trasha thunar trash:/// ???? a to pritom ne važi za KDE, već za xfce)


Onaj koji je otvorio trash u Thunaru makar jednom. Sve se to dobija levim klikom na desktop.
[ calexx @ 04.07.2016. 12:05 ] @
KDE je u verziji 4 toliko dobar da još uvek ne mogu da naviknem na 5 mada se polako opravlja. Sve što muči bačija može da uradi u kde4 ali je njegovo opravdanje da mu se ne sviđa okruženje koje ima milion mogućnosti. Onda izabere neko koje je osiromašeno iz nekog razloga i trijumfalno zaključi da nešto ne može. ;)
[ bojan_bozovic @ 04.07.2016. 12:07 ] @
Verziju 3 nisi koristio? Bila je još bolja od KDE 4.x. A Gnome 1.x je bio dovoljno dobar i nisu trebali 2.x da pišu od nule. Baš je bio super za 16Mb RAM a mogao je sve što i zadnji Gnome ili KDE.
[ calexx @ 04.07.2016. 12:09 ] @
Koristio sam je malo na početku i mislim da je pomalo brljala i pucala pa sam pauzirao i probao unity, gnome, cinnamon ... sve dok jednom nisam rešio da mu dam novu prliku koju KDE nije propustio.
[ adzo_ @ 04.07.2016. 12:10 ] @
Evo meni je ionako trebala jedna instalacija Linux-a pa sam probao u VM ovaj preporuceni Mint
Sve instalacije su mi prosle ok: Dropbox, TeamViewer, Opera(mada vec ima instalirana Mozilla)
Za teamviewer mi je ponudio(ako sam dobro razumeo) da mi instalira preko svog Manager-a da bi valjda kasnije lakse isao upgrade i to sam prihvatio
Svasta nesto sam probao i nista mi jos nije prestalo sa radom.
Uspeo sam i da izbacim ikonicu za Trash veoma lako iako se prvi put srecem sa sistemom(bez koriscenja google :) ) ako je to bitno
Control Center pa Look and Feel
[ scoolptor @ 04.07.2016. 12:10 ] @
[att_img]
[ bachi @ 04.07.2016. 12:14 ] @
http://sendvid.com/id9pzslq

I to je ono o čemu pričam, naprave nešto da valja i onda im dune iz čista mira da naprave neko šarenilo za pozorište za decu i ukake sve živo. Ili nešto što je postojalo, odjednom više ne postoji... Taman navikneš na nešto i padne update/upgrade i puf sve potpuno različito nego na šta si navikao.

I onda nastane fork forkovog forka. I sve dok je tako, Linux = ~2%.

Ali da, kod Nedeljka sve to naravno radi i problemi i ne postoje. :P

Edit: Da, CentOS je serverski linux (mada ovo i jeste i nije tačno, jer prilikom instalacije te pita koji tip instalacije hoćeš), ali ako već nude KDE i Gnome, pa majku mu, neka ga naprave da valja. Ako već držiš Centos kao server sa svim onim OpenLDAP (pandan active directory?) i SELinuxom (pandan Group policy), onda je valjda logično da ti CentOS bude i na klijentskim računarma, a ne šarenilo od Debian-based distribucija?

[Ovu poruku je menjao bachi dana 04.07.2016. u 15:33 GMT+1]
[ bojan_bozovic @ 04.07.2016. 12:20 ] @
bachi

Onda je za tebe FreeBSD mislim da u ports imaš KDE 3.x
A šta da kažemo za windows, 8.0 bez start menija... Tu tek vlada haos!

Bachi, ako želiš iste pakete i na serveru i na desktopu, napraviš možda sopstven mirror pa ti iz lokala firma vuče update. Moguće je, i uštedećeš bandwidth tako. Onda i za server (recimo PostgreSQL) i klijentske računare isti OS.
[ calexx @ 04.07.2016. 12:26 ] @
Citat:
bachi:Edit: Da, CentOS je serverski linux (mada ovo i jeste i nije tačno, jer prilikom instalacije te pita koji tip instalacije hoćeš), ali ako već nude KDE i Gnome, pa majku mu, neka ga naprave da valja.
Probaj ono što sam pomenuo, start meni pa Computer i ako tu postoji trash, možda odatle ode do desktopa. Kome si pre toga podesio da pokazuje ikone.
[ bachi @ 04.07.2016. 12:26 ] @
Probao, n'umem ni da ga instaliram.

Da, Windows 8 je bio teško zlo i za ono teletabis okruženje nema opravdanja.

Ma ne znam ni sam šta želim i to i jeste vala problem kada imaš toliko distribucija, forkova, klonova, desktop okruženja. Svaki ima nešto što onaj drugi nema. Definitivno polako shvatam da postoji toliko forkova Debijana da je to jedan teeeeeški svinjac i nekako mi se čini da je kod forkova Red Hata priča nekako bolja i stabilnija.
[ SlobaBgd @ 04.07.2016. 12:29 ] @
Ne bih da zvučim sitničavo, ali je l' to stvarno pojam "Desktop" preveden kao "radna površ"? Znači ne "radna površina" već površ?!

[Ovu poruku je menjao SlobaBgd dana 04.07.2016. u 13:39 GMT+1]
[ bachi @ 04.07.2016. 12:29 ] @
lulz izgleda, ili to ili postoji neko ograničenje u broju karaktera koje windows manager prikazuje u title baru. U oba slučaja retardirano.
[ calexx @ 04.07.2016. 12:36 ] @
Mislim da samo jedan program koristim preveden pa i ne obraćam pažnju na to kako je napisano. Od kako se počelo sa pokušajima prevoda mi je smešno i loše prevedeno pa ne koristim te "naše" izraze ... tipa file prevedeno kao datoteka. ;)
[ nkrgovic @ 04.07.2016. 13:36 ] @
Citat:
bachi:
Edit: Da, CentOS je serverski linux (mada ovo i jeste i nije tačno, jer prilikom instalacije te pita koji tip instalacije hoćeš), ali ako već nude KDE i Gnome, pa majku mu, neka ga naprave da valja. Ako već držiš Centos kao server sa svim onim OpenLDAP (pandan active directory?) i SELinuxom (pandan Group policy), onda je valjda logično da ti CentOS bude i na klijentskim računarma, a ne šarenilo od Debian-based distribucija?

SELinux nije Group policy, SELinux je Mandatory Access Control sistem. A to sto ima GUI, ima GUI i na Win 2008 :) .
[ jablan @ 04.07.2016. 13:43 ] @
Citat:
SlobaBgd:
Ne bih da zvučim sitničavo, ali je l' to stvarno pojam "Desktop" preveden kao "radna površ"? Znači ne "radna površina" već površ?!

A kako je kod tebe u Windowsu preveden desktop na srpski? I šta radiš ako ti se ne sviđa prevod? U Linuxu uvek možeš da forkuješ i prevedeš kako ti je volja.

BTW površ i površina su sinonimi.
[ bojan_bozovic @ 04.07.2016. 13:59 ] @
Citat:
BTW površ i površina su sinonimi.


Tako je, ali se reč površina mnogo ćešće upotrebljava, tako da 'površ' zvuči pomalo čudno, blago rečeno. 'Obriši površ ekrana', kako to zvuči?
[ Shadowed @ 04.07.2016. 14:21 ] @
Za poslednjih 15god na es-u, samo su se verzije Linux-a i Windows-a promenile. I dialup modeme su zamenili WiFi modemi :)
[ bachi @ 04.07.2016. 14:34 ] @
Promenilo se, KDE je sve besmisleniji.
[ calexx @ 04.07.2016. 14:35 ] @
Citat:
bachi:poenta je da ne postoji na CentOS KDE dodavanje na lagan način kao što je Nedeljko prikazao na svom Mintu ili što Xfce ima u sebi.
Malopre sam startovao live CentOS KDE, baš me mrzi da ga instaliram, pa u live verziji postoji lagan način koji sam već opisao. Zato sam siguran da postoji i kod instaliranog, samo što ti nećeš da priznaš nego ideš drugom pričom da ne može. Ne verujem da nisi to već našao, samo nećeš da priznaš.
[ bachi @ 04.07.2016. 14:37 ] @
Okačio sam video, pogledaj ga, možda sam nešto prevideo, ako jesam, pomozi kolegi forumašu.
[ anon115774 @ 04.07.2016. 14:39 ] @
Citat:
calexx:tipa file prevedeno kao datoteka. ;)


A sta je problem sa tim prevodom?
[ calexx @ 04.07.2016. 14:48 ] @
Citat:
bachi: Okačio sam video, pogledaj ga, možda sam nešto prevideo, ako jesam, pomozi kolegi forumašu.
Nisam gledao ceo video, na početku si krenuo od delfina pa nemam pojma dokle si stigao. Ono što sam predložio je da iz start menija odeš u deo po imenu Computer pa tamo desnoklikneš na trash.

E da, to nešto slabo radi na plazmi, mada postoji ono prevlačenje na desktop (svejedno da li je default ili folder view) gde nudi više opcija. Mislim da je tvoj video sa KDE4 pa zato nisam prvo ni probao sa plazmom.
Citat:
Informer: A sta je problem sa tim prevodom?
Pa nešto se pitam da li je datoteka od stare srpske reči data?
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 15:29 ] @
Datoteka je odomaćeni prevod od "file".
[ calexx @ 04.07.2016. 16:36 ] @
Znam da je odomaćen, pitam se da li je izveden iz stare srpske reči data?
[ DaliborP @ 04.07.2016. 16:46 ] @
Zar ne dolazi "data" iz glagola "dati" bas kao sto u engleskom postoji glagol "file" i imenica "file".
[ Space Beer @ 04.07.2016. 16:48 ] @
@bachi, scoolptor
Evo 2 načina za desktop prečice (link i copy) i kantu.
https://www.youtube.com/watch?v=YSRHs9HBmIk

Meni nije jasno šta vas dvojica pokušavate da kažete?
Da linux nije savršen OS? To znamo. Znamo da nijedan OS nije savršen.
Da se radna okruženja razlikuju? Zato i postoji izbor. To je valjda dobro za korisnike.
Ili da je Windows (samo koji?) u svemu bolji od svega drugog? :D Uozbiljite se.

Za mene je kombinacija openSUSE + KDE tri koplja ispred svega ostalog, iako znam da oko 5 milijardi drugih PC korisnika ne misli tako. Mogao bih sad da krenem sa spiskom stvari za koje mislim da su glupo rešene na Windows-u, OS X-u, BSD-u, ostalim radnim okruženjima za linux itd. Isto tako mislim da je Win 10 mnogo bolji od prethodnih verzija i ne vidim razlog za ostajanjem (osim ko baš mora) na XP-u ili sedmici, a oni i dalje drže 60% udela. Ali znam da to što odgovara meni, ne mora da odgovara drugima. I obrnuto. Zato i govorim da ljudi treba sami da pronađu šta im odgovara, ne bi li kvalitetnije ili lakše završavali svoje zadatke.

Npr. meni je mnogo potrebnije da imam virtuelne desktopove koje koristim 100 puta na dan, nego kantu na desktop-u koju praznim jednom nedeljno. Za tebe je to problem, ali ja nisam ni pomislio na to kao nešto bitno. Pri tom se ta kanta nalazi u fajl menadžeru, gde joj je možda i mesto. I bitno mi je da imam fajl menadžer gde prečicama na tastaturi otvaram novi tab (Ctrl+T), delim na dva dela (F3), otvaram terminal (F4) i slično (nemojte mi pominjati TC i klonove, ili pluginove za WE). S druge strane, znam da je mnogima lakše da vuku miša i klikću po menijima nego da koriste tastaturu, ali ja volim da imam izbor i mogućnost da na više načina dođem do istog rešenja. Ja ne kažem da svi treba koriste određeni OS ili DE, ali ako tebi ne odgovara, ne mora da znači da je to loše i za druge. Ne važi to samo za OS, već i za aplikativni softver, zato je i dobro što postoji izbor, pa nek svako izabere po svom ukusu ili džepu.

Ja sam kućni računar koji koriste moji roditelji prebacio sa XP-a na Xubuntu. I znam da im nije bitno koji je OS ispod, kada su Firefox/Opera, Thunderbird, Libreoffice, Skype, VLC... dostupni na svim platformama. S druge strane znam primere gde su se ljudi našli u nebranom grožđu kad su prešli sa Win 7 na Win 8 :D Naravno, to ne znači da je Win 8 loš(iji) OS, već da ljudi imaju različite navike i očekivanja od OS-a/DE-a
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 18:41 ] @
Najzad, glas razuma!

A sad da se vratimo na temu. Da li je Valve kumovao ovome i da li će se situacija sa softversko hardverskom podrškom Linuxu poboljšati?
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 19:18 ] @
bachi,

Nemam kod sebe KDE, ali koliko se sećam, prečice se u KDE4 okruženju prave tako što prevučeš ikonu datoteke/direktorijuma gde hoćeš (na primer na desktop), a onda se pojavi skačući meni iz koga možeš da biraš Copy/Move/Create link/Cancel, odakle treba izabrati "Create link". Možda prilikom prevlačenja treba držati Shift ili Ctrl. Ne sećam se. Treba probati.

Na mom LinuxMint 18 Cinnamon se pomeranje vrši prevlačenjem, kopiranje prevlačenjem sa pritisnutim Ctrl, a pravljenje prečice (koja se na Linuxu zove "link") prevlačenjem uz pritisnut Ctrl+Shift.
[ bojan_bozovic @ 04.07.2016. 19:35 ] @
Citat:
Nedeljko:
Najzad, glas razuma!

A sad da se vratimo na temu. Da li je Valve kumovao ovome i da li će se situacija sa softversko hardverskom podrškom Linuxu poboljšati?


Još kako! Steam je omogućio lako izdavanje igara za linux, i njih ima sve više http://store.steampowered.com/...y=_ASC&os=linux&page=1

Broj stranica je 188! Tu su i nove igre (recimo X-COM 2) i starije koje su pokupile razne nagrade (Civilization V).

A imamo plus i Wine. Steam naravno omogućava Valve-u da radi kao publisher i ubire procenat, ali je to neuporedivo bolje za male indie developere, nego pokušavati preko velikih izdavačkih kuća koje traže visok budžet i visoke profite (dakle igre za niše bivaju odbačene kao malo isplative).
[ Space Beer @ 04.07.2016. 20:12 ] @
Nema Valve nikakve veze sa ovim. Udeo linuxa na steam-u zapravo opada
http://store.steampowered.com/hwsurvey
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 20:30 ] @
Dobro, kakva su mišljenja o uzrocima i mogućim daljim razvojima situacije?
[ bachi @ 04.07.2016. 21:05 ] @
Steam:

Windows - 95.50% i raste,
Linux - 0.80% i pada.

Kao što rekoh, za globalni skok Linuxa je zaslužan Microsoft sa onim spywareom od NSA Windowsa, jer na bukvalno svakom forumu, svakom portalu i svakoj vesti se u komentarima javi neki Linux taliban sa propagandom u stilu Jehovinih svedoka. :D I naravno, mnogo ljudi je odlučilo da proba taj Linux, obično Ubuntu.

Otuda skok i pitanje je da li će da ostane preko 2% ili će da se vrati na staro, odnosno na ispod 2%.

Stavio sam centos minimal i digao xfce desktop pa se malo zanimam. U suštini je ideja sjajna da podigneš sve serverske servise i neki minimalni gui/DE, webmin na primer i onda se uči dalje.
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 21:13 ] @
Kada sam ćaletu rekao šta piše u polisi privatnosti za Windows 10 uz napomenu da to isključuje njegovu ozbiljnu poslovnu upotrebu, on je odgovorio da ako je tako, onda nije nizašta.
[ bachi @ 04.07.2016. 21:17 ] @
Tačno. I jednog dana kada dođe vreme da moram da koristim Windows 10, jer ni jedan stariji neće raditi, neće mi smetati ni teletabis KDE, ni muke sa prečicama na desktop ni sve ostale "čari" Linuxa.
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 21:49 ] @
bachi

Skinuo sam LinuxMint 17.3 KDE 64bit i pokrenuo ga u live režimu.

Evo odgovora na tvoja pitanja u vezi KDEa:


1. Prečica (koja se zove link) se pravi običnim prevlačenjem ikone, nakon čega se pojavljuje skačući meni iz koga se bira "Link Here" ili prevlačenjem uz Ctrl+Shift.

2. Trash se dodaje desnim klikom na desktop, zatim odabiranjem "Add Widgets...", nakon čega u ponuđenoj pretrazi možeš da kucaš "trash" ili da nađeš kantu među ponuđenim ikonama ili da klikneš na "Cathegories", pa da odabereš "File System". U bilo kom od slučajeva pojaviće se kanta na koju treba duplo kliknuti. Time će se ona pojaviti na desktopu.
[ gilopile @ 04.07.2016. 22:00 ] @
Bachi, nemoj da pokleknes, drz` se win-a. Kanta za smece se u par klikova dodavala pre 30 godina na win3.1.
Vise ces vremena da potrosis googlajuci za svakojakim problemima, nego sto ces da koristis taj OS.
[ plus_minus @ 04.07.2016. 22:38 ] @
Ovde se uveliko diskutuje o kantama za đubre i kako da se nabaci treš ikonica na desktop, a ja unazad 10 godina obavezno koristim SHIFT + del ... Prosto ne mogu da verujem šta mori neke ljude..
[ gilopile @ 04.07.2016. 22:43 ] @
Pa to. Kada bi mi to uzelo pola dana, selektovao bih ceo desktop sa sve taskbarom i sve rknuo u kantu i caos.
[ calexx @ 04.07.2016. 22:48 ] @
Što je najgore, diskutuje se o nečemu što se na linuxu radi isto i lakše nego na windowsu, jedino što bači pronalazi tekstove nekih zbunjenika koji to ne umeju i ne prihvata info da to ipak može i lakše i bolje. ;) Ja stvarno ne znam da li mu je teško da uradi ono što sam ovde ponovio 4-5 puta ili samo neće, što mi je verovatnije.

Kako god, ostaje priča o igricama i ponekom programu koji koristimo i nećemo da naučimo drugi koji je često i bolji. Ako je PS bolji od Gimpa, onda se to potencira. Ako je K3b bolji od nekog tamo laganog windows programa (koji usput uopšte nema opcije za imalo naprednu upotrebu) onda je ovaj drugi bolji jer nema mnogo opcija pa je jednostavan. Kako god, uvek je moja strana bolja.

Ja priznajem PS jer ne stižem da naučim Gimp, priznajem EAC, foobar ili ImgBurn jer stvarno nemaju alternative ali pomenute programe i ne koriste ovi koji su protiv.

I da, gejmeri nisu samo onih nekoliko procenata profija nego 99% dece sa manje ili više godina. Tu je glavna prednost i razlog, ne u ozbiljnom korišćenju.Linux neće da poveća procenat dok god najpopularnije igrice ne rade na njemu.
[ Nedeljko @ 04.07.2016. 22:54 ] @
Koliko vidim, ImgBurn je adware. Zašto ne obaviš posao k3b-om? Naravno, na Linux-u.
[ calexx @ 04.07.2016. 23:03 ] @
ImgBurn pita da li hoćeš da dodaš to što ima i ako nećeš, onda ništa ne uvaljuje. Bolje da ne pišem ovde, mogla bi cela tema da se pokrene o tome šta očekujem i šta koristim od programa za rezanje a u celoj priči toliko malo režem poslednjih godina da bi ta tema bila gubljenje vremena.

Ukratko, svaki program ima neke nedostatke, ali to važi u nekoj konkretnoj vrsti rezanja. U 90% slučajeva ću da koristim K3b ali ću za nešto, da se ne prisećam sada šta konkretno, da ipak pokrenem ImgBurn, pa i preko emulatora.

ImgBurn mi je ipak windows favorit i odgovor onima koji misle da su samo skupi programi dobri, fraj program od ~3MB koji radi bolje od svih ostalih zajedno.
[ Morpheus NS @ 05.07.2016. 01:17 ] @
ˆ To. Kad sam ljudima pre par godina predlagao ImgBurn umesto Nera gledali su me kao da sam poludeo. Em x puta manji em bolji, osim za neke baš specifične režime upotrebe. Na linuxu k3b > Brasero.
[ scoolptor @ 05.07.2016. 04:10 ] @
Za sta koristite te programe? Ne pamtim kada sam poslednji put rezao DVD.
[ Morpheus NS @ 05.07.2016. 04:18 ] @
Ja odavno više ni za šta. Čak sam izbacio DVD rezač iz kućišta. Nastupila era flash memorija...
[ calexx @ 05.07.2016. 04:50 ] @
Pa i ja sam napisao da to više ne radim ali prema paketu koji sam pomenuo može da se vidi da se radi o ripovanju audio diskova pa onda i rezanju. Jednostavno, ponekad ponekom napravim audio disk, nekad narežem nešto ali toliko retko da bih preskočio dalje detaljisanje o ovoj vrsti programa. Kako god, pošto mi se programi sviđaju, ponekad ih koristim i preko emulatora. Čak je i autor ImgBurn-a napisao da neće da pravi linux verziju programa pošto bez problema radi preko emulatora.
[ gilopile @ 05.07.2016. 05:08 ] @
Da, sve su to vrhunski programi. Dodao bih i UltraIso i PowerIso. Koristim ih i dalje. Sprzi se po neki ISO disk, koristi mi svakodnevno za mount ISO na virual drajv...

Kada bi vecina softwera bila takva, gde bi nam bio kraj. Unazad 10-ak godina samo vizuelno `ulepasavaju` SW i nista vise.
Najsmesnije mi je kad neko instalira Nero paket od 250GB ( nece ni da cuje za ove prog. od 10MB - kao demode su ), a koristi ga samo da spzi hitove od Cecu i Jecu :D
[ Panta_ @ 05.07.2016. 05:38 ] @
Citat:
Da, sve su to vrhunski programi. Dodao bih i UltraIso i PowerIso. Koristim ih i dalje.

Dva programa da se nareze ISO?
Citat:
Kada bi vecina softwera bila takva, gde bi nam bio kraj.

Mozda u ludnici :D.
Citat:
Unazad 10-ak godina samo vizuelno `ulepasavaju` SW i nista vise.

Code:
dd if=/image.iso of=/dev/cdrom

Citat:
Najsmesnije mi je kad neko instalira Nero paket od 250GB ( nece ni da cuje za ove prog. od 10MB - kao demode su ),

Code:
du -h /bin/dd
60K
[ gilopile @ 05.07.2016. 06:04 ] @
Oba, oba, naravno. Imam i dva misa i pokrecem ih istovremeno, tada imaju nabolji ucinak.
[ Panta_ @ 05.07.2016. 06:15 ] @
Kazes dva misa? Mi na Linux-u smo odavno prestali mis i da koristimo. Koliko Windows zaostaje u inovacijama, tuga jedna :(.
[ gilopile @ 05.07.2016. 06:56 ] @
Hahaha, da, da...
Ne znam ni zasto su se mucili da ubacuju podrsku za mis kada vam uopste nije ni potreban - sve kucate u terminalu ionako...Za cega uopste i koristite mis na Linuxu?
4 strane ovog topika su samo veselje sto ste uspeli da izbacite kantu za smece na desktop :)

Pazi, nisam hteo nikog da umalovazavam sto koristi Linux. Evo, svim srcem vam zelim da ga unaprede, pa da izbace i my document, my computer na desk, ma sta god, kad je bal nek je bal. :D

Salim se ja malo, ne zameri :)
Koristim ja vise OS-a, a i koristicu svaki OS koji mi zatreba, a sigurno cu poceti malo vise da koristim Linux. bice tesko da se priviknem, ali ici ce to...mora da ide :) A i tu ste vi, pa cete valjda malo i da pomognete ako negde zapne, a zapece sigurno.
[ bachi @ 05.07.2016. 07:42 ] @
Imgburn je dobar program, ali ima tu par mana.

1. Dolazi sa adwareom i to onim srmdljvim opencandy-jem, pa je bilo epizoda da svakako popiješ malware, jer je installer podmukao, jer autor nema "nadležnost" kako će installer da izgleda, već OpenCandy.
2. DVD-RW po defaultu formatira sporo, odnosno full format i onda mu treba pola sata da formatira disk... Naravno, ima tamo među 150 opcija i da štikliraš da ne preferiraš full format, ali....
3. Autor je odlučio da pošto njemu ne treba podrška za multisession disk, da ne treba nikome. I tako ja koji radim početkom meseca full backup, a onda ostatak meseca dnevni incremental, ja sad ne mogu da koristim ImgBurn da u više navrata dodajem na BD disk (koji, ipak ima ne tako malih 23GB po disku), jer eto, autoru to ne treba, pa ne treba nikome.
4. Interfejs je očajan za pravljenje kompilacija, a pravljenje audio diska ide ispod žita.

CDBurnerXP je po meni bolja alternativa jer je gui mnogo lepši, jednostavniji je program za upotrebu, a podržava multisession diskove.
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 08:39 ] @




Dakle, dosta trolovanja gilopile. Dovoljan je desni klik na desktop, pa u desktop settings.

bachi

Citat:
3. Autor je odlučio da pošto njemu ne treba podrška za multisession disk, da ne treba nikome. I tako ja koji radim početkom meseca full backup, a onda ostatak meseca dnevni incremental, ja sad ne mogu da koristim ImgBurn da u više navrata dodajem na BD disk (koji, ipak ima ne tako malih 23GB po disku), jer eto, autoru to ne treba, pa ne treba nikome.


To je problem, i razlog da se koristi linux. U principu nađe se neko kome treba isto što i tebi i to se implementira

Panta

Sa dd nećeš narezati cd/dvd/bd jer koriste poseban protokol za upis. Treba ti cdrecord. Uostalom dd ima i za windows i native i cygwin

Calexx

Hej, mislim da EA FIFA 16/FIFA 17 nema ni za OSX, ako misliš da linux neće da se koristi ako "veliki" ne objavljuju svoje igre i ako su EA FIFA i EA NBA reper, nema ništa od toga...

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 05.07.2016. u 09:54 GMT+1]
[ gilopile @ 05.07.2016. 09:12 ] @
Odavno imam dual boot na laptopu xp i Lubuntu, ali ga nisam koristio.

Ima i ovde desni klik i settings i moze da se doda kanta i ostalo.

Htedoh da uslikam, a ono corak. Printsc ne reaguje i nemam sta da `paste`. Mislio sam da je nesto do tastature na laptopu, ali jok. Prikljucio USB tastaturu i opet nista. Koristim mPaint 3.0.
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 09:16 ] @
Ja koristim XFCE pa mi na printscreen lepo da mogućnost screenshota celog ekrana, ili aktivnog prozora ili delay, i automatski uploaduje na imgur.com ako to zatražiš.
[ gilopile @ 05.07.2016. 09:24 ] @
E to nije lose, a da li to moze na ovaj Lubuntu?
ili jos bolje ako mozes da mi kazes koji inux koristis pa da probam.
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 09:32 ] @
Mora da može na lubuntu da se instalira XFCE. Ja koristim Sabayon XFCE koji je malo slabije podržan od Ubuntu ili Fedore. Izvini, ali nikad zaista nisam koristio Ubuntu.

http://www.howtogeek.com/19312...-desktop-environment-on-linux/

Postoji i xubuntu.
[ Nedeljko @ 05.07.2016. 10:25 ] @
Ne treba menjati okruženje, nego samo instalirati program koji se zove KSnapshot.
[ gilopile @ 05.07.2016. 11:21 ] @
Jbmlga kako...
Zar ne postoji nesto od par mb, kao fasstone i sl. i da skines, next, next i cao? Posle `print screen` taster na tastatuti, u faststone IW paste i gotovo?

Ukucao sam `sudo apt-get install ksnapshot` u terminal i svlaci nesto od 150mb i evo na pola izaslo `Unable to fetch some archives, maybe run apt-get update or try with --fix-missing?
`
Znaci, nesto sto treba da mi oduzme minut vremena, sada cu da osvanem uz ovu glupost.

Moje pitanje je kako da instaliram taj KSnapshot?

Upravo mi se zavrsila fleska sa Sabayon XFCE, pa cu da probam.
[ Space Beer @ 05.07.2016. 11:26 ] @
Verovatno zato što je to deo KDE-a, pa mora da povuče još gomilu stvari. Mislim bi na tim osakaćenim okruženjima bolje radio gnome-screenshot ili nešto slično
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 11:38 ] @
http://docs.xfce.org/apps/screenshooter/start

Ja imam xfce4-screenshooter ovde na Sabayonu, ne KSnapshot. Pitanje je i gnome-screenshot koliko bi povukao dependencies iz repoa ali isprobaj to pre no što pokušaš da instaliraš xfce4

Space Beer

xfce je sve samo ne osakaćeno okruženje.
[ gilopile @ 05.07.2016. 11:48 ] @
Ma da, verovatno bi vukao do sutra. Ma i to je ok, ali garantujem da bi pukao negde na pola posla...

Evo probavam Sabayon XFCE i isto ne mogu print screen sa ovim njegovim defaukt programima.

Ovaj cu da install i koristim malo, pa cu videti sta i kako, jer ova fleska me ubi kako je spora...te ne mogu ovako da isprobavam.

Posle cu da zamolim Bojanceta da mi kaze gde je nabavio njegov wallpaper. Vidim da ne dolazi sa Linuxom.Svidja mi se :)
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 11:51 ] @
Taj wallpaper dolazi uz Sabayon ;)
[ SlobaBgd @ 05.07.2016. 11:52 ] @
Je l' i dalje govorimo o instaliranju jbnog programa za slikanje ekrana? Ono što glupi Windows ima od verzije 3.1, Paint? Printscreen, pa u Paintu Paste? Je l' o tako egzotičnoj funkciji pišete?
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 11:54 ] @
Da Paint koji do Viste nije mogao da snimi u JPEG ili PNG već samo BMP
Uostalom ovo je do LXDE ne Linuxa u celini (jer ovde radi).
[ Aleksandar Đokić @ 05.07.2016. 11:56 ] @
Egzoticnoj? Zar Debian nema screenshot tool?
[ gilopile @ 05.07.2016. 12:00 ] @
Tako je Slobo, nece pa nece.
Sada ne mogu ni da ga instaliram na HDD. Kliknem Install to Hard Drive, fleska bude aktivna 10-ak sekundi i onda stane i nista se ne desava.
Prvi put kada sam kliknuo na `Install` izasla neka poruka i krajem oka sam video nesto CD i brzo je nestala...Sada vise ne izlazi, mora da je upisao nesto na flesku. Nije vrag da cu morati da ga rezem na DVD kako bih ga instalirao?
Vidim da iz boot menu-a nisu ponudili opciju install.

Edit, bese ta poruka kad parkiras kursor na ikonu instalacije - info. Ali golema pa mi se ucinilo da je neko obavestenje... :D Kakav sa selja :D
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 12:02 ] @
Ima može i preko GIMP-a (File->Create->Screenshot), preko terminala sa scrot, pa sa printscreen po raznim desktop environmentima itd. ali trolovi ne popuštaju ;)

gilopile, probaj na lubuntu da instaliraš xfce4 prema onome sa howtogeek. Preko GIMP-a imaš mogućnost da napraviš screenshot, ali je to neudobno rešenje
[ SlobaBgd @ 05.07.2016. 12:06 ] @


Windows 98:



Windows XP:



Citat:
bojan_bozovic:
Da Paint koji do Viste nije mogao da snimi u JPEG ili PNG već samo BMP


Je l' da da je glupo kada tako lupiš?
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 12:10 ] @
Ne ali ti hoćeš nakon ovoga. To možda i nije mspaint niti Win98.

http://www.computing.net/answe...mspaint-windows-98/170503.html

Citat:
old hp vectra with win 98 mspaint only deals with bmp files. need it to open edit and save in jpg.
where can filters be found to fix this? want to use this machine, not discard. any help appreciated, thanks!


XP je možda imao JPEG kao opciju, ali s obzirom da ga ne koristim 10+ godina nemojte da mi zamerite i ako sam pogrešio. EDIT: Ubačeno je to u Win 2000 - eto ko radi taj i greši.

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 05.07.2016. u 13:22 GMT+1]
[ bachi @ 05.07.2016. 12:21 ] @
Screenshot od XPa je tačan, sad sam proverio, a Windows 98 nema šanse da je podržavao PNG.

Edit, izgleda da je ipak mogao, uz neke dodatke: https://en.wikipedia.org/wiki/...aint#Windows_9x.2C_NT_and_2000
[ gilopile @ 05.07.2016. 12:22 ] @
Bojane, imao je win98 izbor da se snimi kao .jpg, naravno. Bese u vreme DialUP-a, pa bi bilo nezgodno da nije imao kada krenes da upload neku fotku u bitmap :D
Win98 SE mi je ostao u najlepsem secanju. Jedva predjoh na XP. Ja mislim da sam poslednji bio ko ga je koristio, hehe

------------------------
Videcu da probam to na Lubuntu, a i pogleacu zasto ne mogu da instaliram ovaj Sabayon XFCE na HDD. Obrisao sve particije, nece. Kreirao samo jednu ext4 i opet nece. Sto je najcrnje, nikakvu gresku ne dobijam, jednostavno nece. Ne znam koji mu je djavo.
[ SlobaBgd @ 05.07.2016. 12:22 ] @
To možda nije MS Paint, možda nije Windows 98, a XP je možda imao opciju Save as JPG. Mnogo "možda" za tako decidnu tvrdnju da do Viste to nije moglo.
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 12:28 ] @
Ja sam priznao svoju grešku, šta sad još hoćeš?

Šta je sa tvojom tvrdnjom ovde da se u Linuxu ne može da se napravi screenshot i da je to "egzotična funkcija"? Hoćeš li ti da priznaš svoju grešku?
[ Nedeljko @ 05.07.2016. 12:38 ] @
Ode se lepo u software manager, nađe i instalira na klik. Ne vidim u čemu je problem.

Takođe, verovatno u meniju u odeljku "Graphics" već ima neki program.

Problem sa Windows-ovim Print Screen je što ne nudi nikakve opcije. KSnapshot ima opcije da li da prikaže kursor miša ili ne, da li da slika ceo ekran ili samo jedan prozor ili neku pravougaonu oblast. Kada se on instalira, onda radi i Print Screen.
[ bachi @ 05.07.2016. 12:41 ] @
Ima MS od W7 Snipping tool - https://support.microsoft.com/...ng-tool-to-capture-screenshots

Ali ova rasprava je krenula baš u sitna crevca.
[ SlobaBgd @ 05.07.2016. 12:42 ] @
Ne, nije to moja tvrdnja, nego utisak koji se nameće nakon diskusije o tome koji program instalirati i na koji način omogućiti takvu funkciju. Egzotičnim je čini (tu funkciju) toliko cimanje i gimnastika oko tako bazične mogućnosti koju sam ja nekoliko puta obavljao bez ikakvih problema na PartedMagicu, Puppy Linuxu i još nekim Live distribucijama.
Svi su moj komentar shvatili kao ironiju. Ko nije, eto mu sada objašnjenja.

I nije bitno šta može Windows, nego bude pomalo neozbiljno da se neproverene stvari iznose kao suve činjenice.
[ SlobaBgd @ 05.07.2016. 12:49 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ode se lepo u software manager, nađe i instalira na klik. Ne vidim u čemu je problem.

Takođe, verovatno u meniju u odeljku "Graphics" već ima neki program.

Problem sa Windows-ovim Print Screen je što ne nudi nikakve opcije. KSnapshot ima opcije da li da prikaže kursor miša ili ne, da li da slika ceo ekran ili samo jedan prozor ili neku pravougaonu oblast. Kada se on instalira, onda radi i Print Screen.


Print Screen nije program, pobogu.
PrintScreen - slika celog ekrana.
Shift + PrintScreen - slika aktivnog prozora.

U Paintu imaš nekoliko alata za editovanje tako dobijene slike. Da, nema slike strelice miša. Ali instalacijom third-party programa i to je moguće postići.

Nego hajde da se vratimo na Linux, nemojmo se baviti Windowsom, slabo ga, izgleda, poznajete.
[ bojan_bozovic @ 05.07.2016. 13:04 ] @
Ma, problem je što gilopile ne može u Lubuntu na napravi screenshot, a trebalo bi da može bar prema ovome samo sa PrintScreen:

http://askubuntu.com/questions...g-screenshots-in-lubuntu-11-10

@slobabgd

Onda je bolje da se koristi GIMP za screenshot jer ima delay kao opciju a preskače se paste sa clipboarda.



[ bachi @ 05.07.2016. 13:22 ] @
Korišćenje GIMPa za screenshot je kao klanje vola za kilo mesa. :D
[ Space Beer @ 05.07.2016. 14:35 ] @
Sa kante na screenshot :D
U zavisnosti od radnog okruženja, razlikuju se i mogućnosti podrazumevanog programa, pa tako imamo scrot koji ne nudi ništa osim tajmera (a automatski čuva fajlove u /home folderu) do Ksnapshot-a koji nudi svašta. Naravno niko ti ne brani da na Xfce instaliraš tonu KDE aplikacija, ali onda bolje da odmah ideš na KDE. Neka okruženja su sa razlogom pravljena da budu minimalistička (LXDE, openbox, iceWM...), zato nema smisla kukati što se nešto radi na drugačiji način.

Na vindozi koristim greenshot poslednjih nekoliko godina, odličan je
[ Arnie @ 05.07.2016. 18:18 ] @
Koristim Linux od 2013. godine (počeo sa Mintom, danas sam na Debian-u) i uopšte ne vidim potrebu za čitanjem dokumentacije ili izgrađivanjem programa kao mazohizam niti takve ljude smatram noulajferima kako voli da ih gleda poveći deo dekstop korisnika, naprotiv, za mene je to uživanje. Možda Debian i nije najreprezentativniji primer s obzirom da je među najstabilnijim distroima i mnogi ga koriste kao bazu, ali nikakvih većih problema nisam imao ni pri korišćenju ostalih distribucija, a dosta ih je bilo i jedini razlog zbog kog sam se vratio na Debian je što mi nudi odličnu bazu bez bespotrebnog bloat-a kao neke klik next > finish distribucije (čast izuzecima). Ako ćemo da budemo realni, OS X (danas macOS) je operativni sistem koji je najbolje prilagodio i izgled i iskustvo prosečnom korisniku i gde maltene sve radi bez ikakvih problema (naravno da je to velikim delom zbog manje mešovitosti hardvera, ali opet).

Ne treba siliti bilo koga da koristi nešto ako mu to ne odgovara, naročito ne nešto poput Linux-a. Ne važi džabe ona izreka: Linux is user-friendly; it's just picky about who its friends are :P
[ calexx @ 05.07.2016. 18:25 ] @
Ceo dan sam pod nekom gužvom pa nikako da baš ovo napišem. Linux okruženja se razlikuju u mnogo čemu pa tako svako od njih ima neke programe koji idu u paketu i one druge koji "pripadaju" nekom drugom okruženju ali i dalje nema problema da se koriste ... samo se mora instalirati ono što mu je potrebno iz matičnog okruženja. Nemojte da mešate babe i žabe, neće neki KDE program, koliko god on bio minimalan, da se instalira tek tako na recimo LXDE tj Lubuntu bez KDE biblioteka ili šta mu je već potrebno. Taj program na nekom KDE koji ga nema bi bio sića.

Nekad davno sam počeo sa gnome2, pa probao unity pa mi se nije svideo pa probao gnome3 pa cimet ... većina programa koji idu u tim okruženjima mi je bila baš onako minimalistička, bez dodatnih opcija koje su mi potrebne ... pa sam probao sve programe redom i ukapirao da su mi Krusader, KTorrent, K3b ... da se ne prisećam više ... obavezni. Onda sam ukapirao da je bolje da komplet pređem na KDE, to sam uradio, pa nalazim gomilu programa koji su deset puta bolji od onih iz XFCE, LXDE i nekih još minimalnijih okruženja. Šta ću, razmažen windows korisnik koji ne koristi program za rezanje samo da nareže audio disk i napravi ISO od nečega (i obratno) nego hoće u sitna crevca da podešava i menja parametre. Ne koristim torente da skinem neki fajl i idem dalje nego hoću sve moguće parametre da podesim.

Iz svega ovoga može da se ukapira zašto sam za KDE i ne volim ostale. Ako bih poredio windows i linux bez KDE, teško da bih izabrao linux. Prosto, hoću da imam 100 opcija iako bi mi bilo potrebno i korisno 30, umesto da koristim drugo DE koje ima 5 opcija i sve su mi korisne. Nekome to izgleda kao teletabis okruženje, valjda ne ume da podesi izgled.

E da, sad ću da pogledam sve primere koje ste pominjali pa da se dopišem, a nadam se da trolovanje oko trash ikone ili programa za skidanje ekrana/dela ekrana neće da se nastavi. Prosto, onaj ko je napisao da je na linuxu komplikovano da se izbaci trash ikona nema pojma i ne ume da koristi linux ali se ovde neki hvataju ko pijan plota za tu informaciju i samo je ponavljaju. Kao kada bih ja napisao da windows ne dozvoljava da se kopira slika na flešku, eto moj zet je to probao i nije umeo da uradi, znači windows ne može da kopira sliku na flešku. OK?
[ bachi @ 05.07.2016. 18:54 ] @
Culex, si pogledao onaj video što sam okačio ili i dalje drviš napamet?
[ calexx @ 05.07.2016. 18:58 ] @
Jesi li pročitao moj odgovor na tvoje slično pitanje? Jesi li probao desnoklik na trash u start menu/computer? Verovatno nisi ni pročitao ni probao.
[ bachi @ 05.07.2016. 19:27 ] @
Da, može tako, mada bude žnaru ikonica i ne postoji indikator da li je kanta puna ili prazna, ali bolje išta nego ništa.. Ali što onda kada kucam upit na Google-u mi ne izađe to kao odgovor, već ono njesra što sam okačio? To je ta moć Linux zajednice što se utrukuju ko će da ispadne veći Linux baja - taliban, pa namerno pišu kobaje i .config fajlove umesto da budu normalni ljudi.
[ Panta_ @ 05.07.2016. 20:04 ] @
Citat:
Ali što onda kada kucam upit na Google-u mi ne izađe to kao odgovor, već ono njesra što sam okačio? To je ta moć Linux zajednice što se utrukuju ko će da ispadne veći Linux baja - taliban, pa namerno pišu kobaje i .config fajlove umesto da budu normalni ljudi.

Tebi ne treba uputstvo vec slikovnica ;). A zasto bi neko kacio 10-ine slika kada sve moze da objasni u nekoliko komandi? Primer, ArchLinux i FreeBSD dokumentacija, nema slika ali je odlicna, sve je jasno. Ubuntu takodje ima odlicnu dokumentaciju, ima i slike ;). Tu su i man stranice, takodje odlicne. Evo primer za famozni screenshot:

Citat:
NAME
gnome-screenshot - capture the screen, a window, or an user-defined area and save the snapshot image to a file.

SYNOPSIS
gnome-screenshot [ -c ] [ -w ] [ -a ] [ -b ] [ -B ] [ -p ] [ -d SECONDS ] [ -e EFFECT ] [ -i ] [ -f FILENAME ] [ --display DISPLAY ]

DESCRIPTION
gnome-screenshot is a GNOME utility for taking screenshots of the entire screen, a window or an user-defined area of the screen, with optional beautifying border effects.

OPTIONS
-c, --clipboard
Send the grab directly to the clipboard.

-w, --window
Grab the current active window instead of the entire screen.

-a, --area
Grab an area of the screen instead of the entire screen.

-b, --include-border
Include the window border within the screenshot.

-B, --remove-border
Remove the window border from the screenshot.

-p, --include-pointer
Include the pointer with the screenshot.

-d, --delay=SECONDS,
Take the screenshot after the specified delay [in seconds].

-e, --border-effect=EFFECT,
Add an effect to the outside of the screenshot border. EFFECT can be ``shadow'' (adding drop shadow), ``border'' (adding rectangular space around the screenshot), ``vin‐
tage'' (desaturating the screenshot slightly, tinting it and adding rectangular space around it) or ``none'' (no effect). Default is ``none''.

-i, --interactive
Interactively set options in a dialog.

-f, --file=FILENAME
Save screenshot directly to this file.

--display=DISPLAY
X display to use.

-?, -h, --help


Code:
gnome-screenshot -w -d 5


Ima i GUI ;).
[ scoolptor @ 05.07.2016. 20:25 ] @
Hah, lako cemo mi resiti screenshot-ove, i trash ikonice.
Zasto kros-kompajliranje buildroot-a za ARM platformu prolazi na Fedori 21 bez problema, a puca na Fedori 24, sa istim podesavanjima i kobasicama.
Verovatno nedostaje patchev patch.
[ Nedeljko @ 05.07.2016. 22:36 ] @
scoolptor,

Verovatno je zato što je Fedora probni poligon ispred RH-a, što ti je lepo rečeno više puta.



bachi,

Napravio sam video, ali ima 4.3 MB.

Desnim klikom na desktop dobiješ popup uiz koga izabereš Add Widget..., zatim pronađeš kantu (možeš u pretrazi da kucaš "trash"), pa dupli klik na nju i onda ugasiš taj donji prozor i premestiš ikonu gde hoćeš.

Nakon običnog prevlačenja ikone fajla ili foldera dobijaš skačući meni iz koga biraš "Link Here" i dobijaš prečicu (koja se na Linux-u zove link).

Kanta ne izgleda isto kada je puna i kada je prazna, a kada je otvoriš, onda kao folder, onda dobiješ uobičajene opcije na desni klik.
[ calexx @ 06.07.2016. 05:02 ] @
Pa može ali je žnaru ikonica i opet ne valja. A ono da ima raznih tekstova je tačno, neko je tako naučio ili tako voli da radi na linuxu pa mu je lakše rešenje da napravi par conf fajlova i tako dobije ono što može i sa par klikova. Kao što ja volim da radim apdejte i neke instalacije iz konzole, dok se otvori apdejt program i dok se refrešuje, u konzoli završen posao a pošto su sve prethodne komande tu, lahko uz par klikova dobijem potrebnu.
[ bojan_bozovic @ 06.07.2016. 06:28 ] @
Realno, problem za veće korišćenje linux-a na desktopu je i inercija. Ljudima je lakše da kupe Windows nego da uče nešto novo. I sav će uspeh linux-a zavisiti od SteamOS-a i njegove uspešnosti na tržištu. Ja ne vidim ništa drugo što može da ga pogura kao SteamOS. Što se Windows-a tiče, i šta nam budućnost donosi nezahvalno je pričati, po mom skromnom mišljenju wearable PC-ji u čijem će srcu biti mobilni telefon su budućnost i na desktopu, ali u to ne bi smeo da se kladim (dakle Ubuntu Phone).
[ gilopile @ 06.07.2016. 06:52 ] @
Evo, probah malo Mint i sve radi ok za sada. I print screen sljaka, cak se cuje i zvuk fotoaparata-skljocare kad slikas i odmah izadje prozor :)
Ma idi begaj! :) Jos da izbacim kantu, i ja presrecan.
Ovo je samo privremeno, moram da prokljuvim zasto nece da mi se instalira Sabayon XFCE.

Pozdrav!
[ bojan_bozovic @ 06.07.2016. 07:01 ] @
Gilopile, bolje ostani na Mintu, jer je Sabayon rolling release distro, uvek imaš sve najnovije, ali ima i zbog toga iznenađenja koja su moguća, i ponekad upotrebe tekst editora za promenu konfiguracije. Nije baš za početak.
[ gilopile @ 06.07.2016. 07:12 ] @
Ok, drug, poslusacu tvoj savet, pa kad malo prokuzim sve ovo, lako cu posle.
Jbg, znas kako je kad ti je sve ovo strano...:)

Hvala ti!
[ bigvlada @ 06.07.2016. 12:07 ] @
Nema potrebe da se prepirete, za 10 godina ćemo uglavnom raditi u ReactOS-u. :D
[ plus_minus @ 06.07.2016. 12:46 ] @
Ko preživi dotle, biće obavešten.
[ SlobaBgd @ 06.07.2016. 12:46 ] @
Na verziji 0.5.2.
[ Nedeljko @ 06.07.2016. 13:06 ] @
Ja sam nekada koristio openSUSE KDE kombinaciju kao član Space Beer koji je ovde napisao da je tri koplja ispred svega ostalog. No, nešto sa internetom nije radilo i kada sam proguglao problem, ispostavilo se da je zvanično uputstvo bilo otprilike "Znate šta, postoji standardni Network Manager, koii radi odlično svoj posao, ali smo ga mi isključili i ubacili neku našu glupost koja ne radi. Isključite ovu našu glupost i sve će biti u redu". Nisam želeo više da koristim distribuciju sa zvaničnim uputstvom čiji je prvi korak "isključite ono naše što ne radi i koristite ono standardno što radi".

Onda sam jedno vreme bio na Ubuntu-u dok nije počeo da brljavi sa politikom i prebacio sam se na LinuxMint KDE.

Međutim, onda mobile broadband nije mogao da se uključi. Možda je samo trebalo instalirati usb_modemswitch paket. Ne sećam se, ali ako je tako, zašto taj paket nije deo podrazumevane instalacije? Od onda sam na LinuxMint Cinnamon-u.

Znam, reći će mnogi da sam razmažen što mi smetaju stvari koje se lako rešavaju. No, ne mislim da je ijedan OS savršen, ali da ih ima i za nas razmažene.
[ Pali zari @ 06.07.2016. 15:37 ] @
Kako podesavate Firefox da prikazuje stranice i fontove kao na Windowsu? Na Mintu sta god da uradim , nikako da podesim ovo. Nekako mi izgleda bljak u odnosu na Win 7.
[ Nedeljko @ 06.07.2016. 16:31 ] @
Nisam baš razumeo pitanje, ali Linux nema Windows-ove fontove, već svoje. Windows-ovi fontovi su vlasnički i MS ne dozvoljava njihovo širenje i korišćenje van Windows-a.
[ Pali zari @ 06.07.2016. 17:11 ] @
Pa mislim kada se instalira ttf-mscorefonts-installer, kako dalje idu podesavanja.. Namestim u Firefox-u da koristi iste fontove kao na Win-u ali izgled nije isti.. Jednostavno je lepse na Win-u..
[ bojan_bozovic @ 06.07.2016. 18:16 ] @
@Pali zari

Ma fontovi i izgled su najmanja prednost Windowsa. Prava prednost je recimo MIDI, Windows ima od Rolanda licenciran synth, Linux nema ništa uporedivo sa time, bar koliko je meni poznato, i zato MIDI na Linuxu zvuči očajno.
[ Pali zari @ 06.07.2016. 18:46 ] @
Znam da nije neka prednost ali sam jednostavo navikao na nacin kako Firefox prikazuje sadrzaj na Win-u i nekako mi smeta ovaj izgled na Mint-u.
[ bachi @ 06.07.2016. 19:15 ] @
... stim što ti niko ne brani da ih instaliraš. :D

https://community.linuxmint.co...view/ttf-mscorefonts-installer

A imaš negde u podešavanjima da namestio aliasing, pa se igraj sa tim.

Inače Winodws 8.1 ima ružniji prikaz fontova od Windowsa 7. Meni su najlepši na W7 sa clear type, zatim fontovi na Xubuntuu, pa tek onda nužno zlo Windows 8.1.

Lično iskustvo govori da se jednostavno navikneš vremenom.
[ jablan @ 06.07.2016. 19:45 ] @
Živo me zanima kako izgleda na mintu, evo kod mene na Ubuntu kako izgleda ES (koji koristi MS fontove).
[ plus_minus @ 07.07.2016. 00:03 ] @
Fontovi na spajveru (uopšteno rendering fonta) izgledaju bolje, al' malo sutra.
[ Zoran Milovanovic @ 07.07.2016. 00:07 ] @
@Jablan,

je l naziv teme Linux prebacio.. ili Llnux prebacio..?

Da ne idemo dalje :)

Nedeljko, ne verujem da je SteamOS zasluzan za ovaj rast, pre bih rekao da je onaj sugavi ChromeOS, ukoliko se on predstavlja kao Linux uopste (a verujem da se predstavlja).

Ostalo je bas kako Shadowed rece, samo su Win/Lin verzije promenile...
[ calexx @ 07.07.2016. 04:50 ] @
Kod mene deluje onako ... čitljivo. Pro što sam nekad davno primetio je baš ovo sa izgledom, malo sam podešavao i sada mi se čini da je na linuxu mnogo lepše.


Mada nemam pojma što se ovako povećalo, mora da program za to nije podešen kako valja. :)
[ Nedeljko @ 07.07.2016. 06:24 ] @
Meni se čini da nijedna od ovih latinica nije tako lepa kao ćirilica koju sam postavio.

http://www.elitesecurity.org/p3683877

Što se ChromeOS tiče, on jeste GNU/Linux distibucija, samo upakovana na određeni način.

Dokle god ima Linux kernel, glibc, bash, X Server (X.org ili neku zamenu), xlib (mada nije važno, jer se statički povezuje) i upravljač prozorima, on je softverski i hardverski kompatibilan sa ostalima.
[ Mord @ 07.07.2016. 08:20 ] @
Evo jednog banalnog primera ali koji kazuje mnogo zašto Linux i pored svih windows virusa i trojanaca i omraženog Micro$ofta, špijunskih programa i ostalih čudesa nije prebacio više od dvaju procenata. Uporedite samo gadžete u Linuxu i one u windowsu i sve će se samo kasti...Da stručnjaci naprave Android OS za desktop došli biste na celih 0.2%
[ jablan @ 07.07.2016. 08:40 ] @
Evo na OSX kako izgleda:


nigde nije isto. :/
[ Nedeljko @ 07.07.2016. 14:49 ] @
Evo šta imam u LinuxMint 18 Cinnamon x64:



Takođe, u prilogu dajem detaljne informacije o procesoru dobijene sa cat /proc/cpuinfo i o memoriji dobijene sa cat /proc/meminfo. Lako je napraviti frontend za to koji se osvežava svake sekunde. Za cpuinfo nema smisla jer se radi o statičkim informacijama o procesoru.
[ calexx @ 07.07.2016. 15:20 ] @
Za početak, gedžeti su ukinuti u windowsu i nemaju podršku jer su izgleda opasni i mogu da propuste neželjene goste. Windows 7 ih ima po instalaciji ali nema podrške, mada i dalje mogu da se nađu. Za 8/8.1/10 i dalje mogu da se na neki način instaliraju ali verovatno ostaje pomenuti problem.

Widžeti za linux postoje ne samo kao ovi jednostavni nego ima i nekih koji su prešareni i nude svašta. Mene to uglavnom ne zanima, napravio sam neki jednostavan conky sa podacima koji me zanimaju i izbegavam šareniš. Jesam na Mintu probao i koristio te šarene widžete tj screenletse i mnogi su isti kao oni za pendžere ali ih ne volim onako šarene.

Izgled fontova ... kada sam počeo sa linuxom, sve mi je bilo oštro, nazubljeno, nepravilno ... dok jednom nije naišao neki sa fontovima koji su dobro izgledali pa sam proučio podešavanja i našao gde se to rešava. Sada mi je to jedan od prvih detalja koje odradim po instalaciji. Fontovi su postali mekši, linije ravnomerne i od tada mi je mučenje da gledam fontove u windowsu. Ne sećam se detalja, tamo može da se podesi samo clear type, na linuxu ima nekoliko podešavanja vezano za izgled fonta pa verovatno svako može da podesi kako mu se sviđa.

Sama upotreba fontova ... posle ttf-mscorefonts-installer ja ubacim i sve fontove koje koristi windows na tom kompu da mi ne brlja kada se desi da neki program koristi specijalne fontove. Znači samo izaberem da instalira fontove, odem u Windows Fonts folder i on ubaci sve windows fontove. Možda je glupo i pretrpava ali ionako nemam mnogo fontova pa ne smeta.

ReactOS? Ne hvala, pre nekoliko meseci sam hteo da ga probam, ladno mi je pobio gomilu particija uglavnom sa linuxima koje ne koristim, mada sam par particija vratio da se ne mučim da ih opet instaliram. Ne znam da li ga je zbunilo to što sam hteo da instaliram na logičku particiju ili nešto drugo, posle uspešne operacije vraćanja nekih sam ga sklonio da ga više ne probam. Ionako mi deluje da ne negde između w98 i w2k i da nije nešto snalažljiv.

Screenshot ... kao prvo, naravno da oduvek može da radi kao windows, PrtSc pa paste u bilo koji editor, ali je ovde reč o programu koji nudi i još neke opcije. Kod mene odavno uz svaki linux dolazi neki takav (kao i razni za ostale namene kod kojih je windows werzija već problematična i nekad i teška) pa mislim da sad bar Arči nabacuje Spectacle a do skoro je i ovde bio Ksnapshot.

A treš ikona je valjda rešena, postoji više načina za ovaj vrlo bitan detalj korišćenja OS-a bez koga se ne može pa se nadam da ćete jednom uspeti da izbacite voljenu ikonu. Može i kao widget.
[ calexx @ 07.07.2016. 15:35 ] @
Citat:
bachi:
Imgburn je dobar program, ali ima tu par mana.

1. Dolazi sa adwareom i to onim srmdljvim opencandy-jem, ...
2. DVD-RW po defaultu formatira sporo, odnosno full format i onda mu treba pola sata da formatira disk...
3. Autor je odlučio da pošto njemu ne treba podrška za multisession disk, da ne treba nikome. ...
4. Interfejs je očajan za pravljenje kompilacija, a pravljenje audio diska ide ispod žita.

CDBurnerXP je po meni bolja alternativa jer je gui mnogo lepši, jednostavniji je program za upotrebu, a podržava multisession diskove.
Posebna poruka za Bačija jer i nema neke veze sa linuxom.

1. Ne znam gde grešim, juče sam probao da ga reinstaliram i uopšte nema dodataka. Mislim da je tu u pitanju uvaljivanje sa nekog od sajtova koji nude download, mislim da sam to viđao ali nudi da se ne instalira adware. Čak sam probao i onaj sa matičnog sajta, dođe kao manji instaler i posle dovlači program ... ipak mi je najsigurnija čista verzija bez ičega. Ili ne uspevan da primetim neželjene goste kod instalacije i kasnije?

2. Ne može svaki program da sve radi na isti način. Znam za ovo dugo formatiranje u full format varijanti, nemam pojma zašto je tako ali ako mi je potrebno, obrišem ga kao brzo a ako baš hoću full, onda neki drugi program. Ne sećam se kada sam to poslednji put uradio.

3. Nekad davno sam hteo da uradim multisesiju i nešto je pošlo loše. Posle sam više puta pokušavao i najčešće bi negde zabrljalo. Zato sam i ja odbacio multisesiju, ili režem normalno ili sačekam da se nakupi. Ako bih već hteo da radim ovo što ti radiš, pre bih formatirao CD/DVD i kopirao kao na hard ili šta već nego radio multisesije. Ili koristio drugi hard, flešku ili slično.
4. Audio diskovi su malo čudno smišljeni, meni ne smeta jer ionako ako već režem audio disk, imam muzički i cuesheet fajl a ta kombinacija radi odmah.

CDBurnerXP može da bude eventualno alternativa onom ugrađenom programu za rezanje ili nekome ko radi samo jednu operaciju sa diskovima. Tebe zanima samo multisesija i taj program će da ti odradi posao, svaki pokušaj nekog finog i dodatnog podešavanja je uzaludan posao jer ih i nema. Ja uglavnom prvo i proverim ta fina podešavanja pa zbog svega toga Nero i dalje čuči jer ima par detalja koje skoro nigde više nisam našao. Po potrebi koristim program koji se najbolje snalazi za ono što planiram.


Što se linux alternativa tiče, K3b je otprilike kao Nero, neke funkcije možda nema, neke rade bolje pa ga često koristim osim ponekad kada ipak mora da radi ImgBurn.
[ Nedeljko @ 07.07.2016. 19:40 ] @
Da sumiramo neke od prednosti GNU/Linux sistema, kad već niko neće da se bavi temom:

1. Sistem koji se isporučuje kao veliki broj programa koji funkcionišu kao koherentna celina. Na primer, instalacijom neke komponente automatski počinju da je koriste sve komponente kodkojih to ima smisla.

2. Paketi se preuzimaju iz proverenih izvora. Riznice održava isključivo distributer sa čijim smo kvalitetom rada upoznati.

3. Navikavanje korisnika na pravilnu upotrebu računara. Primer je obavezno pravljenje korisničkog naloga pod kojim se uobičajeno radi i izričito, jasno i glasno traženje administratorskih ovlašćenja za poslove gde su neophodna.

4. Predavanje kontrole nad sistemom korisniku. Primer je da se nikakva ažuriranja neće izvršiti bez izričite naredbe korisnika.

5. Poštovanje privatnosti korisnika. Ubuntu to u nekoj meri narušava, ali ni blizu kao Windows 10 koji nema granica.

6. Briga o tome koje su verzije paketa stabilne pada na distributera. Na Windows-u se koristi veliki broj programa koji nisu isporučeni uz sistem, što znači da o njima brine korisnik.7

7. Izbor raznih rešenja prema raznim profilima korisnika. Primer je da neko hoće moćno okruženje sa novim mogućnostima koje želi da uči, a neko tradicionalno okruženje koje se ne menja mnogo iz verzije u verziju.
[ bachi @ 08.07.2016. 23:57 ] @
CentOS sam instalirao na "živom" kompu i opet je prisutan screen tearing... Hebote! http://unix.stackexchange.com/...earing-such-a-problem-in-linux
[ Nedeljko @ 09.07.2016. 06:43 ] @
CentOS je serverska distribucija. Zašto lepo ne staviš LinuxMint?

Na serverskim možda nećeš imati binarne drajvere bez da ih izričito tražiš, već samo one koji su ugrađeni u jezgro, da sa ažuriranjima ne bi bilo problema i bez restarta računara. Ne znam šta je tačno u pitanju, ali uporno odbijaš da poslušaš savete i koristiš serversku distribuciju za desktop. Lepo ti kažem šta da radiš. Na serveru screen tearing uopšte nije bitan.
[ Nedeljko @ 09.07.2016. 06:53 ] @
Da li bi na Windows Server-u mogao da igraš video igre? Rade li svi drajveri pod njim?
[ Nedeljko @ 09.07.2016. 07:02 ] @
Još nešto. CentOS je taman toliko desktop da možeš da programiraš pod njim server za njega i da odmah isprobaš na njemu.
[ bachi @ 09.07.2016. 10:09 ] @
1. Screen tearing se pojavljuje ama baš na svim distribucijama koje sam probao na različitim računarima i hardveru i sa različitim grafičkim kartama kako integrisanim, tako i pci-e. Jedino gde nisam po defaultu imao problem jeste Kubuntu. Na ostalim *buntovima, Mintovima i svim tim debilan derivatima jesam i zahtevalo je dodatno podešavanje ili instalaciju comptona ili compiza ili šta već.

Na Centosu pod KDE nemam screen tearing kada stavim OpenGL 3.x, ali iz nekog razloga iako upamtim ta podešavanja i posle toga radi normalno, nakog restarta iako i dalje stoji 3.x se javlja screen tearing, pa moram da stavim privremeno 2.x pa vratim na 3.x. Ali i dalje u svakom slučaju kada gledam nešto preko VLC-a se javlja plakanje.

Instalirao sam i MATE desktop i ono, video playback ne da secka, nego špagete. :D I kada stavim compiz onda je kao dobro, međutim mi sistem radi kao svinja. :(

Drajveri za Intel grafičku su instalirani iz samog centos rep-oa.

CentOS je serverska distribucija, ali je ujedno i workstation/desktop, bar ti tako nudi prilikom instalacije, ali ovo nije problem samo CentOSa, ovo je generalno Linuxov problem i ovo je stvarno nedopustivo da u 2016. godini moraš da se maltretiraš sa budženjem takve najobičnije sitnice kao što je video playback.

I nemoj mi sad ono tvoje klasično kako problem ne postoji, "pola" Linux zajedice kuka na istu stvar na raznim distribucijama.

Ne kapiram da ne mogu programeri da sednu, da se dogovore nekih standardna prilikom pisanja tih DE i DM i da brate lepo urade to kako treba. Pa nije ni čudo što učešće Linuxa u Steamu opada kada su ovakve stvari "normalna pojava" u Linux svetu.

I da, još jedno pitanje za poznanike CentOSa i RH generalno. Zašto kada kliknem dva puta na neki fajl koji se nalazi na smb shareu umesto da ga direktno pokrene, po defaultu ga kopira kod sebe u tmp, pa odatle pokrene?
[ bojan_bozovic @ 09.07.2016. 11:03 ] @
U principu tearing možeš imati ukoliko nemaš uključen compositing. Ja sa xfce nemam problem, jer ga xfwm podržava. Da li koristiš KWin? Koju verziju KDE imaš? Ja ovde imam prastari kompjuter, i bez obzira na to compositing radi, HD video playback radi (i zato ti sa compiz sve radi jer je uključen compositing. KWin takođe podržava compositing koji verovatno kod tebe nije uključen).

Moj PC
Procesor: Dual Core Athlon II 2.7 GHz (64-bit)
RAM: 3Gb
Grafika: Radeon 4650

https://userbase.kde.org/KWin
[ bigvlada @ 09.07.2016. 11:49 ] @
Citat:
calexx:
ReactOS? Ne hvala, pre nekoliko meseci sam hteo da ga probam, ladno mi je pobio gomilu particija uglavnom sa linuxima koje ne koristim, mada sam par particija vratio da se ne mučim da ih opet instaliram. Ne znam da li ga je zbunilo to što sam hteo da instaliram na logičku particiju ili nešto drugo, posle uspešne operacije vraćanja nekih sam ga sklonio da ga više ne probam. Ionako mi deluje da ne negde između w98 i w2k i da nije nešto snalažljiv.


Pa ko te je terao da stavljaš alfu na hard? Zato služe VM, da win 10 ima društvo.
[ Shadowed @ 09.07.2016. 12:05 ] @
Citat:
Nedeljko: Da li bi na Windows Server-u mogao da igraš video igre?

Da.
Citat:
Nedeljko: Rade li svi drajveri pod njim?

Velika vecina koja radi za paralelnu klijentsku verziju Windows-a. Najcesci slucaj kad mi je nesto radilo na klijentskoj verziji a nije na serverskoj je bilo kada nije htelo da se instalira zbog drugacijeg licenciranja ili jer proizvodjac software-a nije u setup ubacio serversku verziju kao podrzanu. To je uglavnom bilo kod manjih aplikacija za koje autori verovatno nisu ni pomislili da ce neko koristiti na serveru ili nisu imali mogucnosti da testiraju na njemu. Prepravka setup fajla ili raspakivanje bez instalacije, zavisno od slucaja bi resila problem. Naravno, taj deo nije user friendly ali pokazuje da sam software radi, samo mu nije bilo dopusteno.
[ Nedeljko @ 09.07.2016. 23:31 ] @
"Velika većina radi" znači da mnogim korisnicima ne radi, i da bi forumi bili puni pitanja o tome kada bi se koristio za igre.
[ Shadowed @ 10.07.2016. 05:50 ] @
Pa, ne bas. Kad kazem velika vecina, mislim na bar 95%. Dobar deo ostatka bi spadao u dalje opisane situacije gde moze da radi ali jednostavno nije predvidjeno u setup-u pa bi se po forumima pre nalazili spiskovi kako modifikovati koji setup :)
Ostao bi samo vrlo mali deo za koji bi sa vremena na vreme bilo pitanja.
[ bojan_bozovic @ 10.07.2016. 06:00 ] @
Nedeljko, tradicionalni Linuxi poput Slackware-a i Debian-a (tu je bio nekad i Red Hat) nikada nisu pravili razliku izmedju server i desktop distribucije. *BSD sistemi to ne rade ni danas, kao ni Gentoo Linux čiji derivat koristim.

Šta treba da se napravi server linux? Redovni update i par skripti da se ojača chmodovanjem?
[ qqll @ 10.07.2016. 07:41 ] @
Linux je u mrezama kao riba u vodi ili avion u vazduhu. Ne znam kako su dosli do onih 2% ali meni je i to sasvim dosta. Linux je ipak OS za profije.
[ calexx @ 10.07.2016. 08:41 ] @
Citat:
bachi:1. Screen tearing se pojavljuje ama baš na svim distribucijama koje sam probao na različitim računarima i hardveru

Jedino gde nisam po defaultu imao problem jeste Kubuntu.
Da li ovo znači da samo KDE tu ne brlja ili da od svih linuxa, pa i nekih sa KDE, samo Kubuntu radi dobro?
Citat:
bachi:Na Centosu pod KDE nemam screen tearing kada stavim OpenGL 3.x, ali iz nekog razloga iako upamtim ta podešavanja i posle toga radi normalno, nakog restarta iako i dalje stoji 3.x se javlja screen tearing

Drajveri za Intel grafičku su instalirani iz samog centos rep-oa.
Ako si probao na novoj plazmi, ona ume da brlja samo tako. Meni se ponekad desi da odjednom ceo desktop plače, treperi mi panel, trepere neki prozori, kad mrdnem miška onda treperi bilo šta ... verovatno postoji neko podešavanje koje nisam pogledao ali se ovo dešava jednom u par nedelja i restart u 99% slučajeva pomogne pa me mrzi da tražim rešenje. Naravno, sve to se nije dešavalo (i ne dešava se) sa KDE4 i njega koristim gde god mogu, mada jednu plazmu maltretiram i čekam da oprave te gluposti.
Citat:
bachi:ovo je generalno Linuxov problem i ovo je stvarno nedopustivo da u 2016. godini moraš da se maltretiraš sa budženjem takve najobičnije sitnice kao što je video playback.
A u 2016. godini moraš da se maltretiraš i tražiš drajvere za grafičku ili mrežnu? Naravno da nijedan OS nije svemoguć i da ne radi sve od odmah ali ako poredim windows i linux, mnogo manje problema pravi linux i mnogo manje je potrebno da se nešto rešava. Imam par laptopova a i juče je dolazio drugar sa nekim što ga je navatao na bljuvaku, nijedan od njih ne može baš da se koristi uz windows jer u svim varijantama postoji device manager pun uzvičnika, a najbitniji je onaj za mrežnu. Meni nije problem da na drugom kompu pokupim šta mi je potrebno ali drugar nije kući imao nikakav komp pa je morao da dođe do mene da skinemo drajvere i nekako ih instaliramo. Nije me mrzelo da podignem live Kubuntu i tu su odmah i mrežna i wireless kartica bile u funkciji. Drugar ne bi to znao a i nije imao bilo koji linux da napravi flešku pa je morao da dolazi do mene.
Ej, da u 2016. godini windows ne vidi mrežnu karticu laptopa od pre nekoliko godina!! Čak i na sajtu je bilo 7-8 različitih drajvera (valjda taj laptop ide u raznim verzijama) pa opet nije htelo da se instalira dok nisam nabacio drajvere za čipset.
Citat:
bachi:Ne kapiram da ne mogu programeri da sednu, da se dogovore nekih standardna prilikom pisanja tih DE i DM i da brate lepo urade to kako treba. Pa nije ni čudo što učešće Linuxa u Steamu opada kada su ovakve stvari "normalna pojava" u Linux svetu.
Slažem se sa ovim, neka sednu i dogovore sa da KDE bude jedini DE i neka navale da rešavaju sve probleme. Ne slažeš se sa ovim? Ni ostali se ne slažu? Pa kako da onda to urade kada svako voli svoga ... linuxa?
Citat:
bigvlada:Pa ko te je terao da stavljaš alfu na hard? Zato služe VM, da win 10 ima društvo. :D
VM služi ponekad, ali vrlo retko, da bacim pogled na nešto što mi je nepoznato. Posle toga to isto instaliram na realnu particiju i taj OS radi u realnom obliku, bez virtuelnog sveta. Misliš da nisam probao ReactOS u VM? Probao, vidim da može da radi (mada mi se čini da je bila neka glupost koju sam jedva provalio) i onda sam hteo i to da probam u realnom svetu. Onda se desilo to što se desilo, mada nije strašno jer mi je pomoglo da sklonim razne linuxe koje ionako nisam koristio.
A što bi mi to nešto bilo društvo za win 10? Ja windows koristim samo za 1% potreba kada baš moram pa i ako bi nekome pravilo društvo, to bi bio Arči. Ipak, navikao sam da svakakve linuxe instaliran na logičke particije i da skoro nikada nijedan nije pravio problem i tako će da ostane. Ionako mi je delovalo da bi ReactOS bio OK u vreme win98 pa otprilike do win2k ili ako bih eventualno hteo da neki PII oživim pa da ga ne opterećujem.
Citat:
qqll: Linux je u mrezama kao riba u vodi ili avion u vazduhu. Ne znam kako su dosli do onih 2% ali meni je i to sasvim dosta. Linux je ipak OS za profije.
Nisam baš čitao detalje ali ne verujem da su računati serveri ili razni drugi uređaji koji koriste linux ili podvarijantu. Pa i DVB prijemnici rade pod linuxom, android je nekakav linux ali ništa od toga nije brojano.
Meni takođe odgovara mali procenat, odbija one zlobne da gube vreme oko štetočina i manje će da bude potrebe za raznim glupim programima.
[ bachi @ 10.07.2016. 09:36 ] @
Kako niko na ESu ne želi da uvede quote dugme na poslednjoj poruci u temi, moraću ovako...

Culex :) napisa:
> Da li ovo znači da samo KDE tu ne brlja ili da od svih linuxa, pa i
> nekih sa KDE, samo Kubuntu radi dobro?

Ne, nego samo znači da od svih novijih linuxa koje sam probao, Xubutnu, Lubuntu, Ubuntu, Linux Mint, mate, cinamon, OpenSuse, samo Kubuntu mi je odmah radio sa video playbackom. Međutim, kako je onaj KDE što dolazi uz Kubuntu 16 teško zlo od šarenila i efekata, ja jednostavno u to ne mogu da gledam. :( A i slao sam screenshotove koliko mi je puta samo zabo zbog gluposti.

> Ako si probao na novoj plazmi, ona ume da brlja samo tako. Meni se
> ponekad desi da odjednom ceo desktop plače, treperi mi panel, trepere neki prozori,
> kad mrdnem miška onda treperi bilo šta ... verovatno postoji neko podešavanje koje

Ma divno. Meni se vala od Winodwsa 3.1 nije desilo da sistem, iz čista mira, sam od sebe treperi, plače, kuka i slično. Dakle, instaliram Windows, instaliram drajvere i to je sve, sistem radi (pod uslovom da je harderski ispravan naravno).


> A u 2016. godini moraš da se maltretiraš i tražiš drajvere za grafičku ili mrežnu?
> Naravno da nijedan OS nije svemoguć i da ne radi sve od odmah ali ako poredim windows
> i linux, mnogo manje problema pravi linux i mnogo manje je potrebno da se nešto rešava.

Postoji toliko uređaja koji rade na Windowsu, a ne rade pod Linuxom da je besmileno uvlačiti pričuu oko drajvera. Ako instaliraš Linux i sve ti proradi iz prve, to je super i srećan si čovek, ali ako nešto ne radi, rodićeš mečku vala dok to ne namestiš. I meni na pfsense-u nije hteo da radi drajver za neku najnoviju integrisanu Realtekovu mrežnu kartu, pa sam morao ručno da dodajem drajver da bi je video, ništa sporno, dešava se.

Drugo, na Linuxu ako hoćeš normalan drajver za grafičku, moraš da skineš vlasnički i onda se nekako instalira i sve lepo radi dok jednog trenutka ne odluče da nešto promene u kernelu i tom ABIju kako zovete i da to onda odjednom više ne radi i onda programeri vlasničkih drajvera moraju da prepravljaju sopstveni kod, a onda ih posle par godina zabole patika, jer im je cilj da prodaju nove proizvode, a i kad uzmu u obzir 2% korisnika Linux desktopa, jasno je onda sve.

I tako imamo situaciju da se u 2016. godini i dalje prodaju AM3+ matične ploče sa Radeon HD3000 integrisanom grafičkom, ali da vlasnički AMD drajveri rade samo do *buntua 12.04 posle toga ako ih i instaliraš na novije verzije, oborićeš X. :D A oni koji su open source su open kanta po performansama.

Sa druge strane, ako je neki drajver napisan za NT6, radiće i na 6.0 i 6.1 i 6.2, itd.

Neki drajveri koji su pisani za Windows 2000 će raditi na W7 x86 ili W8 x86 bez problema. Konzistentnost koja ne postoji u Linux svetu.

> Imam par laptopova a i juče je dolazio drugar sa nekim što ga je navatao na bljuvaku,
> nijedan od njih ne može baš da se koristi uz windows jer u svim varijantama postoji
> device manager pun uzvičnika, a najbitniji je onaj za mrežnu.

drp.su rešava sve muke sa drajverima.

> Slažem se sa ovim, neka sednu i dogovore sa da KDE bude jedini DE i neka navale
> da rešavaju sve probleme. Ne slažeš se sa ovim? Ni ostali se ne slažu? Pa kako
> da onda to urade kada svako voli svoga ... linuxa?

Nisam napisao da KDE bude jedini DE, pu daleko bilo, zakonom bih ga zabranio, ali ono što sam napisao jeste zašto ne može da bude JEDAN desktop composition? Kao što je jedan kernel, jedan X server, zašto ne može da bude jedan desktop compisition/windows managment? Te neke univerzalne stvari ispod haube bi trebale da budu univerzalne, a ne fork forkovog forka, a onda na tim univerzalnim stvarima neka zidaju šta im se prohte. Mislim, n00b sam u Linux svetu i možda zvuči kao n00b pitanje, ali zašto ovo nije moguće?

> Citat:
> qqll: Linux je u mrezama kao riba u vodi ili avion u vazduhu. Ne znam kako su dosli do onih 2% ali meni je i to sasvim dosta. Linux je ipak OS za profije.

Pričamo o Linuxu kao desktop varijanti i tu je đubre, u serverskom svetu je Linux nešto sasvim drugo.
[ qqll @ 10.07.2016. 09:58 ] @
Citat:
bachi

Pričamo o Linuxu kao desktop varijanti i tu je đubre, u serverskom svetu je Linux nešto sasvim drugo.


Linux djubre u desktop varijanti ?

Ne bih se slozio sa ovom konstatacijom. Ja sam malo napredniji korisnik i meni je Linux pomogao da mnoge stvar razumem. Prvo sto se tice umrezavanja. Pre 10tak godina sam poceo da se zabavljam sa Mandrivom i uz knjigu Linux System Administartion naucio sam sve o povezivanju racunara transferu fajlova, dizanju servera web i atp i mail i DNS servera. Sve to sam radio u obicnoj kucnoj mrezi sastavljenoj od dva desktopa i jednog laptopa. Zatim sam izasao napolje i naucio sta je i dynDNS...

Sa Windowsom je to mnogo trapavije islo uz gomilu naravno krekovanih verzija.

Windows je dobro odradjen za obicnog korisnika ako pod tim mislis desktop varijantu yeah, perfektno je odradjen. Tako dobro da svako ko ima Windows obavezno ima i komsijinog malog da ga drnda za kojesta.

Moj ujak koji je +60 je otkrio racunare u 55-toj i ja sam otisao i pitao ga sta ce ti. Kaze da citam vejsti, fejzbucim i za skajp. I ja mu instaliram Ubuntu i nikada me vise nije zvao.

disclaimer: znam da si ti profesionalac i ne zelim da ti solim pamet, ali ovo je pogled malo naprednijeg korisnika...
[ calexx @ 10.07.2016. 10:06 ] @
Citat:
bachi: Kako niko na ESu ne želi da uvede quote dugme na poslednjoj poruci u temi, moraću ovako...
Ne vidiš ono - Citiraj ovu poruku - na početku svake prethodne poruke? Mada bi bilo OK da se doda i quote dugme na poslednjoj poruci (na strani, ne u temi) ali to već nije moj deo.
Citat:
bachi:Ne, nego samo znači da od svih novijih linuxa koje sam probao, Xubutnu, Lubuntu, Ubuntu, Linux Mint, mate, cinamon, OpenSuse, samo Kubuntu mi je odmah radio sa video playbackom. Međutim, kako je onaj KDE što dolazi uz Kubuntu 16 teško zlo od šarenila i efekata, ja jednostavno u to ne mogu da gledam. :(
OK, znači ipak je samo KDE OK ali ti se novi ne sviđa. To može da bude problem kod RR kao što je ovaj Arči (mada je baš ovaj sa koga pišem i dalje na KDE4 ali ga polako zapostavljaju) ali je zato Kubuntu 14.04.4 još uvek tu a ako neko forsira Windows 7 koji samo što nije pošao u školu sa 7 godina, onda ne vidim zašto neko ne bi koristio linux star dve godine. Da ne pominjem XP koji je tek mator.
Ipak, Plazma se polako opravlja, ako je nisi probao kada je krenula (mislim uz 15.04) onda ne znaš šta je zlo. Tu nije radilo 80% onoga na šta sam navikao, sada je već obrnuto, radi bar 80% i očekujem da bude rešeno vrlo uskoro. Inače se šareniš i efekti rešavaju sa par klikova i kod mene skoro da nema razlike u izgledu KDE4 i plazme.
Citat:
bachi:Ma divno. Meni se vala od Winodwsa 3.1 nije desilo da sistem, iz čista mira, sam od sebe treperi, plače, kuka i slično. Dakle, instaliram Windows, instaliram drajvere i to je sve, sistem radi (pod uslovom da je harderski ispravan naravno).
Verovatno nisi imao prilike da probaš na dovoljno hardvera pa da vidiš da nije baš tako. Daleko da je linux rešio sve probleme (jedna Ati HD6450 ili tako nekako nikad nije uspela da proradi na linuxu) ali mi je linux lakši za neki osnovni rad a pošto ne igram igrice i ne bavim se programima koji zahtevaju vrhunski hardver, meni i intel integruša završava posao.
Citat:
bachi:Neki drajveri koji su pisani za Windows 2000 će raditi na W7 x86 ili W8 x86 bez problema. Konzistentnost koja ne postoji u Linux svetu.
Ja i dalje ne znam kako se tu uklapa moja teve kartica koja nije podržana za 7x64 (mada nisam siguran kako je bilo sa vistom/xp x64) a radi sa x86. Dođe mi da instaliram vistu x64 da proverim da li je tako. ;) Jesam li bar sto puta napisao da pod svakim linuxom proradi odmah?
Citat:
bachi:drp.su rešava sve muke sa drajverima.
Pročitao si primer? Odneo drugar laptop kući, nema drugi komp, nema live linux, nema drp.su ... kako da mu onda reši sve muke?
Citat:
bachi:Nisam napisao da KDE bude jedini DE, pu daleko bilo, zakonom bih ga zabranio, ali ono što sam napisao jeste zašto ne može da bude JEDAN desktop composition? Kao što je jedan kernel, jedan X server, zašto ne može da bude jedan desktop compisition/windows managment? Te neke univerzalne stvari ispod haube bi trebale da budu univerzalne, a ne fork forkovog forka, a onda na tim univerzalnim stvarima neka zidaju šta im se prohte. Mislim, n00b sam u Linux svetu i možda zvuči kao n00b pitanje, ali zašto ovo nije moguće?
Pajz, ja se sa ovim u principu slažem, mislim da bi umesto 700 linuxa trebalo da ih bude nekoliko ali je teško pomiriti nas razmažene koji hoće KDE i neke koji hoće da rade iz konzole ili da im desktop bude prazan bez ikakvih bitnih funkcija a da uz to radi na slabom hardveru. Kao što bih ja voleo da sve bude na KDE4, neko ne može da ga smisli i ajde izaberi kako da to ide dalje a da ne bude subjektivan predlog.
[ qqll @ 10.07.2016. 10:12 ] @
u Linuxu vidite svaku truncicu, a u Windowsu ni balvan.
[ gilopile @ 10.07.2016. 10:18 ] @
@qqll, sto se tice komsija i fejsbucrenja ( nasmeja me sa ovim izrazom :D), tu si u pravu. Bar nece da zapati neki virus ili da instalira neko njesra kad ide next, next...i da te zivka svaki cas. Hdedoh da se odselim zbog toga, ali na svu srecu komsijski klinci porastose i sada su oni tu da trckaraju, instaliraju i ebavaju :)
[ calexx @ 10.07.2016. 10:37 ] @
Pa stvar i jeste vezana za takve korisnike, a oni su ogromna većina. Kome je komp potreban za surf, youtube, gledanje filmova, fejsbučenje, mejlove, rezanje diskova/fleški, poneki tekst ili tabelu ... onda neće ni da zna koji OS koristi a još manje će da razmišlja o virusima i sličnim problemima. Pomenuti drugar bio juče, ja mu nabacim drajvere i proradi mreža ... i onda je otišao kući da nabaci neki antivirus pa tek onda ide na internet, instalira ostale drajvere, surfuje, šta god. Da je instalirao linux, em što bi odmah imao upotrebljivu mrežu em što bi odmah mogao na internet da fejsbuči.

Druga priča su oni koji moraju da koriste neki program gde se pored ostalog pazi i na kompatibilnost i tu mora da se prilagodi većini a to znači windows varijanti. Ili oni koji koriste posebne programe kojih nema na linuxu, koliko god postojale upotrebljive alternative. Tu već nema mnogo izbora, zato što onaj ko je odredio standard nije znao za nešto drugo.

Sve u svemu, kada bi postojao neko ko može većini da instalira linux i nekoliko programa i povremeno reši problem, sigurno bi procenat bio drugačiji a procenat onih koji se javljaju zbog virusa ili sličnog drastično opao. Mada ... onda bi se krenulo i u te vode pa bi de pojavili linux virusi ... neka, hvala, nadam se da će procenat da ostane dovoljno mali da nas ostavi da koristimo OS bez opasnosti. ;)

A ti počni da koristiš linux i privikavaš se, uvek će da se nađe neko da ti pomogne i kroz nekoliko meseci ćeš da se čudiš ovakvoj temi. ;)
[ bachi @ 10.07.2016. 11:09 ] @
Citat:
qqll:Linux djubre u desktop varijanti ?

Dobro, preterao sam, izvinjavam se.


Citat:
Ne bih se slozio sa ovom konstatacijom. Ja sam malo napredniji korisnik i meni je Linux pomogao da mnoge stvar razumem. Prvo sto se tice umrezavanja. Pre 10tak godina sam poceo da se zabavljam sa Mandrivom i uz knjigu Linux System Administartion naucio sam sve o povezivanju racunara transferu fajlova, dizanju servera web i atp i mail i DNS servera. Sve to sam radio u obicnoj kucnoj mrezi sastavljenoj od dva desktopa i jednog laptopa. Zatim sam izasao napolje i naucio sta je i dynDNS...

Slažem se, ali sve je to daleko od desktop upotrebe. Za sve ovo što si naveo, Linux je fenomenalan. I evo, jedna firma u kojoj održavam računare razmišljamo da kupimo posebnu mašinu koja će biti fajl server gde će biti centralizovana dokumenta svih radnih stanica i gde će se raditi backup. Trebam li za takvu mašinu davati 25k za Windows pro verziju ili 0 dinara za freeNAS ili centos sa podignutom sambom i eventualno owncloud softverom?

Citat:
Sa Windowsom je to mnogo trapavije islo uz gomilu naravno krekovanih verzija.

Tačno, ili Windows server od ~500€ za osakaćenu Essential verziju, ili 1000€+ za Standard verziju, ili klijentska mašina uz gomilu nekih dodatnih ne-besplatnih programa koji su dhcp server, ftp, dns, itd.

Citat:
Windows je dobro odradjen za obicnog korisnika ako pod tim mislis desktop varijantu yeah, perfektno je odradjen. Tako dobro da svako ko ima Windows obavezno ima i komsijinog malog da ga drnda za kojesta.

Pa jeste, ali kako da stavljam Linux ljudima kada će imati problema sa banalnim stvarima poput puštanja video fajlova? Meni bi onaj xfce bio idealno desktop okruženje kako za mene, tako i za većinu penzos korisnika, jer ima fejs, ima Skype, ima i Viber, tu su i browseri, email klijenti i sve što je potrebno 90% desktop korisnika, ali... Uvek ima neko ali... Možda će ga zezati grafička, možda neće raditi neki skener/štampač, web kamera, neki dodatni hardver, itd.

Sa druge strane, na Windowsu će da zapati neki malware i pokraj 56 anti virusa, ali iskreno, meni to dobro i dođe, živeli virusi, pune mi novčanik. :D


Citat:
disclaimer: znam da si ti profesionalac i ne zelim da ti solim pamet, ali ovo je pogled malo naprednijeg korisnika...

Ma kakav profesionalac, u Linux svetu sam teeeeeeeški n00binator u Windowsu zlatna sredina.


Citat:
Calex:Ja i dalje ne znam kako se tu uklapa moja teve kartica koja nije podržana za 7x64 (mada nisam siguran kako je bilo sa vistom/xp x64) a radi sa x86. Dođe mi da instaliram vistu x64 da proverim da li je tako. ;) Jesam li bar sto puta napisao da pod svakim linuxom proradi odmah?

Hej, u svakom žitu ima i kukolja. :D

Citat:
Pročitao si primer? Odneo drugar laptop kući, nema drugi komp, nema live linux, nema drp.su ... kako da mu onda reši sve muke?

E sad, primer ti je da je neki baja kupio laptop na buvljaku, doneo ga kući i nema drajvere? :D Ono, neka tetheruje net sa mobilnog ili nek ode kod druga/komšije i skine drajver za mrežnu ili neka ga nosi u servis. Mislim. :D

Citat:
Pajz, ja se sa ovim u principu slažem, mislim da bi umesto 700 linuxa trebalo da ih bude nekoliko ali je teško pomiriti nas razmažene koji hoće KDE i neke koji hoće da rade iz konzole ili da im desktop bude prazan bez ikakvih bitnih funkcija a da uz to radi na slabom hardveru. Kao što bih ja voleo da sve bude na KDE4, neko ne može da ga smisli i ajde izaberi kako da to ide dalje a da ne bude subjektivan predlog.

Ne znam pričamo li o istoj stvari? Ne pričam o desktop okruženju, već o onome što leži ispod haube da bi ti prozori mogli da se iscrtaju i da bi radio video playback i slično. Zašto to nije univerzalno? To ispod haube? A onda na to nešto univerzalno neka slobodno zidaju onda i KDE i Gnome i xfce i lxde i mate i cinamon i mint i openbox i šta ti već sve ima od tih okruženja.

Ovako je žestoka fragmentacija i dobijemo uvek, ali uvek polugotov proizvod. Onaj KDE je uvek bio šaren i odstupao je od ostalih DE, ali sada su ga vala preterali. Kao da se takmiče da budu u izgledu još veće đubre od Windowsa 10, da imaju još više bespotrebnih efekata i takmiče se u tome ko će biti uspešniji u uskraćivanju prilagođavanja radnog okruženja soptvenim potrebama.

Mislim, ja nemam ništa protiv da deskop dođe skroz prazan, ali hoću brate kao na Windowsu da mogu da lako dodam te "sistemske" prečice na desktopu, ili da dođu sa tim prečicama, ali da lako mogu da se uklone. Ovako tu opciju imam na xfce na primer, ali nemam na kdeu. I onaj taskbar? Je l' toliko teško da dodaju show desktop na glupom KDEu? Mislim, ja xfce mogu relativno lako da prilagodim da izgleda kao Windows i da mi taskbar bude kao Windowsov, sa svim tim show desktop dole desno, na KDEu je to opet neka budževina.

Dakle, ako Linux želi da uspe na desktop polju, treba da naprave tako da ova diskusija uopšte ne postoji. :D


Citat:
qqll:
u Linuxu vidite svaku truncicu, a u Windowsu ni balvan.


Au, izlistaj moje poruke ovde i vidi kakav hejt bacam prema Microsoftu. :D




[ calexx @ 10.07.2016. 12:28 ] @
Citat:
bachi: Pa jeste, ali kako da stavljam Linux ljudima kada će imati problema sa banalnim stvarima poput puštanja video fajlova? Meni bi onaj xfce bio idealno desktop okruženje kako za mene, tako i za većinu penzos korisnika, jer ima fejs, ima Skype, ima i Viber, tu su i browseri, email klijenti i sve što je potrebno 90% desktop korisnika, ali... Uvek ima neko ali... Možda će ga zezati grafička, možda neće raditi neki skener/štampač, web kamera, neki dodatni hardver, itd.
Pa zato mu ti (ili neki komšijin mali ali takvih skoro da i nema) podesiš audio/video plejer, skener/štampač, kameru ... šta god ima. Ako se desi da ne radi ... pa mogao je da ima i ovu moju kukolj teve karticu pa da ne radi. Zato linux ima live varijantu, probaš, radi, instaliraš. Posle ipak ne radi ... skloniš ga sa sistema i vratiš neki windows.

E onda ...
Citat:
bachi: Sa druge strane, na Windowsu će da zapati neki malware i pokraj 56 anti virusa, ali iskreno, meni to dobro i dođe, živeli virusi, pune mi novčanik. :D
... malo razmisliš, zašto da podesim ljudima i da ne zapate viruse i da im sve radi, bolje je da me povremeno pozovu a ionako komšijin mali nikada nije ni pomenuo neki linux pa i ne znaju da može i tako. Ovde je jedan od bitnih razloga, čemu stabilan sistem bez virusa kad to neće da mi dopuni novčanik.
Citat:
bachi: E sad, primer ti je da je neki baja kupio laptop na buvljaku, doneo ga kući i nema drajvere? :D Ono, neka tetheruje net sa mobilnog ili nek ode kod druga/komšije i skine drajver za mrežnu ili neka ga nosi u servis. Mislim. :D
Ne, primer je zato što se desilo juče i podsetilo me svake moje instalacije windowsa na neki od ovih laptopova. Jednom me bukvalno mrzelo da ustajem i idem u drugu sobu, napravio sam linux flešku, pokrenuo, našao drajvere za laptop i vratio se da instaliram windows. Neko to ne može ili ne ume.
Zamisli da odeš kod korisnika koji nema drugi komp a nisi znao šta ima od hardvera i nisi poneo drp.su. Kako bi rešio problem?
Citat:
bachi: Ne znam pričamo li o istoj stvari? Ne pričam o desktop okruženju, već o onome što leži ispod haube da bi ti prozori mogli da se iscrtaju i da bi radio video playback i slično. Zašto to nije univerzalno? To ispod haube? A onda na to nešto univerzalno neka slobodno zidaju onda i KDE i Gnome i xfce i lxde i mate i cinamon i mint i openbox i šta ti već sve ima od tih okruženja.
Pa linux se tako i instalira, samo što ili unapred izabereš koje će okruženje da bude ili to uradiš pri instalaciji pa izabereš KDE, gnome, xfce ili nešto osmo. Posle toga se prema tom izboru instalira to što pokreće linux a ne možeš da tražiš da sva DE koriste isti motor. Jbg, ni kada kupiš auto ne znači da svaki fijat, mercedes ili bembara ima isto unutra i da možeš da koristiš univerzalne delove.
Ipak, čak i ako izabereš xfce kao što si ti uradio, ostaje varijanta da koristiš K3b, Krusader ili KTorrent samo što će oni da dovuku ono što to okruženje nema a potrebno im je.
Citat:
bachi: Ovako je žestoka fragmentacija i dobijemo uvek, ali uvek polugotov proizvod. Onaj KDE je uvek bio šaren i odstupao je od ostalih DE, ali sada su ga vala preterali. Kao da se takmiče da budu u izgledu još veće đubre od Windowsa 10, da imaju još više bespotrebnih efekata i takmiče se u tome ko će biti uspešniji u uskraćivanju prilagođavanja radnog okruženja soptvenim potrebama.
Ne znam šta je toliko šareno, naročito onde gde sve može da se podesi.

Evo, upravo sada sam rešio da i na ovom laptopu pređem na plazma Arčija. Pre par dana na glavnom kompu, a sada i ovde, se apdejtovala plazma sa 5.6 na 5.7 i uklonila brljanje koje se tada pojavilo. Navikao sam da se kod startovanja vrati sesija koja je bila u poslednjem korišćenju i to je prestalo da radi kada je plazma prešla sa 5.5 na 5.6. Ovo se uglavnom odnosi na conky koji koristim i koji je prestao da se automatski učitava. Znam da postoji mogućnost da ga ubacim u auto start ali mi se ovako više sviđalo. Ovog trenutka se ta funkcija vratila, usput su se malo sredile ikonice u system tray (bile su prevelike za moje navike) i sada je sa onih 80% podešenog prešlo 90% i mogu da ga koristim malo više.

Šta je u KDE šareno? Imam panel na kome je nekoliko ikonica i system tray sa satom i par ikonica, šta je tu šareno? Sve elemente mogu da podesim, meni je najlakše da promenim temu i vratim onu koju sam ranije koristio i sve vrlo liči. Malo kasnije ću da ubacim kako mi izgledaju KDE4 i Plazma pa pokaži na šareniš.
Citat:
bachi: Mislim, ja nemam ništa protiv da deskop dođe skroz prazan, ali hoću brate kao na Windowsu da mogu da lako dodam te "sistemske" prečice na desktopu, ili da dođu sa tim prečicama, ali da lako mogu da se uklone. Ovako tu opciju imam na xfce na primer, ali nemam na kdeu. I onaj taskbar? Je l' toliko teško da dodaju show desktop na glupom KDEu? Mislim, ja xfce mogu relativno lako da prilagodim da izgleda kao Windows i da mi taskbar bude kao Windowsov, sa svim tim show desktop dole desno, na KDEu je to opet neka budževina.
Ovo baš i nisam razumeo. Koji problem sa sistemskim ikonicama? Još nisi naučio da dodaš trash na desktop? Ajde daj konkretan primer šta ne uspevaš pa ću da ti pokažem Plazmu sa podešavanjima koja hoćeš. Show desktop uvek imam na panelu, navika od windowsa pa ga prvo postavim pored start ikone. Jeste, sada je show desktop užasno upropašćen jer sklanja sve, pa i conky sa ekrana i zato izbegavam da ga koristim. Napravio sam shortcut za minimize all pa sada tako koristim. Nadam se da će da vrate verziju od ranije.
Citat:
bachi: Au, izlistaj moje poruke ovde i vidi kakav hejt bacam prema Microsoftu. :D
A ne, ti bacaš hejt na 10 a ne na windows. Bacaš i na linux ali manje nego pre, sada si ipak nešto promenio pa počinje da ti se sviđa, samo što ne smeš to da napišeš. ;)
[ bigvlada @ 10.07.2016. 15:13 ] @
Citat:
calexx:
bigvlada:Pa ko te je terao da stavljaš alfu na hard? Zato služe VM, da win 10 ima društvo.
VM služi ponekad, ali vrlo retko, da bacim pogled na nešto što mi je nepoznato. Posle toga to isto instaliram na realnu particiju i taj OS radi u realnom obliku, bez virtuelnog sveta. Misliš da nisam probao ReactOS u VM? Probao, vidim da može da radi (mada mi se čini da je bila neka glupost koju sam jedva provalio) i onda sam hteo i to da probam u realnom svetu. Onda se desilo to što se desilo, mada nije strašno jer mi je pomoglo da sklonim razne linuxe koje ionako nisam koristio.
A što bi mi to nešto bilo društvo za win 10? Ja windows koristim samo za 1% potreba kada baš moram pa i ako bi nekome pravilo društvo, to bi bio Arči. Ipak, navikao sam da svakakve linuxe instaliran na logičke particije i da skoro nikada nijedan nije pravio problem i tako će da ostane. Ionako mi je delovalo da bi ReactOS bio OK u vreme win98 pa otprilike do win2k ili ako bih eventualno hteo da neki PII oživim pa da ga ne opterećujem.[/quote]

Mislio sam u kontekstu da ni windows 10 ne puštam van VM-a. Ideja je lepa, ljudima svaka čast ali da je razvoj spor spor je.


[ bachi @ 10.07.2016. 15:27 ] @
Lista (nepotpuna) compisition managera? http://www.slant.co/topics/390/~window-managers-for-linux
[ bachi @ 10.07.2016. 18:22 ] @
Pogledajte koliko stanica Google izbacuje za Linux screen tearing za period od samo mesec dana. :(
[ calexx @ 10.07.2016. 18:52 ] @
Ne deluje mi da je manje rezultata ni kada se gugla za windows screen tearing mada nisam ni gledao o čemu se radi. Na tvom linku primećujem da se često pominje xfce mada sam primetio i jednu ideju za intel pa ću da probam da to primenim kad odem za glavni komp u kome je intel integruša, možda i pomogne.

Posle par sati korišćenja plazme sa novom verzijom, čini mi se da sada deluje prilično upotrebljivo za moje potrebe. Što se varijante sa xfce tiče ... meni nezanimljivo.

Au, tek sad primećujem da koristiš 8.1.
[ Nedeljko @ 10.07.2016. 19:00 ] @
bachi

Eto, sam kažeš da si novajlija na Linux-u, ali nećeš da slušaš savete. Rekoh ti da koristiš otvorene drajvere, a ti teraš kontru. Kažem ti da CentOS nije desktop distro, a ti teraš kontru.

Pa, vidi, sa takvim kontriranjem bi na Windows-u odavno pretrpao disk malverom.
[ nkrgovic @ 10.07.2016. 20:02 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Nedeljko, tradicionalni Linuxi poput Slackware-a i Debian-a (tu je bio nekad i Red Hat) nikada nisu pravili razliku izmedju server i desktop distribucije. *BSD sistemi to ne rade ni danas, kao ni Gentoo Linux čiji derivat koristim.

Šta treba da se napravi server linux? Redovni update i par skripti da se ojača chmodovanjem?

Za pocetak CentOS ima dosta kompletne SELinux police, koje kad su na enforcing mogu da naprave, mozda, desktop korisniku problem.... Iskreno ima sigurno 7 godina kako nisam instalirao X na CentOS a kamoli probao da radim na njemu, ali to mi prvo pada na pamet. S'druge strane Mandatory Access Control je super stvar za peglanje problema sa raznim glupostima i propustima.
[ bachi @ 10.07.2016. 20:28 ] @
Citat:
Nedeljko:
bachi

Eto, sam kažeš da si novajlija na Linux-u, ali nećeš da slušaš savete. Rekoh ti da koristiš otvorene drajvere, a ti teraš kontru. Kažem ti da CentOS nije desktop distro, a ti teraš kontru.

Pa, vidi, sa takvim kontriranjem bi na Windows-u odavno pretrpao disk malverom.

A po čemu CentOS nije desktop distribucija?

Na kraju sam završio sa Xfce i stavio compiz, isključio većinu animacija i smaračina, dodao Whisker menu za xfce i ovo sad liči na nešto.



Jedino što je žnaru sad jeste prikaz fontova na ovom sajtu i generalno u Firefoxu.

[ calexx @ 10.07.2016. 21:03 ] @
Da li xfce ima neko podešavanje prikaza fontova, meni je to rešilo problem na KDE pa mi sada ič ne valja windows prikaz?
[ bachi @ 10.07.2016. 21:17 ] @
Ima naravno, ali iz nekog razloga Firefox fura neki svoj fazon.
[ bachi @ 10.07.2016. 22:32 ] @
P.S. Calex, kažeš hejtujem samo Windows 10? :D Pogle malo bolje. :D
[ calexx @ 10.07.2016. 22:47 ] @
Dobro, hejtuješ teletabise. Posle je 10 dobila meni pa hejtuješ špijuniranje. Ovde hejtuješ KDE a i lindžu. Ma ko da popamti sve.

Kod mene firefox radi kao i svaki drugi, možda je preteklo neko podešavanje od pre pošto odavno kopiram profil na svaki novi linux ili windows, koristim staru noia temu pa se možda provuklo neko pametno podešavanje. Kako prikazuje neki drugi browser?
[ bachi @ 10.07.2016. 22:57 ] @
Chrome isto pokazuje retardirano ES. Moguće da je nešto do fontova. B92, Blic i generalno sajtovi što koriste web fontove rade lepo, ali ovaj recimo ko da ne radi subpixel rendering.

Hejtujem ono što mi NE valja. Windows 8.1 je generalno počeo da radi stabilno posle aprilskog Updatea 2014. godine i u kombinaciji sa Startisbackom i vizuelno liči na nešto. Xfce mi je nekako savršeno okruženje, podseća me na XP ali ima start meni (onaj whisker meni) i smisleni control panel i taman toliko dovoljno opcija u njemu za prosečnog korisnika, ali ga hebe screen tearing, mada eto u kombinaciji sa compizom se i to rešava.

KDE zakonom zabraniti, a Gnome 3 sa onim mindfuckovima gde je deo panela gore gde je start meni, a deo sa taskbarom dole neka prodaju mami i tati, meni vala neće.

Forkove forkovanih forkova poput Minta, Matea, Cinnamonea i slično nije ni vredno pomena.

Lxde nije loš, ali nema search u startu, mada kažu da se može dodati Whisker menu od xfce.

E sad, na *buntuima sam se zezao žestoko da dodam Skype, Viber i Teamviewer, na centosu sa dodao epel i nux repoe i instalirao navedene programe bez problema kroz repoe, nisam morao da se zezam sa dodavanjem i386 arhiktetura kao što je to slučaj sa Debilijanima.

Zaključak, furam Windows 7 i 8.1 dokle to bude moglo, posle ako 10 ne iskulira sa šprijunskim aktivnostima i ne upropaste Enterprise LTSB ediciju, Linux ću moći da koristim kao desktop računar kod kuće.

Zaključak definitivan: Linux se može koristiti kao zamena za desktop za većinu korisnika. Malo je pain in da arse, ali bar je besplatan bol.

P.S. Zaboravih na Unity... Evo, nije me mrzelo...

[ plus_minus @ 10.07.2016. 23:06 ] @
Ma ko nije probao ili ne zna da se snađe sa klot openbox ili awesome WM-om (i kraj), taj je za mene i dalje spajver korisnik.

Citat:
nisam morao da se zezam sa dodavanjem i386 arhiktetura kao što je to slučaj sa Debilijanima.


sudo dpkg --add-architecture i386


^^ Ovo je totalno nehumana hebada za `svilene` umove. Nemoguća misija. Superman task. Ultra guru level experience required.
[ calexx @ 10.07.2016. 23:10 ] @
Citat:
bachi: Forkove forkovanih forkova poput Minta, Matea, Cinnamonea i slično nije ni vredno pomena.
Ko je uljez u ovoj rečenici? ;)

Unity sam koristio par prvih meseci i ima dobre ideje ali mi deluje da sve što se radi, mora bar klik, dva više. Pošto i on spada u gnometa, a gnome ne volem jer ima minimalna podešavanja, otpada i iz razmatranja. ;)

Ajde pitanje za tebe, šta je ovde šareniš i gde su teletabisi? Najnovija plazma.


Citat:
bachi:E sad, na *buntuima sam se zezao žestoko da dodam Skype, Viber i Teamviewer, na centosu sa dodao epel i nux repoe i instalirao navedene programe bez problema kroz repoe, nisam morao da se zezam sa dodavanjem i386 arhiktetura kao što je to slučaj sa Debilijanima.
Još samo ovaj detalj, kod mene se recimo Skype instalira jednom komandom u konzoli ili prostim paket menadžerom, kako ko voli. Dovoljno je
Code:
yaourt -S skype
i onda se sve samo odradi, šta god da je potrebno.
[ Mister Big Time @ 10.07.2016. 23:25 ] @
Ne znam koliko je merodavna sva ova statistika, ako npr. kod nas u Srbiji samo iz mog socijalnog okvira 10-ak ljudi od 60+ godina furaju GNU/Linux na desktop i laptop racuanrima godinama bez problema.

Dalje, sve je vise firmi (posebno softverskih) koje teraju samo GNU/Linux iz prostog razloga sto su razvijaju web aplikacije.
[ bachi @ 10.07.2016. 23:30 ] @
Citat:
plus_minus:
Ma ko nije probao ili ne zna da se snađe sa klot openbox ili awesome WM-om (i kraj), taj je za mene i dalje spajver korisnik.

Citat:
nisam morao da se zezam sa dodavanjem i386 arhiktetura kao što je to slučaj sa Debilijanima.


sudo dpkg --add-architecture i386


^^ Ovo je totalno nehumana hebada za `svilene` umove. Nemoguća misija. Superman task. Ultra guru level experience required.

A ne... Pogrešna ti je filoSofija. Ispravna bi bila da te softverki menadžer PITA prilikom instalacije nekog softvera da li želiš da doda podršku za i386 arhikteturu. Ali ne, ubuntu software center te odhebe i kaže fuckoff bez obrazloženja. I onda ti kao nešto guglaš i onda dođeš do predivne mudo dpkg (Deep Penetration for Kings of GNU) komande sa switchom od pola metra.

P.S. Yum (yumex) je keva za onaj apt-get i synaptics.

Citat:
calexx:Dovoljno je
Code:
yaourt -S skype
i onda se sve samo odradi, šta god da je potrebno.


Yaourt? Jogurt, šta? E ga kinez neki smišljao naziv te komande, šta?
[ plus_minus @ 10.07.2016. 23:47 ] @
^^ Ma, apt-get je krš i to nikada nije ni valjalo. Sve što nije apt-get je 30 puta bolje. Zašto? Pa, zato. I Murdock pojma nije imao. Preko veze je sve završavao, kao fol, bio on nešto .. ovo, ono.
[ calexx @ 10.07.2016. 23:49 ] @
Valjda francuski dodatak a verovatno je u pitanju brat tog tvoj yumexa, jumisa, karnexa, šta li je.

Šta je taj yumis bolji od apt-get ili sličnih? Ajde da od yaourta ne može da bude bolji ali šta radi pa je za tebe keva?
[ plus_minus @ 10.07.2016. 23:50 ] @
^^ Vidiš da mu dosadno pa druka...
[ calexx @ 11.07.2016. 00:02 ] @
Ma hoće da nauči a da se to ne primeti.
[ bachi @ 11.07.2016. 05:20 ] @
Nisam ni na jedan problem oko dependencijesa naleteo, primetno je brži od aptgeta ne smara o dodavanju arhiktektura, dok kada dodaš novi repo, posle te sam pita želiš li da uvezeš pgp ključ, dok kod debilana kuka i izbacuje greške prilikom apt-get update i upgrade ako se RUČNO ne doda pgp iz konzole naravno kobajom i meni fala dosta.

Sa jogurtom ne mogu da ga poredim, jer sam juče pio samo moja kravica gusti jogurt.
[ calexx @ 11.07.2016. 05:25 ] @
Ako je tako, onda si rešio problem i našao linux za sebe. Da koristiš kad ti dosadi windows.
[ Panta_ @ 11.07.2016. 08:11 ] @
Citat:
Zaključak, furam Windows 7 i 8.1 dokle to bude moglo, posle ako 10 ne iskulira sa šprijunskim aktivnostima i ne upropaste Enterprise LTSB ediciju, Linux ću moći da koristim kao desktop računar kod kuće.


Zasto bi koristio Windows kada i oni polako prelaze na Linux? Prvo shell, a sada i GUI ;).

https://github.com/Microsoft/BashOnWindows/issues/637
[ bachi @ 11.07.2016. 08:23 ] @
Citat:
Mister Big Time: Ne znam koliko je merodavna sva ova statistika, ako npr. kod nas u Srbiji samo iz mog socijalnog okvira 10-ak ljudi od 60+ godina furaju GNU/Linux na desktop i laptop racuanrima godinama bez problema.

Dalje, sve je vise firmi (posebno softverskih) koje teraju samo GNU/Linux iz prostog razloga sto su razvijaju web aplikacije.

S kim si, takav si?

A ovi što razvijaju web aplikacije svakako nisu prosečni desktop kroisnici i ne spadaju u tu statistiku niti u okvire ove teme.

Citat:
calexx:
Ako je tako, onda si rešio problem i našao linux za sebe. Da koristiš kad ti dosadi windows.

Meh, ima i CentOS u desktop varijanti dosta mana, što vizuelnih što ovako, ali mi nekako za sada Red hat derivati više obećavaju od Debian derivata.

Za sada trenutno ne vidim ni jedan jedini razlog zašto bih sa Windowsa prešao na Linux što se desktopa tiče. Jedini ko će me na silu naterati da pređem na Linux jeste sam Microsoft ako nastave sa ovom politikom. O ironije li.

Citat:
Panta_:
Citat:
Zaključak, furam Windows 7 i 8.1 dokle to bude moglo, posle ako 10 ne iskulira sa šprijunskim aktivnostima i ne upropaste Enterprise LTSB ediciju, Linux ću moći da koristim kao desktop računar kod kuće.


Zasto bi koristio Windows kada i oni polako prelaze na Linux? Prvo shell, a sada i GUI .

https://github.com/Microsoft/BashOnWindows/issues/637

Bogohuljenje.
[ bojan_bozovic @ 11.07.2016. 08:32 ] @
bachi, problem sa tvojom logikom je sledeći, 99% prosečnih korisnika koristi neki softver koji drugi ne koriste. Zbog toga ti se čini da programeri nisu prosečni korisnici, kada jesu, koriste sve što i 99% ostalih plus još nešto - šta zavisi od programera, C/C++ kompajler, Java ili LAMP, nije toliko bitno.
[ calexx @ 11.07.2016. 09:53 ] @
Citat:
bachi:Za sada trenutno ne vidim ni jedan jedini razlog zašto bih sa Windowsa prešao na Linux što se desktopa tiče. Jedini ko će me na silu naterati da pređem na Linux jeste sam Microsoft ako nastave sa ovom politikom. O ironije li. :D
Svako prema sebi bira sve pa i OS. Jedina razlika je u tome da oni (tu sada pomalo mogu da računam i sebe) koji koriste linux znaju i windows isto ako ne i bolje od onih koji koriste samo windows. Uglavnom i mnogo više nego prosečni i mnogi napredni korisnici. Oni koji ne koriste linux uglavnom ne znaju o čemu se radi, pa iako su par puta probali, zapelo negde, ne umeju da izbace trash ikonicu ili im plače ekran ... i oni biraju ono što im odgovara. Kada i ako jednom počnu da koriste linux pa ipak odvoje malo vremena, eto i njih na drugoj strani. Ovo znam iz ličnog iskustva. ;)

Kad god iz nekog razloga koristim windows, uvek me iznenade neke pojave kojih se sećam od pre više godina, zastajkivanje kada istovremeno radim više zahtevnijih poslova, problemi kada hoću da nešto instaliram pa kružim dok ne nađem najbolje "rešenje" ili nešto slično. Ili neki rad sa particijama ... onda uvek moram da razmislim kako da uradim a da ne zabrlja. Zato i izbegavam.
Citat:
bachi:Bogohuljenje. :D
Apsolutno, zašto bi neko uopšte startovao windows pa pod njim neki GUI pod kojim nikad neće da radi onako kao u prirodnom okruženju. ;)
[ bachi @ 11.07.2016. 10:32 ] @
Zato što će Microsoft kupiti Cannonical.
[ bojan_bozovic @ 11.07.2016. 10:40 ] @
I šta planira sa Linuxom? Onako, da prođe kao SCO?
[ bachi @ 11.07.2016. 11:36 ] @
Pa ono, krenuli su sa implementacijom basha, kreću opasno u priču oko clouda i Azure platforme, možda će im u jednom trenutku biti povoljnije/brže da kupe Cannonical. Ne bi me čudilo. Posle kupovine Skype-a, Nokije i skoro Linkedina, ništa nije nemoguće.

Kupili ne kupili, ako ćeš ti moći da držiš Linux desktop okruženja i da nativno pokrećeš Linux programe bez virtuelne mašine, to će biti veliki udar na Linux zajednicu, jer će korisnik instalacijom Windowsa dobiti najbolje od oba sveta.
[ bojan_bozovic @ 11.07.2016. 12:39 ] @
Neće u trenutku kad Windows 11 zatraži obavezni login na windows.com ili microsoft.com da se suzbije piraterija.
[ Fabolous @ 12.07.2016. 07:02 ] @
Citat:
bachi:
Pa ono, krenuli su sa implementacijom basha, kreću opasno u priču oko clouda i Azure platforme, možda će im u jednom trenutku biti povoljnije/brže da kupe Cannonical. Ne bi me čudilo. Posle kupovine Skype-a, Nokije i skoro Linkedina, ništa nije nemoguće.

Kupili ne kupili, ako ćeš ti moći da držiš Linux desktop okruženja i da nativno pokrećeš Linux programe bez virtuelne mašine, to će biti veliki udar na Linux zajednicu, jer će korisnik instalacijom Windowsa dobiti najbolje od oba sveta.


Slazem se u potpunosti, imaju para mogu sta hoce.
[ bachi @ 12.07.2016. 20:36 ] @
Hmm, uspeo sam da prekopiram Seamonkey profil iz Windowsa u Centos i sve je lepo povukao i uštedeh sebi vreme.

Međutim, i dalje me muči prikaz fontova u odnosnu kako je to u Windowsu.

Evo screenshota.
[ plus_minus @ 12.07.2016. 20:50 ] @
Muči te, a? Pa koji je bolji/lepši? Taj sa slike ili onaj drugi? Meni se čini da je taj sa slike onako, malčice sitniji i debeljuškastiji (antialiasing doživljaj) prijatniji za oko.
Mene recimo muči SUPER (win) key i fleka koja se nalazi na istom, na svakoj tastaturi, pa to rešim tako što otkačim taster, onda fino ključem ili iglom izgrebem taster dok ne odstranim fleku i vratim nazad.
Tako svaki put kad kupim novu tastaturu. Dupli posao imam ako tastatura ima dve fleke.
[ bachi @ 12.07.2016. 21:02 ] @
Eeeeeee, iskompajlirao sam program.

Nema u CentOSu xfce-taskmanager, a nema ga ni u repou.

Skinuo sa sajta source, dodao gtk2-devel, otpakovao source od xfce-taskmanaer, configure, make, make install i raaaaadiiiiiiiiii. D

I da, lepše mi je renderovanje fontova na Windowsu, ovo mi nešto mnogo razmazano.
[ jablan @ 12.07.2016. 21:08 ] @
Za one kojima baš nedostaju Windowsovi mršavi fontovi: http://www.webupd8.org/2013/06...t-rendering-in-linux-with.html
[ bachi @ 12.07.2016. 21:32 ] @
Pa ono, jeste stvar navike i da gledam samo u ovakve fontove, onda bih se vremenom navikao, ali kako neću gledati samo u Centos, bilo bi mi poželjno da rendering bude što približniji Windowsovom.
[ calexx @ 13.07.2016. 05:36 ] @
Nemoj da se navikavaš na ovo jer će uskoro da ti bude teško da gledaš one žneru windows fontove. ;) Da ponovim svoju priču, prvih par meseci su mi fontovi na linuxu bili obrnuto prikazani u odnosu na ovo u temi, oštri, iskrzani, krivine sa različitim debljinama linije ... užas. Onda naiđem na neki linux sa ispravnim linijama, bilo koja veličina i bilo koje zakrivljenje nemaju problem, svuda ista linija. Kada sam provalio kako se to podešava, prestalo je da mi bude problem ... a onda sam ukapirao da su windows fontovi oštri i nikakvi.
Drži se ti svojih windows iskrzanih fontova, nemoj da se navikavaš.
[ bachi @ 13.07.2016. 05:45 ] @
Ja i jesam dodao Windowa fontove, bez njih je prikaz slova bio mnogo ružniji i smešno sitan.

Uspeo sam da nekako ubijem desktop, naime sve učita i panele i sve, ali nema ikonica na ekranu niti wallpapera, niti radi desni klik. Nešto mi je obrisalo xfedesktop ili tako nešto koja je komponenta za to, pa kad sam dodao taj paket proradilo je. To je nešto što ne bi smelo da se događa da sistem dozvoli da uklanjanje nekog paketa kao kolateralnu štetu ukloni tako neki vitalan deo. :-(

I ne radi mi pristup samba shareu iz file managera. Mogu da priđem preko smbclient iz konzole, mogu da mountujem fstab (ovo i dalje ne mogu da shvatim da nisu ko ljudi napravili kao na wjndowsu što ima map network drive, da postoji na desni klik mount network share u neki folder sa opciom permanent ili temp), ali se ama baš ništa ne dešava kada u thunaru kucam smb://server/share.

Reinstalirqo sam samba pakete, ali neće. U kom zecu čuči grm?

P.S. Kucano na mobu na klonji, sorry za slovne greške. :-)
[ Panta_ @ 13.07.2016. 07:19 ] @
Citat:
ali se ama baš ništa ne dešava kada u thunaru kucam smb://server/share

Vidi da li je instaliran gvfs paket.

Code:
yum install gvfs-backends
[ Nedeljko @ 13.07.2016. 15:31 ] @
Ljudi, i meni cmizdri ekran. Na prvom laptopu sam imeo intelovu integrušu u procesor, na drugom trećem i četvrtom nVidiju, a sada AMD Radeon i cmizdri.
[ calexx @ 13.07.2016. 15:40 ] @
Kod mene luduje ali samo tamo gde je plazma, kde4 je čist i stabilan. Svejedno da li je intel na kompu ili ati u ovom laptopu.
[ Nedeljko @ 13.07.2016. 17:06 ] @
LinuxMint 18 Cinnamon x64.
[ bachi @ 13.07.2016. 17:23 ] @
E me vi to ložite malo ili stvarno i vi imate screen tearing?
[ calexx @ 13.07.2016. 18:41 ] @
Malo. :P
[ Nedeljko @ 13.07.2016. 21:35 ] @
Ja imam.
[ Srđan Pavlović @ 13.07.2016. 22:04 ] @
bote zivot ja ne mogu da verujem da to jos nije reseno... 2016. god, leto gospodnje
[ Nedeljko @ 13.07.2016. 22:53 ] @
Drajveri. Neko se potrudi, a neko ne.
[ Zoran Milovanovic @ 13.07.2016. 23:19 ] @
Nedeljko, predji na otvorene drajvere i resi problem, nemoj da teras kontru ;)
[ bachi @ 14.07.2016. 07:56 ] @
Ček, da ja nisam zračio ovu temu, Nedeljko ne bi shvatio da i on ima screen tearing?

Citat:
Srđan Pavlović:
bote zivot ja ne mogu da verujem da to jos nije reseno... 2016. god, leto gospodnje


Upravo tako. Tako bitna stvar koja je suština desktop računara, a vala i poslovnih (ko od nas nije na poslu gledao video tutorijale, učestvovao u video konferencijama, itd) i toliko godina da prosto ignorišu problem je neshvatljivo.
[ plus_minus @ 14.07.2016. 08:23 ] @
^^

Vrlo diskutabilno.

Šta je to što se podrazumeva pod ignorisanje problema .. ?

Rešenje za problem postoji. Screen tearing se bachi rešava u tvom xfce4 onako kako sam čini mi se makar jednom napisao. Settings manager, pa Window Manager tweaks opcije. KDE ima svoje rešenje, isto tako na klik, onako kako došljaci vole, a oni debilijanci i slični, koji ne koriste ili im i ne trebaju desktop ikonice nego samo wallpaper (pa ni to) imaju ovo u neki autostart fajl..

compton --vsync opengl --alpha-step 0.0 -CGb &


Po meni je to mnogo manji problem od apdejta za antivirus i tako to. Ti ćeš screen tearing da rešiš. Problem sa virusima i konstantnim smaranjem oko toga, nećeš. Smaraćeš se uvek. Makar jednom nedeljno.
Eto. Čak i tako mator X, `muka gubava` i screen tearing koja se jednom rešava. Ne na svakih nedelju dana.

Zbog pojave raznoraznih novih tehonologija i rezolucija, Wayland treba da legne globalno i konačno da reši i premosti sve nedaće koji neinteligentni i striktni X server nosi sa sobom.
Sve u svemu, dok se to ne desi, zamisli bezobrazluka, network/sistem administrator, mora ručno da se 'aka. Rudarski posao, čista nepravda i preteško!

Imaš li ti uopšte sve kodeke instalirane kako treba? Neke moraš posebno da nabaciš. Zavisi od kartice do kartice.
gstreamer good/bad/ugly, itd.. Probao?

Ono, probaš sve pa posle budeš iskusan. Nemoj odmah.
Lindža se uči godinama.
[ Nedeljko @ 14.07.2016. 10:17 ] @
bachi

Imam nov laptop (dobro de, kupljen 15.6.2016.) na koji sam par nedelja kasnije instalirao LinuxMint 18 (izašao 30.6.2015.) i tek ga malo akam. Na ranijim nisam imao problem, inače bih primetio.

Na jednom drugom lapu sam video vrlo ozbiljan problem te vrste.

Što se "ignorisanja problema tiče", to je do AMD-a. Međutim, ako Linux na desktopu odskoči sa tržišnim udelom, takva im se praksa neće više isplatiti.
[ bachi @ 14.07.2016. 10:29 ] @
Citat:
plus_minus:
^^

Vrlo diskutabilno.

Šta je to što se podrazumeva pod ignorisanje problema .. ?

Rešenje za problem postoji. Screen tearing se bachi rešava u tvom xfce4 onako kako sam čini mi se makar jednom napisao. Settings manager, pa Window Manager tweaks opcije. KDE ima svoje rešenje, isto tako na klik, onako kako došljaci vole, a oni debilijanci i slični, koji ne koriste ili im i ne trebaju desktop ikonice nego samo wallpaper (pa ni to) imaju ovo u neki autostart fajl..

compton --vsync opengl --alpha-step 0.0 -CGb &


Po meni je to mnogo manji problem od apdejta za antivirus i tako to. Ti ćeš screen tearing da rešiš. Problem sa virusima i konstantnim smaranjem oko toga, nećeš. Smaraćeš se uvek. Makar jednom nedeljno.
Eto. Čak i tako mator X, `muka gubava` i screen tearing koja se jednom rešava. Ne na svakih nedelju dana.

Zbog pojave raznoraznih novih tehonologija i rezolucija, Wayland treba da legne globalno i konačno da reši i premosti sve nedaće koji neinteligentni i striktni X server nosi sa sobom.
Sve u svemu, dok se to ne desi, zamisli bezobrazluka, network/sistem administrator, mora ručno da se 'aka. Rudarski posao, čista nepravda i preteško!

Imaš li ti uopšte sve kodeke instalirane kako treba? Neke moraš posebno da nabaciš. Zavisi od kartice do kartice.
gstreamer good/bad/ugly, itd.. Probao?

Ono, probaš sve pa posle budeš iskusan. Nemoj odmah.
Lindža se uči godinama.

Tema je upotreba linuxa u desktop okruženju i tu nema šta da korisnik mora da kuca

compton --vsync opengl --alpha-step 0.0 -CGb &
i slične stvari. Ovo je nešto što jednostavno MORA da radi! Priča oko codeca ne vidim da ima veze sa screen tearingom, jer youtube fura ovaj vp9 codec koji je free i radi podrazumevano. Inače jesam dodao te dobre, loše, zle i opake gstreamer codece, nije to sporno u celoj priči.

Priča oko virusa znaš i sam da dolazi sa popularnošću samog OSa.
[ Nedeljko @ 14.07.2016. 10:29 ] @
plus_minus


To što si napisao jeste problem. Plakanje ekrana nema nijednu prednost ni u jednoj situaciji, a smeta. Znači, problem je. Stoga automatska podešavanja moraju biti takva da ga nema. Čemu izbor da li želim da mi ekran plače ili ne i da pritom podrazumevano plače? Ne trebaju tu nikakvi dugmići, nego da radi out of the box.

Dakle, problem postoji i do AMD-a je, a ide po grbači korisnika.
[ bachi @ 14.07.2016. 10:35 ] @
Pa nije samo do AMDa, meni je i na nvidiji, a i na intelu plakao. I to podrazumevano plakao. Da, može da se namesti nekako, ali kao što si rekao, poenta je da do toga ni ne dolazi.

Ne znam kako to tehnički rešiti, ali raditi neki probing posle instalacije (nešto slično poput WSAT-a u WIndowsu) i na osnovu baze za upoređivanje automatski odraditi podešavanje x servera, window/desktop managera na optimala nivo.
[ calexx @ 14.07.2016. 12:24 ] @
Ja u stvari i ne znam šta se kod mene dešava. Povremeno počne da igra deo ekrana, obično panel ali i deo nekog prozora kada pokrećem, obrćem desktop i slično. Evo, par puta sam obrnuo desktop i počeo je da treperi samo tako. Rešim tako što promenim Compositor Settingsfor Desktop Effects pa sa OpeGL 3.1 prebacim na OpenGL 2.0 ili obrnuto. Hm, sad sam primetio i opciju Tearing Prevention ("vsync") gde je podešeno na Automatic ... možda bi trebalo da malo eksperimentišem.

Ipak, ovo pokazuje da korisnik desktop okruženja ne mora da kuca kobaje.
[ pisac @ 14.07.2016. 13:01 ] @
Citat:
Nedeljko: To što si bio na Slackware-u je bio tvoj lični izbor. Ja i dan-danas ne razumem zašto bi neko koristio tu distribuciju.

Zato što je najjednostavnija. A točkić na mišu radi odavno.

Citat:
Java Beograd:Ma kakva bre privatnost ? A u džepu imaš smart phone.

Ja imam, stari simbian, koji ne šalje moje podatke kojekuda, i imam ih u šteku još nekoliko kada ovaj crkne pošto se ta nekadašnja privatnost neće vratiti više nikada jer su ljudi previše olako prihvatili (za male pare što bi se reklo) da budu sluge velikog brata.

Citat:
bachi:Šta znači onaj Unity? Na šta to liči? KDE 4? Gnome >2.x? Ne znaju bre gde biju više sa tim DE i šta će više sa sobom i umesto da se fokusiraju da naprave jedan proizvod da bude stabilan, oni prave pedeset. Neko će reći da je to lepota Linuxa, jeste, ali je to ujedno i ono što ga je osudilo na propast. Suviše je ogromna razlika između distribucija, a često i između verzija iste distribucije.

Citat:
bachi:I to je ono o čemu pričam, naprave nešto da valja i onda im dune iz čista mira da naprave neko šarenilo za pozorište za decu i ukake sve živo. Ili nešto što je postojalo, odjednom više ne postoji... Taman navikneš na nešto i padne update/upgrade i puf sve potpuno različito nego na šta si navikao.

Citat:
bachi:Promenilo se, KDE je sve besmisleniji.

Najveći smor na linuxu mi je bio prelazak sa KDE 3.5 na KDE 4... koji je upropastio gomilu dobrih stvari koje su postojale na KDE 3.5.
Problem je u stvari u ljudima koji uvek žele da nametnu nešto svoje i ostave neki svoj "pečat" iako je ono što je uradio neko drugi mnogo bolje. Zato nikada i neće postojati savršen OS, uvek će ga neko upropaštavati da bi ostavio svoj posrani pečat

Citat:
gilopile:Cika Bill nam podario prozore da nam bude lakse, a ovi i dalje tipkaju po terminalima

Lakše je samo onima koji ne znaju komande napamet ili kucaju sa dva-tri prsta, a ostalima je mnogo lakše i brže da kucaju nego da hvataju i mrdaju miša dok nabadaju ikone.
[ calexx @ 14.07.2016. 13:18 ] @
Ja sam davno probao neke verzije sa KDE 3.x i mislim da je često pucalo. Kako je krenula verzija 4, više nije bilo toga. E sad, moguće je da je i četvorka na početku mnogo brljala (ako se ne varam, Kubuntu je na KDE4 prešao početkom 2008. godine kada još nisam ozbiljno probao) ali je pre ~5 godina kada sam počeo da probam sve bilo u redu. Sada i Plazma brlja ali se opravlja, možda ja sada za novu promenu pišem kao ti za prethodnu ali ću da sačekam da srede probleme.

Što ne koristiš neki Trinity linux koji je otprilike to što ti se sviđa?
[ dr0id @ 14.07.2016. 13:38 ] @
Ja sam u postupku prelaska s Windowsa na Linux pa izmedju ostalog testiram i screen tearing (u playeru s filmovima, u browseru pomocu ovog klipa https://www.youtube.com/watch?v=5xkNy9gfKOg). Peppermint 7 mi se prilicno svidja ali screen tearing je tu (intel integrisana grafika) i resenja izgleda nema jer je u pitanju LXDE. Xubuntu/Linux Lite mi je isto simpatican ali je situacija ista (bar s xfvm4). Ubuntu Mate nema tearing jedino ako odaberem compiz, ali to je onda prakticno isto kao obicni Ubuntu pa nema smisla. Testiram pomocu live usba, mozda je to problem? Mada ne bi radio ni jedan da je to razlog.
I kad smo vec kod desktop Linuxa, jako me zanima sta to novi LTS Ubuntu (16.04) ima u odnosu na stari (14.04.4) kad zauzima 300MB vise RAM memorije a pritom izgleda potpuno isto a nije ni brzi?
[ Nedeljko @ 14.07.2016. 13:41 ] @
pisac

Veruj mi da je (Free)DOS još jednostavniji od sleka.


Uspeo sam da rešim screen tearing na kobasicijadi. U /etc/environment dodati ove linije:

CLUTTER_PAINT=disable-clipped-redraws:disable-culling
CLUTTER_VBLANK=True
[ jablan @ 14.07.2016. 14:34 ] @
Citat:
dr0id:
I kad smo vec kod desktop Linuxa, jako me zanima sta to novi LTS Ubuntu (16.04) ima u odnosu na stari (14.04.4) kad zauzima 300MB vise RAM memorije a pritom izgleda potpuno isto a nije ni brzi?

Pa najmanji je problem da podigneš oba, uradiš ps aux i uporediš rezultate.
[ dr0id @ 14.07.2016. 15:56 ] @
Ima neki bug https://bugs.launchpad.net/ubuntu/+source/linux/+bug/1572801 (http://www.hecticgeek.com/2016/04/ubuntu-16-04-lts-review/ trosi 50% vise od 15.10, skoro 70% vise od 15.04 i 90% vise od 14.04)
[ Space Beer @ 14.07.2016. 17:51 ] @
Za one sa AMD kartama. Možda izgleda šašavo, ali radi :D
http://i.imgur.com/K0fIpjD.png

A na temu
Linux 2017 – The Road to Hell

[ bachi @ 14.07.2016. 19:02 ] @
Citat:
Panta_:
Citat:
ali se ama baš ništa ne dešava kada u thunaru kucam smb://server/share

Vidi da li je instaliran gvfs paket.

Code:
yum install gvfs-backends

To kralju! Bio je instaliran taj paket, ali sam morao dodati gvfs-smb.

Hvala!

>Linux 2017 – The Road to Hell

Provali koliko talibana međ' komentarima...

[Ovu poruku je menjao bachi dana 14.07.2016. u 20:13 GMT+1]
[ Nedeljko @ 14.07.2016. 20:18 ] @
A ko su talibani? Svi koji ne misle isto kao ti? Oni koji smatraju da treba da postoji izbor za razne ukuse?
[ bachi @ 14.07.2016. 20:32 ] @
Ne nego što napu*avaju čoveka što se uopšte usudio da napiše neku primedbu.
[ Homer J. Simpson @ 14.07.2016. 20:38 ] @
Ma to da linux desktop stagnira ili nazaduje je talibanima ravno bogohuljenju.
A eto sto se tice tearing-a i sl. vec se godinama nista ne menja , ja kad sam testirao pre 3-4 godine isto su Unity i Gnome radili ok, KDE uglavnom (mada ne uvek) a Cinnamon 50:50. XFCE i MATE tek posle budzenja compton-a/gala-e/compiz-a/kwin-a posle cega gube poentu tj. nisu vise lightweight

p.s. Probao Mint 18 pre neki dan , nema kodeke , ima neke xaplikacije (xvideo, xqracpalac) , u network manager-u nema disconnect , jos neka glupost bese samo sam srecom zaboravio
[ Burgos @ 14.07.2016. 22:54 ] @
Meni više smeta što nema integrisani kqueue i disk async io u isti, već onaj škrndelj od epoll-a i emulirani aio u glibc-u, a ne u kernelu, a i da je u kernelu, ne može se integrisati lako sa socketima koji su registrovani na epoll, a i kada bi mogao tu je i ceo hakeraj od eventfd, timerfd, signalfd, ...

Ono što mi u celoj priči nije jasno je kako su mogli tako nešto da urade, imajući u vidu da je kqueue postojao godinu ili dve pre nego što je rad na epoll-u počet, i kako nisu implementirali tako nešto već petnaest godina.

Naravno, nije to problem Linux-a, već je problem onih koji su izabrali Linux kao ciljnu platformu na kojoj se naše aplikacije vrte, bez da su razmislili o ostalim mogućnostima.

[Ovu poruku je menjao Burgos dana 15.07.2016. u 08:38 GMT+1]
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 08:16 ] @
Burgos

A da li si siguran da nisu razmišljali o ostalim mogućnostima?

Drugo, nijedan userland proces ne komunicira sa jezgrom direktno kroz njegov ABI, niti za tim ima potrebe, već kroz glibc, tako da ne vidim zašto je nedostatak to što nije u jezgru. Iz toga su izuzeti samo sistemski procesi, kao što su drajveri.
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 08:21 ] @
bachi


Taj čovek javno piše i naravno da se to pisanje javno komentariše. Kao što je on slobodan da lupeta, tako su i drugi.
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 08:45 ] @
Homer J. Simpson

Kao prvo, ima kodeke.
Kao drugo, ima VLC Player.
Kao treće, disconnect je sasvim jednostavan.

Kad takvi "instalir'o pre neki dan" krenu da komentarišu.


Probao ja Windows 10 (mesecima).

Nema upravljač paketima.
Nema repo koji je upotrebljiv.
Automatski se ažurira i tokom ažuriranja koje može da traje čak i satima, je neupotrebljiv.
Komponente nisu međusobno integrisane.
Prikuplja lične podatke bez ograničenja.
nauty22 radi polovično.
arahne radi polovično.
[ bojan_bozovic @ 15.07.2016. 09:03 ] @




Homer Simpson

Ako je ovo problem za da podesiš u XFCE, onda nemoj uopšte da koristiš linux. Ne treba da budžiš nikakav wm na XFCE da nema tearinga, XFWM lepo omogućava compositing. Sam compositing je opcionalan zbog vrlo starog hardvera na kome linux može da se koristi.
[ bachi @ 15.07.2016. 09:05 ] @
Pod pretpostavkom da to rešava problem, što često nije slučaj, već ga samo smanji, ali problem ostane i dalje prisutan. Nema pravila.
[ bojan_bozovic @ 15.07.2016. 09:15 ] @
Ja ni sa isključenim compositingom nemam screen tearing, recimo u videu na 1080p, na youtube. Da nije do drajvera problem? (Ako je do drajvera, to nije mana linuxa per se, jer drajvere za windows uglavnom hw vendori pišu, MS samo za generički hardver, problem je to što specifikacije hardvera uglavnom nisu dostupne)
[ Homer J. Simpson @ 15.07.2016. 11:43 ] @
Citat:
Nedeljko:
Homer J. Simpson

Kao prvo, ima kodeke.
Kao drugo, ima VLC Player.
Kao treće, disconnect je sasvim jednostavan.

Kad takvi "instalir'o pre neki dan" krenu da komentarišu.


Probao ja Windows 10 (mesecima).

Nema upravljač paketima.
Nema repo koji je upotrebljiv.
Automatski se ažurira i tokom ažuriranja koje može da traje čak i satima, je neupotrebljiv.
Komponente nisu međusobno integrisane.
Prikuplja lične podatke bez ograničenja.
nauty22 radi polovično.
arahne radi polovično.

Nisam "instalir'o pre neki dan" vec sam probao (live). Vidim da ima nesto za instalaciju kodeka ali disconnect jednostavno ne postoji (i to izgleda samo u cinnamon-u , u svim ostalim DE sam ga vidjao/koristio).
A takvi^ i treba da komentarisu desktop OS jer je njima i namenjen , ne samo 'expertima'. Ako je samo za experte , onda tako kazite , pa ce imati 0.02% ...
Takodje , uporedjivanje s Windows-om i racionalizacija 'ni tamo ne radi sve pa sto bi ovde' je blago receno infantilno
Citat:
bojan_bozovic:




Homer Simpson

Ako je ovo problem za da podesiš u XFCE, onda nemoj uopšte da koristiš linux. Ne treba da budžiš nikakav wm na XFCE da nema tearinga, XFWM lepo omogućava compositing. Sam compositing je opcionalan zbog vrlo starog hardvera na kome linux može da se koristi.

To nije radilo , a kako citam , ni dalje ne radi. Morao je da se budzi compton/gala/compiz/kwin a to 99,9% desktop OS korisnika nema nameru da radi niti treba!
Kao sto ni u Mate nije radilo Marco + compositing vec samo Marco + Compton ili Compiz (ovi su bar negde u settings ubacili sve pa samo biras ali onda dobijes HW zahtevan OS jednak Ubuntu/Kubuntu sto je suludo).


Nego , sto se tice teme , jesu konacno napravili da pamti poslednji polozaj prozora ?
[ SlobaBgd @ 15.07.2016. 11:52 ] @
Ja to, moj Homere, pričam u svakoj prilici, sve da bi kreatori i promoteri Linuxa najzad počeli da SLUŠAJU.
[ bachi @ 15.07.2016. 13:51 ] @
Dokaz koliko je Linux dobar za desktop je taj da pogledate malo arhivu Linux podfoldera te ukapirate da svi nekadašnji zakleti Linuxaši više odavno ne koriste Linux.
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 17:20 ] @
Homer J. Simpson


To što nisi uspeo da naučiš OS za jedan dan će biti mana tog OS-a tek kada se konkurentski OS-evi budu učili za jedan dan.

U pravu si da nema "disconnect", nego uključeno/isključeno kao "I/O".

Nego, kako Windows radi u live režimu?
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 17:33 ] @
Naravno da u live režimu ne može da radi isto kao instaliran na disk jer u live režimu nisu moguća podešavanja koja zahtevaju bilo kakav restart.

Zato pitam kako Windows radi u live režimu, pa da uporedimo.
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 17:47 ] @
Inače, imao sam danas jedan slučaj konzistentnosti po bachi-ju.

Citat:

http://www.elitesecurity.org/p3683508

Čovek je ko zna kad kupio laptop i imao na njemu Windows 7 i nadogradio se do Windows-a 10. Posle jednog od ažuriranja sistem više nije mogao da se podigne. Nije se moglo ući ni u njegov repair.

Problem spasavanja podataka je rešen pomoću XUbuntu USB-a (live režim), tako da... Znam da u live režimu ne može sve da bude kao kada je instaliran, ali... da uporedimo dva OS-a u tom režimu.

P.S. Zatečen je disk kao prljav (neispražnjen dnevnik) i otvaran kao read only.
[ Homer J. Simpson @ 15.07.2016. 18:49 ] @
Citat:
Nedeljko:
Homer J. Simpson


To što nisi uspeo da naučiš OS za jedan dan će biti mana tog OS-a tek kada se konkurentski OS-evi budu učili za jedan dan.

U pravu si da nema "disconnect", nego uključeno/isključeno kao "I/O".

Nego, kako Windows radi u live režimu?

Tako je troll-u , kad sam 'ucio' Linux pre 10+ godina , trebalo mi je par dana ...
On/off je (Gnome 3) glupost posto imas bar 1 korak vise pri menjanju mreze (off>on>select network>connect)
Citat:
Nedeljko:
Naravno da u live režimu ne može da radi isto kao instaliran na disk jer u live režimu nisu moguća podešavanja koja zahtevaju bilo kakav restart.

Zato pitam kako Windows radi u live režimu, pa da uporedimo.

Nisi cuo za persistence ?

[Ovu poruku je menjao Homer J. Simpson dana 15.07.2016. u 20:50 GMT+1]
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 18:54 ] @
Pitao sam za live režim Windows-a i nisam dobio odgovor.

Dakle, Linux komentariše neko ko ga je učio par dana.
[ Homer J. Simpson @ 15.07.2016. 19:49 ] @
Live Windows radi isto (a mozda i bolje) nego sto se reklamira.
Sto se za Live Linux bas i ne moze reci
[ Burgos @ 15.07.2016. 20:02 ] @
Citat:
Nedeljko:
Burgos

A da li si siguran da nisu razmišljali o ostalim mogućnostima?


I da jesu, očigledno nisu dovoljno dobro razmišljali. Kako im nije palo na pamet da cela stvar sa "readyness" deskriptora neće raditi za disk IO (koji su uvek ready). Nagađam zato što o tome nisu razmišljali, već im je bilo potrebno nešto da brzo parira FreeBSD-u, Solarisu i ekipi, i da zameni poll, samo zato što je to tada bila najpopularnija igra u kraju. To, nažalost, nije dovelo do dobrog rešenja, već do toga da se epoll reklamira kao rešenje za sve, jer, eto radi sa svime, jer je sve u Linuxu fd, osim što su neki malo više fd od drugih.

Nije epoll usamljeni slučaj, nažalost. Godinama nisu mogli da se otarase LinuxThreads implementacije pthread biblioteke, a sve zbog toga, opet, što nisu dovoljno dobro razmislili (a pritom su drugi operativni sistemi već odavno to dobro implementirali). Naravno, godinama kasnije je to rešeno, i dobili smo NPTL. Ono što nije rešeno je da sada postoji razor između dve biblioteke sa nitima, koje npr. koriste različit broj RT signala da komuniciraju, pa umesto da SIGRTMIN da bude konstanta za ceo sistem, potrebno zvati nesretnu __glibc_sigrtmin ili kako već beše.

Citat:


Drugo, nijedan userland proces ne komunicira sa jezgrom direktno kroz njegov ABI, niti za tim ima potrebe, već kroz glibc, tako da ne vidim zašto je nedostatak to što nije u jezgru. Iz toga su izuzeti samo sistemski procesi, kao što su drajveri.


Ne radi se o API-ju, već se radi o tome da Linux kernel *ne podržava aio* i da ne postoji implementacija istog, već da je ceo aio nesretno emuliran pomoću niti u glibc-u. Što npr. dovodi do problema ako koristiš concurrent garbage collector, koji na fork-u može da zahteva mutex od glibc-a, koji takođe drži jedna tvoja nit (a da pritom ti uopšte ne koristiš niti. Pritom se ne može koristiti ni za kakvu ozbiljnu aplikaciju koja opsužuje oko 100MB/s ukupnog disk rate-a na desetine/stotine klijenata.
[ plus_minus @ 15.07.2016. 20:06 ] @
Nikada ranije nije bilo toliko štetospeva na kontu linux-a i isto tako hvalospeva na kontu spajvera kao u proteklih par godina. Spajver HQ je beležio peh za pehom spajver potezima unazad, par godina. Pingvini su beležili svoje pehove ništa manjim niti većim, pingvinski-uobičajenom intezitetom. Krenuli su tako što su iz spajver HQ-a, rešili da ubiju Windows 7. Sa tim operativnim sistemom (sp1), potreba za osveženjem je prestala, jer su konačno napravili nešto što može da se koristi, a sve veći i veći, kontinuirani profit je i dalje presudni alfa/omega faktor u spajver HQ. Svakoj normalnoj osobi to govori mnogo. Povlače se sve rigoroznije i rigoroznije mere na štetu pinginske dimenzije. Onako, baš baš pederski i podmukli potez može da se vidi iz Adobe HQ, kada su rešili da obustave svež fleš za za linux te da ga zakucaju na verziju 11. Nakon toga, nedavno, PS3 i podrška za operativne sisteme. A onda kao da to sve ne bude baš tako crno na belo: "Mi zapravo volimo linux, evo, sada možete u našem spajver okruženju da koristite i bash, ne morate ni da instalirate linux, a ima da se osećate kao kod kuće!! Nismo li jednostavno najbolji? :) ". Ovo su onako 3 baš upečatljiva primera. Ko nije primetio enormnu količinu đubreta i pljuvačine od strane zakletih i ukletih korporotokrativaca u blog formi na sve strane, možda ima neku bolest, neka ode za zdravstvenom knjižicom da se proveri. Pa zašto je to tako? Pa zato što se korporotokrativno tlo drma pod nogama. Ja sam lično u zadnjih 2 godine, uspešno prešaltao preko 10 računara/korisnika na linux. Niti jedan od njih ne da ne pomišlja da se vrati na staro, nego se i ne pitaju uopšte. Callexx-ova tvrdnja da ljudima nije bitno šta tera facebook, radio stanice u audio plejeru, skajp i sve ono što se nalazi i tamo i vamo, jeste potpuno tačna. Dakle, 10 korisnika, a to mi uopšte nije ni primarna `delatnost` (servisiranje računara, itd.). Da jeste, bilo bi ih minimum 50 spajver-free novih pingvina. Koliko ovakvih kao ja postoje? Mislite da nas ima malo? 2%, samo toliko?

Osim toga, kako to da se uvek ne računaju, recimo i oni CPU-i/sistemčići koji se kriju iza DNS-a, m? Hajde da ne ubrojimo androide kao što nećemo ni iPrice i spajver pametne NSA uređaje. Samo Linux-e. Jel' ti računari nemaju admine/korisnike? Jel' to ono, odeš u IT šop, kažeš 'oću server, neću deKstop i ti dobiješ automatizovani server, sve podešeno, klik na dugme, ono počne da radi, biznis kreće d cveta, pa ako na garantnom listu piše 5 godina, to je to, za 5 godina nov server iz IT šopa ... ili to ide malo drugačije? Kada se instalira linux bez X-a, ili kojagod varijanta LFS-a, šta je to što određuje primarnu svrhu takvog sistema? I može li takav jedan sistem biti dvosmeran (server/desktop), ako ima dovoljno `hertza` i `bajtova` na raspolaganju? Pa može, naravno. I takav sistem ima svog korisnika. Ako su u statistku uračunati i ljudi kao što je Gojko ili neko tamo iz loopia tima npr. sa bradom od 27cm ili pak samo računari, bez korisnika, onda ova statistika nee dobra.

ps: .. da se razumemo, da se tema zove Linux za desktop prebacio 2%, prethodni pasus ne bi ni izneo.
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 20:26 ] @
Citat:
Homer J. Simpson:
Live Windows radi isto (a mozda i bolje) nego sto se reklamira.

Link?
[ vinted @ 15.07.2016. 21:37 ] @
Dugo nisam pročitao pametnije zamerke na Linux i to još od ovako iskusnih poznavalaca ovog OS-a, a koji koriste Windows u live modu. Stojim na stanovištu da su najveći kritirčari Linux-a oni koji ga najmanje i površno poznaju , a sve ukupno imaju 7 dana rada na istome. To što neke stvari neko ne zna da konfiguriše nije stvar do Linux-a ,nego do te osobe i njenog znanja, odnosno neznanja.
Sve što se spomenulo ovde kao zamerka, ja se iskreno nikada nisam susreo u radu sa Linux-om. Neke druge stvari da, ali ništa ovde spomenuto. Meni je najveći problem kod Linux-a bio da prondjem distribuciju koja mi je dobra, kao i okruženje koje mi odgovara I izbor je već par godina na Debian-u + xfce.
a živo me zanima da ovde saznam šta to još nije dobro na Linux-u koji ima ,pazi ovo, mizernih 2% na desktopu.
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 21:43 ] @
Burgos


Ako misliš da ta aplikacija ne valja zbog XYZ, onda lepo napravi bolju i zaradi pare. Ako valja, čemu XYZ?
[ Nedeljko @ 15.07.2016. 23:15 ] @
Homer J. Simpson


Aplikacija može svoj prozor da postavi gde hoće. Do aplikativnog programera je da li želi da mu aplikacija pamti to u nekim podešavanjima ili ne. Naravno da inicijalno WM postavlja prozor negde i da se to pamćenje može realizovati na nivou WM-a ako aplikativni programer to ignoriše, ali to je do njega.
[ SlobaBgd @ 16.07.2016. 00:09 ] @
Citat:
Nedeljko:
Burgos


Ako misliš da ta aplikacija ne valja zbog XYZ, onda lepo napravi bolju i zaradi pare. Ako valja, čemu XYZ?

To vas i drži na 2%. Ne "hajde da popravimo bugove, da otklonimo nelogičnosti, da izađemo u susret korisnicima". Nego "ako ti se ne sviđa, napravi bolje".
[ Nedeljko @ 16.07.2016. 06:51 ] @
To je razlika između osnovanih i neosnovanih kritika jer je lako pričati. Pitanje je da li su to uopšte bagovi i nelogičnosti. Ako jesu i autori ne razmišljaju dovoljno i on zna bolje, zašto ne popuni tržišnu prazninu i iskoristi svoju priliku? Ovde se ne radi o sistemskom, već o aplikativnom softveru za koji Burgos tvrdi da je trebao da bude pravljen za drugi OS kao podesniji.
[ calexx @ 16.07.2016. 07:12 ] @
Citat:
vinted: Stojim na stanovištu da su najveći kritirčari Linux-a oni koji ga najmanje i površno poznaju , a sve ukupno imaju 7 dana rada na istome. To što neke stvari neko ne zna da konfiguriše nije stvar do Linux-a ,nego do te osobe i njenog znanja, odnosno neznanja.
Ja ovo često ponavljam, ako će neko ko radi nedelju dana sa linuxom a pre toga je decenijama koristio windows da komentariše kako je ovo lakše a ono ne zna da podesi, onda je to malo pogrešan ugao. Daj nekoga ko nije koristio nijedno pa da on kaže kako se šta podešava na jednom a kako na drugom. Naravno, takav će odmah da kaže da je i jedno i drugo glupo i komplikovano pa će komšijin mali da mu sredi ... windows. A takvi su najbolji za komšijinog malog jer će da im uzme neku kintu. Drugar kome sam u radnji a i kući namestio linux nikad ali nikad za ovih nekoliko godina nije imao bilo kakav problem. Da mu naplaćujem to što pomognem, sigurno bih mu ostavio windows, povremeno uzimao kintu na reinstalaciju, čišćenje od gamadi, opravljanje kad zaglupi ... i još mnogo toga.

Od onih koji su na strani linuxa skoro svi ga koriste godinama dok oni drugi, sa ponekim mogućim izuzetkom, nemaju ni nedelju dana ozbiljnog korišćenja. Tu su uglavnom oni koji su iz nekog razloga morali da koriste određeni windows program koji nema pravu linux alternativu a nisu hteli da komplikuju pa ostavili samo jedan.
[ Burgos @ 16.07.2016. 11:39 ] @
Ne, Nedeljko, ovde se radi upravo o sistemskom sofveru! Podrška za aio se u Solarisu, HP-UX-u, *BSD-u i Windowsu nalazi u kernelu, i *jedino tako* može da bude efikasna. To je podrška koja se ugrađuje u sistemske pozive, i kroz sistemske pozive, a koristi u aplikativnom softveru.

Citat:
Nedeljko:
To je razlika između osnovanih i neosnovanih kritika jer je lako pričati. Pitanje je da li su to uopšte bagovi i nelogičnosti. Ako jesu i autori ne razmišljaju dovoljno i on zna bolje, zašto ne popuni tržišnu prazninu i iskoristi svoju priliku? Ovde se ne radi o sistemskom, već o aplikativnom softveru za koji Burgos tvrdi da je trebao da bude pravljen za drugi OS kao podesniji.

[ Burgos @ 16.07.2016. 11:42 ] @
Uostalom, pročitaj šta kaže `man 7 aio`:

Citat:

The current Linux POSIX AIO implementation is provided in user space
by glibc. This has a number of limitations, most notably that
maintaining multiple threads to perform I/O operations is expensive
and scales poorly. Work has been in progress for some time on a
kernel state-machine-based implementation of asynchronous I/O (see
io_submit(2), io_setup(2), io_cancel(2), io_destroy(2),
io_getevents(2)), but this implementation hasn't yet matured to the
point where the POSIX AIO implementation can be completely
reimplemented using the kernel system calls.


I znam bolje jer godinama pišem sistemski softver baš za Linux, i koristim ga devet sati dnevno, i u ovoj oblasti mu znam verovatno svaki nedostatak. Takođe znam bolje jer radim sa ljudima koji su desetinama godina radili sa Unix-ima, koji su mi sugestirali da postoji jednostavno rešenje za probleme koje rešavam, samo ne na Linuxu, pa sam onda pogledao i pokušao iste probleme (u izolaciji) da rešavam na BSD sistemu, pa sam onda video razliku, itd.

A ti bi trebalo, umesto što ga slepo braniš, da pročitaš šta sam napisao, ili da me pitaš o čemu pričam, pre nego što lupiš glupost kao što je nazivanje POSIX aio podrške aplikativnim sofverom.

[Ovu poruku je menjao Burgos dana 16.07.2016. u 12:55 GMT+1]
[ Burgos @ 16.07.2016. 11:43 ] @
I upravo to je problem Linuxa, što postoje ljudi kao što je Nedeljko, koji vole da pričaju o stvarima i koje ne znaju, samo da bi dokazali kako je superioriniji od drugih rešenja (a u ovoj oblasti nije).
[ Burgos @ 16.07.2016. 11:52 ] @
Citat:
Nedeljko:
BurgosAko misliš da ta aplikacija ne valja zbog XYZ, onda lepo napravi bolju i zaradi pare. Ako valja, čemu XYZ?


Jeste, to je baš ono što ću da uradim - da krpim kernel za džabe (jer ono što bih izdao bi svakako bilo deo kernela), samo kada i od kojih para da moja porodica živi u međuvremenu? Ili smatraš da bi trebalo da svakodnevno nakon posla umesto sa svojom suprugom, vreme provodim sa svojim računarom?

Razmišljao sam, doduše, o portovanju softvera koji održavam na FreeBSD, međutim, ogromne biblioteke u koje je firma uložila vreme i novac se u ogromnoj meri oslanjaju na Linux, dobiti podršku infrastrukture da održavaju FreeBSD pored Linuxa bi bilo nemoguće (jer umesto jedne puppet konfiguracije kojom se održava svih hiljadu i kusur mašina, trebalo bi izgraditi nove), i dobiti novac i zakočiti ceo razvoj samo da bi se nešto dovelo u _istu_ poziciju je nezamislivo za menadžment.
[ bachi @ 16.07.2016. 12:05 ] @
Slab uticaj taj Steam ima nešto...

http://www.omgubuntu.co.uk/201...md-catalyst-fglrx-driver-16-04
[ Homer J. Simpson @ 16.07.2016. 12:33 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
Homer J. Simpson:
Live Windows radi isto (a mozda i bolje) nego sto se reklamira.

Link?

Citat:
vinted:
Dugo nisam pročitao pametnije zamerke na Linux i to još od ovako iskusnih poznavalaca ovog OS-a, a koji koriste Windows u live modu.

Aj' sto ste fanboy-i i religiozni (linux) fanatici , nego ste i funkcionalno nepismeni ...
[ Nedeljko @ 16.07.2016. 12:46 ] @
Burgos


Podsećam te šta si napisao

http://www.elitesecurity.org/p3685982

Citat:

Naravno, nije to problem Linux-a, već je problem onih koji su izabrali Linux kao ciljnu platformu na kojoj se naše aplikacije vrte, bez da su razmislili o ostalim mogućnostima.


Postavlja se pitanje koji su to "oni". Je li to rukovodstvo iz tvoje firme ili neka druga firma i ko tu šta pravi.

Ako je druga firma napravila aplikaciju za Linux, a tvoja koristi tu aplikaciju, onda napravite svoju aplikaciju za drugi ciljni sistem na kome će biti bolje i konkurišite im.

Ako je to vaša firma koja pravi Linux aplikaciju za druge, onda ste vi ti koji niste dovoljno razmišljali ili tvoje mišljenje nije bilo uvaženo.

Trebao bi da pojasniš koji su to "oni" i ko tu šta pravi, a ko šta koristi.



Homer J. Simpson


Obzirom da si pismen, daj nama neukima neko potkrepljenje svoje tvrdnje. Lako je pričati "ono razvaljuje".
[ dr0id @ 16.07.2016. 15:30 ] @
Ja cu da sacekam 21. i Ubuntu 16.04.1 pa ako se stanje ne popravi stavljam Mint 18 Mate, tamo mi odgovara sve sem Caje.
[ Burgos @ 16.07.2016. 16:42 ] @
Nedeljko, potsećam te šta je bila tema - nepostojanja AIO-a u Linuxovom kernelu. Mislio sam na rukovodstvo u firmi, i rekao sam da to nije problem Linuxa, istina, već rukovodstva firme koje je (godinama pre nego što je firma postala velika), izabralo Linux kao ciljnu platformu.

I dalje ne razumem kakve to ima veze sa nepostojanjem aio podrške. Nije ni važno. Prijatan vikend!

Citat:
Nedeljko:
Burgos


Podsećam te šta si napisao

http://www.elitesecurity.org/p3685982

Citat:

Naravno, nije to problem Linux-a, već je problem onih koji su izabrali Linux kao ciljnu platformu na kojoj se naše aplikacije vrte, bez da su razmislili o ostalim mogućnostima.


Postavlja se pitanje koji su to "oni". Je li to rukovodstvo iz tvoje firme ili neka druga firma i ko tu šta pravi.

Ako je druga firma napravila aplikaciju za Linux, a tvoja koristi tu aplikaciju, onda napravite svoju aplikaciju za drugi ciljni sistem na kome će biti bolje i konkurišite im.

Ako je to vaša firma koja pravi Linux aplikaciju za druge, onda ste vi ti koji niste dovoljno razmišljali ili tvoje mišljenje nije bilo uvaženo.

Trebao bi da pojasniš koji su to "oni" i ko tu šta pravi, a ko šta koristi.



Homer J. Simpson


Obzirom da si pismen, daj nama neukima neko potkrepljenje svoje tvrdnje. Lako je pričati "ono razvaljuje".

[ Nedeljko @ 16.07.2016. 18:16 ] @
Dakle, to je firma u kojij si ti. OK.

Ima veze jer sve tehnikalije koje im pričaš oni vide kao neki broj $ u plusu ili minusu.


Ako je to moguće uraditi pod Linux-om, samo teže, to je neki broj čovek sati, odnosno $ više u izradi.

Ako to kad se uradi pod Linux-om posle radi lišije nego što bi pod Solaris-om ili FreeBSD-om, koliko je to bitno klijentima i koliki je rizik prelaska klijenta sa tog rešenja na konkurentsko, odnosno koliko je to $?

Ako je to nemoguće implementirati pod Linux-om, koliko je to bitno klijentu i koliki je onda rizik prelaska klijenta na konkurentsko rešenje, odnosno koliko je to $?

Ako se radi pod solarisom, da li je klijentu potreban komercijalan solaris, koliko to $ podiže cenu korišćenja i koliko bi se klijenata zbog toga opredelilo za neku jeftiniju varijantu?

Ako je pod FreeBSD viša cena održavanja, koliko je to USD?


Kad za svaki sistem naprave računicu broja $ profita, odnosno sve saberu i oduzmu, onda biraju rešenje koje donosi najveći profit.
[ vinted @ 16.07.2016. 18:47 ] @
Citat:
Homer J. Simpson:
Aj' sto ste fanboy-i i religiozni (linux) fanatici , nego ste i funkcionalno nepismeni ...

Bolje i sve to što si napisao nego da 10 godina (od kada si prvi put instalirao Linux ) ne naučiš isti. To je funkcionalni manjak nečega...
[ Nedeljko @ 16.07.2016. 20:22 ] @
Burgos

Sad vidim da je AIO asinhroni ulaz/izlaz.

Vidi, problem sinhronizacije konkurentnih procesa/niti je fundamentalan i postoje metode kojima se rešava, a koje moraju negde biti implementirane, u jezgru ili van njega. Nije mi baš najjasnije zašto bi ista stvar u jezgru radila efikasnije nego van jezgra, ali nema veze. Ja sam mislio da je mutex mutex, pa bio ruski ili japanski. Znam da nije isto da li su process wide ili system wide, ali opet mora ista stvar da se obavi, pa radilo to jezgro ili neko drugi.

Opet, u konkurentnom programiranju ne bi trebalo da poenta efikasnosti bude u što dužem izvršavanju niti (izbegavanjem sukoba), već u tome da imaš optimalan broj niti da procesor uvek bude uposlen. Naravno, context switch ima neku cenu, kao i lock/unlock, ali ako toga nema previše u poređenju sa onim što je nit do tada uradila, nije presudno.
[ Homer J. Simpson @ 16.07.2016. 21:22 ] @
Citat:
vinted:
Citat:
Homer J. Simpson:
Aj' sto ste fanboy-i i religiozni (linux) fanatici , nego ste i funkcionalno nepismeni ...

Bolje i sve to što si napisao nego da 10 godina (od kada si prvi put instalirao Linux ) ne naučiš isti. To je funkcionalni manjak nečega...

Ha ha , pa sve to nabrojano i jeste funkcionalni manjak necega ...
A sto se tice ucenja , uci se samo ono sto je korisno i/ili isplativo (dakle kod linux-a administracija/konfiguracija i kompajliranje). Ucenje besmislenih stvari i resenja problema koji ne bi ni trebali da postoje je uzaludno trosenje vremena koje je veoma ograniceno (ne planiram da zivim 1000 godina).
A prepravke i budzenja su ipak posao za nadobudne-ignorantne-narcis-pametnjakovice/developere koji ce se u dogledno vreme ili opametiti i konacno resiti gluposti ili ce postati irelevantni i otici u istoriju sa sve svojim distribucijama.
Sto se mene tice - moj doprinos je kritika (njima direktno i ovako po forumima) i saveti korisnicima da potpuno izbegavaju problematicne distribucije/DE-e (npr. za kucne korisnike i neki kanc. posao samo gotovo i samo Ubuntu jer jedini radi kod svih ; za slabiji/stariji HW uvek pre XP umesto budzenja i kobasicijada s LXDE/XFCE i sl. a samo gde nije bitan desktop/video/audio (za posao) savetujem RHEL/Debian minimal/net + sta treba)
[ Nedeljko @ 16.07.2016. 21:59 ] @
Eto, tvoj doprinos je kritika.

Međutim, za kritiku takođe treba imati kredibilitet, tako da ako nisi ništa postigao, postavlja se pitanje kredibiliteta kritičara i kvaliteta kritike. Isto važi ia za savete.

Tvoje pisanje se svodi na nepotkrepljene tvrdnje i omalovažavanje neistomišljenika.
[ vinted @ 16.07.2016. 22:27 ] @
@Homer J. Simpson
Ti bre blage veze nemaš sa Linux-om, ali bože moj ovo je forum i svako može da napiše šta hoće. To što ti učiš samo ono što je korisno/isplativo govori o tebi koliko imaš bilo kog znanja i koliko si površan ,a to što smatraš da su tvoje "kritike" pametne i utemeljene to je neka druga priča za neke druge ljude.
i ostaje to da 10 godina koristiš Linux i još uvek ga ne znaš.
[ Nedeljko @ 16.07.2016. 22:52 ] @
vinted

Homer J. Simpson je po onome što piše na profilu ušao u osmu deceniju života, tako da nisam siguran da je za omasovljavanje nečega bitno prilagođavati to njemu. Nemoj ga osuđivati što ima osobine koje priliče starosti. I oni su ljudi i treba da prožive ostatak života što lepše.
[ Srđan Pavlović @ 17.07.2016. 01:17 ] @
Po onom sajtu sto je Nedeljko linkovao na pocetku teme, Linux se vratio na 1,56% ... ili ja ne gledam dobre brojke.

A wikipedija kaze 1,46...
[ gilopile @ 17.07.2016. 06:04 ] @
Ne gledas dobro.
Koliko vidim, statistika se vrsi na mesecnom nivou, i za Jun iznosi 2.02%. Videcemo za mesec Jul. Tipujem na celih 2.1%.

[ bachi @ 17.07.2016. 09:13 ] @
Uglavnom, dokazah sebi da je Centos 7 sasvim sposoban da bude i desktop računar. Namesto sam xfce po svom ukusu, morao sam da budžim onaj compiz kako ne bih imao tearing, ali nakon isključivanja milion i jednog efekta, liči na nešto. Skype radi, Viber radi, RealVNC server i viewer rade, OpenVPN mi radi, Seamonkey/firefox šljaka ko zmaj, vlc šljaka, Libre office je tu. Doble commander je dostojna zamena Total Commanderu... Fontovi jesu malo bangaviji, ali stvar navike i u suštini sam dobio potpuno funkcionalan desktop.

Bilo je tu muka oko codeca i smb: pristupa preko file managera, i dalje je muka mountovati mrežne resurse jer ide kroz besmislene kobaje, za onaj bvfs sam morao da dodajem i x64 i x86 verzije kako bi mogao normalno da pokrećem stvari direktno sa mrežnih uređaja i tako.

Da li ću ga koristiti? Teško. Da li ću ga koristiti kada jednog dana budem imao izbor ili spyware ili Centos? Svakako.

P.S. Double Commander postoji i za Windows i poprilično je dostojna zamena Total Commanderu.

[Ovu poruku je menjao bachi dana 17.07.2016. u 10:27 GMT+1]
[ Nedeljko @ 17.07.2016. 11:05 ] @
Srđane,

prvo idi na https://www.netmarketshare.com/

Onda iz menija "Operating Systems" izaberi "Desktop Trend". Zatim iz menija "TIMEFRAME" izaberi "Enter Date Range". Za "Start Month" izaberi što raniji mesec ("July 2014"), a za "End Month" što kasniji ("July 2016"). Naravno, sve u tabu "Month Range". Potvrdi sa "OK".
[ vinted @ 17.07.2016. 12:34 ] @
Citat:
bachi:
Uglavnom, dokazah sebi da je Centos 7 sasvim sposoban da bude i desktop računar. Namesto sam xfce po svom ukusu, morao sam da budžim onaj compiz kako ne bih imao tearing, ali nakon isključivanja milion i jednog efekta, liči na nešto. Skype radi, Viber radi, RealVNC server i viewer rade, OpenVPN mi radi, Seamonkey/firefox šljaka ko zmaj, vlc šljaka, Libre office je tu. Doble commander je dostojna zamena Total Commanderu... Fontovi jesu malo bangaviji, ali stvar navike i u suštini sam dobio potpuno funkcionalan desktop.


Tako se i radi bachi. Dokazuješ sebi, a ne drugima. Svaka čast. Inače moj ti je savet da probaš još par nekih drugih distribucija, pa da izvagaš koji ti bolje leži za konfigurisanje i ostalo.
A šta ćeš da koristiš za sebe Windows ili Linux to je neka druga priča. Koji ti sistem u datom trenutku bude dobrodošao upališ ga i to je to.

[ Nedeljko @ 17.07.2016. 17:59 ] @
Može li neko da mi objasni ovo

https://www.microsoft.com/sr-l...software-download/windows10ISO
[ bojan_bozovic @ 17.07.2016. 18:18 ] @
Šta ima da se objašnjava? ISO je besplatno dostupan i isprobavanje izvesno vreme, nakon toga treba imati product key, dakle legalno kupiti OS. To je odavno tako. Mene zabrinjava to što će uvući težak spyware u OS da bi mogli da vrše profajling korisnika i služe odgovarajuće reklame. To Google radi odavno. Ko zna šta sve imaju o meni. :(
[ Nedeljko @ 17.07.2016. 21:00 ] @
Gde da se informišem o uslovima? Koliko traje probni period?
[ Shadowed @ 17.07.2016. 22:18 ] @
Ovo nije trial vec besplatna nadogradnja (mislim da je u ponudi do kraja ovog meseca).
Sto se uslova tj. privatnosti tice, na toj web strani koju si linkovala imas link "privatnost" pa mozes videti uslove. Jedino je malo bez veze sto, ako su vec prevodili sajt, nisu preveli i uslove.
[ bojan_bozovic @ 18.07.2016. 06:36 ] @
Da, sad sam pogledao, trial ima samo za enterprise izdanje, i traje 90 dana.

https://www.microsoft.com/en-u...evaluate-windows-10-enterprise
[ Panta_ @ 19.07.2016. 09:08 ] @
Citat:

Pa dobro, sta Ubuntu ima s tim? To je do AMD-a i podrske za fglrx, a razlog je sto sad guraju amdgpu drajver:
Citat:
We are starting to wind down Catalyst Linux and focus on amdgpu-based stacks instead. That means the 16.04 release will ship with just the all-open stacks, but with hybrid stacks following soon. The intent is to give you all the things you like about the open source stack plus the gaming performance of Linux Catalyst.

We (AMD) are focusing our Linux graphics driver development on the amdgpu based open source and upcoming hybrid stacks; consequently, we are not supporting fglrx on Ubuntu 16.04 LTS. Users who require Pro-graphics or Workstation class features and performance can continue to use fglrx on Ubuntu 14.04 until the hybrid stack is available later this year.


https://www.phoronix.com/forum...rx-catalyst-in-16-04-lts/page6

Dakle, sada imas tri mogucnosti, da koristis podrazumevani open source radeon, ili nove amdgpu (open source) i amdgpu pro (vlasnicki).
[ Nedeljko @ 19.07.2016. 16:42 ] @
Ljudi, samo da znate da se primiče prvi avgust (za nepune dve nedelje), kada ćemo videti novu cifru i uporediti je sa nekim komentarima. Ja mislim da će 1 avgusta cifra biti 20%, a prvog septembra 200%.
[ bachi @ 19.07.2016. 17:48 ] @
Nedeljkova mašta može svašta. :D

Šta se to epohalno događa u avgustu?
[ calexx @ 19.07.2016. 18:28 ] @
Ono što tebe ne zanima. ;)
[ calexx @ 20.07.2016. 14:07 ] @
Citat:
Space Beer: Mogao bih sad da krenem sa spiskom stvari za koje mislim da su glupo rešene na Windows-u, OS X-u, BSD-u, ostalim radnim okruženjima za linux itd.
Da malo oftopikujem, *BSD je pomenut nekoliko puta i rešim da ga konačno probam. Dovučem PC-BSD, ajde njega za početak, ali nisam odmah smeo da probam u realnom okruženju. Iz nekih starih diskusija se sećam da BSD ima neki svoj poseban sistem particionisanja i da nema problema sa maksimalne 4 primarne. Počnem prvo virtuelnu instalaciju, negde zapne i rešim da ipak krenem sa normalnom. Kad ono tamo ... BSD ne može da se instalira na logičke particije. Samo na primarne ili na prazan prostor. Ajde, skratim malo ekstended, napravim prazan prostor ali opet ... BSD ima maksimum od 4 primarne particije (kao i svi ostali) i ništa i od toga.

Mislio sam da vidim šta tu može da bude bolje ali ovo ograničenje za logičke particije je loš početak. Plus ono što sam zapamtio sa particionisanjem ... moguće je da on sam može da pravi i više nekih svojih particija ali u svetu klasičnih se ne snalazi. Da li neko može da napiše da li *BSD ima neku prednost u odnosu na linux i da li da se igram tumbanjem particija da mu napravim prostor ili je to gubljenje vremena?? Ako je linux prešao 2% onda da vidim koliko može *BSD. ;)
[ Nedeljko @ 20.07.2016. 15:12 ] @
GNU/Linux je zakon svih FOSS sistema.

Za FreeBSD sam čuo da podržava ZFS datotečni sistem, koji je napredan za servere za skladištenje. Takođe, čuo sam da ima alate kao što je DTrace, koji je došetao i do GNU/Linux-a doduše, ali nema veze.
[ calexx @ 20.07.2016. 15:26 ] @
Ne zanima me za serversku upotrebu ili nešto od takvih alata, mislio sam na klasično desktop korišćenje i prednosti i mane u odnosu na linux. Prvo što me dočekalo je da ne ide na logičke particije, probaću ipak nekako sa virtuelnom verzijom. E da, još nešto, probao sinoć i na laptopu ali je negde zapelo pa mi deluje da je i po pitanju drajvera i upotrebljivosti na raznom hardveru tanak. Ostaću ja za sada na Arčiju uz Kubuntu rezervu.
[ Zoran Milovanovic @ 20.07.2016. 15:40 ] @
DesktopBSD ili PC-BSD ili bilo koja druga "desktop" distribucija FreeBSD-a, nije namenjena za desktop upotrebu, vec da omoguci siroj narodnoj masi da instaliraju FreeBSD sistem, radi probe, testiranje itd itd.. U principu, te desktop varijante samo olaksavaju instalaciju i krati "muku" oko osnovnog podesavanja sistema (totalnom) pocetniku koji bi da se upusti u BSD svet.
Generalno moze se koristiti i kao desktop OS, ali to uopste nije prioritet FreeBSD developera. Niti se tako reklamira :)

Ukratko, ukoliko te ne zanima nikakva server/embedded upotreba doticnog sistema, nema ni jednog razloga da uopste instaliras FreeBSD ili uospte *BSD ;) Mozda jedino, ako ti je toliko dosadno u zivotu, pa da potrosis nekoliko sati/dana na igranje sa njim. Ili cista radoznalost.

BTW, Nedeljko cini mi se da i Gentoo ima podrsku za ZFS.. Ili ako me secanje ne vara, mislim da bio koji Linux distro moze da ima podrsku za ZFS, ali da je stvar oko licence, pa bi morao sam da kompajliras, ali mozda sam pomesao nesto, uzmi sa rezervom ovo.
[ Nedeljko @ 20.07.2016. 15:48 ] @
Znam dva FreeBSD-ovca. Jedan je rekao da hoće retro DE, kao i da ima Apple-ov tooolchain kao podrazumevani, što se na klik instalira i na LinuxMint-u, a drugi je naveop DTrace i ZFS kao argumente.

Sa druge strane, svašta instaliraju kompajliranjem iz sorsa, zatim ima slabiju HW podršku. Užas!
[ calexx @ 20.07.2016. 16:08 ] @
OK, u pitanju je bila čista radoznalost a i da potrošim neki sat da saznam još nešto. Inače sam koristio *BSD na serverima u jednoj firmi ali me zanimala desktop verzija. Nisam siguran ni da mi je zfs nešto potreban pa ću ja da ostanem na dosadašnjim kombinacijama koje rade. :)
[ Nedeljko @ 20.07.2016. 17:20 ] @
Iskreno, desktop korisnike FreeBSD-a vidim kao korisnike Slackware-a. Jednostavno, nema smisla.
[ Panta_ @ 20.07.2016. 19:02 ] @
Citat:
Da li neko može da napiše da li *BSD ima neku prednost u odnosu na linux

Razlika izmedju dva pomenuta OS-a ima, a da li su prednosti, zavisi ;). Neke si vec video u particionisanju i ogranicenju BSD-a na primarne particije. Mada, kada je u pitanju desktop, jedine razlike koje su bitne su hardverska i softverska podrska. BSD sistemi podrzavaju manje hardvera i imaju manji broj dostupnih softverskih paketa. Ostale razlike su manje znacajne za desktop upotrbu, ali evo nekih:

apt/pacman VS pkg install - instalacija kompajliranih paketa
ABS/portage (Arch, Gentoo) VS BSD ports - kompajliranje paketa
SysV/SystemD init VS BSD init - pokretanje servisa preko rc skripti (rc.conf)
rc.d/systemctl enable service_name VS echo "service_name" >> /etc/rc.conf
IPTables VS PF - firewall
LXC VS Jail containers - OS virtualizacija
Ext VS Ufs - file system (ext4 na BSD-u ima podrsku samo za citanje)
GPL VS BSD licenca
Linux = kernel VS BSD = kompletan OS (FreeBSD, OpenBSD, NetBSD...)

Da li BSD moze da se koristi kao desktop OS? Ono sto moze da predstavlja problem je slabija harderska podrska, ali ako je sve kompatibilno, ne vidim razlog zasto da ne!

Sto se tice softvera, moze da se omoguci podrska za instalaciju Linux paketa, tako da to ne treba da predstavlja veliki problem.
[ Nedeljko @ 20.07.2016. 20:01 ] @
Ako je sav HW koji sad imaš podržan, to ne znači da će sledeći uređaj ili komponenta koju kupiš biti kompatibilna. Ima Linux emulaciju, ali to ne znači da će da pije repoe neke distribucije. Ljudi koji koriste BSD na desktopu ga jednostavno ne koriste tako lako, nego kompajliraju svašta iz sorsa.
[ tuxserbia @ 20.07.2016. 20:45 ] @
'ajde?!?
[ Panta_ @ 20.07.2016. 21:09 ] @
Citat:
Ako je sav HW koji sad imaš podržan, to ne znači da će sledeći uređaj ili komponenta koju kupiš biti kompatibilna.

Isto vazi i za Linux, zar ne? Da se razumemo, veca je mogucnost za tako nesto na BSD-u zbog pomenute manje podrske, ali ista situacija je u slucaju Windows naspram Linux-a, sto ne znaci da Linux ne moze da bude dobar desktop OS.
Citat:
Ima Linux emulaciju, ali to ne znači da će da pije repoe neke distribucije. Ljudi koji koriste BSD na desktopu ga jednostavno ne koriste tako lako, nego kompajliraju svašta iz sorsa.

Imaju BSD-iji svoje repoe sa paketima. Kompajliranjem se dobija nesto sveziji softver sto moze da bude razlog za koriscenje istog, ali kome ne smetaju malo starije verzije paketa onda nema potrebe za kompajliranjem. FreeBSD ima alatku slicnu Linux-ovim distribucijama (apt, pacman, yum...) za upravljanje paketima:

Code:
pkg install
pkg upgrade
pkg clean...
[ Nedeljko @ 20.07.2016. 22:24 ] @
Linux ima vrlo dobru hw podršku, a BSD slabu. Naravno da je Windows tu u prednosti, ali ja sam rekao da je GNU/Linux najbolji FOSS OS za desktop, a složićeš se da Windows nije FOSS.

Što se repoa tiče, FreeBSD ima svoje repoe za koje sumnjam da su bogati kao za pristojne GNU/Linux distribucije, ali govorilo se o emulaciji GNU/Linux-a. Ta emulacija GNU/Linux-a ne znači da ćeš biti komotan kao na Linux-u jer ne možeš da koristiš repoe neke distribucije.
[ tuxserbia @ 20.07.2016. 23:33 ] @
Ovo grožđe stvarno mora da je kiselo ...
[ Nedeljko @ 20.07.2016. 23:58 ] @
Ako nemaš šta da napišeš, nemoj to pisati ovde.
[ bachi @ 21.07.2016. 00:25 ] @
Ja sam hteo da probam pc-bsd jer jednostavno već godinama koristim pfsense koji je zasnovan na bsd platformi, ali na par različitih računara nisam uspeo ni da ga instaliram, pa sam batalio.

A ono što sam probao u vmware-u je kao radilo, desktop je kde i manje više postoji packet manager kao na linuxu i to kao radi. A i Linux aplikacije se mogu pokretati manje više bez problema.

Zaista mu ne vidim primenu u desktop okruženju, niti umesto windowsa, niti linuxa.
[ pisac @ 21.07.2016. 00:59 ] @
Citat:
Nedeljko:Iskreno, desktop korisnike FreeBSD-a vidim kao korisnike Slackware-a. Jednostavno, nema smisla.


Koje su prednosti Ubunuta u odnosu na Slekver? Evo, ja se mlatim sa Ubuntom samo zato što je gomila servera na njemu, ali i dalje ne vidim šta je to bolje na njemu? Kada mi treba recimo Asterisk na Ubunutu, a ja uzmem pa apt-getujem nano nmap build-essential libncurses5-dev mysql-server mysql-client libmysqlclient-dev fail2ban (sve sem fail2ban već imam na Sleku u full instalaciji), a zatim uzmem željeni sors/verziju Asteriska i kompajliram ga jer dotični treba da radi ono što sam ja zamislio sa verzijom koju ja želim a ne ono što je neko zamislio da meni treba.

Slackware je jedini Linux koji je hteo da se instalira na mom kompjuteru kada sam ja počinjao sa Linuxom? Zašto? Zato što je jednostavan. Sve druge distribucije (suse, debian, redhat, ubuntu, mandrake) su nešto pokušavale samostalno da brljaju i particionišu i tupe, glumile neko grafičko okruženje, user friendly trte-mrte i na kraju useru motku i pukne instalacija. Jedino je Slekver odmah na početku ispljunuo konzolu i brutalno objasnio da ti moraš sam da particonišeš disk kako želiš i sam aktiviraš setup, a ako ne znaš uzmi pa pročitaj prvo help. I to je radilo, jedina instalacija od svih tadašnjih distribucija koja je stvarno odradila svoj posao.
[ calexx @ 21.07.2016. 08:13 ] @
Citat:
tuxserbia:Ovo grožđe stvarno mora da je kiselo ...
Ne radi se to tako. Ako stvarno misliš da je grožđe kiselo i da *BSD ima prednosti u odnosu na linux za kućno korišćenje, onda to i napiši. A ne kao bači, linux ne valja, windows 10 ne valja i ajd zdravo. ;) Napisao sam da je zapelo u startu, *BSD neće na logičke particije (čak i windows to ume ako ima gde da se umetne deo za boot) i sada da menjam strukturu harda da bih ga probao? Na laptopu neće ni da se startuje, na virtuelnoj je takođe negde zapelo (mada sam to samo jednom probao i nisam pogledao o čemu se radi) i onda je potrebno nešto masno bolje od linuxa da me ubedi da je i to neki izbor.
Citat:
pisac: Koje su prednosti Ubunuta u odnosu na Slekver?

Slackware je jedini Linux koji je hteo da se instalira na mom kompjuteru kada sam ja počinjao sa Linuxom? Zašto? Zato što je jednostavan. Sve druge distribucije (suse, debian, redhat, ubuntu, mandrake) su nešto pokušavale samostalno da brljaju i particionišu i tupe, glumile neko grafičko okruženje, user friendly trte-mrte i na kraju useru motku i pukne instalacija. Jedino je Slekver odmah na početku ispljunuo konzolu i brutalno objasnio da ti moraš sam da particonišeš disk kako želiš i sam aktiviraš setup, a ako ne znaš uzmi pa pročitaj prvo help. I to je radilo, jedina instalacija od svih tadašnjih distribucija koja je stvarno odradila svoj posao.
Ja sam godinama pokušavao da pređem na linux i nije mi išlo. Instalacije su uglavnom prolazile a to uglavnom se odnosilo da ponekad poneka nije umela sa nekim delom hardvera a od početka sam rešio da mi to bude OS koji će meni da služi a ne ja njemu i da nema kompajliranja i kobasičarenja. Verovatno je svaki linux mogao da prođe uz ručnu instalaciju i neko kompajliranje ali da ja veći deo provodim u takvim poslovima ... jok.

Od kako sam prihvatio da je linux (za mene) upotrebljiv, svaki uglavnom radi pa ih biram prema nekim sitnicama. Prvih nekoliko meseci sam probao sve i svašta i našao i neke programe kojih nema u osnovnoj ponudi a sviđaju mi se, posle su oni bili reper za druge distroe. Ne mogu da instaliram neki od njih (naravno da može uz neko uputstvo ali to neću) i distro automatski otpada. Ako mi već svi rade slično, zašto bih koristio neki koji svaki put kad instaliram moram ručno da čačkam ako drugi to sami odrađuju?

To oko instalacije ... mislim da je Arči jedan od retkih koji nema default rešeno nego ide ovo što si napisao. Slack valjda ima instalaciju, Arči nema. Konzola pa onda ređaš sve procedure. Ni to ne volim, još na GCOS-u sam pravio .ec fajlove koji su odrađivali neke posliće. Zašto bih peške particionisao pa radio sve ostalo ako je neko napravio install program (ili u slučaju Arčija skriptu) koja će to isto da uradi? Mislim, kao kada bih (nekadašnji) dos koristio bez autoexec.bat pa kada se startuje, onda ručno unosim sve ono što je u njemu ... umesto da on to sam uradi. Mada možda i to neko voli.

E da, ni serveri ni asterisk me ne zanimaju pa ne mogu da to postavim kao neko merilo. Svako po potrebama, moje su lagano kućno korišćenje. Arči je trenutno na prvom mestu zbog onoga što nudi AUR. Nema šta nema, skoro pa da kažem da ako nešto negde postoji, AUR će da reši. Alternetiva mi je Kubuntu, ne vidim razlog da koristim bilo šta drugo ako od Arčija odustanem.
[ bachi @ 21.07.2016. 08:37 ] @
Šta kao Bachi? Sve što sam pisao sam pisao argumentovano i sa problemima sa kojima sam se ja lično susretao tokom korišćenja Linuxa i sve je to isprobano u ličnoj praksi i lično sam udarao glavom u zid.

A najbolje se uči nešto kada udaraš glavom u zid. :D Sad sam i skinuo neku knjigu za RHEL 7 pa ću malo dublje da se udubim u priču oko Centosa kao servera i centos/rhel/fedora radnih stanica jer neće to znanje da se baci u poslovnoj primeni.

Dok ne mogu da zamislim sebe da centralno upravljam Linux radnim stanicama, mogu da zamislim sebe da pokraj Windows servera održavam i par Linux servera sa nekim specifičnim ulogama i koji će biti integrisani u AD i biti centralno upravljani.

Već razmišljam o tome da centralni file server u firmi sa Windowsa prebacim na Centos.
[ Nedeljko @ 21.07.2016. 09:13 ] @
pisac,


E, pa vidiš, malo sam čuo slekverovaca koji imaju smislena objašnjenja zašto koriste baš njega. U stvari, do sada nisam čuo nijednog ko ima šta smisleno da kaže o tome, osim da mu treba distribucija za čačkanje.

Ja sa particionisanjem nisam nikada imao problema, a prva distribucija mi je bila RedHat 6.2, 2000-te godine. Ova priča mi je zaista čudna. Uspešno sam instalirao

1. Red Hat, razne verzije,
2. Caldera Open Linux,
3. Best Linux,
4. Mandrake, razne verzije,
5. Slackware, razne verzije,
6. Fedora,
7. Slax,
8. Knoppix (na disk),
9. Mandriva, razne verzije,
10. Mageia, razne verzije,
11. openSuse, razne verzije,
12. Ubuntu, razne verzije,
13. LinuxMInt, razne verzije,
14. Trisquel Linux,
15. Scientific Linux,
16. Manjaro,
17. Zorin OS...


Tvoja priča mi deluje čudno.

Kažeš da je Ubuntu ponudio kroz repo samo jednu verziju programa koji tebi treba, baš kao i Slackware, samo da je tebi odgovarala verzija koju je Slackware ponudio, s tim da si istu verziju mogao da instaliraš i na Ubuntu-u, ali ručno.

Dobro, to jeste neka minimalna prednost, ali pre ovoga nisam čuo baš ništa smisleno.
[ calexx @ 21.07.2016. 11:16 ] @
To oko particionisanja je verovatno ponuda na početku instalacije pa može da bude i čudno dok se ne pređe na ručno particionisanje koje nema nikakve mane, osim što poneki distro to radi malo drugačije i mora da se pazi. Prvih godina probe linuxa sam probao sve i svašta, povremeno imao po 26 linuxa istovremeno na kompu i imam iskustvo sa instaliranjem a bogami i korišćenjem. Uglavnom su svi radili OK pa su detalji odlučili.
Nekome je prednost da se koriste starije verzije programa, neki distro ide korak ispred što može da zabrlja ali ne mora pa kako kome odgovara.

Upravo probam PC-BSD kao virtuelni, nije loše i možda bih odvojio malo više vremena u realnom obliku da nema onu manu sa logičkim. Jedino što i dalje niko da kaže koja bi to bila prednost u odnosu na linux pa da ipak krenem. ;) Ako jednom naiđe hard koji nije prepunjen, možda i probam. Hm, imam jedan koji ne koristim, možda on bude rešenje. :)
[ pisac @ 21.07.2016. 12:13 ] @
Citat:
Nedeljko:U stvari, do sada nisam čuo nijednog ko ima šta smisleno da kaže o tome, osim da mu treba distribucija za čačkanje


Ja recimo baš volim rc skripte , a ne podnosim onaj system V sa onim brojevima i budalaštinama.

Što se tiče sofvera iz repoa na kojekakvim distribucijama (debian, ubuntu, centos), imao sam par puta problema sa softverom koji je neko izmenio ili je druga verzija koja radi nešto drugačije, tako da mi je mnogo jednostavnije i pouzdanije da kompajliram iz sorsa sa verzijom za koju znam šta i kako i koliko dobro radi.
[ Panta_ @ 21.07.2016. 12:47 ] @
Citat:
Što se repoa tiče, FreeBSD ima svoje repoe za koje sumnjam da su bogati kao za pristojne GNU/Linux distribucije

Kao sto sam i rekao, Linux ima vise dostupnih paketa. Evo primer za Debian:
Code:
apt-cache search .| wc -l
45383


FreeBSD ports:
Code:
sum=0;for x in $(cd /usr/ports|ls -d */);do cd $x;n=$(ls|wc -l);sum=$(($sum + $n));cd ..;done;echo $sum
26712


FreeBSD binary packages:
Code:
pkg search . | wc -l
25381


Kao sto se vidi iz primera, razlika izmedju port-ova i paketa nije bas velika, tako da u vecini slucajeva i nema potrebe za kompajliranjem.

Instalacija preko BSD port-ova ima nekih prednosti. Na primer, mogu da se omoguce ili onemoguce neke opcije sto je na primer korisno prilikom konfigurisanja servera. Kod instalacije prekompajliranih paketa tako nesto nije moguce vec se dobija konfigurisano tako kako je zapakovano. Naravno, moze i na Linux-u da se kompajlira ali je postupak mnogo komplikovaniji, dok je kod BSD-a to jednostavno:
Code:
cd /putanja/do/port-a
make install clean
[ Nedeljko @ 21.07.2016. 14:57 ] @
Nema potrebe za kompajliranjem programa AKO ga ima u repou. Evo, LinuxMint 18 Cinnamon x64 ima 54247 paketa.
[ pisac @ 21.07.2016. 15:03 ] @
Ajmo drugačije. Kaži ti meni zašto bih ja trebao da koristim Ubuntu umesto Slekvera?
[ Nedeljko @ 21.07.2016. 15:15 ] @
Ja to uopšte ne kažem. Za mene korisnik koji je dobro upoznat sa stanjem na tržištu može sam da napravi najbolji izbor.

Takođe, govorio sam o desktopu, a ne o serveru.

Ima onih koji ga koriste za desktop i nikad niko nije dao nijedan valjan razlog za to. Imao sam lično iskustvo od godinu dana sa slackware-om 9.1 i 10. Znam sve šta se trabunjalo i ne vidim nikakav smisao u svemu tome.
[ pisac @ 21.07.2016. 17:53 ] @
Pa ja ga koristim za sve, i za dekstop. Evo pišem sa njega. Kaži mi šta bi mi bilo bolje na Ubuntu?
[ Nedeljko @ 21.07.2016. 18:27 ] @
Kada sam imao Slackware 9.1 i 10.0, nije radio točkić miša bez da u xorg.conf-u nešto kucam. Takođe sam morao da editujem /etc/fstab za ono što je na ostalim distroima radilo iz prve. Ne znam danas šta se dešava kad ubodeš flešku u USB. Da li je potrebno bilo kakvo petljanje nakon instalacije. 2012 sam video neke ljude iz Slackware Srbija organizacije, pa su mi rekli da upravljač paketima ne razrešava zavisnosti automatski. Sam si rekao da nema automatskog particionisanja. Koliko paketa ima u repou?
[ vinted @ 21.07.2016. 19:12 ] @
Citat:
Nedeljko: Ne znam danas šta se dešava kad ubodeš flešku u USB. Da li je potrebno bilo kakvo petljanje nakon instalacije.

Eto samo da napišem da sam prošle godine instalirao Slacware 14 i radio sam na njemu jedno pola godine i baš je bio problem sa pojedinim USB memorijama, kod mene na primer sa externim hardom, da sam morao u fstab-u nešto da menjam,kucam, dodajem... medjutim generalno Slackware je dobra distibucija, ali mora da se mnogo više podešava nego druge distribucije.
[ pisac @ 21.07.2016. 19:22 ] @
@nedeljko
Jeste, tada nije ni meni radio točkić dok to ne izmenim. U kasnijim verzijama je to proradilo. Stvar je tu tome što to uradim jednom, a sistem koristim godinama.
Što se tiče /etc/fstab, ja to redovno menjam ručno (na svim distribucijama) i ne vidim tu nikakav problem. Kod mene je gomila mountovanih lokalnih i network foldera i iso fajlova unesenih u fstab, i gde to da menjam nego tu? Ima li nešto lakše i bolje na Ubuntu od ručne izmene fstab?

Što se fleša tiče, ja ga aktiviram i koristim samo iz konzole a za desktop treba user da bude član neke grupe, ne znam sad napamet koje.

Što se tiče upravljača paketa, nemam pojma o čemu pričaš (tj. na koji to upravljač misliš) pošto ja sve ručno instaliram. Ima neki Slackpkg koji sam neko vreme koristio da apdejtujem sistem, ali sam od toga odustao jer mi apdejtovanje jednostavno ne treba. Eventualne zavisnosti među paketima na Slekveru (ako ne uradiš full instalaciju) su uvek lakše rešive nego na Ubuntu jer su paketi manje usitnjeni i ne moraš da instaliraš gomilu sitnih gluposti za svaku drugu sitnu glupost, već 1-2-3 paketa i kraj, a kad pičiš full instalaciju nemaš skoro nikad problema.

Mislim, pričaš kao da ja sad svaki dan nešto da instaliram i deinstaliram i kompjaliram i brišem, a u stvari to (na kućnom sistemu) radim najviše par puta godišnje i nije mi nikakav problem da sve ručno odradim pa zato čak i ne znam na koji to upravljač paketima na Slekveru misliš. Ovaj na kome sada pišem sam instalirao, pa ne pamtim koliko davno... onomad pre neku godinu kada je izašao Slackware 14. Tada sam napravio i skriptu koja mi je instalirala QEMU/libvirt (tj. automatizovao sam instalaciju virtualizacije za slučaj da mi zatreba opet, da ne gubim vreme ručno, ali mi nije zatrebala), dodao Vlc i još par sitnica, i odonda skoro ništa ne instaliram (mada evo baš sam pre neki dan kompajlirao lame, bez problema naravno, trebalo mi da endokujem neki wav)
[ bachi @ 21.07.2016. 19:26 ] @
Dobro, ovo što ti pričaš definitivno ne spada u prosečne desktop korisnike niti vidim poentu u tome.
[ pisac @ 21.07.2016. 19:33 ] @
Pa čovek se čudi zašto neko koristi Slekver, a ja pokušavam da utvrdim zašto bih koristio nešto drugo kada mi ovo savršeno odgovara. Ima nekih mana (recimo za tu virtualizaciju se treba dosta pomučiti), ali prednost jednostavnosti dugoročno daleko prevazilazi te mane.
[ Nedeljko @ 21.07.2016. 20:30 ] @
Pa, eto, na drugim distroima jednostavno ubodeš fleš i on se vidi. Kakve bre korisničke grupe! Za takve stvari da ovi korisnici mogu ono da izvrše pod tim privilegijama služi /etc/sudoers, što su sve normalne distribucije podesile kako treba da korisnik ne mora da zna za taj fajl, osim ako je neka vrlo specifična potreba.

Uvek se može smisliti neka napredna potreba za uređivanjem /etc/fstab-a, ali aman, standardne stvari na drugim distroima rade iz odma. Što se paketa tiče, eto, sam kažeš da sve instaliraš ručno, a razrešavanje zavisnosti je na drugim distribucijama jednostavnije jer je automatsko, pa je savršeno nevažno koliko je usitnjeno. Ne moraš to nikad ni da saznaš. Tu skriptu ne bi morao nikad ni da pišeš, nego bi ih dobio na klik.

Takođe, ne vidim šta je tu jednostavno u postu koji si napisao. Ne želim ja da mi sistem bude jednostavan, već da moj rad pod njim bude jednostavan.

Ako je tebi to sve super, nemam ja ništa protiv, ali ne vidim nigde poente za tim.
[ tuxserbia @ 21.07.2016. 20:55 ] @
Citat:
calexx:
Citat:
tuxserbia:Ovo grožđe stvarno mora da je kiselo ...
Ne radi se to tako.



Što se, bre, odmah osećaš prozvanim?

Uopšte nisam odgovarao na tvoj post, nego me navukli talibani.

BSD ja bar ne vidim da je bolji, samo drugačiji. Ko što je drugačiji Solaris, OS X, Windows. Ispod haube, mislim. Za šminku ima (skoro) sve ko i lindža. Ovo za logičku particiju časna pionirska nisam pojma imao, probam ovih dana. Ako ti se baš 'oće da ga probaš, otvori novu temu. Ovde izgleda Gojko prepisao nekome u amanet dva kvadrata, postavio ga za branitelja, pa sad i pogani slek postade neprijatelj.
[ vinted @ 21.07.2016. 21:11 ] @
BSD je odličan sistem. Meni ovaj novi TV radi na BSD-u
[ pisac @ 21.07.2016. 21:28 ] @
@nedeljko
Ja se uopšte ne sećam da li je fleš u dekstopu radio sam od sebe kada sam instalirao sistem, mislim da jeste. Međutim to mi je zadnja rupa na svirali jer sve ionako radim iz konzole u kojoj imam najviše kontrole nad svime. Recimo slike sa sd kartica i telefona kopira moja shell skripta i odmah preimenuje fajlove tako da odgovaraju exif vremenu i da se sortiraju pravilno u folderima, i odatle i linkujem slike tako da ih organizujem po folderima/temama/sadržaju iako su sve na jednom mestu. Neverovatno prosto, a za to bi mi iz grafike trebalo kliktanje do besvesti.

Ne znam ni na kakve "standardne" stvari sa fstab misliš? Daj neki primer, šta to radi na Ubuntu automatski a na Slekveru ne radi dok ne edituješ fstab, a da ti treba više nego jednom godišnje? Možda na neke druge "standardne stvari" misliš? Ne razumem te uopšte. Zar standardne stvari nisu surfovanje i email i kucanje dokumenata? Ja za email koristim outlook express u virtualnoj mašini, tako da s te strane nijedan linux nije dorastao XP-u.

Ti imaš utisak da ja stalno nešto treba da instaliram i deinstaliram (možda ti to radiš), ali to uopšte nije tačno. Ja sistem instaliram jednom i zatim ga koristim godinama, dok god mogu (tako sam radio i sa Windowsom dok sam ga koristio). Ne bih nikada ni prešao sa Slekvera 12.2 (KDE 3.5) da mi nije zatrebao 64bitni sistem radi virtualizacije, a tada sam imao više dana testiranja, instalacije, i podešavanja (i mnogo dana žaljenja za nikad prežaljenim KDE3.5), i to je to. Do sledeće instalacije 128bitnog sistema u dalekoj budućnosti... :D

Meni je rad pod slekverom jednostavan, ne znam kako to nekapiraš. Nekada apt-get update, apt-cache search | grep ..., apt-get install... traje duže nego da odem na internet, skinem sors, i kompajliram.

[ tuxserbia @ 21.07.2016. 21:59 ] @
Citat:
Ja za email koristim outlook express u virtualnoj mašini, tako da s te strane nijedan linux nije dorastao XP-u.


Hoću ovo u potpis, ako se slažeš naravno. Apsolutni kralj!!!!
[ pisac @ 21.07.2016. 22:50 ] @
Ma slobodno.

Kmail na KDE3.5 je bio koliko-toliko upotrebljiv, mada sa puno bagova za koje sam se nadao da će ih jednog dana ispraviti, i uporno sam se mučio koristeći ga, sa setom se sećajući dana kada sam radio u Outlook Expressu. Međutim, Kmail na KDE4... je bio toliko katastrofičan da je apsolutno bio neupotrebljiv za bilo šta ozbiljno, dostojnu zamenu na Linuxu nisam našao, i onda sam lepo instalirao virtuelni XP i završio jednom za svagda sa mučenjem.

Kako stoje stvari, ima šanse da u budućnosti instaliram i office XP i tako prestanem da se mučim i sa ovim libreofise koffise i kojekakvim drugim open sors bagovima i budalaštinama

[ Nedeljko @ 21.07.2016. 22:55 ] @
Outlook Express? Šta on to ima što savremeni klijenti nemaju? Možda samo manjak kompatibilnosti sa drugima. Sećam se kad su na njemu zbog neengleskih slova iskakale kuke i motike zato što korespodent nije imao Outlook Express.

Nemam ja ništa protiv toga što su tebi Slacware i Outlook Express super, samo što ja ne vidim nikakvog smisla u tome, mada sam te saslušao.
[ pisac @ 21.07.2016. 23:04 ] @
Slobodno kaži koji email klijent za Linux radi dobro kao Outlook Express i izgleda lepo i sređeno/kompaktno kao dotični, i ja ću ga probati (u virtuelnom [k]Ubuntu, ako želiš).
[ Nedeljko @ 22.07.2016. 06:14 ] @
Ne, ne želim. To je tvoja lična stvar u koju se ne mešam. Živo me zanima šta to Outlook Express ima, a Thunderbird nema. Za kriptovanu prepisku Claws Mail.
[ calexx @ 22.07.2016. 08:02 ] @
Citat:
tuxserbia:Što se, bre, odmah osećaš prozvanim?
Naravno da se osećam prozvanim, pitao sam da li da probam BSD i dobio uglavnom negativne odgovore a ti si dobacio to o grožđu, što mi govori da nije baš tako i da to zna onaj ko je probao ... a tu negde si pisao sa nekog BSD-a. ;) A u svakom slučaju me zanima tvoje mišljenje.
Citat:
tuxserbia:BSD ja bar ne vidim da je bolji, samo drugačiji. Ko što je drugačiji Solaris, OS X, Windows. Ispod haube, mislim. Za šminku ima (skoro) sve ko i lindža. Ovo za logičku particiju časna pionirska nisam pojma imao, probam ovih dana. Ako ti se baš 'oće da ga probaš, otvori novu temu.
Skoro svaki linux je u nečemu drugačiji od ostalih, neki manje a neki više. Recimo za mene je PCLinuxOS prilično drugačiji od Kubuntu-a ali sam probao oba i znam gde se u osnovi razlikuju, dok BSD nikada nisam probao pa bih i to hteo.

Da se ne mučiš i probaš, evo citata sa zvanične PC-BSD strane:
Citat:
Note

PC-BSD® will only install into a primary partition, a GPT partition, or an area of free space. That is, you can not install PC-BSD® into a secondary or an extended partition. If you wish to create an area of free space to install into, refer to Creating Free Space for instructions.
Nema potrebe za novom temom, malo ga probam u virtuelnoj a baš razmišljam da skinem hard sa drugog kompa (koji se nešto glavi pa nije baš za korišćenje) i probam.

Inače sam juče instalirao i Slackware, sve je uglavnom dobro prošlo, (kao) instalirao je grub u MBR prvog harda (ne može da se bira) ali niti je to uradio niti uopšte može da se startuje, kada ga pokrenem sa drugog linuxa, izbaci nekoliko stranica teksta, stane, dve diode na tastaturi počnu da blinkaju i tu mu je kraj. Dobiće još jednu šansu ... jednom.
Citat:
pisac:Ne znam ni na kakve "standardne" stvari sa fstab misliš? Daj neki primer, šta to radi na Ubuntu automatski a na Slekveru ne radi dok ne edituješ fstab, a da ti treba više nego jednom godišnje?
Ovo sa editovanjem fstab-a mi često savetuju kada pitam za automatsko montiranje particija ali to uglavnom odbijam. Kod mene su tu samo / i swap i jedino što (ponekad) dodam je povećan /tmp jer mi je nekad potrebno više od uobičajenih 2GB. Sve ostalo mi odrađuje KDE koji ima u podešavanjima montiranje particija pa podesim koju hoću da automatski montira a koju ne.
Citat:
Nedeljko: Ne, ne želim. To je tvoja lična stvar u koju se ne mešam. Živo me zanima šta to Outlook Express ima, a Thunderbird nema. Za kriptovanu prepisku Claws Mail.
Ovde već nema mesta za poređenje, svakome je u nekom programu bitan neki detalj pa ako OE ume nešto što drugi ne mogu i bitno je, nijedan ne može da ga zameni. Ne znam šta je to ali je obično tako. Ja ga verovatno nikada nisam ozbiljno koristio, od kada sam prešao na mozila varijante, OE ili IE su mi višak. Recimo drugar neće da se skine sa Maxthona zbog par detalja, jedan je podešavanje šortkatova za neke funkcije, navikao da jednim klikom na određenu F dirku uđe na neki sajt ili da otvori nešto i to mu je osnova za poređenje. Nisam mnogo istraživao da li još neki to može ali je to njemu apsolutno nezamenljiv detalj bez koga neće.
[ bachi @ 22.07.2016. 08:49 ] @
Hebote, doživeo sam da se talibani prepiru međusobno.

Šteta što nemam kokice na poslu da zavalim i pratim šou.
[ calexx @ 22.07.2016. 09:50 ] @
Prepiru se oko toga da li je OE dobro rešenje ili da li *BSD (koji naravno i nije linux) ima neke prednosti u odnosu na linux? Šta da se radi, ti imaš izbor 7 i ne prihvataš ništa drugo pa i nemaš oko čega da se prepireš.
[ bachi @ 22.07.2016. 09:51 ] @
Tako je, Centos 7 ili ništa!
[ pisac @ 22.07.2016. 10:44 ] @
Citat:
Nedeljko:Živo me zanima šta to Outlook Express ima, a Thunderbird nema.


Za početak: Thunderbird uopšte ne može da proguta mail nalog koji mu podesim, uporno posle nekog testiranja daje "Thunderbird failed to find the settings for your email account" i odbija da enabluje taster "Done". Tako da već na prvom koraku: ne radi.
[ calexx @ 22.07.2016. 11:12 ] @
Običan klasičan mail nalog? Jedino možda bude problem ako je nešto specifično, ja imam desetak naloga u tici i svi rade bez greške. I svaki je prošao podešavanje bez problema.
[ Nedeljko @ 22.07.2016. 13:21 ] @
Dešava se da ne može iz prve, već da ga treba nekoliko puta zamoliti da automatski odredi parametre.
[ Nedeljko @ 22.07.2016. 13:23 ] @
calexx

Ma radi svaki mail nalog. Postoje dva protokola, oba standardna i oba podržana.
[ pisac @ 22.07.2016. 15:18 ] @
Citat:
calexx:Običan klasičan mail nalog? Jedino možda bude problem ako je nešto specifično.


Ma mora da je do Slekvera, treba nešto negde u neki fajl da se ukuca
[ Nedeljko @ 22.07.2016. 16:17 ] @
Probaj na nekoj popularnijoj distribuciji kako radi ili na Windows-u.
[ calexx @ 22.07.2016. 17:23 ] @
Citat:
Nedeljko:Dešava se da ne može iz prve, već da ga treba nekoliko puta zamoliti da automatski odredi parametre.
Da ga molim da on određuje parametre? Ne, hvala, umem ja to i sam. A inače sam to podesio nekad davno i od tada samo kopiram profil, svejedno da li na pendžere ili linuxe.

Jutros sam prebacio stari hard iz drugog kompa pa ću ipak da pružim šansu ovim pominjanim da imam info iz prve ruke. Večeras padaju PC-BSD i Slack ... ako uspe da prođe pošto neki dan nije.
[ bachi @ 22.07.2016. 18:55 ] @
Koristim Seamonkey i u sebi ima email klijent koji je u suštini Thunderbird. Na stranu koliko zaostaje za The Bat!om, u suštini pristojno radi kako sa imap nalozima na gmailu, tako i sa imap/pop3 nalozima kod raznih provajdera.
[ calexx @ 22.07.2016. 19:22 ] @
Ja sam davno probao šišmiša ali (je) ima(o) problem sa našim slovima pa je otpao. Pod tim problemom mislim da u nekom delu nije umeo da ih prikaže, da li u imenu, subjektu, negde treće ... kad nešto koristim, mora sve da radi po propisu. Šišmiš to nije umeo.
[ pisac @ 22.07.2016. 19:34 ] @
Ma probao sam ja sve te klijente koji stižu uz neki browser, i svi su bili rogobatni i ružni i nepraktični, tako da znam da je i (tada kada sam probao) taj thunderbird bio isto tako nezgrapan i bezveze (u odnosu na OE). Htedoh sada da se podsetim, ali eto ne da mi nešto da se spojim.

Pošto ja održavam i neke mail servere, imam i najmanje desetak raznih imap naloga pored mojih nekoliko, pa klijent koji koristim mora da se snalazi i u svemu tome na praktičan način.

Probao sam davno i taj Bat (na windowsu) jer mi je to neko preporučio kao mnogo bolje od OE, i... ni slučajno. Možda ima više opcija (ne sećam se), ali OE je skoro pa savršenstvo što se tiče mojih potreba.

Ima doduše neke mane:
1) Ne sortira teme po zadnjoj pristigloj poruci u temi, već su teme uvek sortirane po prvoj poruci u temi pa ih treba juriti (skrolovati), a ja recimo imam u OE (skoro) ceo ovaj forum u zadnjih 11-12 godina (doduše po folderima u koje se poruke automatski raspoređuju), pa je to dosta skrolovanja da vidim ima li nešto novo u nekoj staroj temi . To ide na živce.
2) Teme koje označim kao ignorisane, ne ignoriše zaista. Ukoliko kliknem na sledeću temu a u ignorisanoj temi ima novih poruka, on mi otvori tu "ignorisanu" temu. To je jedna od najvećih gluposti.
3) Ne podržava premeštanje/kopiranje celih imap foldera prevlačenjem. To je neka sitna mana, ta funkcija mi ne treba mnogo često ali zna da uštedi vreme.
4) Ćirilične naslove mi prikazuje kao ???????????????. Nije preterano značajno s obzirom da retko dobijam ćirilične mailove, ali eto možda u budućnosti bude više problema.
5) Šta ja znam, beše još nešto ali ne mogu da se setim....

U svakom slučaju, i pored navedenih mana meni OE najviše odgovara i po izgledu i po funkcionalnosti.

[Ovu poruku je menjao pisac dana 22.07.2016. u 20:50 GMT+1]
[ bachi @ 22.07.2016. 19:55 ] @
Pisac, apsolutno ne mogu da se upuštam u diskusiju u 2016. godini u vezi OUTLOOK EXPRESSA! Mislim bre... Vista je izašla 2006 godine i taj OE je 10 godina zastareo proizvod, na stranu što je uvek bio šupalj ko sir i problematičan u radu sa velikim brojem poruka, prikazu naših slova i generalno radu sa IMAP nalozima.

Mislim, ok je, tebi odgovara, sve razumem, ali navoditi neke "prednosti" tog programa je stvarno ono... Claws mail mu dođe kao neki clon na Linuxu.

@calex, ta priča je od pre 6+ godina sa ćiriličnim slovima. Odavno je to sređeno.


[ Nedeljko @ 22.07.2016. 20:29 ] @
Ni ja ga ne razumem. Čuj, tera virtuelku da bi pročitao mail.
[ pisac @ 22.07.2016. 20:41 ] @
Citat:
bachi:Vista je izašla 2006 godine i taj OE je 10 godina zastareo proizvod, na stranu što je uvek bio šupalj ko sir i problematičan u radu sa velikim brojem poruka, prikazu naših slova i generalno radu sa IMAP nalozima.


Mi nešto očigledno nismo koristili isti OE , pošto ja nemam nijedan od tih tvojih navedenih problema (a imam poruka milione, kao što možeš da pretpostaviš na osnovu rečenog). I nijedan proizvod nije zastareo dok obavlja svoju funkciju.

Citat:
Nedeljko: Ni ja ga ne razumem. Čuj, tera virtuelku da bi pročitao mail.


Kad bi ti znao za šta ja sve teram virtuelku... a još kad saznaš da za svaki posao teram poseban browser pod posebnim nalogom (na istom desktopu u različitim "pejdžerima") ima da se krstiš i rukama i nogama. Čini mi se da ću uskoro da otvorim i posebnu virtuelnu mašinu za svaki od poslova, jer je tako jednostavnije restartovanje (osnovnog) kompjutera pošto nisam uspeo da rešim gubljenje (KDE) memorije i gušenje nakon oko 100 dana rada.
[ Nedeljko @ 22.07.2016. 20:45 ] @
Eto čemu služi slackware. Kad bismo još znali kako tuxserbia koristi BSD, priča bi bila kompletna.
[ pisac @ 22.07.2016. 20:49 ] @
Naravno, to je ozbiljna primena. Ne misliš valjda da mi Linux (i to još Slackware) treba samo da bi surfovao i gledao jutjub. Pa za to mi je dovoljan i Ubuntu, ili još bolje Windows XP
[ Nedeljko @ 23.07.2016. 09:24 ] @
Mislim da se posle ovoga niko neće da stavi Slackware ya desktop.

A što se OE tiče, već si napisao da ćirilica nije radila, ali je zato OE do jaja. Čuj, da današnji klijenti ne rade sa većim brojem naloga.

Evo, ja koristim Thunderbird sa tri IMAP naloga i sve radi kako treba, ali avaj.
[ calexx @ 23.07.2016. 09:34 ] @
Citat:
Nedeljko: Eto čemu služi slackware. Kad bismo još znali kako tuxserbia koristi BSD, priča bi bila kompletna.
Da dopunim ono što sam najavio.

PC-BSD je sinoć dobio šansu, ubacio sam stari hard i odvojio primarnu particiju za njega. Sve je prošlo kako bi trebalo ali ... slabo vidi ostale particije po hardovima, verovatno bi trebalo da se montiraju redom. Ne vidi ni ostale linuxe tj nešto vidi, da li neke ili samo windows, uglavnom nije nešto snalažljiv. Sa druge strane ga linuxi slabo vare jer koristi zfs, probao sam da dodam arčiju podršku ali posle nekoliko dodataka nije radilo pa sam odustao da ne preteram i poremetim nešto. Jedan od bitnih detalja je da uopšte nije proradila grafika, jedino se startuje u vesa modu, ima u ponudi i intel i ati i nvidia grafiku ali ne prolazi nijedan intel i nijedna rezolucija. Imam osećaj da bi se korišćenje svelo na to da uopšte uspem da ga osposobim da radi ... za sada je odleteo sa kompa, ako jednom saznam za prednost koja će da mi znači, dobiće novu priliku.

Posle njega je na red došao Slackware. Instalacija prošla ali je pukao kada je na red došao lilo. Ne vidim da nudi grub pa sam probao sa ovim ali nije uspeo. Kaže da mu ne odgovara što se instalira na različit hard od onoga na kome je instaliran a sam je rekao da će da ga nabaci na MBR prvog harda. Bajaga, sad ću za njega da odvajam prvi hard. ;) Ionako ne bi pomoglo, posle sam ga instalirao na laptop koji ima jedan hard i lilo vidi samo windows i njega.

Kako god, uvalio sam ga u grub drugog linuxa i pokrenuo. To me je podmladilo 10-15 godina, vratilo me u vreme kada sam imao prvi susret sa linuxom. Na početku logovanje u tty pa onda pokretanje startx. Kada se sve startuje, onda mora da se pokrene i network ... baš kao i pre desetak godina.

Naravno, od korisnih programa ništa, sad bi valjda trebalo da se kompajlira ili šta već, pa sam rešio da se ipak ne podmlađujem i da se vratim linuxima koji rade a ne onima koji služe da se sve vreme provodi u pokretanju i podešavanju. Za njega takođe važi da će da sačeka da saznam šta je to što je bolje, a da nije vezano za stare krš kompove i stare verzije programa. Ličilo mi je kao da sam instalirao Kubuntu 10.04 ili neki raniji i sve radio pešaka.
Citat:
bachi:@calex, ta priča je od pre 6+ godina sa ćiriličnim slovima. Odavno je to sređeno.
E da, ovo sam zaboravio. Mejlove koristim par decenija, Šišmiša sam probao kada se pojavio i povremeno sledećih nekoliko godina ali da ovi problemi, koji nisu postojali sa ticom od kada postoji, budu rešeni posle ~13 godina i da sada prelazim na njega ... najn. Ne vidim nijedan razlog da ne koristim Thunderbird.
Inače nije bio problem sa ćirilicom nego nisam uspevao da podesim da prikazuje naša slova (uglavnom latinična) u svim delovima. Ili nije bilo u nekom imenu tj prezimenu ili u subjektu ili u poruci ... negde je obavezno brljalo. Za mene dovoljno.
[ bachi @ 23.07.2016. 10:13 ] @
Hahaha, ladno LILO!!!!!!!!! Pa to je bilo aktuelno u prošlom milenijumu.

E, nemoj da se patiš sa BSD džabe, ne ide to nama običnim smrtnicima.

Za The Bat!... U to vreme je vladao haos sa kodnim rasporedom, neko je koristio CP-1250, neko ISO-8859-2 za latinicu, većina je koristila ošišanu latinicu ili još gore, koristili naša slova, ali sa us-ascii rasporedom i zato je bilo problema. Sada svi furaju utf-8 tako da ono.

I da, u suštini nema razloga da se prelazi sa thunderbirda na the bat!, ja sam prešao sa the bat!a na tb preko seamonkeya jer sam hteo all in one rešenje, mada je dosta škrtiji sa opcijama od šišmiša, ali mi te opcije više i ne trebaju.

Uglavnom, postoji toliko puno email klijenata i svi do jednog su bolji od Outlook Expressa, tako da nema apsolutno nikakvog opravdanog razloga da se koristi OE, ali, eto, Pisac legenda.
[ calexx @ 23.07.2016. 10:22 ] @
Pa da, lilo konza. ;) Meni su kriterijum bile opcije koje su mi potrebne a ne nešto što postoji da se vidi da ima a (za mene) nema neku vrednost. Mislim da thunderbird radi sve kako meni odgovara, ne brlja, lako ga prenosim, podešavam ... meni dovoljno. A inače nije imao problem sa raznim rasporedima, uvek se lako snalazio koja god da je kombinacija.

BSD sam probao samo da mogu da kažem da sam to uradio. Slackware možda ima neku primenu ali za moje obično kućno korišćenje uopšte nije ... ali eto i njega sam probao. Ako jednom rešim da opet oživim ovaj celeron na 600 sa 320MB rama, možda baš slack bude rešenje.
A sad idem da na pomenuti stari disk nabacim insajder desetku da vidim kako to oni rade. ;)
[ Fabolous @ 23.07.2016. 10:31 ] @
Citat:
bachi:
Hahaha, ladno LILO!!!!!!!!! Pa to je bilo aktuelno u prošlom milenijumu. :D :D :D

E, nemoj da se patiš sa BSD džabe, ne ide to nama običnim smrtnicima.

Za The Bat!... U to vreme je vladao haos sa kodnim rasporedom, neko je koristio CP-1250, neko ISO-8859-2 za latinicu, većina je koristila ošišanu latinicu ili još gore, koristili naša slova, ali sa us-ascii rasporedom i zato je bilo problema. Sada svi furaju utf-8 tako da ono.

I da, u suštini nema razloga da se prelazi sa thunderbirda na the bat!, ja sam prešao sa the bat!a na tb preko seamonkeya jer sam hteo all in one rešenje, mada je dosta škrtiji sa opcijama od šišmiša, ali mi te opcije više i ne trebaju.

Uglavnom, postoji toliko puno email klijenata i svi do jednog su bolji od Outlook Expressa, tako da nema apsolutno nikakvog opravdanog razloga da se koristi OE, ali, eto, Pisac legenda. :D



Meni npr outlook 2013 extra radi. lak za podesiti i isto tako za koristiit.
[ bachi @ 23.07.2016. 10:35 ] @
Outlook je jedno i jedan od boljih (najbolji?) klijenata za poslovna okruženja, pričao sam o nesrećnom Outlook Expressu.

P.S. Outlook od 2013 je tek nešto počeo da liči u radu sa IMAP serverima. Ranije je bilo dosta problema oko mapiranja junk/sent/ i ostalih sistemskih foldera.

Mislim, radile su i prethodne verzije, ali uz pomoć kurble.

Ja ovima na poslu pošto hostujemo mailove kod Google-a sam stavio Opera email client.

Jednostavniji ne može biti i eno ih piče sve u 16 bez problema.
[ Fabolous @ 23.07.2016. 10:39 ] @
Na 2007/2010 ima tih problema sa "gubljenjem mailova", mora kurbl raditi, nisam jos isprobao 2016 da vidim ima li nekog napretka.
Outlook experss je blagi uzas, podesim iste parametre na outlook 2010 i na outlook express, na 2010 radi na express ne...
Opera email clien ovo bi se moglo isprobati, samo u firmi su navikli na outlook tako da svaka promena znaci meni vise hodanja :D
[ Nedeljko @ 23.07.2016. 11:04 ] @
calexx

To sa particijama nije mana ako koristiš BSD kao jedini OS. Samo me zanima koje su mu prednosti kojima nadoknađuje manjak hw i sw podrške i udobnosti.
[ bachi @ 23.07.2016. 11:17 ] @
Stabilnost.
[ calexx @ 23.07.2016. 11:31 ] @
Citat:
Nedeljko:To sa particijama nije mana ako koristiš BSD kao jedini OS. Samo me zanima koje su mu prednosti kojima nadoknađuje manjak hw i sw podrške i udobnosti.
Aha, to sam zaboravio da napišem u onoj poruci, ako bi se koristio kao solo OS, eventualno uz windows, onda nema problema sa tim. Naravno, mogao sam ja da sve ostavim po starom i da linuxe startujem kao i do sada a BSD sa tog harda, ali je problem sa grafičkom a kasnije i pitanje čemu sve to presudilo. Možda sam samo bio nestrpljiv, možda mu i dam još jednu priliku kao solisti. ;)

A stabilnost ... hm, meni je sve stabilno. Čak i windows. ;) Ostaje pitanje upotrebljivosti tj ... čemu bi mi on služio.
[ bachi @ 23.07.2016. 11:45 ] @
pfsense, jedna od najmoćnijih firewall distribucija je bazirana na bsd-u. NAS distribucije su bazirane na bsdu, ne na Windowsu, ne na Linuxu, već na BSDu.

Tako da bsd ima svoju primenu, ali daleko da je normalno koristiti ga u kućnom okruženju.

A i valjda je drugačije licenciranje, jer kod bsd licenca možeš samo da dostavljaš kompajliran fajl, bez obaveze da dostavljaš izvorni kod.

https://www.freebsd.org/doc/en...d/comparing-bsd-and-linux.html

https://www.over-yonder.net/~fullermd/rants/bsd4linux/01

http://pcbsd.org/

Ovo je distribucija za obične smrtnike.

E i da, dok u Linux svetu monopol na kernel drži onaj baja Linus i sve zavisi od njegove dobre volje i da li je hebo nešto prošlu noć ili ne, bsd kernel održava tim ljudi.

[Ovu poruku je menjao bachi dana 23.07.2016. u 13:01 GMT+1]
[ pisac @ 23.07.2016. 13:35 ] @
Citat:
bachi:Uglavnom, postoji toliko puno email klijenata i svi do jednog su bolji od Outlook Expressa, tako da nema apsolutno nikakvog opravdanog razloga da se koristi OE, ali, eto, Pisac legenda.


Evo baš sam probao Sylpheed, koji bi trebalo da bude najbliži OE funkcionalnosti, i:
1) Ne grupiše teme pravilno. Evo ova tema nije grupisana već su sve poruke prikazane kao zasebne. Neke druge teme grupiše kako treba. Od čega zavisi nemam pojma, ali - otpada.
2) Ne prikazuje sadržaj IMAP foldera dok se folder učitava. Zamislite onda kada u folderu imate nekoliko hiljada (novih) poruka, koliko čekate da vidite bilo šta. To isto ponašanje sam video na mnogim e-mail klijentima (kmail, etc...), i u potpunosti onemogućava normalan rad.
3) Ne održava vezu sa IMAP folderom iako je prikazan i fokusiran. Drugim rečima, kada stigne nova poruka neće se videti dok se ne osveži sadržaj foldera.

OE naravno prikaže odmah (trenutno) svaku pristiglu poruku čim stigne (jer je stalno na vezi sa serverom), i prikazuje i najmanji sadržaj foldera čim se uđe u folder a zatim dok skida nove poruke on ih ubacuje na svoje mesto ali se stare poruke već odavno mogu čitati i replicirati. To je neprocenjivo ponašanje. NEPROCENJIVO

Inače Outlook nije bolji od OE, dugo sam testirao oba i OE mnogo bolje radi.
[ pisac @ 23.07.2016. 14:37 ] @
Citat:
calexx:Posle njega je na red došao Slackware. Instalacija prošla ali je pukao kada je na red došao lilo. Ne vidim da nudi grub pa sam probao sa ovim ali nije uspeo. Kaže da mu ne odgovara što se instalira na različit hard od onoga na kome je instaliran a sam je rekao da će da ga nabaci na MBR prvog harda. Bajaga, sad ću za njega da odvajam prvi hard. Ionako ne bi pomoglo, posle sam ga instalirao na laptop koji ima jedan hard i lilo vidi samo windows i njega.

Kako god, uvalio sam ga u grub drugog linuxa i pokrenuo. To me je podmladilo 10-15 godina, vratilo me u vreme kada sam imao prvi susret sa linuxom. Na početku logovanje u tty pa onda pokretanje startx. Kada se sve startuje, onda mora da se pokrene i network ... baš kao i pre desetak godina.


1) Koja je prednost Grub-a u odnosu na Lilo? Ozbiljno pitam, ne znam.
2) Ja kada instaliram više sistema na jedan disk (ili na više diskova), nikada ne radim menjanje MBR-a iz tog sistema koji instaliram već koristim zasebni boot manager. Slackware te ljubazno pita da li hoćeš da budžiš Lilo u MBR, staviš da nećeš i to je to - radi. Radi čak i ako nemaš boot manager, samo particija na kojoj je instaliran treba da bude primarna i aktivna.
3) Naravno da će da se loguje prvo u konzolu. Ja na svakom krštenom Linuxu isključujem automatsko startovanje X (KDE, trt-mrt), jer da mi to treba ne bih ni instalirao Linux već Windows. Ti imaš mogućnost da nakon instacije podesiš da ti se automatski startuje X, ali ja recimo ne vidim razlog zašto bi to radio? Ja na ovaj način mogu da pokrenem nekoliko nezavisnih KDE ako mi trebaju (i to pod različitim nalozima) i da među njima šetam neverovatno jednostavno (ctrl-alt-Fx), ili da dobijem pravu (a ne prozorsku) konzolu pritiskom na neku od tih kombinacija tastera. Mogućnosti neograniče. Malo su usrali sa prelaskom KDE3.5 -> KDE4... jer se ranije nije čuo zvuk među različitim KDE sesijama (onu koju prebaciš, njen zvuk se samo čuje na zvučnicima), a sada se zvukovi mešaju (jako nezgodno za multiuser multiKDE korišćenje recimo među nekoliko članova porodice, ako neko od njih ostavi u svojoj KDE sesiji neki fleš koji piči neku svoju glupost)
4) Kakav network problem imaš? To sve radi bez problema i automatski odavno.

[ tuxserbia @ 23.07.2016. 14:41 ] @
Iskreno, na Elektrotehnici mnogo bolja zabava. Nisam samo siguran da li se onaj duplirao, triplirao, ali ne prestaje da se raspravlja sa samim sobom ( sobima??? množina jednine)

Znači, čim nešto "ne znam" to automatski povlači "ne može", a odmah zatim to je "težak šajze".

I sad da verujem da neće na logičku? Tu je VB

Kako OpenBSD vidi disk

Code:
# /dev/rsd0c:
type: SCSI
disk: SCSI disk
label: VBOX HARDDISK   
duid: ad17c081d7682da6
flags:
bytes/sector: 512
sectors/track: 63
tracks/cylinder: 255
sectors/cylinder: 16065
cylinders: 3916
total sectors: 62914560 # total bytes: 30720.0M
boundstart: 50008320
boundend: 62914560
drivedata: 0 

16 partitions:
#                size           offset  fstype [fsize bsize  cpg]
  a:          1020.7M         50008320  4.2BSD   2048 16384    1 # /
  b:          1019.8M         52098784    swap                   # none
  c:         30720.0M                0  unused                   
  d:          2565.0M         54187264  4.2BSD   2048 16384    1 # /usr
  e:          1696.3M         59440480  4.2BSD   2048 16384    1 # /home
  i:           976.0M             2048 unknown                   
  j:          5859.0M          2000896  ext2fs                   
  k:          3906.0M         14000128  ext2fs                   
  l:          3907.2M         22001727    NTFS                   
  m:          3907.0M         30003713    NTFS                   
  n:          3907.0M         38005249  ext2fs                   
  o:          1953.9M         46006785   MSDOS                   


Ovde ima dve greškice, particija i je linux swap, a k nije ext4 nego xfs. Ostalo radi normalno.

Kako Linux vidi isti disk

Code:
Disk /dev/sda: 3916 cylinders, 255 heads, 63 sectors/track
Units = sectors of 512 bytes, counting from 0

   Device Boot    Start       End   #sectors  Id  System
/dev/sda1          2048   2000895    1998848  82  Linux swap / Solaris
/dev/sda2       2000896  14000127   11999232  83  Linux
/dev/sda3      14000128  21999615    7999488  83  Linux
/dev/sda4      22001664  62914559   40912896   f  W95 Ext'd (LBA)
/dev/sda5      22001727  30003711    8001985   7  HPFS/NTFS/exFAT
/dev/sda6      30003713  38005247    8001535   7  HPFS/NTFS/exFAT
/dev/sda7      38005249  46006783    8001535  83  Linux
/dev/sda8      46006785  50008319    4001535   c  W95 FAT32 (LBA)
/dev/sda9   *  50008320  62914559   12906240  a6  OpenBSD


Za mail, pa zar ima bolje od Mutt-avog?!?

A baš da budem dosledan, pa da opovrgnem nonsense, evo ga i šišmiš

https://scrot.moe/image/owS3

Vidi ga Vladimir, piše našim slovima!!! ( Sakrio sam adresu, možda je još u upotrebi )

I za kraj, beše pitanje kako koristim (Open)BSD. Odlično, hvala na pitanju. Vrti se na desetak bezglavih, a i moj obezglavljeni laptop (Asus.A4Book) radi više nego dobro
[ calexx @ 23.07.2016. 15:15 ] @
Citat:
bachi:http://pcbsd.org/

Ovo je distribucija za obične smrtnike.
Ako se ovo odnosi na PC-BSD, njega sam i probao i na njega se odnose moje primedbe. Ajde što zfs pravi probleme ostalima, to i da previdim ali da moram da se mučim e da mi ne bi prikazivao po vesa nego kao intel grafičku ... ajde dajem mu kasnije još jednu priliku.
Citat:
pisac:
1) Koja je prednost Grub-a u odnosu na Lilo? Ozbiljno pitam, ne znam.
2) Ja kada instaliram više sistema na jedan disk (ili na više diskova), nikada ne radim menjanje MBR-a iz tog sistema koji instaliram već koristim zasebni boot manager. Slackware te ljubazno pita da li hoćeš da budžiš Lilo u MBR, staviš da nećeš i to je to :D - radi. Radi čak i ako nemaš boot manager, samo particija na kojoj je instaliran treba da bude primarna i aktivna.
3) Naravno da će da se loguje prvo u konzolu. Ja na svakom krštenom Linuxu isključujem automatsko startovanje X (KDE, trt-mrt), jer da mi to treba ne bih ni instalirao Linux već Windows. Ti imaš mogućnost da nakon instacije podesiš da ti se automatski startuje X, ali ja recimo ne vidim razlog zašto bi to radio?
4) Kakav network problem imaš? To sve radi bez problema i automatski odavno.
1) Za početak ono što se desilo, pitao je gde da uvali lilo, ponudio MBR prvog harda i naravno, onda rekao da to ne ide. Ostatak ovoga pod 2) a ovde pretpostavka zašto je bolji. Recimo da grub pre verzije 2 ne može da se instalira na hard veći od 1TB. Toga se sećam iz vežbe ;) sa PCLinuxOS koji je poslednji prešao na 2. Dalje, mislim da stariji grub ne vidi novije verzije linuxa. Po nekoj logici mislim da LILO ima još neka ograničenja ali dok ne pogledam koja, ostaje ono da nije ponudio da se instalira na drugi hard.
Hm, pošto sam instalirao Slackware i na laptop koji ima jedan hard, LILO je odradio posao ... i u ponudi ima samo Windows i sebe. Znači da nije video još tri linuxa na hardu. Verovatno ograničenje.
Nekad davno su autori PCLinuxOS-a imali objašnjenje tipa ... ako koristite PCLinuxOS, šta će vam drugi linux na kompu? Slab pokušaj.
2) Ovo nije problem, imam običaj da svaku novu instalaciju odradim po propisu, pogledam kako radi grub i onda vratim onaj koji mi je osnovni. Nije ni ovde bio problem, na oba kompa sam vratio Arčija na to mesto, samo primer kako se ponaša zastareo OS.
3) Nikako ne shvatam šta će tebi ijedan GUI, sve može da se odradi iz konzole, sve i u Microsoft priči može da se odradi iz dosa, zašto li su gubili vreme da naprave onolika grafička okruženja??
Ja sam lenj korisnik koji hoće da uklj komp, sačeka i klikće po ikonama. Onda se izvršava ono što hoću i uopšte me ne zanima da kuckam kobaje.
4) Nije problem, samo se network ne startuje odmah nego mora da se podešava da tako bude. Ti verovatno ni to ne podesiš automatski nego svaki put biraš koju ćeš mrežu da startuješ. ;)
Citat:
tuxserbia: I sad da verujem da neće na logičku? Tu je VB

A baš da budem dosledan, pa da opovrgnem nonsense, evo ga i šišmiš

I za kraj, beše pitanje kako koristim (Open)BSD. Odlično, hvala na pitanju. Vrti se na desetak bezglavih, a i moj obezglavljeni laptop (Asus.A4Book) radi više nego dobro
Ne veruješ za logičku?

Za šišmiša sam pisao, kada se pojavio imao je problema sa našim (latiničnim) slovima. Sve sam probao, proverio par puta u sledećih nekoliko godina i posle batalio. Hteo sam da ga koristim jer je proizvod autora meni tada najomiljenijeg programa (Dos Navigator) ali nije prošao na moju žalost. Da ga sada probam ... ako napišeš jednu bitnu prednost u odnosu na ticu, probaću ga.

Znači *BSD u svakom slučaju nije za desktop kućnu upotrebu a sve ostalo me trenutno ne zanima. ;)
[ calexx @ 23.07.2016. 18:17 ] @
BSD je kod mene završio do neke sledeće prilike. Malopre instalirao ali nikako nije prošlo sa grafikom. Ni vesa ni najmanja rezolucija nisu prošli, ugasi se ekran i mora na hard reset. Pre toga izađe poruka da će da bude testirana rezolucija pa ako ne radi, vraća se na taj ekran. Malo sutra, ni slike ni vraćanja na tu poziciju. Možda je BSD ok za servere iz konzole ali je GUI na linux nivou od pre ~15 godina. Jedino da probam neku laganiju verziju, ako to uopšte postoji u BSD svetu.
[ pisac @ 24.07.2016. 00:45 ] @
Heh, Calexx, pa lepota Slekvera je upravo u tome što je takav kakav jeste, i zato ga volim i koristim. Ja ne volim "prepametne" programe i sisteme jer oni pretpostavljaju i nameću nešto što ja u stvari ne želim niti mi treba, i tako me samo smaraju.

Dakle, meni baš odgovara konzolna instalacija Slekvera, baš mi odgovara što se startuje u konzoli, baš mi odgovara što imam rc fajlove umesto system V (mada postoji i system V koji može da se koristi paralelno ako nekome to treba), baš mi odgovara mnogo toga.

Inače network radi automatski kod mene.

E, sad, da je za obične korisnike... nije definitivno. U stvari ja i ne bih preporučio nijedan Linux nijednom običnom korisniku koji hoće samo da kucka mailove dokumente i surfuje, mada ne znam više da li bih preporučio i Windows od kada su ga pretvorili u Teletabis. Za običnog korisnika: XP.
[ calexx @ 24.07.2016. 07:47 ] @
Tačnije, lepota je za tebe a možda se nekome to ne sviđa. Meni su komp i neki OS mesto na kome radim sasvim treće stvari i uglavnom me ne zanima i izbegavam gubljenje vremena oko sitnica koje mi nisu potrebne. Dovoljno mi je da naučim osnovno i malo napredno korišćenje i ne zanima me dalje od toga a prihvatam sve olakšice na koje naiđem, tako i automatsko x startovanje ili logovanje ili laganu instalaciju. Neko hoće da radi po starome, jedan drugar neće da koristi ctrl-c i ctrl-v nego uvek peške prekucava neki tekst. Neko voli popa, neko popadiju. ;)
Citat:
tuxserbia: I za kraj, beše pitanje kako koristim (Open)BSD. Odlično, hvala na pitanju. Vrti se na desetak bezglavih, a i moj obezglavljeni laptop (Asus.A4Book) radi više nego dobro
Sinoć sam se još malo igrao i ukapirao da će da se javljaju problemi. Iz nekog razloga sam morao da vratim boot loader pendžerima i onda sam ukapirao da ne umem više da pokrenem PC-BSD. Za to obično koristim ili linux na drugom hardu ili startujem supergrub. Sada ne može ni jedno ni drugo, uopšte ne vide BSD grub.
Opet ostaje pitanje da li mi se isplati da i ovo, a i sve slično što će da se pojavi, učim jer ne znam koja mi je korist od toga, ne planiram servere i slično a za desktop upotrebu ne vidim prednost pa ću za sada konačno da odustanem.
[ Nedeljko @ 24.07.2016. 08:39 ] @
calexx

Samo njih dvojica vide prednosti Slackware-a/BSD-a na desktopu što ne mogu da potkrepe ničim što je prihvatljivo za druge. Člana pisac poštujem, mada je to što radi vrlo neobično, a tuxserbia je obična trolčina koja raspravu prebacuje na lični plan.
[ calexx @ 24.07.2016. 09:32 ] @
Mislim da grešiš u proceni, ja bih njih dvojicu baš suprotno ocenio. ;)
[ vinted @ 24.07.2016. 11:14 ] @
Slacware je odličan distro. Medju prvim Linuxima je izašao. Jeste malo je zahtevniji (za početnika) oko nekih konfigurisanja, ali tu je po mom mišljenju kraj tih problema. Potpuno razumem šta @pisac hoće da kaže o ovoj distribuciji. Ja je ne koristim toliko često jer sam takodje komformista i mrzi me da se puno bakćem oko tih podešavanja. Meni su lakše one apt-get varijante, nego kompaliranje kod Slaka, mada Slak može i deb. i rpm. pakete sa jednom komandom da instalira.
Medjutim i moje mišljenje je da je Slacware bolji od recimo Ubuntu-a. Radije ću njega da koristim nego druge distribucije i mislim da je Slak i te kako za desktop računare, bez obzira na probleme koje ima, a i to je jedna od najstarijih Linux distribucija od koje su mnoge krenule.
Meni su u Slaku uvek problem zvuk (alsa) i ono što smo pominjali fstab, a mreža je onako na 80% da radi odmah, na ostalih 20% je potrebno malo nešto srediti.
[ calexx @ 24.07.2016. 11:41 ] @
Mislim da niko ovde ne kaže da je loš nego pitam(o) koje su mu prednosti u odnosu na recimo Arčija pa i Ubuntu varijante. OK, instaliram, konfigurišem, instaliram razne potrebne programe tako što ih kompajliram (valjda tako ide) i šta onda? Gde su te prednosti u odnosu na pomenute? To što je među prvima mi ne znači mnogo, kao kada bi neko predložio windows 3.1 jer je bio među prvim. Prednost što se ne loguje automatski ili ne ide u X nego i to mora da se dodatno podešava? Mislim, ne smeta meni da znam da to uradim ali mi liči na ono zašto prosto kad može komplikovano.

Možda da se uopšte ne podiže X nego da se sve pokreće iz konzole? Lynx za surf, mc za rad sa fajlovima (ajde da ubacim neki program koji olakšava rad, mada u konzoli postoje sve potrebne komande) a naravno i neki plejer za muziku/filmove, opet iz konzole? Za rip muzike abcde ... i tako redom, ispada da GUI uopšte nije potreban. Još da počnem da gledam ascii slike i filmove ...
[ tuxserbia @ 24.07.2016. 13:23 ] @
Citat:
Nedeljko:

...a tuxserbia je obična trolčina koja raspravu prebacuje na lični plan.



Ukhm, . . . hvala ?!?



Šišmišonja

Znači, poruke iz marta 2000-te. Prva, sa našim slovima, druga ima u potpisu verziju

https://scrot.moe/image/ozZZ

https://scrot.moe/image/oG52

Gledao sam i zaglavlja, ima i sa ranijim verzijama, ali poruke ili ošišane, ili progutana slova, ili kuke i kvake.
Veća je verovatnoća da nisu znali da srede podršku.

I da, ne pitaj me ništa o verzijama, da li su bile bete, ne sećam se više.

Za povratak u prošlost, našao sam i neke Agent kopije, ima sigurno giga materijala. Čak i ES iz dvehiljadite, kako i zašto pojma nemam.


BSD
Nisam ja tebi Slavoljube rekao da TEBI ne verujem, ti si dao link gde to piše za logičke. Meni je malo čudno bilo, pa sam probao. Za PC-BSD nemam pojma, nikad ga nisam video.

Pa, evo javljam se sa frankenBSD-a
Darwin YoseMacPro 14.5.0 Darwin Kernel Version 14.5.0: Wed Jul 29 02:26:53 PDT 2015; root:xnu-2782.40.9~1/RELEASE_X86_64 x86_64

Opet da ponovim, (Open)BSD nije bolji, samo je drugačiji. OpenBSD koristim jer je stvarno siguran, a grafičko okruženje je bonus. Vidim da nude i KDE i Gnome, plus ove manje, a ja lično, kad mi zatreba, Openbox. Znači, ja stvarno nisam reprezentativan da polemišem o tome.

Evo jedan mali primer kako može da te spasi poznavanje terminala, geometrije, i ostale boranije.

Padne jedna Ultra 5, ono Sun-ovo nedonošče, možda se neko seća toga.

https://en.wikipedia.org/wiki/Ultra_5/10

Mislim da je tada imao SunOS 5.7. Disk otišao, ne mogu da mu priđem. Debian “ima” podršku za sparc64, pa sam prvo njega probao. On me ljubazno otera u tri lepe, i blokira. Onda probam sa OBSD-om, napravim na novom disku particije, prekopiram jednu po jednu, sredim boot, za svaki slučaj napravim i zaštitnu kopiju. To što sam morao da držim još jedan kompjuter sa strane da bi mi dao napajanje za taj ekstra disk i cd, jer originalno u Ultri nije bilo dovoljno jako, plus ćumez od 0,75m2 gde sam sve to radio, to ekstra.

Da ne trolujem više, šta ja preporučujem pridošlicama na linux, pošto BSD i ne preporučujem na prvu, a ni drugu? Ni Slack, ni Debian, već ili Ubuntu, ili Kubuntu ili Fedoru. Ako se tu ne snađu, onda Win ili neki Mac, nema mnogo pameti. Ko hoće da zagrebe ispod haube, e taj ima koristi od prva dva. Ako ga zanima kompajl, ima gentoo i recimo Arch, a za hard core uvek ima LFS. I da, pričam iz ličnog iskustva. Uvek. ;-)


Ovo poslednje za Slack-a. Pa nema razlike, bre!!!! (Skoro) svaki lindža može da se napravi da bude isti, isti, apsolutno isti. Neki te vode sa tri klika tamo, neki prvo konzola, pa dve skripte, neki sve polagano. A ima i onih što te samo iznapuše pa se Hebi, pardon na moj francuski.

Ja da opet ponovim, MENI je prednost ako ne idem odmah u grafičko okruženje. Ceo dan sam u konzoli, screen, mutt, probao sam i telegram, da ne dižem guzicu da gledam telefon. Ako mi nešto zatreba, startx, odradim to, pa se vratim. Znači taj moj konkretni linux je mnogo lakši, ne vrti se u pozadini neki GDM, KDM, šajzDM. Ne instaliram NM, jer samo po potrebi upalim WiFi, pa mi wpasupp dosta. Za prosečnog, naravno da ideš na klik-klik-tras.

Sve mi se više čini da malo podHebavaš, ko neki Lala, sa strane ;-)
[ Nedeljko @ 24.07.2016. 14:42 ] @
Član tuxserbia je počeo sa porukama " 'ajde", "kiselo grožđe", bez ikakvih argumenata a posle i sa ličnim napadima, a sada počinje da obrazlaže svoje stavove i da me demantuje u vezi mojih navoda o njemu na pravi način.

Čestitam!
[ tuxserbia @ 24.07.2016. 15:44 ] @
Ćuj, član. Biblioteeeekeee !!!
[ calexx @ 24.07.2016. 16:39 ] @
Citat:
tuxserbia:Šišmišonja

Gledao sam i zaglavlja, ima i sa ranijim verzijama, ali poruke ili ošišane, ili progutana slova, ili kuke i kvake.
Veća je verovatnoća da nisu znali da srede podršku.
Za šišmišonju sam pisao, nisi pazio, negde u nekom delu je brljao, ili u subjektu ili u imenu i prezimenu ili u poruci, podesim jedno, ne radi drugo. Podesim drugo, zabrlja treće. Kao što si pomenuo, kuke i kvake tu i tamo i nisam uspeo da ga podesim do kraja. Zato je i otpao.
Citat:
tuxserbia:Evo jedan mali primer kako može da te spasi poznavanje terminala, geometrije, i ostale boranije.
Ne kažem da nema potrebe za poznavanjem terminala ali ako je neko krenuo sa gui i (bar za mene) olakšao sve to, konzola ostaje za takve slučajeve koje si pomenuo. Ja sam, za razliku od mnogih odavde, svoje prve korake u IT imao mnogo pre bilo kojeg gui i u to vreme mi je linijski editor bio plafon pa kada se pojavio screen editor, to je bilo olakšanje. A kada su se pojavile alatke tipa PCT pa NC ... znao sam kako ću dalje. Svakako lakšim načinom. ;)
Citat:
tuxserbia:Ako ga zanima kompajl, ima gentoo i recimo Arch
Arči i kompajliranje?? A jok, možda sam par puta to radio ako zabrljam ali sve ostalo ide lakše nego kod bilo kog linuxa. Jedino što ne idem po propisu i ne instaliram kako piše u uputstvu nego koristim skriptu. Ko da se onoliko maje oko toga, naročito ako ne znam koliko ću puta da ga instaliram.
Gentoo i dalje preskačem.
Citat:
tuxserbia:Ovo poslednje za Slack-a. Pa nema razlike, bre!!!! (Skoro) svaki lindža može da se napravi da bude isti, isti, apsolutno isti.
Više puta sam napisao da meni skoro svaki linux radi uglavnom isto i onda tražim prednosti nekog da bih mu se privoleo. To je u prvoj fazi bio Kubuntu, posle Arči (u svakom slučaju KDE) i sada samo povremeno pogledam ostale ali pazim da li će da se pojavi nešto novo. Kubuntu (i u principu Debian/Ubuntu) su mi OK zbog programa na koje sam navikao a Arči zbog AUR-a.
Citat:
tuxserbia:Sve mi se više čini da malo podHebavaš, ko neki Lala, sa strane ;-)
Mogu da podHebavam samo kao Ercov pošto sa Lalama imam samo drugarske veze a sa Ercovima korenske. ;)



[ tuxserbia @ 24.07.2016. 16:58 ] @
Eeee, PCT. Ajde kaži koliko ljudi poznaješ da znaju šta to znači ;-)
[ Nedeljko @ 24.07.2016. 17:26 ] @
PCT je PC Tools za DOS. NC je Norton Commander isto za DOS. Posle je bio i DOS Commander.
[ calexx @ 24.07.2016. 20:01 ] @
Citat:
tuxserbia:Eeee, PCT. Ajde kaži koliko ljudi poznaješ da znaju šta to znači ;-)
Ako ništa drugo, setiću se kolega sa kojima sam tada radio, mada sam ja obično bio malo ispred. Pomenuti PCT je bio v4.30 mada mi se pokazuje da sam probao i nešto pre ali sam od 4.30 krenuo s njim. Onda su me ubedili da pređem na NC a ja sam svojevoljno vrlo brzo našao DN i tu sam ostao sve do pendžera, mada sam se posle ubeđivao sam sa sobom da li je TC dostojna zamena.

Za Dos Commander ne znam, ne kažem da ne postoji ali ga nisam koristio. Dos Navigator jesam. I posle takvih programa da opstanu kobaje kod mene? Jock.
[ Nedeljko @ 24.07.2016. 21:05 ] @
Mislio sam na Dos Navigator.

Pod pendžerima je bio Windows Commander dok ga MS nije tužio zbog naziva, pa je preimenovan u Total Commander.
[ bachi @ 24.07.2016. 21:15 ] @
Ala guslate...
[ calexx @ 24.07.2016. 21:21 ] @
Ja sam samo pomenuo alatke kao primer da nemam nameru da kobasičarim nego koristim sve, naročito gui, olakšice. Tako tada, tako i sada. A što ti konačno ne promeniš OS, samo taj teletabis 8.1 ... pored onako lepe desetke??
[ bachi @ 24.07.2016. 21:33 ] @
Zato što sam sa startisback namestio da relativno koliko toliko podseća na Windows 7 i što me mrzi sad da se vraćam na sedmicu. Za desetku ne bih da se ponavljam.
[ calexx @ 24.07.2016. 21:57 ] @
Aha, znači tebi je 8.1 sasvim OK osim što nema start meni a to lako rešavaš. Sve ostalo je dobro.
[ Nedeljko @ 25.07.2016. 19:21 ] @
Još nedelju dana do novih rezultata. Ja sam izneo svoja predviđanja. 1. avgusta će udeo biti 2%, a 1. septembra 200%.
[ bachi @ 25.07.2016. 19:29 ] @
Heheheh, i ja sam sanjao sinoć kako heftam jednu dobru peechoku koju viđam često u naselju...
[ tuxserbia @ 25.07.2016. 19:44 ] @
Pics or it Didn't Happen !!!
[ bachi @ 25.07.2016. 20:44 ] @
It did NOT happen'.
[ Homer J. Simpson @ 25.07.2016. 21:14 ] @
Citat:
Nedeljko: Još nedelju dana do novih rezultata. Ja sam izneo svoja predviđanja. 1. avgusta će udeo biti 2%, a 1. septembra 200%.

Udeo 200% !?
Na cemu si ti majke ti ?
Citat:
calexx:
Aha, znači tebi je 8.1 sasvim OK osim što nema start meni a to lako rešavaš. Sve ostalo je dobro.

A sta mu fali za neku uobicajenu desktop upotrebu ?
Svakako je bolji a i predvidljiviji od Linux distribucija
[ kraki @ 25.07.2016. 22:05 ] @
Citat:
bachi:
Uglavnom, dokazah sebi da je Centos 7 sasvim sposoban da bude i desktop računar. Namesto sam xfce po svom ukusu, morao sam da budžim onaj compiz kako ne bih imao tearing, ali nakon isključivanja milion i jednog efekta, liči na nešto. Skype radi, Viber radi, RealVNC server i viewer rade, OpenVPN mi radi, Seamonkey/firefox šljaka ko zmaj, vlc šljaka, Libre office je tu. Doble commander je dostojna zamena Total Commanderu... Fontovi jesu malo bangaviji, ali stvar navike i u suštini sam dobio potpuno funkcionalan desktop.

Bilo je tu muka oko codeca i smb: pristupa preko file managera, i dalje je muka mountovati mrežne resurse jer ide kroz besmislene kobaje, za onaj bvfs sam morao da dodajem i x64 i x86 verzije kako bi mogao normalno da pokrećem stvari direktno sa mrežnih uređaja i tako.

Da li ću ga koristiti? Teško. :D Da li ću ga koristiti kada jednog dana budem imao izbor ili spyware ili Centos? Svakako. :D

P.S. Double Commander postoji i za Windows i poprilično je dostojna zamena Total Commanderu.

[Ovu poruku je menjao bachi dana 17.07.2016. u 10:27 GMT+1]


Bachi,

za nekoga ko ne voli Linux mnogo on tebi dobro ide... :)
[ tuxserbia @ 25.07.2016. 22:48 ] @
Citat:
bachi:
It did NOT happen'. :D



Sad si miran, ženče kad te priupita, imaš crno na belo na ES-u ;-)
[ calexx @ 25.07.2016. 23:32 ] @
Citat:
Homer J. Simpson:A sta mu fali za neku uobicajenu desktop upotrebu ?
Svakako je bolji a i predvidljiviji od Linux distribucija
Ovo je bilo namenjeno bačitu, a inače nemam ništa protiv pendžera, zvali se oni 7, 8.1 ili 10, mada ih ne koristim osim kad baš moram. Ne volim predvidljive operativne sisteme, kakav je to život bez uzbuđenja. ;) Mada mi i linux postaje dosadan, ništa ne brlja, ništa ne puca, nema problema sa štetočinama, ne usporava, ne zamuckuje kad pokrenem par zahtevnijih operacija ... pomalo mi nedostaju ta windows iskustva.
Citat:
kraki:Bachi,

za nekoga ko ne voli Linux mnogo on tebi dobro ide... :)
Bači voli linux, samo što to još ne zna.
[ plus_minus @ 26.07.2016. 06:30 ] @
^^ Za manje od godinu dana, bači ima d pljuje po spajveru najžešće od svih.
[ Nedeljko @ 26.07.2016. 08:06 ] @
Homer J. Simpson


Otkad je to Windows 8.1 predvidljiviji od GNU/Linux distribucija.
[ Homer J. Simpson @ 26.07.2016. 12:38 ] @
Za desktop upotrebu ? Oduvek
Citat:
calexx:
Ne volim predvidljive operativne sisteme, kakav je to život bez uzbuđenja.

Eto vidis , a vecina ljudi bas voli tj. najvise bi volela i da ne zna da OS postoji (k'o na konzolama i/ili telefonima)
[ Nedeljko @ 26.07.2016. 18:29 ] @
Windows kao prvo može da krene da se ažurira i restartuje dok si u klozetu, jer eto, istekao je desetominutni rok za odlaganje, koji nisi iskoristio.

Upravo GNU/Linux sistemi poštuju korisnika kao vlasnika i ne rade šta oni hoće, nego slušaju korisnika šta on hoće.
[ bigvlada @ 27.07.2016. 16:35 ] @
@ pisac

Probaj eM Client kao zamenu za outlook. Ja ga koristim preko godinu dana u zdravlju i veselju. http://www.emclient.com/
[ bigvlada @ 27.07.2016. 16:37 ] @
Citat:
Nedeljko:
Windows kao prvo može da krene da se ažurira i restartuje dok si u klozetu, jer eto, istekao je desetominutni rok za odlaganje, koji nisi iskoristio.

Upravo GNU/Linux sistemi poštuju korisnika kao vlasnika i ne rade šta oni hoće, nego slušaju korisnika šta on hoće.



Svašta. Uvek ti izbaci popup u kome možeš da produžiš vreme (do 4 sata).
[ plus_minus @ 27.07.2016. 17:17 ] @
A jel' može da se podesi da te ne smara uopšte, bez hard/tweak/kodovanja?
[ Nedeljko @ 27.07.2016. 19:45 ] @
bigvlada


Ako na taj popup ne odgovoriš u roku od 10 minuta jer si u WC-u, on kreće sa ažuriranjem.
[ Nedeljko @ 28.07.2016. 14:00 ] @
plus_minus

Naravno da može na verzijama Windows-a pre 10. Za 10-tku ne znam. Otišli su predaleko.
[ Nedeljko @ 28.07.2016. 16:43 ] @
Upravo se vraćam iz kladionice. Stavio sam 1000 evra na to da će 1. avgusta na netmarketshare Linux imati bar 20% tržišnog udela na desktopu.
[ calexx @ 28.07.2016. 17:21 ] @
Bolje da si meni uplatio a ja bih te vodio na piće i iće, ovako gubiš sve. Ne može windows talibane 119$ ili koliko već bude cena da natera da nauče nešto novo. Svi će da plaćaju (ili kradu) i pevaju.
[ Nedeljko @ 28.07.2016. 18:32 ] @
Imam najnovije Njindonjs iskustvo.

Friške sam reinstalirao sedmicu (sve je legalno) i sad pokušavam da stavim Visual C++ 2015 Community. Prvo sam dobio obaveštenje da neće raditi funkcije koje zahtevaju IE10 jer imam IE9 i ponudio nadogradnju. Kliknem ja na link i baci me na MS-ov sajt da ga preuzmem. Odaberem Windows 7 i skidam IE11. Skinem ga, ali instalacija ne može da prođe jer verzija OS-a nije odgovarajuća. Dakle, imam legalnu sedmicu friške instaliranu i odabrao sam na sajtu Windows 7, skinuo IE11 i neće da se instalira jer verzija OS-a nije odgovarajuća.
[ Nedeljko @ 28.07.2016. 18:33 ] @
calexx

Neću ništda da izgubim. Još je jaka kvota. Ima da se omastim... Idi!
[ bachi @ 28.07.2016. 20:18 ] @
Ako imaš x86 Windows, a skinuo si x64 IE, normalno da ne može da se instalira.
[ Nedeljko @ 28.07.2016. 20:26 ] @
Imam x64 Windows 7 Home Premium OEM.
[ bachi @ 28.07.2016. 21:11 ] @
http://download.microsoft.com/.../IE11-Windows6.1-x64-en-us.exe


https://support.microsoft.com/...-explorer-11-offline-installer
[ plus_minus @ 28.07.2016. 21:37 ] @
Meni ovo liči da na silu hoće da mu uvale novy neoperativni system, pa makar to bilo i uz samu `ivicu`.
[ bachi @ 28.07.2016. 21:44 ] @
http://www.ghacks.net/2016/07/...moves-policies-windows-10-pro/

[ Nedeljko @ 29.07.2016. 05:57 ] @
bachi


Skinuo sam sam odano ono sa linkova koje si dao. Međutim, ono sa prvog linka jednostavno ne radi, a ovaj offline installer je na kraju izgurao. No, za instalaciju VC++ očigledno jedan dan nije dovoljan. Koliko se puta zaglavljivala instalacija.
[ Nedeljko @ 29.07.2016. 07:07 ] @
I posle jednog dana mučenja, VC++ je instaliran.
[ bachi @ 29.07.2016. 08:19 ] @
Preko WIndows updatea si mogao da instaliraš poslednji explorer i zakrpe.
[ Nedeljko @ 29.07.2016. 09:43 ] @
Da je radio.
[ bigvlada @ 29.07.2016. 10:01 ] @
Citat:
Nedeljko:
bigvlada


Ako na taj popup ne odgovoriš u roku od 10 minuta jer si u WC-u, on kreće sa ažuriranjem.


?

[ calexx @ 29.07.2016. 12:37 ] @
Jedini problem je što ovo nije novi windows u kome i nema podešavanja za update u CP.
[ Nedeljko @ 30.07.2016. 23:58 ] @
Bio ja negde van kuće (još uvek sam). U 21:06 sam hteo da isključim lap-top i krene Windows 7 da cepe sa ažuriranjima i stigne do isključivanja u 00:27. Naravno, svi prevozi su otišli. Kada sam ga ponovo uključio, trebalo mu je oko 15 minuta da se podigne.

Tako ostah da noćim ovde. Što bi bachi rekao, Windows ima mnogo predvidljivije ponašanje.

Na LinuxMint-u to izgleda ovako:

1. Pokaže da ima nešto da ažurira.
2. Kada kliknem, pokaže šta ima i ponudi izbor uz preporuke.
3. Kada kliknem na "install" traži lozinku.
4. Kada unesem lozinku, kreće aćžuriranje.
5. Za vreme ažuriranja je sistem upotrebljiv i ažuriranja su transaktivna, tako da se bez posledica mogu prekinuti u bilo kom trenutku.
[ bachi @ 31.07.2016. 07:30 ] @
Opšte poznata stvar je da su namerno ukakili Windows update servis na Windowsu 7 kako bi navukli ljude na desetku.

https://www.reddit.com/r/windo...fix_for_slow_windows_7_update/

Ovo možda pomogne, a možda i ne, a ako pomogne, radiće super zauvek, a možda i neće.

U suštini ja od ovih get windows x i spyware updateova za W7 i W8 držim Windows update isključen i jednom mesečno ručno proveravam i krijem te spyware updateove, dakle telemetrija, performance procene za w10, lakša nadogradnja za update na w10, pa neki podsetnici, itd, ima ih jedno desetak.

Koristan link: http://download.wsusoffline.net/
[ calexx @ 31.07.2016. 07:31 ] @
Ma to je jasno svima, osim windows talibanima, nego kako si prošao na klađenju? ;)
[ bachi @ 31.07.2016. 07:34 ] @
Kakvog klađenju?
[ calexx @ 31.07.2016. 07:43 ] @
Slabo pratiš temu, bilo je reči i o tome. ;) Mada sam rano pitao, tek od sutra rezultati.
[ bachi @ 31.07.2016. 08:29 ] @
Pusti Nedeljko, puko pare za džabe.
[ Nedeljko @ 31.07.2016. 08:42 ] @
bachi

Ovo je u Windows-u 7 oduvek tako. Prikaže obaveštenje sa ponudom da ih u roku od 10 minuta odložiš, inače kreću automatski. Dok se ažurira, računar je neupotrebljiv i ne sme se isključivati. I ranije su ažuriranja znala da traju jako dugo.


calexx

Pa, sutra su rezultati. Još nije prošao juli, ali ću zato sutra da naplatim.
[ bachi @ 31.07.2016. 09:38 ] @
Download i instalacija ažuriranja rade u pozadini i možeš da koristiš računar normalno.

Međutim, kada restartuješ komp, prilikom isključivanja se pojavljuje ono configuring updates i to traje zavisno koliko zakrpa instaliraš, a nakon što se startuje ponovo, pre logona opet ima configuring updates.

Kada ima par komada, traje minut do dva, kada instaliraš Windows 7 Sp1 bez ikakvih zakrpa, a onda posle toga rokneš 200+ onda cela procedura ume da potraje preko pola sata do par sati, zavisi od jačine računara.

Da bih izbegao ove probleme, skidam sa torrenta instalacije sa integrisanim zakrpama ili ako je već negde "živ" sistem, imaš onaj Convenience Rollup koji je faktički Sp2, samo MS ne voli da se to zove tako. :D

Ili onaj WSUS offline 3rd party program čiji sam link okačio u prethodnoj poruci.
[ Nedeljko @ 31.07.2016. 10:41 ] @
Ja sam nekoliko dana već koristio instaliranu sedmicu. Da, hteo sam da isključim komp i doživeo iznenađenje.

Tokom tih 3 časa i 20 minuta je računar bio neupotrebljiv, nije se moglo prekinuti i računar se nije smeo isključivati. Rezultat je bio noćenje na nepredviđenom mestu. Na LinuxMint-u neće ništa da radi u pozadini, nego samo na izričitu komandu korisnika. Takođe, ažuriranja se mogu prekinuti u bilo kom trenutku i nema peripetija tokom restarta.
[ calexx @ 31.07.2016. 12:17 ] @
Citat:
bachi:Da bih izbegao ove probleme, skidam sa torrenta instalacije sa integrisanim zakrpama ili ako je već negde "živ" sistem, imaš onaj [url=http://www.howtogeek.com/255435/how-to-update-windows-7-all-at-once-with-microsofts-convenience-rollup/]Convenience
Jeste ovako ako uredno pratiš sve i odrađuješ apdejte. Imam jednu 7 Ultimate koja radi dobro, redovno se ažurira i nema nekih problema ... upalim je par puta mesečno i odradi posao. Problem je kada hoću da instaliram 7 Enterprajz, koristim osnovnu verziju jer su neke SP1 i slično malo osakaćene (za rearm) i onda moram od početka. A onda su muke, satima se apdejtuje (ok, može za to vreme i da se radi nešto*) ali to ume da nervira. Plus što uvek moraš posebno da apdejtuješ i programe koje koristiš. Linux obično ažurira sve za vreme instalacije a i posle toga je sve kratko. I sve što je instalirano se apdejtuje tom prilikom, ne samo OS.

*Kao što sam nekoliko puta pisao, kad god koristim windows, setim se nekih starih zabroavljenih problema. Pokrenem malo zahtevniji program i vidi se "multitasking" na delu. Dok se nešto dešava, ostalo čeka pa onda krene nešto drugo a ostalo i dalje čeka pa treće ... i ako sam dovoljno strpljiv, sve se završi.
[ bachi @ 31.07.2016. 12:31 ] @
Slavoljube, je l' to za multitasking i čekanju pričaš o single core procesoru na 700MHz, šta? Daj da ne preterujemo!
[ plus_minus @ 31.07.2016. 13:13 ] @
Ma jok, bre.. već mora neki dodatni proces sa ovim ili onim nazivom da češlja uporedo sve fajlove (i dodatno opterećuje CPU), koje `original` sistemski procesi inače drljaju.
Kako se to beše zove, ah da.. securitas za ne daj bože.
[ calexx @ 31.07.2016. 14:33 ] @
Citat:
bachi: Slavoljube, je l' to za multitasking i čekanju pričaš o single core procesoru na 700MHz, šta? Daj da ne preterujemo!
Možda preterujem, neki i7 mi je i dalje nedostižan pa koristim samo G3220 i samo 4GB rama. Ipak, poredim sa onim za šta ti kažeš da troši kao ludo tj sa KDE4/5 i tamo nema ovog zaglupljivanja ni usporavanja. Mogu da zamislim kako bi radilo neko lajt okruženje koje ne troši kao ludo ... inače svaki windows radi uglavnom normalno, ako tako može da se kaže, jedino što mu multitasking zamuckuje. Možda smeta i neka zaštita, koristim samo osnovni defender pa valjda nije on toliko problematičan. Dobro je da za linux ne koristim ništa od toga.
[ Nedeljko @ 01.08.2016. 08:27 ] @
Dakle, za prošli mesec su objavili rezultat 2.33%.

Prs'o sam 1000 evra, ali sam bio blizu.
[ bachi @ 01.08.2016. 09:14 ] @
Hahahah, nit si se ti kladio, nit si bio blizu.
[ Nedeljko @ 01.08.2016. 09:19 ] @
bachi stavio centos i skocio udeo.

Da si samo vid'o kvotu i ti bi se kladio.
[ calexx @ 01.08.2016. 09:20 ] @
Ipak, sa 2.02 na 2.33 ... mora da si i ti pomogao toj promeni. ;)

Eto, slično smo ocenili bačija.
[ jablan @ 01.08.2016. 13:17 ] @
ne znam da li se raspberry pi (razni media centri) računa u desktop. toga baš viđam dosta u poslednje vreme.
[ Arnie @ 01.08.2016. 17:49 ] @
Citat:
To je ta moć Linux zajednice što se utrukuju ko će da ispadne veći Linux baja - taliban, pa namerno pišu kobaje i .config fajlove umesto da budu normalni ljudi.


Baš tako, bravo! Svi koji koriste Terminal su zreli za psihijatriju, šta će nam to, 'ajmo svi na Windows da klikćemo po dugmićima :)))

Postoji razlog zašto se pišu 'kobaje' i .config fajlovi - da bi se uštedelo vreme ;) To ne znači da je neko nenormalan već da zna kako nešto funkcioniše na nižem nivou i želi da skrati sebi vreme umesto da po sto puta klikće kao što je to slučaj na Windows-u. Doduše, kako vreme prolazi, sve mi se više čini da se u Srbiji sve što je normalno u ostatku sveta, prikazuje kao nenormalno.

[ bachi @ 01.08.2016. 18:10 ] @
E slušaj, ima i Windows powershell pa niko normalan neće na početnička pitanja da nudi rešenja u powershell kobajama.
[ jablan @ 01.08.2016. 18:19 ] @
Vrlo često na početničko pitanje postoji više rešenja. Neka mogu da budu sa kobajama, neka mogu da budu sa kliktanjem.
[ calexx @ 01.08.2016. 20:36 ] @
Citat:
bachi: E slušaj, ima i Windows powershell pa niko normalan neće na početnička pitanja da nudi rešenja u powershell kobajama.
Često i početnička i ozbiljna pitanja imaju odgovore i u kobaji i u nekom gui obliku. Svaki gui oblik ionako izvršava neku kobaju a često je nemoguće da se u gui ubace sve opcije, parametri i svičevi koji postoje pa je ponekad dobro da se zna i jedan i drugi način. A često je konzola lakši i brži način da se nešto uradi (ne mora da bude kobaja a ionako konzola pamti otkucano) i onda svako bira ono što mu se više sviđa. Meni je mnogo lakše da apdejtujem grub sa par klika u konzoli nego da instaliram neki program koji to radi. Da ne pominjem update, da li mi je lakše jedna komanda (opet iz keša) ili da otvaram start meni pa idem do update managera pa čekam da se pokrene pa refrešujem ... dotle već apdejtovano iz konzole.
Mrzi me da se sećam neke slične situacije u pendžerima ali i tu može da se nađe nešto tako.

Ja naravno koristim gui za sve što mogu i gde će da mi olakša ono što planiram. Ipak, poneki .conf fajl je korisniji nego deset gui programa jer često ne mogu u sitna crevca da srede to što hoću.
[ bachi @ 01.08.2016. 21:02 ] @
Mašite poentu, zato ste i zakucani na 2%.
[ jablan @ 01.08.2016. 21:50 ] @
nek si nam reko.
[ SlobaBgd @ 01.08.2016. 21:53 ] @
Tako je. Kao da vi ne znate da ste na 2%.
[ calexx @ 01.08.2016. 21:57 ] @
Kakvo mašenje, evo ja kažem da sve što je početnicima potrebno može da se uradi sa klik klik next next. To što se ovde javi neko ko predloži kobasičarenje jer on tako voli je prednost jer na taj način može da se uradi više i bolje (pojam nepoznat windows talibanima) pa iz navike predloži takvo rešenje. Možda jednostavno misli da je to bolje rešenje, mada bi početnicima trebalo lakše.

Ipak, nadam se da nećeš ni ti ni ostali da se previše trudite da saznate za bolje, dok je broj mali, manje je i štetočina pa se lakše diše.
[ plus_minus @ 01.08.2016. 22:50 ] @
Kažu da od svih ljudi na planeti, samo 5% zapravo razmišlja. Nekih 25% veruje da razmišlja. Ostatak od 70% - ništa, mazno.
[ Homer J. Simpson @ 01.08.2016. 23:26 ] @
Bravo , a vi sa 2% ste u jos eminentnijem drustvu.
Jbt koja patologija ...
Citat:
calexx:
Ja naravno koristim gui za sve što mogu i gde će da mi olakša ono što planiram. Ipak, poneki .conf fajl je korisniji nego deset gui programa jer često ne mogu u sitna crevca da srede to što hoću.

Cesto ni najosnovnija podesavanja nema u gui-u , npr. cuveni intel-ov TearFree (ima jos milion primera ali eto npr. to kad se vec provlaci kroz temu)
[ plus_minus @ 01.08.2016. 23:46 ] @
Gui je u linuxu oduvek važio za sekundarnu stvar. I tako treba i da ostane. I pored toga, mogućnost prilagođavanja i izmena naspram `GUI or DIE` operativnih sistema je neuporedivo bolja. Što se tiče kategorija podešavanja, pa baš takvih najosnovnijih u svakom linux grafičkom okruženju, uvek ima. Tastatura, miš, printer, rezolucija, boje, desktop podešavanja, itd. Mislim, zašto lupaš kao nezadojen ?
[ calexx @ 01.08.2016. 23:50 ] @
Citat:
Homer J. Simpson:Cesto ni najosnovnija podesavanja nema u gui-u , npr. cuveni intel-ov TearFree (ima jos milion primera ali eto npr. to kad se vec provlaci kroz temu)
Na ovo misliš?

[ Arnie @ 01.08.2016. 23:53 ] @
Citat:
E slušaj, ima i Windows powershell pa niko normalan neće na početnička pitanja da nudi rešenja u powershell kobajama.


Eto, nisam znao da Windows ima PowerShell, dobro da si mi rek'o xD

To je zato što se na Windows-u pretežno koriste GUI rešenja. Uzgred, reci korisničkoj podršci u Telekomu da je nenormalna obzirom da pri problemima sa internetom korisnicima objašnjavaju šta da kucaju u, kako oni to zovu, 'onaj crni prozor' :PP
[ Nedeljko @ 02.08.2016. 05:52 ] @
Windows talibani ne mogu sa shvate da

1. GNU/Linux ima GUI podešavanja.
2. Imanje dve mogućnosti, a ne samo jedne, ne može biti mana, već samo prednost.

A to, plati Windows licencu i miran si, jednostavno nije tačno. Evo, juče sam telefonom "pružao podršku" za jedan Windows 8.1 OEM, koji posle nekih instalacija drajvera nije mogao da se podigne. Čovek nije mogao da koristi laptop uopšte. Naravno da postoje repair opcije, ali eto, doktor nauka nije znao kako da ih nađe i šta sa njima da radi. Ne radi se o tome da li treba na nešto da klikne ili da ukuca, nego da sam nije mogao da reši problem uopšte.
[ bachi @ 02.08.2016. 07:59 ] @
Linux talibani ne mogu da shvate, tj. ne žele da sam više puta uključi terminal da bih odradio nešto dok sam instalirao i podešavao Centos 7, nego što sam za mesec dana palio cmd ili powershell. Jednostavno, ne mogu sve stvari da se reše preko GUIa, počev od nekih osnovnih, pa do naprednih.

Nasuprot tome, u Windowsu 99% stvari se mogu rešiti iz GUIa, dok kobasičarenje postoji kao opcija i onaj koji želi da automatizuje nešto će koristiti kobaje, ali je poneta da 99% posla se može uraditi iz GUIa. I mojne da mi pričate da nije tako, kad svi znamo da jeste. ;)

Druga stvar, dok Windows community za pitanje kako da odradim A, nudi odgovor uđu tu i tu, klikni tu i tu, Linux community iako postoji mogućnost da se nešto odradi kroz GUI, će ipak nuditi rešenje u kilometarskim kobajama i editovanjem config linija i to je ono što odvraća potencijalne korisnike od Linuxa.

Kada sam stavio Ubuntu na onaj moj laptop koji mi je kućni server, stavio ja Bind i sad čitam uputstva za editovanje config fajlova i smorio sam se ko pas. I neko mi od vas reče stavi webmin i ja stavio webmin i progledao sam!

Za nekih 10 minuta sam podesio DNS forwardere, lokalnu bachi.loc zonu i forward i reverse, zatim dodao secondary dns zone da mi povlači od dns servera na poslu i bre to radi. Da li sam to mogao da postignem studirajući smrdljive .config linije? Da, mogao sam, da skinem neku knjigu BIND for Linux talibans i da guslam jedno 5 dana o tome. Suludo bre!

Ista priča i za Sambu. Smorio se ko pas sa smb.config, a preko webmina završio sve za 10 minuta.

I to je poenta Windowsa. Posao se završava lako sa next, next, next finish, a ti posle ako hoćeš da usavršavaš u sitna crevca možeš.
[ Panta_ @ 02.08.2016. 08:32 ] @
Citat:
Druga stvar, dok Windows community za pitanje kako da odradim A, nudi odgovor uđu tu i tu, klikni tu i tu

Nedavno sam instalirao Windows 10 i isti je imao problem sa instalacijom i pokretanjem nakon instalacije kada je omogucen AHCI umesto IDE u BIOS-u, a evo i prvo resenje koje Google izbaci za dati problem:
Citat:
1. Run Command Prompt as Admin
2. Invoke a Safe Mode boot with the command: bcdedit /set {current} safeboot minimal
3. Restart the PC and enter your BIOS during bootup.
4. Change from IDE to AHCI mode then Save & Exit.
5. Windows 10 will launch in Safe Mode.
6. Right click the Window icon and select to run the Command Prompt in Admin mode from among the various options.
7. Cancel Safe Mode booting with the command: bcdedit /deletevalue {current} safeboot
8. Restart your PC once more and this time it will boot up normally but with AHCI mode activated.
9. Bask in the reflected glory of being a total Windows 10 God


http://www.tenforums.com/drive...r-windows-10-installation.html

Meni licno kao Linux talibanu ne smeta komandna linija, ali kao sto vidis, ne cveta cvece ni u vase preduzece ;).
[ Nedeljko @ 02.08.2016. 08:38 ] @
Poenta je da si ti koristio Windows mnogo duže i da na njemu znaš da odradiš to za 10 minuta, a na GNU/Linux-u ne znaš.
[ calexx @ 02.08.2016. 08:54 ] @
Citat:
bachi:Druga stvar, dok Windows community za pitanje kako da odradim A, nudi odgovor uđu tu i tu, klikni tu i tu, Linux community iako postoji mogućnost da se nešto odradi kroz GUI, će ipak nuditi rešenje u kilometarskim kobajama i editovanjem config linija i to je ono što odvraća potencijalne korisnike od Linuxa.

Kada sam stavio Ubuntu na onaj moj laptop koji mi je kućni server, stavio ja Bind i sad čitam uputstva za editovanje config fajlova i smorio sam se ko pas. I neko mi od vas reče stavi webmin i ja stavio webmin i progledao sam!

Sam sebi si ovde odgovorio. Postoje kobaje i uglavnom postoji gui za većinu toga. Kada negde pitaš, odgovore dobijaš od onih koji to dobro znaju pa pošto mnogo više i brže može da se odradi sitnim editovanjem .conf fajlova, dobiješ takav predlog. Ako pitaš za windows, a 90% onih koji ga koriste nemaju pojma jer im je sve sredio mali iz komšiluka za sitne ili bači za veće pare, oni pomognu onako kako znaju, klik, klik i to je kraj njihovog znanja.

U ovom slučaju ti je pomogao webmin, možda postoji još neki sličan i bolji program za tako nešto ali je verovatno i to da se nekoliko izmena lakše odradi uz par editovanja. Sad mi pade na pamet, kod problema sa mrežom svi traže ispis koji daje ipconfig. Zašto niko ne kaže da se otvori to i to, klikne tu i tu i onda pogledaju ti parametri i podešavanja? Zato što je ovo lakše i brže.

Kada sam početkom veka hteo da se upustim u nove OS (linux i OS/2) i video kobasičarenje koje je tada bilo standardno i bez mnogo gui rešenja, odustajao sam sve dok je bilo tako. Tada sam rešio da hoću da radim sve na klik, klik, next, next i tek kada je to postalo standardno sam se vratio u linux (OS/2 je u međuvremenu nestao) pa ga tako i koristim. Sad sam pogledao Arčija na ovom laptopu i evo šta kucam u konzoli u 99% slučajeva.
Citat:
yaourt -Syua
sudo pacman -Syu
sudo update-grub
sudo grub-install /dev/sda
sudo dd if=archlinux-2015.12.01-dual.iso of=/dev/sdb
yaourt -S foobar
Prvo mi je komanda za apdejt, mnogo lakše nego da otvaram update manager ili neki sličan gui oblik i tamo to isto uradim. Druga komanda je original ali ne proverava AUR. Treće je apdejt gruba jer često imam još nekoliko OS-a na kompu i povremeno ih menjam pa da ažuriram info o njima. Ovo i ne postoji u windowsu tj postoje neka treća rešenja koja malo više umeju da zabrljaju. Četvrto je instalacija gruba konkretnog linuxa u MBR, ni ovo ne postoji u windows obliku, osim da se koristi instalacioni disk i radi repair. Malo ređe koristim dd komandu jer mi je nekad lakše da to odradim iz gui varijante mada često dobro dođe. Poslednje je komanda kojom instaliram programe, ako znam koji hoću onda ovako uradim, ako nisam siguran, postoje gui oblici. Kako bi iz windowsa instalirao program?

Tu je i onaj deo koji se tebi sviđa, postoje linuxi kod kojih je gui urađen maksimalno i oni kod kojih je skoro pa kao za mazohiste. Jedan od razloga zašto koristim KDE je baš gui podešavanje, u njemu ima bezbroj puta više svega nego u ostalim i onda ti instaliraš neko koje nema ništa i kukaš kako nema ništa. ;) Ako hoćeš gui, ne možeš da koristiš minimalističko okruženje.
[ bachi @ 02.08.2016. 09:20 ] @
Citat:
Panta_:
Citat:
Druga stvar, dok Windows community za pitanje kako da odradim A, nudi odgovor uđu tu i tu, klikni tu i tu

Nedavno sam instalirao Windows 10 i isti je imao problem sa instalacijom i pokretanjem nakon instalacije kada je omogucen AHCI umesto IDE u BIOS-u, a evo i prvo resenje koje Google izbaci za dati problem:
Citat:
1. Run Command Prompt as Admin
2. Invoke a Safe Mode boot with the command: bcdedit /set {current} safeboot minimal
3. Restart the PC and enter your BIOS during bootup.
4. Change from IDE to AHCI mode then Save & Exit.
5. Windows 10 will launch in Safe Mode.
6. Right click the Window icon and select to run the Command Prompt in Admin mode from among the various options.
7. Cancel Safe Mode booting with the command: bcdedit /deletevalue {current} safeboot
8. Restart your PC once more and this time it will boot up normally but with AHCI mode activated.
9. Bask in the reflected glory of being a total Windows 10 God


http://www.tenforums.com/drive...r-windows-10-installation.html

Meni licno kao Linux talibanu ne smeta komandna linija, ali kao sto vidis, ne cveta cvece ni u vase preduzece ;).

https://support.microsoft.com/en-us/kb/922976

Sam Windows fixit odradi to. :D
[ Panta_ @ 02.08.2016. 09:56 ] @
Citat:
Sam Windows fixit odradi to. :D


Citat:
End of support notification for Fix it

If you are redirected to this article when you click the Download button of a “Fix it” solution in a Microsoft Knowledge Base article, this means that the solution has been retired and is no longer supported. We recommend that you use one of the following diagnostics to resolve your software issues.


Izgleda da ne moze bez kobasica :D
[ bachi @ 02.08.2016. 10:11 ] @
Na stranu što debilni Microsoft zarad bržeg buta od par milisekundi ne butuje po defaultu AHCI drajvere ako se ne koriste i otuda svi problemi sa promenom sa IDE na AHCI. Mislim, još od Windowsa 7 su to trebali da isprave, a koliko vidim i Windows NSA ima isti problem.
[ Homer J. Simpson @ 02.08.2016. 11:18 ] @
Citat:
plus_minus:
Gui je u linuxu oduvek važio za sekundarnu stvar. I tako treba i da ostane.

Onda ce i market share da ostane

Citat:
calexx:
Citat:
Homer J. Simpson:Cesto ni najosnovnija podesavanja nema u gui-u , npr. cuveni intel-ov TearFree (ima jos milion primera ali eto npr. to kad se vec provlaci kroz temu)
Na ovo misliš?


Ne znam da li to radi isti posao kao config file , ti svakako dok imas KWin nemas tearing.
Citat:
Arnie:
Citat:
E slušaj, ima i Windows powershell pa niko normalan neće na početnička pitanja da nudi rešenja u powershell kobajama.


Eto, nisam znao da Windows ima PowerShell, dobro da si mi rek'o xD

To je zato što se na Windows-u pretežno koriste GUI rešenja. Uzgred, reci korisničkoj podršci u Telekomu da je nenormalna obzirom da pri problemima sa internetom korisnicima objašnjavaju šta da kucaju u, kako oni to zovu, 'onaj crni prozor' :PP

Naravno da su nenormalni a to sto ga zovu 'onaj crni prozor' je jedino normalno posto >90% korisnika nikad nisu ni culi za (a ne videli) CMD.
Niti im treba u zivotu


p.s. Mac OS npr. ima mnogo manje GUI opcija od Windows-a ali ipak ima sve neophodne i daleko je jednostavniji , logicniji i prijatniji ('user friendly' sto bi se reklo) od ovih skrndelja.
Ubuntu je furao neki slogan 'linux for human beings' te su i krenuli i stigli donekle pa zakucali , fali tu jos dosta
[ calexx @ 02.08.2016. 11:43 ] @
Tih 90% korisnika sigurno ne zna da koristi ni taj crni prozor ni neki gui način, oni spadaju u tu većinu korisnika koja pokriva one procente. Takvi bi apsolutno na isti način mogli da koriste većinu linuxa, samo kada bi komšijin mali to njima instalirao i podesio. Dovoljno je da im izbaci ikonu worda na desktop, eventualno browser a najbolje fejs i oni su na 90% svog korišćenja kompijuktera. Tu onda nastaje problem, kako komšijin mali da zarađuje ako im podesi linux i onda oni to koriste bez problema, windows je konza, svaki čas moraju da dođu i oprave to što zabrlja a onda eto para i za trošak.

Meni i dalje nije jasno koje ste to linuxe probali (i kada) pa vas toliko smara taj crni prozor. Napisao sam da koristim nekoliko komandi i to samo zato što mi je lakše i brže, inače sve to postoji kao gui.
[ vinted @ 02.08.2016. 12:52 ] @
Citat:
calexx
Meni i dalje nije jasno koje ste to linuxe probali (i kada) pa vas toliko smara taj crni prozor. Napisao sam da koristim nekoliko komandi i to samo zato što mi je lakše i brže, inače sve to postoji kao gui.

Kako koji? Onaj što zove "3 sata na Linux-u", a postoje varijante i 2 sata i 1 sat. :)

Citat:
Homer J. Simpson:
p.s. Mac OS npr. ima mnogo manje GUI opcija od Windows-a ali ipak ima sve neophodne i daleko je jednostavniji , logicniji i prijatniji ('user friendly' sto bi se reklo) od ovih skrndelja.
Ubuntu je furao neki slogan 'linux for human beings' te su i krenuli i stigli donekle pa zakucali , fali tu jos dosta


E baš neka si pomenu MAC OS (i uporedio ga sa Linuxom) koji se razvija još od kada i Windows i iza koga stoji jedan Apple.
Isto kako kada bih ja poredio Jugića i Mercedesa i napisao da je Mercedes mnogo jednostavniji za vožnju.

Inače neprocenjvo je blago ovakvih zamerki na Linux od naših eminetnih stručnjaka.

[Ovu poruku je menjao vinted dana 02.08.2016. u 14:45 GMT+1]
[ calexx @ 02.08.2016. 13:23 ] @
Pa da, neko proba par sati ili par dana po malo, ne snađe se i ... grožđe je kiselo. Sa druge strane priče su oni koji linux koriste dugo ali verovatno bar toliko ako ne i mnogo duže koriste windows što je po meni mnogo merodavnije. Ja sam windows koristio otprilike od verzije 2.01 ili tako nekako i koristim ga uglavnom i dalje mada poslednjih 5-6 godina više reda radi. Sigurno imam više iskustva od većine sa jednim i drugim i mogu da poredim.

Mada ... ja sam bio isti kao bači godinama, kritikovao sam linux i kobaje ... ipak je bilo drugo vreme, em su kobaje bile skoro jedini način em su oni koji su znali linux bili škrti na rečima i skoro da nisu hteli da pomognu što me je odbijalo. Od pre nekoliko godina je druga priča ali to ne može da se dokaže, mora da se nauči. Zato i ne očekujem da se povećaju procenti ... što je i dobro u celoj priči.
[ Homer J. Simpson @ 02.08.2016. 14:00 ] @
Citat:
calexx:
Tih 90% korisnika sigurno ne zna da koristi ni taj crni prozor ni neki gui način, oni spadaju u tu većinu korisnika koja pokriva one procente. Takvi bi apsolutno na isti način mogli da koriste većinu linuxa, samo kada bi komšijin mali to njima instalirao i podesio. Dovoljno je da im izbaci ikonu worda na desktop, eventualno browser a najbolje fejs i oni su na 90% svog korišćenja kompijuktera. Tu onda nastaje problem, kako komšijin mali da zarađuje ako im podesi linux i onda oni to koriste bez problema, windows je konza, svaki čas moraju da dođu i oprave to što zabrlja a onda eto para i za trošak.

Meni i dalje nije jasno koje ste to linuxe probali (i kada) pa vas toliko smara taj crni prozor. Napisao sam da koristim nekoliko komandi i to samo zato što mi je lakše i brže, inače sve to postoji kao gui.

Pa cak i da neki 'komsijin mali' podesi linux , opet se average Joe desktop korisnik (kucni ili biznis , nebitno) nece snaci kad iskrsne neki problem dok u Windows-u zna i da install-ira i uninstall-ira i update-uje i obrise/resetuje nesto itd. naravno sve bez konzole.
Eto juce me bas zvao neki takav (FB , YT , VLC , cak ni Office mu ne treba) , hoce da update-uje Ubuntu (video na netu novi LTS i uputstvo) a Ubuntu ne nudi update i jedino resenje je , pogadjate - kobasica.

Crne prozore treba da koriste samo (IT) profesionalci (pa kako ko - neko ponekad a neko po ceo dan) i apsolutno niko vise.
Citat:
vinted:
E baš neka si pomenu MAC OS (i uporedio ga sa Linuxom) koji se razvija još od kada i Windows i iza koga stoji jedan Apple.

Mac OS je odlican primer jer dokazuje da i sa mnogo manje para i ljudi moze da se napravi superioran proizvod.
Doduse treba imati nekog normalnog u organizaciji i slusati obicne ljude-korisnike a ne zastupati 'my way or the highway' filozofiju 'elitnih' linux developera
[ pisac @ 02.08.2016. 14:14 ] @
Citat:
bachi:
Kada sam stavio Ubuntu na onaj moj laptop koji mi je kućni server, stavio ja Bind i sad čitam uputstva za editovanje config fajlova i smorio sam se ko pas. I neko mi od vas reče stavi webmin i ja stavio webmin i progledao sam!

Za nekih 10 minuta sam podesio DNS forwardere, lokalnu bachi.loc zonu i forward i reverse, zatim dodao secondary dns zone da mi povlači od dns servera na poslu i bre to radi. Da li sam to mogao da postignem studirajući smrdljive .config linije? Da, mogao sam, da skinem neku knjigu BIND for Linux talibans i da guslam jedno 5 dana o tome. Suludo bre!


Ja taj webmin ne mogu da smislim, isto kao i phpmyadmin. Daleko lakše je otići u neki conf fajl (ili se konzolno povezati na mysql) i čitati help ili uputstva sa interneta i kuckati, nego se smarati sa onim web haosom u webminu i phpmyadminu.
S druge strane, pravi specijalizovani GUI program je naravno najbolje rešenje. Sa zadovoljstvom se sećam dana kada sam na Win2000 serverima podešavao DNS: klik, klik, kuc, klik, itd...
Sve ima svoje prednosti, a ja sam na kraju izabrao manje zlo: Linux.
[ calexx @ 02.08.2016. 14:21 ] @
Citat:
Homer J. Simpson:Pa cak i da neki 'komsijin mali' podesi linux , opet se average Joe desktop korisnik (kucni ili biznis , nebitno) nece snaci kad iskrsne neki problem dok u Windows-u zna i da install-ira i uninstall-ira i update-uje i obrise/resetuje nesto itd. naravno sve bez konzole.
Eto juce me bas zvao neki takav (FB , YT , VLC , cak ni Office mu ne treba) , hoce da update-uje Ubuntu (video na netu novi LTS i uputstvo) a Ubuntu ne nudi update i jedino resenje je , pogadjate - kobasica.
Možda tu i jeste problem, ako windows korisnik hoće nešto, on će da potraži na nekom piratskom sajtu taj program, usput dovuče ko zna šta uz njega i napravi dodatnu zaradu komšijinom malom. Nešto inače nisam siguran da će taj prosečan korisnik da se snađe i pronađe baš pravi program, osim ako ne vidi reklamu i krene tim putem.
U linux slučaju, ako baš hoće da instalira, lepo otvori softver centar, paket menadžer ili kako se već zove i odatle bez ikakvih problema instalira program ... ako neće da pozove malog.

Ubuntu nudi (gui) upgrade, ili kao redovan (ako hoće sa 16.04 na 16.04.1) ili kao upgrade distribucije (sa 14.04 na 16.04) pa to otpada kao primer.
Citat:
Homer J. Simpson:Crne prozore treba da koriste samo (IT) profesionalci (pa kako ko - neko ponekad a neko po ceo dan) i apsolutno niko vise.
Slažem se da crne prozore ne moraju da koriste početnici i uvek preskačem tu varijantu, osim kad ja to radim. Pa i tada samo nešto minimalno. Ostalima uvek pokažem gui rešenje ... mada ni ja nemam mnogo takvih, samo na par mesta sam uspeo. Ostali neće jer imaju dobrog komšijinog malog koji sve zna. Ili oni imaju kakvo-takvo windows iskustvo, znaju tu i tamo po malo i sada da uče ... njih i razumem, znaju nešto malo, neće ili ne mogu da uče dalje i to je OK. Ja sada uporno pokušavam da rešim neki BSD, to mi slabo ide ali i dalje probam, neću da baš kažem da to ništa ne valja dok god ne potrošim sve pokušaje.
Citat:
Homer J. Simpson:Mac OS je odlican primer jer dokazuje da i sa mnogo manje para i ljudi moze da se napravi superioran proizvod.
Doduse treba imati nekog normalnog u organizaciji i slusati obicne ljude-korisnike a ne zastupati 'my way or the highway' filozofiju 'elitnih' linux developera
MacOS ne računam jer košta ili košta hardver uz koji se dobija fraj. Ipak je to iz druge priče.
[ Panta_ @ 02.08.2016. 15:11 ] @
Citat:
Pa cak i da neki 'komsijin mali' podesi linux , opet se average Joe desktop korisnik (kucni ili biznis , nebitno) nece snaci kad iskrsne neki problem dok u Windows-u zna i da install-ira i uninstall-ira i update-uje i obrise/resetuje nesto itd. naravno sve bez konzole.

Koliko ja znam sve distribucije koje vaze za korisnicki nastrojene nude GUI za manipulaciju softverom. Da uzmemo za primer najpoznatiji Ubuntu. Objasni kako je instalacija i uklanjanje programa na Windowsu laksa od pomenutog? Drugo, update? Kao i kod Windows-a, postoji update manager koji obavestava korisnika o dostupnim paketima za nadogradnju, i na korisniku je da li zeli ili ne da izvrsi proces koji se svodi na jedan klik i unosenje korisnicke lozinke. Nadogradnja sistema na novu verziju se takodje obavlja preko update managera klikom na dugme, nikakve kobasice nisu potrebne.

Citat:
Mac OS je odlican primer jer dokazuje da i sa mnogo manje para i ljudi moze da se napravi superioran proizvod.

Manje para? Da li shvatas da taj OS radi samo na hardveru proizvedenom od strane kompanije koja proizvodi i njega samog? Gde ti tu vidis superiornost?

Citat:
p.s. Mac OS npr. ima mnogo manje GUI opcija od Windows-a ali ipak ima sve neophodne i daleko je jednostavniji , logicniji i prijatniji ('user friendly' sto bi se reklo) od ovih skrndelja.

Navedi jednu "GUI opciju" koju imaju pomenuta dva a da je nema na Linux-u. To sto ti ne mozes da ih nadjes, ne znaci da ih nema.

Ovde se stalno pominje kako Linux-u manjka GUI-a za nesto, ali se nikako ne pominje za sta? Sta je to famozno sto ne moze na Linux-u da se obavi kroz GUI?
[ plus_minus @ 02.08.2016. 15:30 ] @
^^

To nešto je upravo ono što smo mi pingvini čak sami spomenuli kao eventualni nedostatak za koji nas onako, solidno - briga.
Zaključak? Neki hipnotisani spajver korisnici ni sami ne znaju zašto 5eruckaju. Možda su se mnogo naručkali nečega, pa zato, možda i ne ... teška je to stvar za razumeti.
[ Homer J. Simpson @ 02.08.2016. 17:16 ] @
Citat:
calexx:
U linux slučaju, ako baš hoće da instalira, lepo otvori softver centar, paket menadžer ili kako se već zove i odatle bez ikakvih problema instalira program ... ako neće da pozove malog.

Ubuntu nudi (gui) upgrade, ili kao redovan (ako hoće sa 16.04 na 16.04.1) ili kao upgrade distribucije (sa 14.04 na 16.04) pa to otpada kao primer.

Ajde instaliraj npr. Chrome iz sw centra ...
Ubuntu 'nudi' ali mnogima ne nudi pa sam ovde http://www.omgubuntu.co.uk/201...u-16-04-1-lts-released-upgrade nasao zalbe i resenje
Citat:
Panta_:
Koliko ja znam sve distribucije koje vaze za korisnicki nastrojene nude GUI za manipulaciju softverom. Da uzmemo za primer najpoznatiji Ubuntu. Objasni kako je instalacija i uklanjanje programa na Windowsu laksa od pomenutog? Drugo, update? Kao i kod Windows-a, postoji update manager koji obavestava korisnika o dostupnim paketima za nadogradnju, i na korisniku je da li zeli ili ne da izvrsi proces koji se svodi na jedan klik i unosenje korisnicke lozinke. Nadogradnja sistema na novu verziju se takodje obavlja preko update managera klikom na dugme, nikakve kobasice nisu potrebne.

Pa sad , ako je program dostupan i nema problema pri instalaciji/uklanjanju , onda je lakse u linuxu.
Ali ako mora da se dodaje (sam program ili PPA) pa jos bude i nekih problema (dependency ili sl.) onda je lakse u Windows-u (iako je mozda brze preko konzole).

Citat:
Manje para? Da li shvatas da taj OS radi samo na hardveru proizvedenom od strane kompanije koja proizvodi i njega samog? Gde ti tu vidis superiornost?

To na cemu radi je do driver-a , cinjenica je da je Mac OS razvijen s mnooogo manje para nego Windows i sasvim sigurno mnogo manje ljudi nego Linux.
Citat:
Panta_:
Navedi jednu "GUI opciju" koju imaju pomenuta dva a da je nema na Linux-u. To sto ti ne mozes da ih nadjes, ne znaci da ih nema.

Ovde se stalno pominje kako Linux-u manjka GUI-a za nesto, ali se nikako ne pominje za sta? Sta je to famozno sto ne moze na Linux-u da se obavi kroz GUI?

Nemam pojma da nabrojim , nisam skoro budzio neki linux desktop , ali eto najsvezije mi je to sto Mint 18 (Cinnamon) nema disconnect u network manager-u
[ Panta_ @ 02.08.2016. 17:35 ] @
Ima Linux GUI za sve, bar za ono sto je potrebno prosecnom desktop korisniku da izvrsi neka osnovna podesavanja na sistemu.

Evo i nekih primera:

Win desktop



Linux Gnome desktop



Win Settings



Linux settings



Win updates



Linux updates



Win store



Linux packages



Win start menu



Linux applications



Win task manager



Linux system monitor



Ovo je primer za Gnome DE, ostala (KDE, XFCE, Unity, itd.) imaju svoje aplikacije sa istim ili slicnim funkcijama. Ne vidim gde je tu Windows u prednosti?
[ Panta_ @ 02.08.2016. 18:16 ] @
Citat:
Ajde instaliraj npr. Chrome iz sw centra ...
Ubuntu 'nudi' ali mnogima ne nudi pa sam ovde http://www.omgubuntu.co.uk/201...u-16-04-1-lts-released-upgrade nasao zalbe i resenje


Nema Chrome u Ubuntu riznicama, samo Chromium. Ali mozes da ga preuzmes sa Google sajta kao i za Windows.

Instalacija je jednostavna, dvoklik na preuzeti DEB paket, unesi lozinku i klikni na install.

Open



Install package



Finished ;)



Mada je uvek jednostavnije iz Terminala sa kobasicama :D
Code:
sudo dpkg -i preuzeti-paket.deb


Ako se zali na zavisnosti:
Code:
sudo apt-get -f install


Citat:
Ali ako mora da se dodaje (sam program ili PPA) pa jos bude i nekih problema (dependency ili sl.) onda je lakse u Windows-u (iako je mozda brze preko konzole).

Ima GUI i za PPA sa dve osnovne funkcije: Search i Add ;). Opet, nema potrebe za terminalom.

Citat:
cinjenica je da je Mac OS razvijen s mnooogo manje para nego Windows i sasvim sigurno mnogo manje ljudi nego Linux

Iza Mac OS-a stoji jedna od najbogatijih kompanija na svetu koja ima dovoljno novca da plati bilo koga na svetu, a iza Linux-a stoji Linux fondacija neprofitna organizacija.

[Ovu poruku je menjao Panta_ dana 02.08.2016. u 19:33 GMT+1]
[ Ivan Dimkovic @ 02.08.2016. 19:11 ] @
Osim ako one silne Linux commite nisu pisali roboti ili programeri koji rade za porciju pirinca / hleba, to sto iza Linuxa stoji neprofitna organizacija ne znaci bas nista u kontekstu ulozenog novca.

Jos ako se uzme u obzir nepostojeci kernel ABI sto unosi enormnu redudantnost u razvoju drajvera (svaki put kad se nekom iz kernel tima cefne da promeni neki API ili clan strukture i sl. svi bogovetni drajveri koji ih koriste moraju da se menjaju... To ne rade Umpa Lumpe iz fabrike cokolade vec hiljade i hiljade programera iz Google-a, Red Hata, Samsunga, Intela, TI-ja i ostalih kljucnih kontributora Linux kodu, to su silne pare koje jesu ulog u razvoj Linuxa).
[ Panta_ @ 02.08.2016. 19:54 ] @
Niko ne kaze da nisu placeni, i naravno da dosta velikih kompanija kojima je to u interesu doprinosi Linux kodu, ali ipak mislim da to ne moze da se poredi sa kompanijama kao sto su Apple i Microsoft. Ipak, kernel je samo jedan deo Linux distribucije. Sta je sa ostatkom? Imamo Canonical koji stoji iza Ubuntu-a, ali mislim da on nikako ne moze da se poredi sa divovima kao sto su Apple i Microsoft. Tu je i Red Hat koji stoji iza Gnome-a, ali je pitanje i kolika su tu ulaganja i da li mogu da pariraju onim na Win i OS X.
[ calexx @ 02.08.2016. 19:59 ] @
Citat:
Homer J. Simpson: Ajde instaliraj npr. Chrome iz sw centra ...
Tu se windows instalacija opasno približila linux instalaciji, u prvom moraš da odeš na sajt i skineš instalaciju, u drugom možeš na nekoliko načina, između ostalog upravo na način kako se radi na windowsu. Odeš na sajt, skineš .deb i klikneš.

Ipak, da ne bude da nemam odgovor, linux koji ja koristim to radi na lakši način. Jedan je da u konzoli kucam
Code:
yaourt -S google-chrome
i posle par puta potvrdim. Drugi način je iz paket menadžera i izgleda ovako:


Mogu da biram i koju ću verziju. ;)
Citat:
Homer J. Simpson: Ubuntu 'nudi' ali mnogima ne nudi pa sam ovde http://www.omgubuntu.co.uk/201...u-16-04-1-lts-released-upgrade nasao zalbe i resenje
Ne znam šta znači to da drugima ne nudi, konkretno *ubuntu ima apgrejd, Mint nema (tj ima kod iste serije ali 17 na 18 je komplikacija koja retko završi kako se očekuje) a da li neki linux nema takvu opciju ... biraš šta instaliraš prosečnom korisniku. Ja sam za sebe tragao i probao godinama i našao a znam i šta bih instalirao nekom ko se ne snalazi previše.
Citat:
Homer J. Simpson: Nemam pojma da nabrojim , nisam skoro budzio neki linux desktop , ali eto najsvezije mi je to sto Mint 18 (Cinnamon) nema disconnect u network manager-u
Ovde si u pravu, sad sam proverio i stvarno nema disconnect. Kada se klikne na ikonu (ili kako se to zove) on otvori prozorče u kome su (bar kod mene) navedeni wired i wireless i pored oba dugmence sa 0 i 1. Ne znam zašto, kliknuo sam na 0 pored wired ... i veza se diskonektovala. Eto, nema disconnect, mada meni ne bi smetalo da koristim 1/0 za tako nešto. ;)
[ bachi @ 02.08.2016. 20:05 ] @
Hahhahahah, ponovo jogurt. lol

Ajde mudonje da vas vidim da instalirate Team Viewer ili bilo koji drugi i386 program u x64 *buntu-u iz GUIa.
[ calexx @ 02.08.2016. 20:27 ] @
Zašto je neki Francuz nazvao program yaourt a ne aimp, foobar ili powershell nije moj problem, to je malo dorađena komanda za instalaciju/update i meni ime ne smeta. Ako je to dovoljno da ti se program ne sviđa, ona ako je.

A odgovor ... samo usput, zašto ubuntu, da nećeš možda xubuntu? Evo kako to radi moj linux:


E da, ne smeta ti ovo Architecture x86_64?
[ jablan @ 02.08.2016. 20:32 ] @
Evo ja koristim 32-bitni Skype na 64-bitnom Ubuntu, instalirao isto kao što su gore instalirali Chrome, skineš, klikneš. Kakva je uopšte to argumentacija dečija? Šta se trudiš da dokažeš? Instaliranje programa na Linuxu je jedostavno tačno onoliko koliko je rada uloženo u installer, potpuno isto kao i na Windowsu. Open source programe imaš u repoima, kod closed source zavisiš od dobre volje proizvođača. Nikakve mudrosti tu nema.
[ bachi @ 02.08.2016. 21:18 ] @
sudo dpkg --add-architecture i386

Odradite mi ovo kroz GUI. :D
[ bachi @ 02.08.2016. 21:35 ] @
Mountujte mi smb/nfs share kroz gui. :P
[ calexx @ 02.08.2016. 22:30 ] @
Citat:
bachi: sudo dpkg --add-architecture i386

Odradite mi ovo kroz GUI. :D
Preko potrebne komande za početnike. A oni drugi će lako da otkucaju nekoliko slova. Mada se ne sećam da sam nekada dodavao i386 arhitekturu, ako je nekom programu to potrebno, sam će da dovuče i instalira.

Ne sećam se da li mi je neko odgovorio kako da odradim slmgr /rearm ali u gui obliku. Kako da oporavim boot loader bez onog crnog prozora?
[ pisac @ 02.08.2016. 23:38 ] @
Ko želi da uporedi u praksi da li je komplikovaniji linux ili windows kada treba podesiti nešto malo specifičnije, neka pročita hetznerovo upustvo za menjanje eternet parametara za linux i win2008:

https://wiki.hetzner.de/index....ation_wegen_Switchanpassung/en

Šta je ovde zanimljiivo? Zanimljivo je da je uputstvo za linux vrlo jednostavno, ali nimalo intuitivno, za razliku od uputstva za windows koje je otprilike suprotno. Meni ne bi smetalo kada bi linux imao ovakav lep GUI ali da zadrži conf fajlove , onda bi bio i vuk sit i ovce na broju.
[ plus_minus @ 03.08.2016. 01:02 ] @
Citat:
bachi:
Hahhahahah, ponovo jogurt. lol

Ajde mudonje da vas vidim da instalirate Team Viewer ili bilo koji drugi i386 program u x64 *buntu-u iz GUIa.


Ajde ja tebe da vidim faco da 32bit pendžer kantu nateraš da vidi preko 4gb rama, bez mnogo čarobnjačenja ...
[ bachi @ 03.08.2016. 08:37 ] @
Citat:
pisac: Meni ne bi smetalo kada bi linux imao ovakav lep GUI ali da zadrži conf fajlove , onda bi bio i vuk sit i ovce na broju.

Toooooooo breeeeeeee! O tome ja i pričam! Ok su kobaje, ok su kilometatski config fajlovi, ali mi daj brate mili da preko krštenog GUI-a završim posao.


Citat:
plus_minus:Ajde ja tebe da vidim faco da 32bit pendžer kantu nateraš da vidi preko 4gb rama, bez mnogo čarobnjačenja ...


2016. godina lafe.
[ calexx @ 03.08.2016. 10:27 ] @
Citat:
bachi: Toooooooo breeeeeeee! O tome ja i pričam! Ok su kobaje, ok su kilometatski config fajlovi, ali mi daj brate mili da preko krštenog GUI-a završim posao.
Aman bači, pa kobaje, manje ili veće, moraju da postoje, sve što se radi, radi se na taj način. Onda sledi drugi deo, da li će neko da sedne i napravi gui za bilo koju kobaju. Ako ima raspoloženih, oni će da naprave gui u kome će da se odradi osnovna komanda, mogu da dodaju neke parametre koji se često koriste ili one koji njemu odgovaraju ili apsolutno sve parametre. Da li postoji gui za neku kobaju moraš sam da istražiš, ili da guglaš ili da pitaš pa ako neko zna.

Verovatno većinu ne zanima gui za standardnu komandu koja se mnogo lakše odradi iz konzole (uglavnom je uvek tako) ali ja često volim da nađem rešenje za lenčuge, lakše mi da u gui selektujem neke parametre nego da sve znam napamet. Kao što sam ti prijavio Double Commander kada nisi znao da postoji kršten program te vrste (a postoji još gomila boljih ili gorih) tako verovatno postoji gui za skoro sve. Ono što je meni potrebno sam našao a za tebe nešto neću da se trudim.
Citat:
bachi: 2016. godina lafe. :D
Hm, ti u 2016. godini koristiš OS star nekoliko godina?? 2016. godina je, ajde na 10.
[ Ivan Dimkovic @ 03.08.2016. 12:19 ] @
Citat:
plus_minus:
Citat:
bachi:
Hahhahahah, ponovo jogurt. lol

Ajde mudonje da vas vidim da instalirate Team Viewer ili bilo koji drugi i386 program u x64 *buntu-u iz GUIa. :D


Ajde ja tebe da vidim faco da 32bit pendžer kantu nateraš da vidi preko 4gb rama, bez mnogo čarobnjačenja ... :)


Ovaj, ukljucis PAE kernel opciju u Njinjdonjzu bas kao sto moras da ukljucis PAE kernel opciju i u Linux Kernelu.

Doduse, gomile "consumer" verzija 32-bitnog Windowsa stizu sa vestackim 4 GB limitom zbog 3rd party drajvera koji nisu PAE-aware i koji ne bi funkcionisali na PAE konfiguraciji kako treba. Legacy 32-bitne serverske verzije Windows-a poput Server 2008-mice i Servera 2003 podrzavaju do 64 GB RAM-a (ovde su ocekivali da ti sistemi, jednostavno, nece koristiti consumerske drajvere koji nisu PAE-svesni).

[ Nedeljko @ 03.08.2016. 14:17 ] @
Dok vi pričate, mesec odmiče, pa ćemo da vidimo tržišni udeo u avgustu.
[ calexx @ 03.08.2016. 14:53 ] @
Na koliko se kladiš? ;)
[ Space Beer @ 03.08.2016. 16:16 ] @
Link sa prve strane kaže da je sad na 2,33%. I to na štetu OS X-a koliko vidim
[ bachi @ 03.08.2016. 19:51 ] @
Citat:
calexx:Hm, ti u 2016. godini koristiš OS star nekoliko godina?? 2016. godina je, ajde na 10.

Sve dok je OS redovno patchovan, nikako nije star.
[ Homer J. Simpson @ 03.08.2016. 21:00 ] @
Citat:
Panta_:
Nema Chrome u Ubuntu riznicama, samo Chromium. Ali mozes da ga preuzmes sa Google sajta kao i za Windows.

Instalacija je jednostavna, dvoklik na preuzeti DEB paket, unesi lozinku i klikni na install.

Aha , dakle ipak ne mozemo obicnim korisnicima reci 'imas sve u software centru' k'o sto neki ovde savetuju

Citat:
Mada je uvek jednostavnije iz Terminala sa kobasicama :D
Code:
sudo dpkg -i preuzeti-paket.deb

NIJE jednostavnije , obicnim desktop korisnicima to nije jednostavno.
Kad vide crni prozor i hijeroglife i neku kobasicu od cudnih slova i znakova , slosi im se.
Oni hoce da jednom rukom klikcu/tapkaju po desktopu a drugom da glade jaja/mindzu

Citat:
Ako se zali na zavisnosti:
Code:
sudo apt-get -f install

NE SME da se zali na zavisnosti , ako postoji i najmanja sansa da ce da se zali onda to^ treba da bude default primenjeno u instalaciji

Citat:
Ima GUI i za PPA sa dve osnovne funkcije: Search i Add ;). Opet, nema potrebe za terminalom.

Postoji aplikacija gde otkucas npr. eto 'chrome' i onda sama nadje i doda PPA ?
Nije bas da sam je trazio ali je nisam video ni u jednom distro-u , tako da je velika greska (bar velikih) izdavaca a i developer-a same aplikacije.

Citat:
Iza Mac OS-a stoji jedna od najbogatijih kompanija na svetu koja ima dovoljno novca da plati bilo koga na svetu, a iza Linux-a stoji Linux fondacija neprofitna organizacija.

Mac OS je razvijen kad Apple nije bio ni blizu najbogatijih kompanija (stavise , otkad su to postali dodaju vise bug-ova nego korisnih stvari u OS) a i dan danas sumnjam da ulazu vise vremena i ljudi u razvoj nego npr. Canonical/Red Hat.
Citat:
calexx:
Citat:
Homer J. Simpson: Nemam pojma da nabrojim , nisam skoro budzio neki linux desktop , ali eto najsvezije mi je to sto Mint 18 (Cinnamon) nema disconnect u network manager-u
Ovde si u pravu, sad sam proverio i stvarno nema disconnect. Kada se klikne na ikonu (ili kako se to zove) on otvori prozorče u kome su (bar kod mene) navedeni wired i wireless i pored oba dugmence sa 0 i 1. Ne znam zašto, kliknuo sam na 0 pored wired ... i veza se diskonektovala. Eto, nema disconnect, mada meni ne bi smetalo da koristim 1/0 za tako nešto. ;)

To je on/off , disconnect je nesto drugo.
Mozes ti i da iscupas kabl/wireless/4G adapter ali to nije to
[ plus_minus @ 03.08.2016. 22:06 ] @
Citat:
Homer J. Simpson

1. - Aha , dakle ipak ne mozemo obicnim korisnicima reci 'imas sve u software centru' k'o sto neki ovde savetuju

2. - NIJE jednostavnije , obicnim desktop korisnicima to nije jednostavno.
Kad vide crni prozor i hijeroglife i neku kobasicu od cudnih slova i znakova , slosi im se.
Oni hoce da jednom rukom klikcu/tapkaju po desktopu a drugom da glade jaja/mindzu

3. - NE SME da se zali na zavisnosti , ako postoji i najmanja sansa da ce da se zali onda to^ treba da bude default primenjeno u instalaciji

4. - Postoji aplikacija gde otkucas npr. eto 'chrome' i onda sama nadje i doda PPA ?




1. Nemaš ni sve krekove i keygenove na izvol'te, pa se obični korisnici uglavnom snalaze tako što zovu onog nekog ko bolje zna, zato što obični korisnici tek ne znaju kako se koriste torenti i koji je to dark network koji ima - krek.

2. Jeste. Objasniš normalnoj osobi sledeće:
- Desni klik u grafičkom fajl menadžeru i izabrati Open terminal here onda kada se otvori folder gde je .deb paket.
- `paste` -> `sudo dpkg -i ` i otkucati makar prva 2 karaktera naziva paketa i jednom pritisnuti `TAB` taster (konzola sama nabaci kobasicu sa sve .deb na kraju) i enter. Pass.

Postoji i gdebi, pa sve .deb pakete na klik. Kao da je .exe.

3. A spajver sme da izbaci npr. ovo..



Kako se ovo gore zove? Nešto tipa `dependency error`, a?

4. Synaptic.
[ calexx @ 03.08.2016. 23:55 ] @
Citat:
bachi: Sve dok je OS redovno patchovan, nikako nije star.

Čak i ako je 32-bitni?
Citat:
Homer J. Simpson:Aha , dakle ipak ne mozemo obicnim korisnicima reci 'imas sve u software centru' k'o sto neki ovde savetuju
Nisi baš dobro ispratio, ne sećam se da je neko rekao da sve ali baš sve postoji u softver centru. Neki programi uopšte ne postoje, neki se instaliraju preko PPA ili se skine odgovarajući instalacioni paket ... u tom poslednjem slučaju je slično kao u windows verziji. Kad već pominješ obične korisnike, šta je drugačije da im objasniš da skinu (recimo) .deb instalaciju ili .exe ili kakvu već za windows? Tu još i windows instalacija postaje približna linux varijanti. A šta sa stotinama drugih kojih ima u softver centru? Kako bi ti običnom korisniku objasnio kako se instalira Firefox (da ostanemo kod browsera) ili pominjani Double Commander? Ja znam kako bih to uradio u linux varijanti.
Citat:
Homer J. Simpson:Postoji aplikacija gde otkucas npr. eto 'chrome' i onda sama nadje i doda PPA ?
Nije bas da sam je trazio ali je nisam video ni u jednom distro-u , tako da je velika greska (bar velikih) izdavaca a i developer-a same aplikacije.
Kao prvo, PPA nema veze sa linuxima nego je to isključivo *Ubuntu varijanta. Kaži nekome ko koristi CentOS, Fedoru, Mageiu ... a mislim i Debian pa ćeš da vidiš koliko im to znači.

Već je napisano koji programi mogu da budu u softver centru a koji ne, zato chrome, skype, teamviewer i slični moraju da se instaliraju na teži način, težak skoro kao kada se koristi windows.

Ovo poslednje ... slabo pratiš temu, već sam pokazao paket menadžer u kome sam u search polje uneo chrome i dobio ga u ponudi. Ostaje samo da izaberem da ga instalira. Da ti pomognem, ova poruka a i bila je namenjena tebi, samo što ne pratiš. Još lakše mi je iz konzole, otkucam samo yaourt -S google-chrome (sad će bači da se ubaci) i onda se sve odradi uz par klikova. Kako u windowsu instaliraš hromiranog?
[ Ivan Dimkovic @ 04.08.2016. 00:24 ] @
Citat:
Panta_:
Niko ne kaze da nisu placeni, i naravno da dosta velikih kompanija kojima je to u interesu doprinosi Linux kodu, ali ipak mislim da to ne moze da se poredi sa kompanijama kao sto su Apple i Microsoft. Ipak, kernel je samo jedan deo Linux distribucije. Sta je sa ostatkom? Imamo Canonical koji stoji iza Ubuntu-a, ali mislim da on nikako ne moze da se poredi sa divovima kao sto su Apple i Microsoft. Tu je i Red Hat koji stoji iza Gnome-a, ali je pitanje i kolika su tu ulaganja i da li mogu da pariraju onim na Win i OS X.


Zasto ne? Jedan Canonical ne mozes porediti sa Apple-om ili MSFT-om, ali ako se skupe glavni Linux kontributori mislim da je kolicina rada i, samim tim, cena daleko veca nego OS X ili cak Windows.

Naravno, na kraju krajeva, cela stvar se masivno isplati svim tim kontributorima, zato i ulazu svoj novac u to, ali to ne menja nista enormnnu kolicinu koda koji cini Linux i koji kosta kao i sto kosta da se napise bilo koji kod.
[ Panta_ @ 04.08.2016. 06:55 ] @
Naravno da Linux kernel kao najveci open source projekat ima vise programera, ali velika kolicina rada koju spominjes se odnosi na drajvere koji su ukljuceni u sam kernel, dok npr. Windows to dobije na "tacni". Druga stvar, kolika je mreza OEM distributera, tj. onih koji uz svoj hardver nude Linux? Windows dolazi instaliran na gotovo svaki racunar za razliku od Linux-a? Zbog cega je to tako? Pa upravo zbog tog partnerstva koje Microsoft kao velika kompanija ima sa proizvodjacima harvera. Treca stvar, sta je sa partnerstvima koja Microsoft ima sa skolama, univerzitetima, drzavnim institucijama? Nemoj samo o Minhen projektu ;).

Nije samo broj broj programera i kolicina i kvalitet koda ono sto neki softverski proizvod cini uspesnim, vec je to pre svega "novac + marketing = brend", a slozices se da Microsoft ima i dovoljno novca i poznato ime u svetu softvera.
[ nkrgovic @ 04.08.2016. 09:41 ] @
Citat:
Panta_: Naravno da Linux kernel kao najveci open source projekat ima vise programera, ali velika kolicina rada koju spominjes se odnosi na drajvere koji su ukljuceni u sam kernel, dok npr. Windows to dobije na "tacni". Druga stvar, kolika je mreza OEM distributera, tj. onih koji uz svoj hardver nude Linux? Windows dolazi instaliran na gotovo svaki racunar za razliku od Linux-a? Zbog cega je to tako? Pa upravo zbog tog partnerstva koje Microsoft kao velika kompanija ima sa proizvodjacima harvera. Treca stvar, sta je sa partnerstvima koja Microsoft ima sa skolama, univerzitetima, drzavnim institucijama? Nemoj samo o Minhen projektu ;).

Nije samo broj broj programera i kolicina i kvalitet koda ono sto neki softverski proizvod cini uspesnim, vec je to pre svega "novac + marketing = brend", a slozices se da Microsoft ima i dovoljno novca i poznato ime u svetu softvera.

Mozda bi i Linux dobio drajvere na tacni, da kernel developeri hoce da naprave stabilan ABI... Pominjao sam ovo jos na pocetku ovog thread-a.....

Za ime i brand ne brini, Linux je de facto serversko resenje u ogromnoj vecini slucajeva, MS Server je skoro potpuno LAN server.
[ Panta_ @ 04.08.2016. 11:02 ] @
Citat:
Mozda bi i Linux dobio drajvere na tacni, da kernel developeri hoce da naprave stabilan ABI...

Citat:
if you have a Linux kernel driver that is not in the main kernel
tree, what are you, a developer, supposed to do? Releasing a binary
driver for every different kernel version for every distribution is a
nightmare, and trying to keep up with an ever changing kernel interface
is also a rough job.

Simple, get your kernel driver into the main kernel tree (remember we
are talking about GPL released drivers here, if your code doesn't fall
under this category, good luck, you are on your own here, you leech
<insert link to leech comment from Andrew and Linus here>.) If your
driver is in the tree, and a kernel interface changes, it will be fixed
up by the person who did the kernel change in the first place. This
ensures that your driver is always buildable, and works over time, with
very little effort on your part.

The very good side effects of having your driver in the main kernel tree
are:
- The quality of the driver will rise as the maintenance costs (to the
original developer) will decrease.
- Other developers will add features to your driver.
- Other people will find and fix bugs in your driver.
- Other people will find tuning opportunities in your driver.
- Other people will update the driver for you when external interface
changes require it.
- The driver automatically gets shipped in all Linux distributions
without having to ask the distros to add it.


https://github.com/torvalds/li...tation/stable_api_nonsense.txt
[ bojan_bozovic @ 04.08.2016. 11:52 ] @
To je razlog da se predje na FreeBSD. Imaš ZFS i devfs (koji su linux developeri izbacili nekada je i linux imao devfs tamo na 2.x kernelu).
[ Nedeljko @ 04.08.2016. 11:54 ] @
Ne znam odakle to da se X ne može porediti sa Y, gde su X i Y u konkurenciji.

To odakle nekome pare i kolike pare ima je za korisnika nebitno. Bitno je koliko mu dobro obavlja posao. Dokle god se X i Y koriste za istu namenu, treba ih porediti. Ako poređenje nema smisla, onda je jedan od njih nekonkurentan ili ne služi istoj svrsi.
[ Ivan Dimkovic @ 04.08.2016. 12:30 ] @
Citat:
Panta_
If your
driver is in the tree, and a kernel interface changes, it will be fixed
up by the person who did the kernel change in the first place. This
ensures that your driver is always buildable, and works over time, with
very little effort on your part.


Genijalno - dakle osoba koja je ucinila promenu na kernelu mora svaki put kad uradi promenu API-ja / struktura da ceslja masu drajvera i patchuje kod koji je pisao bog te pita ko i kako, pod uslovom da to uopste i radi.

Hajde razmisli malo, koliko je to efikasno i koliko redudancije tu ima.

Hipoteticki slucaj: zamisli da si ti neki strucnjak za, sta znam, PCI Express bus, i upravo si u kernelu promenio strukture / APIje koji se bave time zato sto je izasla neka nova specifikacija i nisi mogao da zadrzis kompatibilnost u nazad.

Sve super za sad...

E, sad, kad to uradis - moras cesljati one >silne< drajvere i ostatak koda koji koriste tvoje APIje ili strukture i fixovati probleme sa kompajliranjem.

A onda, sta ako >nije< samo problem sa kompajliranjem, sta ako su ti drajveri napisani tako da tvoj patch unosi funkcionalne izmene?

Odjednom ces postati strucnjak i za neku Skrndelj V3XY PCie karticu ciji si drajver upravo patchuo i hrabro startovati debugger? Cek stani, a odakle ti uopste Skrndelj V3X hardver?

Cela ta stvar u tom slucaju mora da se zavrsi konsultacijom sa originalnim devovima i, verovatno, njihovim sopstvenim patchovanjem koda.

To je silno vreme, kako kernel dev-ova tako i ljudi koji pisu ostatak koda koji se direktno linkuje sa kernelom.

Takav problem OS X, Windows i BSD nemaju. Njihovi kernel pozivi su stabilni godinama i ako napises drajver ili neki low-level kernel modul za podrsku nekom sistemu, mozes ocekivati da ce i binarni kod raditi bez obzira na unutrasnje promene koje mogu nastati izmedju verzija, sve dok ne dodje do neke promene arhitekture - a to se ne desava bas tako cesto.

To je prilicna razlika u kinti potrebnoj za odrzavanje necega u radu.
[ bachi @ 04.08.2016. 12:41 ] @
Je l' za to treba da "zahvalimo" onom fanatiku Linusu?
[ Nedeljko @ 04.08.2016. 15:13 ] @
Ivan Dimkovic


Kako objašnjavaš da je hardverska podrška za Linux prilično dobra i u svakom slučaju bolja nego za BSD?
[ Panta_ @ 04.08.2016. 15:14 ] @
Masite poentu sta je Linux. Linux nije OS kao Windows, vec kernel cija nova verzija izlazi na svakih nekoliko meseci sa novim mogucnostima, poboljsanjima, itd., za razliku od npr. Windows kernela gde nova verzija izlazi na nekoliko godina. Drugo, Linux kernel koriste mnoge Linux distribucije/sistemi sa razlicitim nivoima razvoja i razlicitim primenama, dakle nije prilagodjen jednoj konkretnoj distribuciji/OS-u. Trece, postoje Linux distribucije koje omogucuju podrsku za kompatibilan ABI, Suse Linux, RedHat i mozda jos neki drugi. Cetvrto, stabilan kernel ABI ne garantuje vecu hardversu podrsku, npr. BSD. Iako Linux nema "stabilan ABI", ne vidim da mu manjka drajvera. Sta to Linux danas od hardvera ne podrzava?
[ Panta_ @ 04.08.2016. 15:25 ] @
Citat:
Je l' za to treba da "zahvalimo" onom fanatiku Linusu?

Da, zato sto redovno imas najsveziju verziju kernela sa ispravkama, mogucnostima, novim drajverima, itd.
[ Ivan Dimkovic @ 04.08.2016. 15:28 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ivan Dimkovic


Kako objašnjavaš da je hardverska podrška za Linux prilično dobra i u svakom slučaju bolja nego za BSD?


Zato sto je Linux zaziveo kao standard. Iz kog tacno istorijskog razloga zaista ne znam ali svakako ne zbog nepostojeceg kernel ABI-ja. Na kraju krajeva, sav taj ulozeni trud u patchovanju s*ebanog koda se na kraju isplati firmama poput Google-a, Intela, Red Hata i sl. zato sto ne moraju da placaju runtime licence.

Sto naravno ne znaci da je nepostojeci kernel ABI dizajn idiotluk, sta god najzagrizeniji Linux sektasi mislili o tome.

Normalna stvar je truditi se da arhitektura bude takva da izmene prave najmanje posla klijentskom kodu a ne da se klijenti svaki put snalaze kad neki kernel baja odluci da je vreme da se promeni ime clana strukture ili promeni API.

Izgovor Linux kernel tima da je to navodno odluka kako bi bili slobodni da inoviraju zvuci vrlo suplje, kako Apple ili Microsoft nemaju problem sa inovacijom. Pre ce biti da je cela stvar ruzni ostatak vremena kada je cela stvar bila kupus a sada je kasno da se tu bilo sta promeni.

Zato, hiljade i hiljade sklekova, pardon - patcheva, platice tata Google & co. sta da se radi.

@bachi,

Verovatno je Linus odgovoran posto se ta stvar vucara jos iz vremena kada je Linux bio samo njegov hobi projekat.

Danas je to prakticno zacementirano kao sveto pismo Linuxa, ono kao propis da se clanovi organizacije udaraju knjigom u glavu.
[ bigvlada @ 04.08.2016. 16:03 ] @
Citat:
Arnie:
Citat:
To je ta moć Linux zajednice što se utrukuju ko će da ispadne veći Linux baja - taliban, pa namerno pišu kobaje i .config fajlove umesto da budu normalni ljudi.


Baš tako, bravo! Svi koji koriste Terminal su zreli za psihijatriju, šta će nam to, 'ajmo svi na Windows da klikćemo po dugmićima ))

Postoji razlog zašto se pišu 'kobaje' i .config fajlovi - da bi se uštedelo vreme To ne znači da je neko nenormalan već da zna kako nešto funkcioniše na nižem nivou i želi da skrati sebi vreme umesto da po sto puta klikće kao što je to slučaj na Windows-u. Doduše, kako vreme prolazi, sve mi se više čini da se u Srbiji sve što je normalno u ostatku sveta, prikazuje kao nenormalno.



Citat:
calexx:
Kakvo mašenje, evo ja kažem da sve što je početnicima potrebno može da se uradi sa klik klik next next. To što se ovde javi neko ko predloži kobasičarenje jer on tako voli je prednost jer na taj način može da se uradi više i bolje (pojam nepoznat windows talibanima) pa iz navike predloži takvo rešenje. Možda jednostavno misli da je to bolje rešenje, mada bi početnicima trebalo lakše.

Ipak, nadam se da nećeš ni ti ni ostali da se previše trudite da saznate za bolje, dok je broj mali, manje je i štetočina pa se lakše diše.


Kao da sam se vratio u 1990. godinu i čitam PC-ST diskusiju na Sezamu, zašto je DOS konzola efikasnije rešenje od GEM-a. Očekujem satanizaciju miša i veličanje PD softvera na narednim stranama.
[ Arnie @ 05.08.2016. 13:48 ] @
@bigvlada, onda reci senior developerima da su u 1990. godini obzirom da ogroman broj njih ni ne koristi miš

A za ovog Homera pitanje obzirom da se toliko trudi da napljuje Linux zbog navodne neprijateljske nastrojenosti prema početnicima - šta koji moj ima korisnik da čačka po REGISTRY bazi? I tu isto imaš vrednosti koje treba menjati ukoliko se nešto zahebe i to je po tebi baš onako početnički nastrojeno, je l' ?

Aj' da se oko neke ženskadije posvađali, nego oko operativnih sistema xD
[ Homer J. Simpson @ 05.08.2016. 14:49 ] @
Developeri i desktop korisnici su k'o nebo i zemlja , neuporedive vrste.
A 99% windows korisnika nikad nisu ni culi ni videli registry (o kom btw. imam najgore moguce misljenje) isto kao ni 'crni prozor'.
Dok u Linux-u evo ja juce nesto instalirao i zaglavi dpkg i ja ga ubijem , probam ponovo kad me doceka poruka da moram da udjem u konzolu i kucam dpkg --configure -a ako hocu da ikad ista ponovo instaliram ...
Citat:
plus_minus:
4. Synaptic.

Sta Synaptic ? Evo ja kucam Chrome u Synaptic i nema nista , nit' ga nalazi nit' moze da se doda
Citat:
calexx:
Ovo poslednje ... slabo pratiš temu, već sam pokazao paket menadžer u kome sam u search polje uneo chrome i dobio ga u ponudi. Ostaje samo da izaberem da ga instalira. Da ti pomognem, ova poruka a i bila je namenjena tebi, samo što ne pratiš. Još lakše mi je iz konzole, otkucam samo yaourt -S google-chrome (sad će bači da se ubaci) i onda se sve odradi uz par klikova. Kako u windowsu instaliraš hromiranog?

Mojne me Arch-a , mozda 2% od tih 2% koji koriste Linux koriste Arch

Nego , kad vec Nedeljko pominje kladjenje (iako troll-uje sve u 16) , ja se kladim da ce za par godina Remix/Phoenix i/ili Chrome OS razbucati Linux desktop
[ Nedeljko @ 05.08.2016. 17:10 ] @
Chrome OS je GNU/Linux distro.
[ calexx @ 05.08.2016. 18:40 ] @
A Remix nije?
[ Arnie @ 05.08.2016. 20:37 ] @
Ispala xD

Pa kakve veze ima što nisu čuli, za neke probleme moraš da čačkaš oko Registry-a, a problemi su sa Windows-om poznata od stvar od njegovog početka. Kome se ne sviđa Linux neka ga ni ne koristi, samo nemojte nekome da solite pamet kako je grafički intefejs efikasniji od terminala. Možda je efikasniji za klince koji računar koriste za igre i odlazak na Face i YT, za ozbiljne korisnike definitivno nije.

Remix je baziran na Android x86 tako da da, i on se može smatrati distribucijom (iako se oko toga da li je Android linux distro ili ne i dalje lome koplja ponegde).
[ Branimir Maksimovic @ 05.08.2016. 23:09 ] @
Citat:
Homer J. Simpson:
Mojne me Arch-a , mozda 2% od tih 2% koji koriste Linux koriste Arch



Pa ja visim na freenode, Arch ima usera koliko i Ubuntu, bar po broju ljudi koji su online:
ubuntu trenutno 1864, Arch 1702. Medju geekovima Arch je jako popularan.
[ calexx @ 06.08.2016. 20:20 ] @
Citat:
bojan_bozovic:To je razlog da se predje na FreeBSD. Imaš ZFS i devfs (koji su linux developeri izbacili nekada je i linux imao devfs tamo na 2.x kernelu).
Malo teže ostvarivo, par nedelja pokušavam da probam neki BSD i uglavnom mi ne uspeva, negde grešim ali ne odustajem. Konkretno, prvo sam probao PC-BSD i on kao sve prođe, na početku vidim info da je prepoznao IntelHD integrušu i rezoluciju 1920x1080 (između ostalog) ali kada sve prođe i krene da startuje, prijavi da je prethodni pokušaj omašio i vrati me na selekciju displeja ili tako nekako. Šta god da izaberem, intel, intel sa 3d šta god da mu je to, vesa ili nešto treće, tu je kraj. Iako u prozorčetu ispiše da će da isproba izabrano pa ako ne uspe, vraća se na tu poziciju, od svega ništa, samo crn ekran. Probao razne rezolucije i mnoge varijacije displeja koje nudi i nikako da prođe. Jednom sam uspeo ali ne mogu da ponovim, ne sećam se šta sam birao ali mi se čini da je bila neka vesa rezolucija. Ako je na startu zapelo, kako li bi tek kasnije to išlo??
Posle sam probao FreeBSD ali on zapne negde kod instalacije i nisam uspeo da pređem taj nivo (jbt, kao da igram neku igricu) pa sam malo pauzirao, možda opet neki put probam.

Eto, hteo sam BSD ali ne ide. :(
Citat:
bigvlada:Kao da sam se vratio u 1990. godinu i čitam PC-ST diskusiju na Sezamu, zašto je DOS konzola efikasnije rešenje od GEM-a. Očekujem satanizaciju miša i veličanje PD softvera na narednim stranama. :D
Mnogo se daleko vraćaš, dos konzola i gem ... to se stalno ponavljalo, bilo je čak i kod prelaska sa 3.xx na 9x koji je u startu ispljuvan.
Ja sam inače imao rasprave na Sezamu početkom ovog veka i bio sam na strani protivnika kobaja (kao što sam i sada) pa sam tražio savete koje nisam dobijao. Tada sam bio dežurni pljuvač jer nisam hteo samo i jedino kobaje. Ovog puta sam na strani linuxa ali ne i kobaja (što se pogrešno izjednačava) pa sada branim ovu ideju jer skoro sve može da se odradi uz par klikova.
Citat:
Homer J. Simpson:Developeri i desktop korisnici su k'o nebo i zemlja , neuporedive vrste.
A 99% windows korisnika nikad nisu ni culi ni videli registry (o kom btw. imam najgore moguce misljenje) isto kao ni 'crni prozor'.
Da opet ponovim, na linuxu može da se kliktanjem odradi skoro sve što i na windowsu, a naročito kada su u pitanju potrebe običnih desktop korisnika. Oni ne apgrejduju sistem i ne instaliraju svašta pa da moraju da znaju, a i tu je dovoljno da nisu tabula rasa. Ovde se traži gui rešenje za serverske elemente, napredne instalacije i slično, kao da je to posao običnog korisnika. Solidno sređen linux će da bude lakši za korišćenje i manje opasan za prosečne korisnike, najveći problem su oni koji "znaju" par windows klikova i onda ne mogu da nauče neke druge.
Citat:
Homer J. Simpson:Dok u Linux-u evo ja juce nesto instalirao i zaglavi dpkg i ja ga ubijem , probam ponovo kad me doceka poruka da moram da udjem u konzolu i kucam dpkg --configure -a ako hocu da ikad ista ponovo instaliram ...
Eto, nešto nije prošlo iz bilo kog razloga i dobio si info šta tačno da otkucaš i rešiš problem. Windows daje neku 0x0000xxx grešku pa onda guglaš šta znači. Evo, poslednjih dana mi windows 7 puca na apdejtu za intel grafičku pa sam to rešio tako što sam otkačio i sakrio apdejt. Baš je rešenje. :(
Citat:
Homer J. Simpson:Mojne me Arch-a , mozda 2% od tih 2% koji koriste Linux koriste Arch
A zašto sam ti ovo odgovorio? Jer si ti pre toga napisao da nisi ni na jednom distrou video da se Chrome instalira uz par klikova. Nebitno što je Arči (ili Manjaro, NetRunner RR ili neki sličan koji mogu isto) nego samo da vidiš da nije kao što misliš.
Konkretno, Chrome se na uobičajenom linuxu (za tebe je to neki *ubuntu ili derivat) instalira apsolutno isto kao što se radi na windowsu. Korisnik ode na sajt, skine instalaciju i klikne na nju. To što Chrome ne ide odmah uz svaki linux nije mana u odnosu na windows nego eventualno u odnosu na Arčija. A ne odgovaraš šta je sa stotinama ostalih programa.
Citat:
Homer J. Simpson:Nego , kad vec Nedeljko pominje kladjenje (iako troll-uje sve u 16) , ja se kladim da ce za par godina Remix/Phoenix i/ili Chrome OS razbucati Linux desktop
Probao Remix, liči na pokušaj nekog klinca da napravi OS i mislim da dalje od neke poluupotrebljive alfe neće da stigne.
Citat:
Branimir Maksimovic: Pa ja visim na freenode, Arch ima usera koliko i Ubuntu, bar po broju ljudi koji su online:
ubuntu trenutno 1864, Arch 1702. Medju geekovima Arch je jako popularan.
Opa, postao sam geek. ;) A meni sa Arči sviđa baš zato što ne moram mnogo da razmišljam nego on sam sve odradi, bar što se tiče instalacija programa. Jeste, komplikovana je sama instalacija ali sam ja kao lenčuga izabrao skriptu, instaliram bez potrebe da se mnogo trudim ali zato posle sve samo radi. ;)
[ Homer J. Simpson @ 06.08.2016. 20:58 ] @
Citat:
Nedeljko:
Chrome OS je GNU/Linux distro.

Citat:
calexx: A Remix nije?

Citat:
Arnie: Remix je baziran na Android x86 tako da da, i on se može smatrati distribucijom (iako se oko toga da li je Android linux distro ili ne i dalje lome koplja ponegde).

Onda je i moj smart TV isto linux desktop , al' zamalo ...

Citat:
Arnie: Kome se ne sviđa Linux neka ga ni ne koristi, samo nemojte nekome da solite pamet kako je grafički intefejs efikasniji od terminala. Možda je efikasniji za klince koji računar koriste za igre i odlazak na Face i YT, za ozbiljne korisnike definitivno nije.

'Kome se ne svidja linux neka ga ni ne koristi' i 'hocemo vise od 2% udela' su 2 potpuno suprotna stava i ne mogu stajati zajedno (osim kod shizofrenicara/bipolarnih)
A 'ozbiljni korisnici' su upravo ti klinci , studenti , babe , dede , mame , tate , tetke , strine , bankari , pravnici , lekari , elektro-inzenjeri , masinci , arhitekte , gradjevinci , dizajneri , muzicari , salteruse , portiri , auto-elektricari/mehanicari , itd.
To su korisnici koji kupuju i koriste 99% kompjutera i software-a za iste.
Citat:
calexx: Eto, nešto nije prošlo iz bilo kog razloga i dobio si info šta tačno da otkucaš i rešiš problem. Windows daje neku 0x0000xxx grešku pa onda guglaš šta znači. Evo, poslednjih dana mi windows 7 puca na apdejtu za intel grafičku pa sam to rešio tako što sam otkačio i sakrio apdejt. Baš je rešenje. :(

Ne , kad zabode instalacija u Windows-u pa je 'ubijes' u task manager-u ne dobijes nikakav error , samo pokrenes ponovo i prodje.
Citat:
calexxProbao Remix, liči na pokušaj nekog klinca da napravi OS i mislim da dalje od neke poluupotrebljive alfe neće da stigne.

Odlicno , gledaj kako 'pokusaj nekog klinca' prebacuje 2% u sledecih godinu-dve.
[ Branimir Maksimovic @ 06.08.2016. 22:20 ] @
Citat:
calexx:
Citat:
bojan_bozovic:To je razlog da se predje na FreeBSD. Imaš ZFS i devfs (koji su linux developeri izbacili nekada je i linux imao devfs tamo na 2.x kernelu).
Malo teže ostvarivo, par nedelja pokušavam da probam neki BSD i uglavnom mi ne uspeva, negde grešim ali ne odustajem. Konkretno, prvo sam probao PC-BSD i on kao sve prođe, na početku vidim info da je prepoznao IntelHD integrušu i rezoluciju 1920x1080 (između ostalog) ali kada sve prođe i krene da startuje, prijavi da je prethodni pokušaj omašio i vrati me na selekciju displeja ili tako nekako. Šta god da izaberem, intel, intel sa 3d šta god da mu je to, vesa ili nešto treće, tu je kraj. Iako u prozorčetu ispiše da će da isproba izabrano pa ako ne uspe, vraća se na tu poziciju, od svega ništa, samo crn ekran. Probao razne rezolucije i mnoge varijacije displeja koje nudi i nikako da prođe. Jednom sam uspeo ali ne mogu da ponovim, ne sećam se šta sam birao ali mi se čini da je bila neka vesa rezolucija. Ako je na startu zapelo, kako li bi tek kasnije to išlo??
Posle sam probao FreeBSD ali on zapne negde kod instalacije i nisam uspeo da pređem taj nivo (jbt, kao da igram neku igricu) pa sam malo pauzirao, možda opet neki put probam.

Eto, hteo sam BSD ali ne ide. :(


FreeBSD na deskop-u je useless. Igrao sam se malo 2013 i razocarao. Em sto moras sve zivo da konfigurises (pa cak i flash rucno da kopiras gde treba) em sto podrska za hardware znatno kaska tako da ako imas nesto novije od pre 2-4 godine velika je sansa da nije podrzano. Osim toga prica o stabilnosti ne stoji. Moja instalacija se newkovala prilikom upgrade-a. Ako vec volis da si u retro fazonu eto ga CentOS ;)
Sto se ZFS-a tice koristim ga na Linux-u, mada nikad ne bih stavljao rootfs na to posto zbog licence nije ukljucen u kernel nego moras da ga ucitavas kao modul. Ubuntu je pogurao pricu sa ZFS-om tako da je ovaj fs postao znatno popularniji na Linux-u.
Tu je i btrfs ;)
Ali ZFS i BTRFS nisu dobri za desktop uopste. Razlog je sto nemaju destructive update te stoga nisu efikasni za file-ove koji imaju ceste apdejte (image virtualki, torenti, baze i slicno)
I ZFS i BTRFS nude feature koji na desktopu i nisu bas interesantni... (osim eventualno kompresije zbog cega ih i koristim).
[ calexx @ 07.08.2016. 00:22 ] @
Sasvim dovoljno, to sam otprilike i mislio ali sam kao hteo da probam nešto novo. Sada ću lepo da obrišem imidže koje sam pokupio da bih probao i pustiću ga 5-6 godina da dođe sebi i postane upotrebljiv.
CentOS? Nisam u retro fazonu ali ajde, možda bih i to mogao da probam. ;)
Citat:
Homer J. Simpson:Odlicno , gledaj kako 'pokusaj nekog klinca' prebacuje 2% u sledecih godinu-dve.
Nisam se mnogo interesovao za ovo, mada jesam probao da ga instaliram na hard, sve je prošlo pa po startovanju ponudi engleski/kineski i tu mu je kraj. Dalje nije išlo. Ako je u pitanju neki namenski OS koji će da se koristi u televizorima ili raznim smart uređajima, to se ne računa jer se i ne zna šta sve koriste razni takvi. Kada se pokrene, on prijavi da startuje linux kernel ili kako to već ide pa možeš da računaš da i tvoj smart teve ima lindžu.
Ako misliš na poseban OS, od toga neće da bude ništa.
[ Nedeljko @ 08.08.2016. 23:24 ] @
Poenta je da GNU/Linux ne treba popularisati upropašćavanjem. Ako neko hoće Windows, jedan već postoji. GNU/Linux treba poboljšavati, a svakako ne upropašćavati da bi bio kao Windows. Treba se pobrinuti da se pobolja SW/HW podrška za njega, pa neka svako odluči šta mu odgovara.
[ bachi @ 09.08.2016. 10:18 ] @
Au Nedeljko, samo onaj ko ne koristi Windows može da kaže da je prost.

Windows je sve samo ne prost.
[ calexx @ 09.08.2016. 11:24 ] @
Nije napisao da ne uprošćava nego da ne upropašćava. ;)
[ SlobaBgd @ 09.08.2016. 14:04 ] @
I ja sam prvo pročitao "uprošćavanjem".
[ calexx @ 09.08.2016. 16:04 ] @
Pa vama nije logično da je u pitanju upropašćavanje pa i ne vidite da tako piše. ;) Windows je daleko od prostog ... čak štaviše ... preterano zakomplikovan.
[ Nedeljko @ 09.08.2016. 17:55 ] @
Dakle, ne degradirati u cilju omasovljavanja. Poboljšavati svakako.
[ calexx @ 09.08.2016. 18:34 ] @
Taman posla da se linux omasovi pa da počne da brlja kao oni drugi. Uopšte mi nije potrebno da se namnože oni koji ga koriste pa da me cimaju za svaku sitnicu koju ne umeju da provale. Najbolje je da ostane ovako.
[ Homer J. Simpson @ 09.08.2016. 19:34 ] @
Pa sta onda trazis u temi koja slavi skok udela Linuxa !?
[ Nedeljko @ 09.08.2016. 20:18 ] @
Omasovljavanje je dobra stvar jer bi bio podržaniji, ali ne po cenu degradacije. Onda se gubi smisao. Ovako podmiruje potrebe dela ljudi kojima ne odgovaraju Windows i OS X, a onako bi bio samo nečija kopija i višak na tržištu.
[ Homer J. Simpson @ 09.08.2016. 20:31 ] @
Ljudi kojima ne odgovaraju Windows i OS X ima daleko vise od 2% ali im ovakav Linux jos manje odgovara
[ calexx @ 09.08.2016. 22:05 ] @
Za OS X je jasno, on zahteva poseban (preskup) hardver a ne znam da li nudi toliko da se isplati. Windows se masovno koristi jer oni koji ga koriste (ogromna većina) rade što i ostali, valjda je dobro ono što voli većina. Kao kada Ceca snimi disk i to se kupuje samo tako. I onda kaži da je ona manjina koja sluša nešto drugo u pravu.
Citat:
Homer J. Simpson:Pa sta onda trazis u temi koja slavi skok udela Linuxa !?
Ložim one koji bi da pređu na linux da tamo ne valja i da se drže svojih pendžera. ;) Čak i da poraste samo za neki procenat, to ne bi valjalo jer će da ubedi neodlučne pa će opet da skoči ... e to već nije dobro. :)
[ Nedeljko @ 10.08.2016. 06:13 ] @
Homer J. SImpson

Ja sam već rekao koje su stvarne mane GNU/LInux-a na desktopu. Dosta manja SW podrška i nešto manja HW podrška. Onima koji samo zbog navika neće da se prebace ne treba udovoljavati degradiranjem GNU/Linux-a. Recimo, onima kojima smeta mogućnost izbora ili bilo koja druga prednost. Omasovljavanjem bi se poboljšala SW/HW podrška.
[ Panta_ @ 10.08.2016. 07:36 ] @
Citat:
Ljudi kojima ne odgovaraju Windows i OS X ima daleko vise od 2% ali im ovakav Linux jos manje odgovara

Pa dobro, ako im vise odgovaraju OS koji duboko zadiru u njihovu privatnost, koji ih ogranicavaju u izboru hardvera i svega ostalog, ako isti nemaju problem s tim, sto bi ih iko ubedjivao da koriste bilo sta drugo.

Nedavno bas citam kakve sve to novine ocekuju Windows korisnike. Licni spyware njihovog omiljenog OS-a nazvan Cortana ubuduce nece moci da se iskljuci, belezice sve njihove aktivnosti i to otpremati na Microsoft servere zbog toga sto Microsoft zeli da im pruzi "bolje korisnicko iskustvo" sa njihovim OS-om. E sad, kao pomenuti spyware ima pristup kameri, mikrofonu, belezi lokaciju (i ovo valjda ubuduce nece moci da se iskljuci, a ako i bude moglo, ko garantuje da je stvarno i iskljuceno), mogu da mislim kakve ce to sve podatke da prikuplja i salje. Ubuduce njihov podrazumevani Internet browser bice Edge hteli oni to ili ne. Iako u podesavanjima za podrazumevani izaberu neki drugi, Edge ce povremeno resetovati ta podesavanja. I moja omiljena:
Citat:
Popular operating systems by Microsoft, Apple, and Google could possibly soon nuke torrents downloaded (PDF, non-English language) from The Pirate Bay and other websites that offer copyright infringing content, warns a report published by Black Market Watch and the Global Initiative against Transnational Organized Crime. The report adds that the aforementioned companies are in an ideal position to deter piracy, and could be requested by the authority to put a system in place to block pirated content on the operating system level.

Pozdravite se sa torrent-ima :D. Kako onda preuzeti nelagalni Windows? Linux-om mozda? :D
[ calexx @ 10.08.2016. 08:40 ] @
Ja se nadam da ovde niko ne stavlja znak jednakosti između windows korisnika i piraterije. ;) Siguran sam da svi ili bar većina plaća najbolji i najrasprostranjeniji operativni sistem kao i sve one korisne programe koje hvale.

Špijuniranje i praćenje je "legalizovano" posle napada na kule i posle vlaste su to preuzeli (možda i po nalogu ovoga) veće firme koje se bave komunikacijama a i operativnim sistemima. Ja tu ne vidim ništa loše, što ću da se krijem kad ionako o meni odavno sve znaju?
[ bachi @ 10.08.2016. 09:50 ] @
Da, da, plaćamo kao i ti što si ga plaćao. :D U životu neću platiti OS koji traži pare i radi data mining i uvaljuje reklame.
[ _owl_ @ 10.08.2016. 10:09 ] @
Bitno da ti reklame i data mining ne smetaju u korišćenju (sigurno ne postoji lak način da se poveže tvoj identitet sa konkretnim računarom u slučaju piratske verzije).
[ calexx @ 10.08.2016. 10:36 ] @
Pa u bivšoj firmi sam ga imao legalno, jedino sam neko vreme kući imao XP koji je bio ... onako. Posle sam počeo da trošim 7 enterprajz kao takoreći legalnu varijantu ali sam na kraju dobio jednu korporativnu sedmicu. Sve kao čisto. Za 10 sam iskoristio dve varijante, jedna je apgrejd pomenute korporativne sedmice, druga je insajder varijanta pa sada imam legalnu desetku na nekoliko mesta. ;)

Da OS koristim da zarađujem pare, platio bih ga, ne bih mogao da budem nepošten. Kao što sam uradio sa par sitnih programa koji su mi se sviđali.

Sada ipak koristim fraj OS kao i programe na njemu. Kada više nisam mogao da plaćam za KAV, razmislio sam o nekoj alternativi i stigao do linuxa koji se uglavnom snalazi i bez antivirus programa. Pogodilo se da je to bilo baš onda kada je linux postao (za mene) upotrebljiv pa nije bilo teško.
[ bachi @ 10.08.2016. 10:40 ] @
Slavoljube, ništa ti ne verujem.
[ Panta_ @ 10.08.2016. 10:41 ] @
Citat:
Ja tu ne vidim ništa loše, što ću da se krijem kad ionako o meni odavno sve znaju

A zasto bih bilo sta delio sa bilo kim? Taj softver ima pristup svemu, dokumentima, mail-ovima, kameri ako je prisutna, cak bi da deli i wifi lozinku sa mojim navodnim prijateljima.

Citat:
sigurno ne postoji lak način da se poveže tvoj identitet sa konkretnim računarom u slučaju piratske verzije

Sada je to nikad lakse, ima Cortana lepo da te uslika i zajedno sa svim tvojim podacima posalje to vlastima. Ima da te uhapsi sopstveni OS :).

Nije lud onaj Zuckerberg sto lepi traku preko kamere, a poseduje dva sajta (koliko znam) cija je svrha izmedju ostalog deljenje slika, videa i ostalih privatnih informacija. Jedan od onih koji promovisu "deljenje" svega i svacega, krije se iza trake.
[ Nedeljko @ 10.08.2016. 11:55 ] @
Ja sam platio XP/Vista/7.
[ bachi @ 10.08.2016. 11:59 ] @
Calex: Ja tu ne vidim ništa loše, što ću da se krijem kad ionako o meni odavno sve znaju?


E, pošalji mi na pm svoje login podatke od email naloga, svih foruma i društvenih mreža, sheruj mi sve fajlove koje imaš na hard disku, mislim, kad ionako ne vidiš ništa loše i nemaš šta da kriješ.
[ Nedeljko @ 10.08.2016. 14:17 ] @
Meni sve podake sa kreditne kartice i lične karte sa slikama istih sa obe strane.
[ calexx @ 10.08.2016. 15:11 ] @
Citat:
bachi:E, pošalji mi na pm svoje login podatke od email naloga, svih foruma i društvenih mreža, sheruj mi sve fajlove koje imaš na hard disku, mislim, kad ionako ne vidiš ništa loše i nemaš šta da kriješ.
Ovo se u principu odnosi na tebe i ostale koji koriste windows u bilo kom obliku ali i androide a fejsbuke neću ni da pominjem. Što se podataka tiče, kao što banka ima moj broj kartice, kao što oni čije mejlove koristim mogu da znaju moje podatke, čitaju mejlove, kao što povremeno nekome dajem kopiju lične karte, kao što panduri ili opština znaju razne podatke o meni, tako je i ovde ali to ne znači da ću da delim okolo.

Malo više pridajete važnost sebi, neko će baš vas da kontroliše. Idi na zapad pa tamo prodaj tajnost, tamo i po zakonu smeju da uzmu sve što hoće od podataka o tebi.

A šta mi to ništa ne veruješ? Da sam koristio Enterprajz verziju, da sam od drugara (iz njegove firme) dobio 7 Ultimate, da sam plaćao KAV, da sam prošao insajder turu pa dobio 10, da sada uglavnom koristim fraj OS? I to onaj šaren koji se tebi ne sviđa a nikako da mi kažeš šta je to šareno u KDE.
[ Panta_ @ 10.08.2016. 17:26 ] @
Citat:
Što se podataka tiče, kao što banka ima moj broj kartice, kao što oni čije mejlove koristim mogu da znaju moje podatke, čitaju mejlove, kao što povremeno nekome dajem kopiju lične karte, kao što panduri ili opština znaju razne podatke o meni, tako je i ovde ali to ne znači da ću da delim okolo.

Jedno je policija, banka, opstina, itd. tj. davanje podataka onima koji su ti ih i izdali, ali sta ce ti podaci, u ovom slucaju, tvom OS-u? Pogledaj samo po netu koliko ima zloupotreba licnih podataka, bilo preko email adresa, platnih kartica, licnih karti, brojeva telefona, itd. Ne kazem ja da ce Microsoft da izvrsi neku tesku zloupotrebu tvojih podataka, i verovatno su oni bezbedniji na njihovim nego na serverima nasih drzavnih institucija, ali ce u najgorem slucaju da ih iskoristi u marketinške svrhe. Druga stvar, koliko si puta cuo/procitao da su serveri te i te kompanije hakovani i da su hakeri imali pristup korisnickim podacima? Imas i primer za Apple i slucaj "The Fappening" :D.
[ Branimir Maksimovic @ 10.08.2016. 19:59 ] @
Mislim da kradja privatnih podataka ne bi mogla proci nekaznjeno pa cak ni za M$.... da bi ti skinuli podatke sa kompa trebaju nalog 100% a sta neko ostavlja na netu- to je vec druga stvar...
[ nkrgovic @ 10.08.2016. 20:18 ] @
Ma sta mi pricali o tome da li i kako MS prikuplja podatke kroz Win 10, postoje zakoni, Bane je u pravu. U celoj Evropi, osim mozda UK, gde postoji Civil Law sistem nije moguce ugovorom zaobici zakon. Cak i ako vi svesno potpisete ugovor da se odricete nekih svojih prava, vi to ne mozete da uradite, tj. druga strana je i dalje u obavezi da postuje vasa prava koja su garantovana zakonom.

Samim tim, cela prica da MS moze da skida privatne podatke i kopira gde zeli je zestoko prenaduvana. Siguran sam da, kada bi bilo ko primetio da MS skida podatke npr. Nemackih drzavljana i kopira ih van Nemacke, da bi im zalepili takvu kaznu da ne bi znali sta ih je snaslo, ma sta pisao u njihovom License Agreement-u. Ne znam kako stoji bananarepublika Srbistan po tom pitnaju, ali mi se cini da i nasi zakoni stite ta prava, a sumnjam da MS sme da ih svesno krsi, EU arbitraza pokriva Srbiju kao clanicu Saveta Evrope, a oni su sve samo ne blagonakloni na krsenje privatnosti. MS je vec placao debele kazne za manje stvari.....

Tako da, ajde da probamo da se drzimo Linux-a kao teme :D.
[ SlobaBgd @ 10.08.2016. 21:07 ] @
Postoji zakon? Da, a postoje i kuće od čokolade.
Je l' stvarno ne čitate novine gde se piše o presretnutim komunikacijama, mailovima, o odlukama sudova po Evropi i Americi da se prestane sa skupljanjem informacija bez pristanka klijenata i bez sudskih naloga? Znači li vam nešto ime Edvard Snouden?
[ Branimir Maksimovic @ 10.08.2016. 22:15 ] @
Nego da se vratimo na temu Linux i 2%. Moje iskustvo sa instalacijom na EFI particiju je loše. Naime kupio sam Acer laptop koji je guess what došao sa Linpusom.
E sad stavim ja Windows 10 reparticionišem disk, i ostavim 40% za Manjaro. Gle sve 5 ali neće da buta Linux nego uvek uleće u Windows. I šta ću sad, pokrenem live DVD
probam sa efibootmgr da postavim da prvi entri bude Linux, ma jok, ko da ništa nisam uradio.
I šta ću sad stavim iz Windows-a da pokreće Linux boot manager i gle radi.
Stvar je u tome da izgleda laptop proizvođač radi nešto specifično u vezi Windows-a a što nije standardno. U svakom slučaju EFI je veliki bloker prelaska na Linux jer ko ne zna za jadac
može samo da ostane u nemoći...
[ calexx @ 10.08.2016. 23:21 ] @
Skoro sam probao neki stari hard na kome nije bilo ništa važno, promenio u EFI i šta sleduje i totalno se pogubio u boot varijacijama koje su se pojavile. Ne hvala, odustao sam odmah od toga. Ipak je ovo do sada bilo bolje za one koji ne vole da nemaju pojma šta se dešava.
Citat:
SlobaBgd: Je l' stvarno ne čitate novine gde se piše o presretnutim komunikacijama, mailovima, o odlukama sudova po Evropi i Americi da se prestane sa skupljanjem informacija bez pristanka klijenata i bez sudskih naloga? Znači li vam nešto ime Edvard Snouden?
Jesi li stvarno napisao poruku koja je protiv windowsa pa makar to bila i verzija 10? ;)
[ SlobaBgd @ 10.08.2016. 23:41 ] @
Da pratiš moj lik i delo (a to će uskoro biti obavezno štivo u školama ), video bi da ja često nalazim mane i Windowsu, i Microsoftu, i Linux zajednici, i to ne zbog hejtovanja kao takvog, već upravo zbog želje da svi navedeni (i nenavedeni) operativni sistemi, programi, hardver i procedure rade bolje, pouzdanije i na zadovoljstvo korisnika. I da, Windows 10 je bruka i kriminal što se tiče privatnosti i kontrole korisnika nad SVOJIM kompjuterom. Čuj, update menja prethodno izabrana podešavanja?! Takođe, koliko mogu da ispratim, Windows 10 je lider u razvoju operativnih sistema. Samo, zahebano je što taj razvoj sprovode preko krajnjih korisnika, što smo im svi mi postali tim za testiranje. I što ni jednu verziju Windowsa nisu dovršili i dovršenu izbacili na tržište, već je sve rađeno u tržišnim ciklusima, kada se na tržištu pojavi pad prodaje jednog proizvoda.
[ Fabolous @ 11.08.2016. 06:31 ] @
kuci OpenSUSE,a u firmi Win 8.1 (piratebay verzija),
dok god koristimo durstvene meze nema zastite podataka, tamo se moze sve naci o svakome, u svijetu se sve prati, svaki korak pomocu telefona, cim upalite laptop ili racunar tamo nekom zasvetli zeleno i krene snimanje sve sta radite, od toga nema zastite.
Do sad su nasli i nacin kako da prate linux korisnike (citao sam pre da se prate svi korisnici koji posecuju http://www.linuxjournal.com/ ili tako neki sajt, prate se korisnici koji ukucaju neku kljucnu rijec na youtube, tako da, da li si linux ili win korisnik neko te prati i skuplja podatke o tebi)
Mozemo se samo otruditi da to njihovo pracenje smanjimo na neki manji postotak, al u potpunosti nikad necemo moci.
[ nkrgovic @ 11.08.2016. 06:48 ] @
Citat:
SlobaBgd:
Postoji zakon? Da, a postoje i kuće od čokolade.
Je l' stvarno ne čitate novine gde se piše o presretnutim komunikacijama, mailovima, o odlukama sudova po Evropi i Americi da se prestane sa skupljanjem informacija bez pristanka klijenata i bez sudskih naloga? Znači li vam nešto ime Edvard Snouden?

Vise nego sto mislis, svesni smo mi toga. Ali ti poredis NSA i MS. Ovi prvi su deo drzave i jako im tesko mozes bilo sta - jedina reciprocna mera je da uvedes sankcije za US, a to nije nesto sto ce bilo koja drzava da lako uradi. Ovo drugo je privatna firma, koju mozes da kaznis i da se niko ne potrese... :) Zakon nije isti za sve, ne kaznjava se isto drzava i privatno preduzece.
[ Branimir Maksimovic @ 11.08.2016. 10:04 ] @
Za one koji vole da vide šta se sve može otkriti preko browsera : https://ipleak.net/
[ Nedeljko @ 11.08.2016. 10:10 ] @
Fabolous

Poenta je u kontroli podataka koji idu iz mog računara. Kada ukucam nešto u bilo koju web aplikaciju, ja sam to što sam otkucao dao njima. No, to ne znači da sam poslao još nešto osim toga što sam ukucao.

Zabluda je da facebook zna o meni samo ono što sam okačio na fejsbuk. Zna mnogo više. Preko mojih prijateljstava zna šta su moji prijatelji okačili o meni. Moji klikovi i pretrage izlaze direktno iz mog računara u facebook, tako da to mogu da kontrolišem, ali ono što moji prijatelji kače o meni ne mogu da kontrolišem.

Međutim, zabluda je da mi prilikom ukucavanja nečega u nešto ulazi mali zeleni gremlin u računar i radi šta hoće.
[ pisac @ 11.08.2016. 10:35 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:Za one koji vole da vide šta se sve može otkriti preko browsera : https://ipleak.net/


Pa ništa. Kažu samo da sam u Francuskoj (iako nisam) i da koristim firefox/linux, i to je to. Za sve ostalo traže da uključim javaskript koji mi je uglavnom isključen baš zbog takvih stvari, tako da: ćorak
[ Fabolous @ 11.08.2016. 11:16 ] @
Citat:
Nedeljko: Fabolous

Poenta je u kontroli podataka koji idu iz mog računara. Kada ukucam nešto u bilo koju web aplikaciju, ja sam to što sam otkucao dao njima. No, to ne znači da sam poslao još nešto osim toga što sam ukucao.

Zabluda je da facebook zna o meni samo ono što sam okačio na fejsbuk. Zna mnogo više. Preko mojih prijateljstava zna šta su moji prijatelji okačili o meni. Moji klikovi i pretrage izlaze direktno iz mog računara u facebook, tako da to mogu da kontrolišem, ali ono što moji prijatelji kače o meni ne mogu da kontrolišem.

Međutim, zabluda je da mi prilikom ukucavanja nečega u nešto ulazi mali zeleni gremlin u računar i radi šta hoće.


Ne ulaze mali zeleni ali se prate kljucne rijeci.

Facebook prati tvoju lokaciju, pomocu tagova i slika. ti si mu to dozvolio cim si instalirao app na telefon.
[ bachi @ 11.08.2016. 11:16 ] @
Citat:
pisac:
Citat:
Branimir Maksimovic:Za one koji vole da vide šta se sve može otkriti preko browsera : https://ipleak.net/


Pa ništa. Kažu samo da sam u Francuskoj (iako nisam) i da koristim firefox/linux, i to je to. Za sve ostalo traže da uključim javaskript koji mi je uglavnom isključen baš zbog takvih stvari, tako da: ćorak :D

Ma strašan si. :D
[ Nedeljko @ 11.08.2016. 12:08 ] @
Fabulous

To spada u ono što mogu da kontrolišem jer moj uređaj to radi bez da ga neko spolja tera na to.
[ bigvlada @ 12.08.2016. 13:02 ] @
Citat:
nkrgovic:
Ma sta mi pricali o tome da li i kako MS prikuplja podatke kroz Win 10, postoje zakoni, Bane je u pravu. U celoj Evropi, osim mozda UK, gde postoji Civil Law sistem nije moguce ugovorom zaobici zakon. Cak i ako vi svesno potpisete ugovor da se odricete nekih svojih prava, vi to ne mozete da uradite, tj. druga strana je i dalje u obavezi da postuje vasa prava koja su garantovana zakonom.

Samim tim, cela prica da MS moze da skida privatne podatke i kopira gde zeli je zestoko prenaduvana. Siguran sam da, kada bi bilo ko primetio da MS skida podatke npr. Nemackih drzavljana i kopira ih van Nemacke, da bi im zalepili takvu kaznu da ne bi znali sta ih je snaslo, ma sta pisao u njihovom License Agreement-u. Ne znam kako stoji bananarepublika Srbistan po tom pitnaju, ali mi se cini da i nasi zakoni stite ta prava, a sumnjam da MS sme da ih svesno krsi, EU arbitraza pokriva Srbiju kao clanicu Saveta Evrope, a oni su sve samo ne blagonakloni na krsenje privatnosti. MS je vec placao debele kazne za manje stvari.....

Tako da, ajde da probamo da se drzimo Linux-a kao teme :D.


Francuzi su ih već priupitali za zdravlje; ako budemo imali sreće imaćemo evropsku verziju windowsa, bez spyware-a.

http://www.v3.co.uk/v3-uk/news...-on-windows-10-users-in-france
[ SlobaBgd @ 12.08.2016. 13:58 ] @
Da, lansiraće Win10 spyware-free, otprilike kada bude aktuelan Win11. Lopovi su to!
[ plus_minus @ 12.08.2016. 16:54 ] @
Citat:
bigvlada:
Francuzi su ih već priupitali za zdravlje; ako budemo imali sreće imaćemo evropsku verziju windowsa, bez spyware-a.

http://www.v3.co.uk/v3-uk/news...-on-windows-10-users-in-france


Ako zaista budemo imali sreće, sajtovi kao ovaj što si linkovao će se tretirati kao krivično delo.
To su sajtovi koji te teraju da onemogućiš blokiranje reklama, odnosno da ugasiš svoju adblock ekstenziju, jer, `oni` ne mogu da žive, ako to ne uradiš.
[ bigvlada @ 13.08.2016. 07:30 ] @
?

Otvara normalno sa uključenim Adblock-om.
[ VlaK @ 13.08.2016. 08:37 ] @
Meni ne.
[ Pali zari @ 13.08.2016. 09:03 ] @
Izbrisi ABP i instaliraj UBlock i radice ti bez problema..
[ plus_minus @ 13.08.2016. 10:26 ] @
^^

Misliš, tekst se neće videti i neće videti ni reklame, dakle, neće raditi `normalno`, što u ovom slučaju i treba da se desi, ako koristi Ublock Origin (što i ja inače koristim) .. ?

@bigVlada

adblock mu dođe i kategorija ujedno. Ne mora da se odnosi na istoimenu ekstenziju.
[ Arnie @ 13.08.2016. 20:16 ] @
@Homer J. Simpson, gde sam ja to rekao da hoću da Linux prebaci 2%? Apsolutno me je briga koliko njih ga koristi. Ja koristim ono što meni odgovara i što mi radi posao bolje, a kad stavim sve stavke na papir, Linux je u ogromnoj prednosti. To šta će da koriste nenapredni korisnici poput šalteruša i ostalih je druga stvar. Ja znam da čega god se dohvatim, odradim ga na Linux-u stoput brže nego na Windows-u , a na Terminal sam uvek gledao kao na prednost. I macOS koriste najprosečniji pa se i dalje dosta koristi Terminal kod nekih stvari, kao što se i kod Windows-a koristi komandna linija kada je lakše preko nje odraditi podešavanja.
[ SlobaBgd @ 13.08.2016. 22:31 ] @
I šta smo zaključili nakon još jedne maratonske teme o prednostima Linuxa, o zlom M$ koji je tako user friendly da otima neobaveštene korisnike, o velikim planovima Zajednice™ da sledeće godine u ovo doba budu milioneri (ili bar da priđu udelu od 2,5%), o slobodi izbora? Zaključili smo da NIKO u stvari ne želi da Linux bude popularan i da se više koristi, da postane ozbiljan desktop igrač. Zašto? Zato što ogromna većina Linux korisnika (a učesnici u ovoj temi su reprezentativan uzorak) niije spremna da se prilagodi velikoj većini korisnika kompjutera, već furaju neki elitizam, posebnost.
I posle se pitate što vas zaiebavaju zbog 2,3%?!
[ Nedeljko @ 14.08.2016. 00:31 ] @
Mene briga za tržišni udeo jer sa većim udelom će biti bolja HW/SW podrška.

Ali, ne da se upropasti zarad tržišnog udela, nego da uz zadržavanje prednosti i dalje unapređivanje dobije veći tržišni udeo.
[ Nedeljko @ 14.08.2016. 00:34 ] @
SlobaBgd

Koji elitizam? Svođenje održavanja na kliktanje na update i instalaciju iz upravljača paketima je elitizam? Zašto bih se ja prilagođavao nekoj masi? Rešenja prilagođavam vlastitim potrebama.
[ SlobaBgd @ 14.08.2016. 09:48 ] @
Pa kako nije elitizam ako je jedna od glavnih parola "nećemo da budemo kao Windows i OS X"? Nećete da budete kao 97% drugih desktop računara, da se prilagodite kasirkama, penzionerima i taksistima, a hoćete da vas prihvate kasirke, penzioneri i taksisti. To bi se u mojem selu zvalo "... a da vam ne uđe". A to ne biva.
[ calexx @ 14.08.2016. 10:54 ] @
Pa sve zavisi šta znači to da nećemo da budemo kao ostali. Osnovni problem je što nema dobre hardverske podrške i što se autori nekih programa, posebno igrica, okreću onoj strani gde mogu da dobiju više para ... što je i normalno. Programi sprečavaju da se koristi za neke ozbiljnije poslove, koliko god to može da se prevaziđe, ali problem sa igricama dovodi do toga da je komšijin mali skoro sigurno windows korisnik i onda većina onih koji ne znaju da koriste nego samo koriste ;) komp nema mnogo izbora. Problem sa drajverima je često vezan za igrice jer se uglavnom odnosi na performanse grafičkih i pored toga na neki specifičan hardver koji ipak nema mnogo udela u samom broju korisnika.

Ja sam zadržao gomilu windows navika, koristim programe koji rade na sličan ili isti način kao oni koje sam ranije koristio, koristim miša sasvim dovoljno (osim kad kuckam poruke po forumima ;)) pa baš i ne znam u čemu nisam kao ostali. Jeste da ne koristim antiviruse ali je većina programa ili apsolutno ista ili je često i mnogo bolja od windows varijanti sličnih.

Gde je problem da linux prihvate kasirke, penzioneri i taksisti? Kasirke ... viđao sam u nekim radnjama linux na kasi ali kasirke nemaju pojma šta je, to im završava posao i njih nije briga. A ako misliš na kućnu upotrebu ... vraćamo se na komšijinog malog, ja znam i penzionere i taksiste koji koriste linux ali sam u toj priči ja bio taj koji ih je preveo ... sada se ni po koju cenu ne bi vratili na windows iako baš nemaju pojma o čemu se radi, jedino znaju da im sada sve radi bolje nego ranije.
[ Nedeljko @ 14.08.2016. 15:14 ] @
SlobaBgd

Neću degradaciju. Prilagođavanje korisnicima i njihovim potrebama je nešto sasvim drugo. Ogromna većina ne koristi te sisteme zato što su im prilagođeni, već iz sasvim drugih razloga. Moj ćale ne koristi Windows zato što mu je prilagođen, nego zato što mu treba CorelDraw.
[ Branimir Maksimovic @ 14.08.2016. 20:35 ] @
Citat:
plus_minus:
^^

Misliš, tekst se neće videti i neće videti ni reklame, dakle, neće raditi `normalno`, što u ovom slučaju i treba da se desi, ako koristi Ublock Origin (što i ja inače koristim) .. ?

@bigVlada

adblock mu dođe i kategorija ujedno. Ne mora da se odnosi na istoimenu ekstenziju.


Meni nece isto, ja koristim privoxy.
[ plus_minus @ 15.08.2016. 00:30 ] @
Nisam to probao, ali ako tu ekstenziju nisi dodatno podešavao, a dobio si obaveštenje kao i ja, to znači da ta ekstenzija vredi. :)
Za razliku od abp-a koji očigledno treba da ode u penziju...
[ Panta_ @ 15.08.2016. 07:06 ] @
Sta kaze Linus o neuspehu Linux-a na desktop-u:
Citat:
Failure of Linux on the desktop

While Linux pretty much dominates almost every walk of our lives, even on the consumer devices like smartphones and smart TVs, it has not had the same success on the desktop. What does Torvalds think about it? Is Linux a failure on the desktop? Not really. “The desktop hasn't really taken over the world like Linux has in many other areas, but just looking at my own use, my desktop looks so much better than I ever could have imagined. Despite the fact that I'm known for sometimes not being very polite to some of the desktop UI people, because I want to get my work done. Pretty is not my primary thing. I actually am very happy with the Linux desktop, and I started the project for my own needs, and my needs are very much fulfilled. That's why, to me, it's not a failure. I would obviously love for Linux to take over that world too, but it turns out it's a really hard area to enter. I'm still working on it. It's been 25 years. I can do this for another 25. I'll wear them down.”

Citat:
I think it's been part of what's been great about Linux, is the fact that I haven't had a vision, and very few people had vision," said Torvalds. "I take that back. Lots of people had visions, but they're completely different. People know where they want to drive Linux, but there's no coherent plan, and it's actually, I think, what made Linux be a fairly well balanced system, because there was nobody who said, 'This is the direction, and we're going that direction, whether it's right or wrong.' We just spread out and did a little bit of everything.


http://www.cio.com/article/305...-to-take-over-the-desktop.html
[ Mord @ 15.08.2016. 19:35 ] @
Citat:
Nedeljko:
SlobaBgd

Neću degradaciju. Prilagođavanje korisnicima i njihovim potrebama je nešto sasvim drugo. Ogromna većina ne koristi te sisteme zato što su im prilagođeni, već iz sasvim drugih razloga. Moj ćale ne koristi Windows zato što mu je prilagođen, nego zato što mu treba CorelDraw.


E pa u tome je poenta ćale ti ima na windowsu CorelDraw ali od tih miliuna programera za Linux nema ništa ni nalik na CorelDraw, Corel Video Studio X9,Fleš,Drimviver,Fotošop,Maya,3DSMax, itd programi komercijalnog kvaliteta koji su upotrebljivi. Čak i onaj VLC plejer bolje mi radi na windowsu nego na Linuxu. Go operativan sistem ne znači ništa već programi koji se na njemu mogu instalirati i njihova lakoća instalacije. Ubih se od silnog terminala i iščitavanja uputstava kako instalirati hebeni Chrom na linuxu dok na Winu to radim sa dva klika mišem. Windows je baš u tome u prednosti. Ti gore navedeni programi su od tri različita proizvođača koji poštuju istu proceduru instalacije na Winu dok Linux nema tu prednost već mora instalacija za svaku distribuciju posebno. Linuxsaši ulažu u silne distribucije mesto da ulažu u kvalitet programa koji mogu raditi na njemu zato se i nećete moći maći od 3% doveka. Hebidga lakše je napraviti Pepermint 10 nego Video Studio X10 ili Mayu.
[ nkrgovic @ 15.08.2016. 19:55 ] @
@Mord:

1) Maya za Linux ima i radi.
2) Poredis komercijalni softver i F/OSS. Da si platio Corel Draw i Adobe Creative ne bi ih instalirao tati da crtka. Da ih placas za posao, sa druge strane, sasvim normalno bi kupio Windows ili Mac.
3) Ne pricaj o onome sto ocigledno ne razumes. Nije nimalo lako napraviti novi distro, a napraviti OS od nule je MNOGO tezi posao nego napraviti Corel - jednostavno je u pitanju za sta je bilo volje i potrebe, a sta je vec pokriveno komercijalnim softverom.
[ Branimir Maksimovic @ 15.08.2016. 20:24 ] @
Hm meni chrome postoji na Manjaru u repo-u. Doduse chromium... Pogledah kolko kosta taj softver na Windows-u. Bruka. Tesko da ce neko u Americi a ne Srbiji imati para za bacanje...
Nego ;)
"
Myce.com has come across a number of updated terms regarding Windows Update, which specifically state that the updates that Microsoft might be releasing for your computer
at some point in the future could block you from playing pirated games and disable the use of unauthorized hardware.
"
http://news.softpedia.com/news...ing-pirated-games-488997.shtml
[ calexx @ 15.08.2016. 20:30 ] @
Ne koristim (bar ne dovoljno da bih znao) pomenute programe pa ne znam da li postoji neka alternativa koja je upotrebljiva. Ako uporedim ono što ja koristim, mada nije tako teška artiljerija, linux često ima kvalitetnije programe (koji u krugu onih tvrđih linuxovaca i nisu popularni) ali ostaje pitanje kompatibilnosti.

Uvek se setim svog CorelDraw iskustva kada sam ga neko vreme koristio (verzija 2 pa negde do ~5) i u to vreme pronašao drugi program koji mi je delovao mnogo kvalitetnije i sa mnogo više mogućnosti. U pitanju je ako se dobro sećam Micrografx Designer, program koji je radio sve što i CorelDraw pa i mnogo više ali ... nije bilo moguće koristiti onaj drugi, neko je tu ukinuo mogućnost da jedan čita fajlove koje pravi onaj drugi i koliko god hteo da ga koristim, nije mi vredelo ako moram da pošaljem .cdr i da od nekoga dobijem .cdr. Tako sam ni kriv ni dužan morao da koristim program koji mi se manje sviđao.

Uz to, porediti fraj programe sa onima koji koštaju kao ko zna koliko puta skuplje nego sam windows mi nije OK.

A opet, nekako mi se pokazuje da se te animacije i slične egzibicije često prave na linux kompovima.

Da dodam, mada će opet da bude komentar o Arčiju, Chrome se instalira potpuno isto kao u Windows verziji, dvoklik na instalacioni fajl. U mom slučaju (Arči) ni to nije potrebno, izaberem ga u menadžeru ili otkucam nekoliko slova u terminalu i Chrome se instalira.
[ SlobaBgd @ 15.08.2016. 20:33 ] @
Citat:
nkrgovic:
...
2) Poredis komercijalni softver i F/OSS. Da si platio Corel Draw i Adobe Creative ne bi ih instalirao tati da crtka. Da ih placas za posao, sa druge strane, sasvim normalno bi kupio Windows ili Mac.
...

Najzad dođosmo do trenutka istine.
Ako ti treba komp za posao, izaberi Windows ili Mac. Dalje ne bih elaborir'o, razumete poJentu!
[ Nedeljko @ 15.08.2016. 20:44 ] @
Mord


To što CorelDRAW nije prilagođen za GNU/Linux nema veze sa prilagođavanjem sistema korisnicima. Ako bude malo masovniji na desktopu, ti proizvođači softvera će se potruditi oko njega.

Na GNU/Linux sistemima se programi instaliraju kroz upravljač paketima i tamo imaš Chromium. Ako hoćeš baš Chrome, evo potpuno grafičke procedure koja mi je upravo prošla:

1. Guglao sam "chrome linux".
2. Otišao na link "Get Google Chrome".
3. Kliknuo na "Download Chrome".
4. Kliknuo na "Accept and install".
5. Kada je preuzimanje završeno, kliknuo sam na preuzeti paket u FireFox-ovom Download prozoru (isto kao što ti klikneš na preuzeti instaler).
6. Kliknuo sam na "Install".
7. Uneo lozinku.

Posle kraćeg vremena, Chrome je instaliran.

Dakle, procedura je praktično ista kao na Windows-u.

Što se "iste procedure instalacije" nisi pravilno obavešten. Ista takva procedura je moguća i na GNU/Linux sistemima i zove se agnostički instaler (jer je jedan za sve distribucije). Međutim, onda ne dolaze do izražaja prednosti upravljača paketima. Isto tako su i deb/rpm paketi samo načini pakovanja. Od autora/proizvođača zavisi za koji će se pristup opredeliti. Eto, agnostičke instalere imaš na primer za ORACLE, Matlab i Qt SDK. Pravljenje agnostičkog instalera je jeftinije jer je jedan za sve distribucije, dok pravljenje deb/rpm paketa koristi prednosti upravljača paketima, čega na Windows-u nema.

Dakle, proizvođačima nije problem da naprave agnostički instaler, koji je jedinstven za sve distribucije, ali se često opredeljuju za drugi pristup.
[ Nedeljko @ 15.08.2016. 20:49 ] @
SlobaBgd

Meni treba za posao i najviše mi odgovara LinuxMint. To zavisi od prirode posla. Neki su segmenti dobro pokriveni softverom, a neki nisu. Ako si kao moj ćale u grupi koja nije pokrivena, onda ništa. Ako jesi, onda je LinuxMint bolje rešenje.

Da, Maya postoji za GNU/Linux duže nego za Windows ili Mac, ali jedna lasta ne čini proleće. Umetnici nisu baš podržani.
[ calexx @ 15.08.2016. 22:18 ] @
Citat:
SlobaBgd:Najzad dođosmo do trenutka istine.
Ako ti treba komp za posao, izaberi Windows ili Mac. Dalje ne bih elaborir'o, razumete poJentu! ;)
A ne, pogrešan zaključak. ;) Ako su ti konkretno CorelDraw, Adobe Creative ili nešto slično potrebni za posao, onda naravno kupuješ Windows. Nemoj da kažeš da više od 2% njih koristi ove programe za posao ali da koristi, ne da crtka po kući.

Odavno se slabo bavim crtkanjem ili video obradama, zato i nisam u toku sa programima. Skoro mi je bilo potrebno nešto sitno, da odradim neki film ocu mog drugara pa sam prvo hteo windows a onda ukapirao da ti sitni programi tipa MKVToolNix ili neki editor titlova postoje i u linux verziji i to ili apsolutno isti ili možda i bolji. Zato i mislim da mnogo programa ima odgovarajuću linux verziju, samo što su svi naučili na jedno pa neće da koriste drugo. Ja i dalje teško koristim Gimp, iako 100% završava ono što mi je potrebno, ali navike su čudo i ako žurim, nema šanse da to radim u njemu.

Ono što koristi 99% prosečnih korisnika a to su internet i mlatimudija je skoro 100% isto. Ili bolje na linuxu. ;)
[ Nedeljko @ 16.08.2016. 09:38 ] @
Mord, SlobaBgd

Objasnite gigantima koji koriste FOSS za glavne poslove da to nije za posao.
[ nkrgovic @ 16.08.2016. 10:14 ] @
Citat:
SlobaBgd:
Citat:
nkrgovic:
...
2) Poredis komercijalni softver i F/OSS. Da si platio Corel Draw i Adobe Creative ne bi ih instalirao tati da crtka. Da ih placas za posao, sa druge strane, sasvim normalno bi kupio Windows ili Mac.
...

Najzad dođosmo do trenutka istine.
Ako ti treba komp za posao, izaberi Windows ili Mac. Dalje ne bih elaborir'o, razumete poJentu! ;)

Jok, ti spinujes.

Ako ti treba komp za video obradu i dizajn, da izaberi mac. Apsolutno se slazem. Za "posao" je siroka, ali siroka prica. Sve zavisi cime ces se baviti i koji alat je odgovarajuci. Uostalom, niko tebe ne tera da koristis bilo koji Linux.

Cilj je samo ovo: Linux desktop je dovoljno dobar za prosecnog desktop korisnika, da zadovolji neki minimalni set potreba. Sve ostalo zavisi od primene, ali sustina je da:

1) Imas izbor
2) Imas cak i besplatno resenje

Po meni Mac je odlican desktop i koristim ga. Windows mi je OK i mogu da radim i na njemu, ali pre bi izabrao Linux - a sasvim sigurno mislim da je ukradena kopija windowsa bez update-a najgora moguca stvar, koja ne samo da je losa za korisnika, vec je losa i za ostale, posto kao potencijalni izvor virusa, deo botneta i sl. predstavlja rizik i za druge ljude. Update-ovani Windows je ipak MNOGO ispred kradenih kopija bez update-a.
[ Nedeljko @ 16.08.2016. 10:46 ] @
nkrgovic

SlobaBgd je komentarisao upravo ono što si napisao, a ti se potrudi da se jasno i precizno izražavaš.

Da, "za posao" zavisi od oblasti tog posla.
[ Shadowed @ 16.08.2016. 13:57 ] @
Citat:
nkrgovic:
Cilj je samo ovo: Linux desktop je dovoljno dobar za prosecnog desktop korisnika, da zadovolji neki minimalni set potreba.

Zapravo, Linux desktop je dovoljno dobar za prosecnog novog desktop korisnika.
Ako neko nije nikada koristio komp, da, mozes da mu namestis Linux, objasnis osnovne stvari i das da koristi i bice zadovoljan.
Kod postojecih to nije tako. Prelazak na Linux je preveliko cimanje i nerviranje zato sto nije Windows. I skroz nema veze sto cilj Linux-a nije da bude Windows. Za prosecnog postojeceg korisnika to jeste problem, bio cilj ili ne onima koji prave Linux(e).
[ Nedeljko @ 16.08.2016. 15:43 ] @
Nisu svi postojeći korisnici isti. Ima onih kojima to nije problem. Ima ih više od 2-3%.

Onih koji odgovaraju stereotipu "prosečnog desktop korisnika" je jako malo. Svako se nečim bavi i hoće da koristi računar za to ili želi da se igra ili štagod. Nađite mi te koji koriste računar samo za internet.
[ Branimir Maksimovic @ 16.08.2016. 17:08 ] @
Kad drzavne firme predju sa piratskog Windows-a, na Linux onda cemo da pricamo ;p
[ calexx @ 16.08.2016. 17:44 ] @
Citat:
Shadowed:Zapravo, Linux desktop je dovoljno dobar za prosecnog novog desktop korisnika.
Ako neko nije nikada koristio komp, da, mozes da mu namestis Linux, objasnis osnovne stvari i das da koristi i bice zadovoljan.
Velika većina "prosečnih" korisnika je otprilike na tom nivou, znanje se završava time da im neko sve instalira, podesi, izbaci par ikona da ima gde da klikne i kasnije pomaže kad zabrlja. Onda bi bilo najbolje da im neko instalira linux i da ih prilično oslobodi raznih problema.
Ostaju igrice kao problem.
[ SlobaBgd @ 16.08.2016. 18:15 ] @
Zašto misliš da će prosečni korisnici lakše zabrljai na Windowsu nego na Linuxu? Osim melvera, sve drugo je jednako podložno brljanju na Java telefonu, Android tabletu, na Linux desktopu i Windows laptopu.
[ gilopile @ 16.08.2016. 18:18 ] @
Ode linux na 2.33%. Mic po mic, presisace mi mog XP-jca :D

Inace, pre ce da unisti OS kvazi `expert` koji 99% vremena provodi cackajuci u nadi da ce da ga prilagodi da radi sto bolje, nego li onaj ko pojma nema o OS-u.
[ calexx @ 16.08.2016. 19:37 ] @
Citat:
SlobaBgd:Zašto misliš da će prosečni korisnici lakše zabrljai na Windowsu nego na Linuxu? Osim melvera, sve drugo je jednako podložno brljanju na Java telefonu, Android tabletu, na Linux desktopu i Windows laptopu.
Nema krekovanja i instalacije programa sa sumnjivih mesta, ne mora da se vodi računa o ažuriranju (jer je tada uobičajeno da je i Windows piratski a i mnogi programi) a za svaku ozbiljniju promenu nečega je potrebna root lozinka koju ne moraju da znaju.

Internet deo je skoro pa totalno isti, osim onih koji nisu mrdnuli dalje od IE i OE. Mlatimudija je totalno pokrivena i valjda sve radi. Sve ovo je iz ličnog iskustva sa nekim prijateljima koji nisu neki (nisu nikakvi) poznavaoci rada. Kliknu šta im se kaže i toliko nauče. Od kako je dobio linux na kompu u radnji, drugar me neuporedivo manje zove za pomoć. On niti instalira niti ažurira niti ga zanima kako šta radi, niti gde je šta, nazvao sam mu stare ntfs particije disk c i disk d da se ne zbuni (bar na početku) i sada zna gde mu je šta. Delfin koga koristi mu je isti kao nekada windows explorer, koristi firefox i thunderbird a K3b mu je zamenio nekoliko programa za ripovanje, konverziju muzike a i rezanje.
[ Nedeljko @ 16.08.2016. 19:47 ] @
SlobaBgd


Kao da ne čitaš, pa treba stalno da se ponavlja jedno isto.


1. Paketi se preuzimaju iz proverenih izvora.

2. Komponente ne utiču jedna na drugu čak i ako dele nešto zajedničko.

3. Za kritične stvari traži lozinku, tako da i ako je znaš, nećeš tek tako da klikneš na OK i odradiš posao, nego ćeš biti mnogo svesniji.

4. Ažuriranja su transaktivna, pa neće ništa da se desi ako se prekinu.
[ Lavlja_Jazbina @ 16.08.2016. 20:03 ] @
Ovde koliko vidim vodi se polemika sta koristi fizicko lice.

Da li neko moze da kaze koliki je procenat knjigovodstvenih programa,programa za maloprodaje,e banking, da

radi na Linox-su.Koliko tek pomocnih programa kataloga koji se koristi jednostavno nisu pisani za drugi os sem za windows.
[ SlobaBgd @ 16.08.2016. 20:05 ] @
Dobro, dobro, razumeo sam poentu, samo moram da vam kažem da na stvari gledate iz jednog ugla. Ništa od toga što navodite kao prednost Linuxa nije specifično samo za Linux. I na Windowsu možeš da instaliraš programe sa pouzdanih lokacija (počevši od matičnih stranica proizvođača programa do agregatora aplikacija kao što su FileHippo ili Softpedia). Lozinku odnosno administratorske restrikcije možeš da postaviš i na Windowsu. Niko to ne radi u kućnom okruženju ali u korporativnim uslovima to je redovna praksa. Isto kao što kućni korisnik na Linuxu želi da ima root pristup, tako i kućni korisnik Windowsa želi da bude Administrator. I ni jednog ni drgog ne možeš odgovoriti od toga, samo ako čuje da ta mogućnost postoji. I ako korisniku instaliram besplatne programe (a svi neophodni u svakodnevnom kućnom ili office okruženju su besplatni, osim ako neko insistira na MS Office paketu), nema razloga za korišćenjem piratskih programa.

Problemi koji dolaze sa Interneta i koji se pokazuju kao instaliranje neželjenih ekstenzija za browsere, hijacking home stranice, razni toolbarovi, sve je to vrlo moguće i na Linuxu jer napada browser a ne operativni sistem. Međutim, za Windows postoje pouzdani alati koji 98% takvih problema otklone uz malo skeniranja i dva-tri klika mišem. Ne znam kakvo je stanje na Linuxu, postoji li nešto analogno AdwCleaneru?
[ plus_minus @ 16.08.2016. 21:22 ] @
^^ Ja kad nešto ne znam, uzmem pa probam. Pa ako vidim da to nešto nije za mene ili ne razumem do kraja, ostavim ga po strani i ne dotiče me to `nešto` više. Šta te sprečava da probaš? Imaš flešku makar jednu slobodnu. Napravi jedan live linux pa probaj. Ako ti mi, koji ne koristimo spajver neoperativne sisteme kažemo kako radi, nećeš verovati bez obzira šta napisali, ukoliko iskustvo nije negativno. Eto zato.
[ calexx @ 16.08.2016. 21:26 ] @
Citat:
Lavlja_Jazbina:Da li neko moze da kaze koliki je procenat knjigovodstvenih programa,programa za maloprodaje,e banking, da radi na Linox-su.
Ne bi me čudilo da je većina rađena u dosu a to je uglavnom lakše da se podmetne na windows. Video sam u jednoj radnji Svis Lajona (verovatno i u ostatku lanca) linux na kasi ali je to ređe.
Citat:
SlobaBgd: I ako korisniku instaliram besplatne programe (a svi neophodni u svakodnevnom kućnom ili office okruženju su besplatni, osim ako neko insistira na MS Office paketu), nema razloga za korišćenjem piratskih programa.
Ovo je prvi korak za prelazak na linux, ako korisnika naučiš na fraj programe onda posle lakše prelazi. ;)
[ Shadowed @ 16.08.2016. 21:49 ] @
Citat:
Nedeljko: Nisu svi postojeći korisnici isti. Ima onih kojima to nije problem. Ima ih više od 2-3%.

Vidim :)
[ Branimir Maksimovic @ 17.08.2016. 00:07 ] @
Citat:
SlobaBgd:

Problemi koji dolaze sa Interneta i koji se pokazuju kao instaliranje neželjenih ekstenzija za browsere, hijacking home stranice, razni toolbarovi, sve je to vrlo moguće i na Linuxu jer napada browser a ne operativni sistem. Međutim, za Windows postoje pouzdani alati koji 98% takvih problema otklone uz malo skeniranja i dva-tri klika mišem. Ne znam kakvo je stanje na Linuxu, postoji li nešto analogno AdwCleaneru?


Hm, nikad nisam iskusio da mi je nesto instaliralo toolbar u browseru na Linuxu ili nezeljenu ekstenziju. Jednostavno na Linux-u se to ne desava...(ne tvrdim da je nemoguce, nego jednostavno nema)
[ SlobaBgd @ 17.08.2016. 00:20 ] @
Nisi iskusio? Nisam ni ja na Windowsu. Ali sam svedok da su mnogi imali baš takvo iskustvo na Windowsu. To što je mnogo manje takvih slučajeva na Linuxu samo znači da su Linux korisnici upućeniji, verziraniji i kompjuterski pismeniji od prosečnog korisnika kompjutera. Što dalje vodi ka zaključku da svi vi koji ističete bezbednost Linuxa sa te strane, laku konfigurabilnost, i druge stvari, zapravo niste pozvani da se izjašnjavate o pomenutim stvarima, jer niste prosečni korisnici kompjutera. Zato vas i ima 2,33% u ukupnom udelu.
[ Branimir Maksimovic @ 17.08.2016. 00:29 ] @
Iskusio sam na Windows-u itekako.... ne da je mnogo manje slucajeva na Linux-u nego ih nema.... moji roditelji koji su stari imaju Ubuntu koji sam im instalirao i nikad im se nije desio neki problem. A Ubuntu sam im stavio 2013.
Jedino im update-ujem po potrebi...
[ Nedeljko @ 17.08.2016. 06:05 ] @
SlobaBgd

Windows nema zamenu za Linux repoe. Na Windows-u prvo programi ne smeju da koriste zajedničke komponente, jer ako ih koriste, uticaće jedan na drugi ažuriranjem tih komponenti, a proizvođač programa može biti bilo ko sa čijim kvalitetom rada nismo baš upoznati. Stoga ne smeju imati zajedničke komponente, pa MS zapravo nema rešenje za korišćenje dll-vova (XXI vek)!

Ko ti kaže da je softpedia proveren izvor? Da li softpedia brine o kvalitetu programa koji su na njoj (za početak spajver/malver)? Šta ona garantuje korisnicima?

Repoima na Windows-u odgovara Windows update, pa vidi koliko tu ima programa i koliko su upotrebljivi.

No, šta se dešava sa Windows-om ako se update prekine?

Što se problema za koje kažeš da ih lako može biti na Linux-u, kako to da ih nema?

Dakle, ne radi se o tome da Linux koristi elita, pa da je razlog za odsustvo problema u tome, nego ga bez ikakvih problema koriste ljudi koji prvi put koriste računar, što sa Windows-om nije slučaj.


Shadowed

Korisnika Linux-a na desktopu nema više iz razloga što im fali poneki program, a ne zato što neće da se priviknu na bolje.
[ Lavlja_Jazbina @ 17.08.2016. 06:42 ] @
Citat:
calexx..Ne bi me čudilo da je većina rađena u dosu a to je uglavnom lakše da se podmetne na windows. Video sam u jednoj radnji Svis Lajona (verovatno i u ostatku lanca) linux na kasi ali je to ređe.

Ovo za dos je malo sarkaticno receno a ovo za jednu radnju ja ti mogu da licno navedem za primer bar stotinu radnji da sem mobilnog

nisu videli drugi os sem windowsa.Kada zagovornici,programeri,budu poceli da masovno prave aplikacije koje biznis korisnik upotrebljava

moze se povecati i koriscenje Linux-a.Sve ostalo je inat i netrpeljivost Win. kao OS-a.

Mada moj programer koristi bas Linux zbog Drupala.U to mu se ne masam,a aplikacija je web pa me i nije briga,ali pominjem

zbog toga jer sam ga pitao zasto a on mi rekao zbog stabilnosti i alata koje koristi.

[ Nedeljko @ 17.08.2016. 07:46 ] @
Lavlja_Jazbina


Opet mešanje pojmova. Da li se tvoj drupal drugar inati? Ne, nego mu je zgodniji za ono što radi. To što fale programi za A, ne znači da nije podesan za B.
[ calexx @ 17.08.2016. 10:14 ] @
Citat:
Lavlja_Jazbina:Ovo za dos je malo sarkaticno receno a ovo za jednu radnju ja ti mogu da licno navedem za primer bar stotinu radnji da sem mobilnog nisu videli drugi os sem windowsa.
Pa nije sarkastično nego i dalje u firmama (obično manjim) povremeno vidim knjigovodstvene programe koji su u dos prozoru. Možda nisam skoro obraćao pažnju pa se nešto promenilo.

Radnje su nebitan primer jer često koriste posebne varijante kompova a ionako se ne radi na OS-u nego posebnoj aplikaciji pa su oni koji to koriste nebitni za procente i jedne i druge strane. Kao da koriste običnu fiskalnu kasu. Ipak, nije u pitanju jedna jer oni to ne bi mogli sami nego verovatno ceo lanac Svis Lajon prodavnica a njih ima ko zna koliko. Nebitno za priču.

Ne znam za toolbarove i razne ekstenzije, meni je browser podešen isto kao i windows varijanta (isti profil) a neki dodaci često dolaze uz instalacije shareware programa i to onda eventualno može da ode u wine varijantu. Tačnije, par puta mi je kod instalacije nekih (windows) programa ponudio da ubaci toolbar pa sam jednom prihvatio da vidim šta će da se desi i instalirao ga je na firefox koji je bio u wine delu.
[ Nedeljko @ 17.08.2016. 11:40 ] @
Da li je iko na Linux-u pazario na primer Ask.com? Meni se lično dešavalo na Windows-u.
[ SlobaBgd @ 17.08.2016. 12:16 ] @
Kažu da jesu:
https://productforums.google.com/forum/#!topic/chrome/2GGpXx59o9M
https://ubuntuforums.org/showthread.php?t=1704788

[ Nedeljko @ 17.08.2016. 12:40 ] @
Pa, vidi, ja sam pitao da li ovde ima ikoga kome se to desilo. Od Windows korisnika je skoro svako to iskusio. Od Linux korisnika skoro niko, ali eto, nađe se poneko da je imao problem, pa pitao na forumu.
[ SlobaBgd @ 17.08.2016. 13:36 ] @
Pa vidi, nisi to pitao, Nedeljko, ne pravi se blesav. pitao si, citiram:
Citat:
Da li je iko na Linux-u pazario na primer Ask.com?

Dakle, ni reči o "ovde". I zašto je bitno da li je "ovde" na forumu neko pazario ask.com? Šta, ovo je kao neki etalon za Linux forum, i vi ste kao etalon za Linux korisnike?
[ Nedeljko @ 17.08.2016. 15:44 ] @
Izvini, formalno si u pravu oko formulacije mog pitanja.

Međutim, itekako je bitno koliko se nešto često dešava. Ako na netu nađeš dokumentovan problem, to može da bude nešto što se ispoljava jednom od milion korisnika, a može i da se ispoljava kod 10% korisnika i to nikako nije isto.
[ SlobaBgd @ 17.08.2016. 15:56 ] @
Da, ako je cilj dokazati da je Linux manje ranjiv od zlonamernih dodataka browseru, bitno je što je to retka pojava. Gore sam objasnio i zašto je tako. Ali ako pričamo o mogućnosti da neki browser fasuje toolbar, onda svakako nije krucijalno na kojoj platformi se to događa. Takođe, vidi kakvi su saveti po pitanju uklanjanja toolbarova dati na linkovima koje sam postavio. Reinstaliraj browser?!
[ Branimir Maksimovic @ 17.08.2016. 16:09 ] @
Slobo na ona dva linka nisi pokazao da je ask.com dosao kao rezlutat nekog malware-a. U firefox slucaju je dosao sa instalacijom OS-a a u slucaju Chrome-a nije jasno specificirano kako ali pretpostavljam da je isto Canonical to odradio.
Naime, Canonical je od kako je usao u business sa reklamama 2011 postao malo dosadan ;)
[ Nedeljko @ 17.08.2016. 16:21 ] @
SlobaBgd


Ako misliš da se to dešava zato što su Linux korisnici iskusniji, to ne stoji. Istom korisniku se dešava na Windowsu, a ne dešava na Linux-u. Razlog je u proverenom izvoru paketa. Da li si siguran da Ask.com nećeš da pazariš kao adware nečega što je na softpediji?
[ bigvlada @ 17.08.2016. 16:23 ] @
Citat:
plus_minus:
^^

Misliš, tekst se neće videti i neće videti ni reklame, dakle, neće raditi `normalno`, što u ovom slučaju i treba da se desi, ako koristi Ublock Origin (što i ja inače koristim) .. ?

@bigVlada

adblock mu dođe i kategorija ujedno. Ne mora da se odnosi na istoimenu ekstenziju.


Uf, ovo je tek široko i kompleksno pitanje, bez jasnog odgovora, tj. stabilan način finansiranja medija. Neki su iza paywall-a poput Financial Times-a, neki traže da pauziraš adblock kako bi ti pokazali reklame (Forbes) a neki se oslanjaju na affiliate marketing.

http://marketingland.com/affil...ble-business-model-2016-159804
[ SlobaBgd @ 17.08.2016. 16:45 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Slobo na ona dva linka nisi pokazao da je ask.com dosao kao rezlutat nekog malware-a. U firefox slucaju je dosao sa instalacijom OS-a a u slucaju Chrome-a nije jasno specificirano kako ali pretpostavljam da je isto Canonical to odradio.
Naime, Canonical je od kako je usao u business sa reklamama 2011 postao malo dosadan

Nije mi ni bila namera da forenzišem slučajeve sa linkova, samo sam odgovorio na Nedeljkovo pitanje da li je neko na Linuxu popio ask toolbar. Da li je to bilo u toku instalacije Linuxa ili kroz neki drugi kanal, ne znam, ali ako Linux nameće opskurni search engine za čije uklanjanje je potrebno pitati na nekom forumu, onda šta da vam kažem. Windows nema tako niske udarce.
Citat:
Nedeljko: SlobaBgd
Ako misliš da se to dešava zato što su Linux korisnici iskusniji, to ne stoji. Istom korisniku se dešava na Windowsu, a ne dešava na Linux-u. Razlog je u proverenom izvoru paketa. Da li si siguran da Ask.com nećeš da pazariš kao adware nečega što je na softpediji?

Ako neko na Windowsu klikće na Next Next Finish, i treba da popije i toolbar i TuneUp, i svašta drugo. Ako Linux korisnik, uljuljkan u sigurnost Linuxa, klikće na Next Next Finish kada pređe na Windows, tek on treba da popije toolbar. Ako je takav slučaj kako opisuješ, da isti korisnik ne dobije toolbar na Linuxu a na Windowsu ga dobije, onda je to pucanj u nogu Linuxa, jer se smatra da je bezbedan, pa ako nekada, nekada dostigne desetoprocentni udeo na desktopu, prosečni korisnici (kasirke, kamiondžije...) iebali su čvorka - otkud sad malver?!
Na Windowsu upozoravamo korisnike da paze na šta klikću. Na Linuxu takvog upozorenja nema jer, je l'te, u tom ekosistemu malver ne preživljava. To je vrlo loš savet Linuxašima, jer je sve pitanje vremena. Da, i procenata.
[ Branimir Maksimovic @ 17.08.2016. 17:34 ] @
Ma Canonical je prvi poceo kroz desktop search da provlaci reklame tako sto je ono sto kucas prosledjivao amazonu ;) Ono sto je najgore to nije opt-in nego opt-out. Zaista niski udarac...
Koristan link:
https://www.fsf.org/blogs/rms/ubuntu-spyware-what-to-do
[ Nedeljko @ 17.08.2016. 20:28 ] @
SlobaBgd,

Korisnici Linux-a ne klikću na next, next, finish jer za tim nema potrebe budući da im je ponuđeno drugo rešenje, dok Windows korisnici to rade jer im nije ponuđeno drugo rešenje.
[ calexx @ 17.08.2016. 20:38 ] @
Korisnici linuxa mogu da klikću next, next, finiš i ne moraju da koriste druge načine a i ja tako radim. Samo što pre svakog next pogledam ima li još koja opcija i da li može nešto da se izabere ili odbaci. To u windows varijanti nekad pomogne, nekad ne a kod linuxa uglavnom nije ni bitno.
[ SlobaBgd @ 17.08.2016. 21:03 ] @
Citat:
Nedeljko:
SlobaBgd,

Korisnici Linux-a ne klikću na next, next, finish jer za tim nema potrebe budući da im je ponuđeno drugo rešenje, dok Windows korisnici to rade jer im nije ponuđeno drugo rešenje.

Da, znam da Linuxaši ne klikću na Next Next (mada, kako calexx reče, može i tako). Govorim o navikama koje Linuxaši prenose na Windows, kada ne paze i kada se, uljuljkani u sigurnost Linuxa... Ma pročitaj ponovo moju prethodnu poruku, ne moram dva puta da pišem iste stvari.
Inače, i Windows korisnicima je ponuđeno da ne moraju da paze na junkware koji se provlači uz instalacije nekih programa, pogledaj više o Unchecky programu ako te interesuje kako je to rešeno na Windowsu.
[ Nedeljko @ 17.08.2016. 22:13 ] @
Naviku korišćenja upravljača paketima linuksaši ne mogu da prenesu na Windows jer tamo upravljača paketima nema.

Unchecky ne rešava problem jer imaš adware koji se nigde ne pominje, a uvali se čim klikneš da daš administratorske privilegije i pre nego što se pređe na pitanja. Ovo znam iz prve ruke od ljudi koji to rade. Cela industrija stoji iza toga.
[ SlobaBgd @ 17.08.2016. 22:25 ] @
Dobro, bre. što si toliko zadrt?! Ja pišem o jednoj stvari, a ti k'o mutav zapeo za repozitorijume i upravljače paketima. Tako je, niko nema što Linux imade. Umesto da diskutujemo o prednostima i manama i da pokušamo da poboljšamo i korisničko iskustvo i bezbednosne parametre, zauzeo si busiju sa koje ne daš da se išta kaže o Linuxu, dobro ili loše, ako neko nema člansku kartu Svetog Linux Reda. Da ne bih ponavljao istu stvar šest puta, ostaviću te da diskutuješ sa nekim drugim.
[ Panta_ @ 18.08.2016. 06:27 ] @
Citat:
Windows korisnicima je ponuđeno da ne moraju da paze na junkware koji se provlači uz instalacije nekih programa

Ja juce kada sam otvorio start menu izbaci mi Hilari Klinton, pre neki dan Obamu. Kakvi programi, sam Windows je smece od OS-a sa svim tim reklamama i spijunskim aplikacijama koje sa sobom donosi.
[ Nedeljko @ 18.08.2016. 07:05 ] @
SlobaBgd


Niko ti ne brani da pišeš, ali moraš imati argumente. Da, repoi i upravljač paketima su prednost Linux-a, koja smanjuje mnoge probleme i poboljšava korisničko iskustvo. Sad, što Windows to nema, šta da vam radim.
[ flighter_022 @ 18.08.2016. 08:16 ] @
Hajde da vidimo jednu (ne tako) hipotetičku situaciju. Imate klijenta (firmu) sa stotinak računara. Svi bez izuzetka rade na Windows-u. Koriste i određenu količinu softvera koji, istina postoji i na Linux varijanti, isti ili sličan, ali 300 članova osoblja treba obučiti za rad na novom operativnom sistemu (samo osnovne stvari, ali to puta 300 je mnogo vremena). Koriste i neki specifičan hardver za koji kinezi nisu napisali drajvere za Linux, itd. I sada treba da im prodate svoj softver. Da li ćete insistirati da pređu na Linux, ili portovati softver na Windows (ako već nemate tu verziju)? Mislim da se ovo u stvari svodi na pitanje da li ćete tog klijenta dobiti (prilagodivši sebe) ili ne (komplikovanjem njihovog života i rada).

Naravno, ovo može da se desi i u obrnutom smeru, da klijent koristi Linux na svojim sistemima, a poenta je u tome da to što klijent koristi moće da mi se svidi ili ne, i da to i kažem, ali da je suludo očekivati da se klijenti prilagode firmi koja nudi softver ili usluge samo zato što to tako toj firmi odgovara. ovim, naravno, ne obuhvatam privatne korisnike.
[ Nedeljko @ 18.08.2016. 12:07 ] @
To nema veze sa temom. Složili smo se da inercija gura Windows, samo je pitanje da li Windows ima neku prednost osim te.
[ Lavlja_Jazbina @ 18.08.2016. 12:48 ] @
Citat:
To nema veze sa temom.

Izvini,kako nema veze sa temom?Ti uporno brkas babe i zabe ili si toliko subjektivno zaslepljen svojim ubedjenjem.

Calexx pominje svis lajon.Ja tvrdim da cela auto bransa sa svim servisima a sve sto se dotice nje je pod windowsom.

Zasto,pa bas zbog pomenutog (B) mog programera koji nece (A) korisnika da snabde bezbedno,sigrnim malo klik softverom.

Ono sto radi pod linoksom je bas ovaj procenat iz teme (balans masine ili bosch dijagnostika) .

Znaci hiljade i hiljade korisnika pod win nije poenta teme.Broju u drzavnim institucijama nema kraja.

Mada jedno pitanje,da zaboravimo firme.zasto je procenat privatnih korisnika toliko veci (koji ne polazu nikom racun legalnosti)

koriste win umesto LINUX ????!!!!
[ Nedeljko @ 18.08.2016. 13:14 ] @
To da Windows ima prednosti od inercije je raspravljeno. Zato nije tema.

Da, znamo da za Linux nema CorelDRAW, PhotoShop, AutoCAD, SolidWorks... i da pod njim najveći deo hardvera radi, ali ne sav i da je korisnicima sa takvim potrebama nepodesan, a takvih ima mnogo). Znamo i da neke mrzi da menjaju navike. Dakle, to nije tema jer je raspravljeno i nije sporno, a oko takvih stvari je izlišno raspravljati.

Tema je ima li ijednog drugog razloga da neko koristi Windows. Dakle, kad se odbace ovi koji proističu iz inercije.
[ nkrgovic @ 18.08.2016. 13:19 ] @
@Nedeljko: AutoCAD, SolidWorks i PhotoShop nisu, bar po meni, razlog da kucni korisnik koristi Windows. Realno, koji procenat kucnih korisnika ZNA da koristi ACAD, a kamoli da ima ozbiljnu potrebu za istim?

Razlog koji ja vidim je: Windows racunar je igracka. Gaming industrija je glavni razlog, a, ma koliko Steam gurao Linux dok 100% (ili makar 95%) naslova ne bude radilo na Linux-u, plus dok ne dobiju neki dobar razlog za to, korisnici nece prestati da se igraju.
[ plus_minus @ 18.08.2016. 13:26 ] @
Za linux nema CorelDraw, Autocad, Mathlab... itd.. ali zato ima InkScape koji je zamena za CorelDraw, čak lepo i uspešno importuje cdr fajlove, pa je tu ondak i QCad, npr. (samo jedan od cad-ova), onda Octave koji je mnogi kažu i bolji i lakši (manji) od Matlab-a, koji ipak može da se nakompajlira kao Matlab i za linux... Ne znam zašto se to ne pominje do sad, a već uveliko priča o Corel-u koji i ovako i onako, polako ali sigurno odlazi u penziju..
[ tuxserbia @ 18.08.2016. 14:09 ] @
Sačekaj malo, vi'š da se tek zahuktava. Zelot je tu radi sopstvenog zelotizma. Kad je trolčina digla ruke, valjda ti je sve jasno.
[ Nedeljko @ 18.08.2016. 14:29 ] @
plus_minus

Program Matlab postoji u verziji za Linux za iste pare kao i za Windows, s tim da nisam siguran da je piratska verzija jednako dostupna. Isto tako i Mathematica, Maple, Maya i ORACLE. U to da je Octave bolji, sumnjam. Snaga Matlaba je u modulima za razne namene, a ne u jeziku.

Problem je što bilo koji pojedinačni profi program koristi malo ljudi, ali mnogo ljudi koristi bar jedan od njih.
[ component @ 18.08.2016. 18:45 ] @
Čitam i nije mi jasno. Jel' to nekim ljudima krivo što je Linux na desktopu po nekim procenama prešao 2%?
Da je loš ne bi ga ljudi koristili. Isto kao i Windows. Linux je najveći sofversk developement projekat na svetu. Biće bugova i ti bugovi će se ispravljati.
Meni kao korisniku je drago što postoji Linux. Odgovara mi što imam stvar izbora. Što ne moram da se bakćem sa licencama, CD key-ovima i slično.
Da li neko od vas ko koristi Windows smatra da Linux ne treba da postoji?
Da l ineko od vas ko koristi Linux smatra da Windows ne treba da postoji?
Nikako da uhvatim poentu o čemu ovde raspravljamo?
[ plus_minus @ 18.08.2016. 19:07 ] @
Ja smatram da m$ spajver ne treba da postoji.
Zapravo, treba da postoji, ali ovakav kakav je, ne da ne sme da košta, nego ne sme da košta bilo čijeg novca - ič.
[ Lavlja_Jazbina @ 18.08.2016. 19:31 ] @
Citat:
Da li neko od vas ko koristi Windows smatra da Linux ne treba da postoji?


Po meni treba bez obzira sto ga ne koristim,balans je potreban.

Ima aplikacije koje su meni potrebne,stabilnije rade,zagrevam stolicu i prelazim da ucim i koristim.Nikakav inat i talasanje.

Firme koje prave uredjaje,masine, su te koje bi podstakle koriscenje.Ako su mi za neku graficku masinu koja koristi softver

i ima drajvere linuh-a,nema mnogo razmisljanja a ni izbora.
[ Nedeljko @ 18.08.2016. 19:58 ] @
Da, MS spyware ne sme da postoji, mada bi onda trebalo potkačiti i Google spyware i Canonical spyware.
[ calexx @ 18.08.2016. 19:58 ] @
Citat:
plus_minus: Ja smatram da m$ spajver ne treba da postoji.
Zapravo, treba da postoji, ali ovakav kakav je, ne da ne sme da košta, nego ne sme da košta bilo čijeg novca - ič.
Svašta od tebe, naravno da bi trebalo da postoji i da bude skup pa da svi idu na krekovane pirate, taman posla da nestane pa nam se prikače takvi korisnici. Ovako njima lepo a nama ne smetaju. ;)
[ plus_minus @ 18.08.2016. 21:25 ] @
^^ Meeeh. Jok. Linux bi ostao `komplikovan` za korišćenje isto koliko je i sad. A da spajver ne košta ništa, pa to bi uticalo i na iShit svet. I tamo bi prešli, ne bi kod nas.
[ Panta_ @ 19.08.2016. 06:10 ] @
Citat:
Microsoft PowerShell Goes Open Source and Lands On Linux and Mac

Microsoft announced on Thursday that it is open sourcing PowerShell, its system administration, scripting, and configuration management tool that has been a default part of Windows for several years. The company says it will soon release PowerShell on Mac and Linux platforms. PCWorld reports: The company is also releasing alpha versions of PowerShell for Linux (specifically Ubuntu, Centos and Redhat) and Mac OS X. A new PowerShell GitHub page gives people the ability to download binaries of the software, as well as access to the app's source code.


https://news.slashdot.org/stor...rce-and-lands-on-linux-and-mac

Uskoro Windows prelazi na Linux kernel i menja naziv u Microsoft Linux :D. A mozda stave i GNU ispred Linux ;). Nakon toga, Linux postaje najzastupljeniji OS na dekstop-u!
[ bigvlada @ 20.08.2016. 15:35 ] @
Citat:
Nedeljko:
Naviku korišćenja upravljača paketima linuksaši ne mogu da prenesu na Windows jer tamo upravljača paketima nema.

Unchecky ne rešava problem jer imaš adware koji se nigde ne pominje, a uvali se čim klikneš da daš administratorske privilegije i pre nego što se pređe na pitanja. Ovo znam iz prve ruke od ljudi koji to rade. Cela industrija stoji iza toga.


Citat:
Nedeljko:
SlobaBgd


Niko ti ne brani da pišeš, ali moraš imati argumente. Da, repoi i upravljač paketima su prednost Linux-a, koja smanjuje mnoge probleme i poboljšava korisničko iskustvo. Sad, što Windows to nema, šta da vam radim.


[ Nedeljko @ 20.08.2016. 17:21 ] @
Ma, da ReactOS argument.
[ calexx @ 20.08.2016. 17:36 ] @
Ne bih ja ovo stavljao kao poređenje, ajde što je našao mesto na distrowatch sajtu ali je ono samo pokušaj. Nešto između windows 98 i windows 2000, slabo se snalazi sa particijama, ima i dalje one prohteve za primarnom a meni je skoro, pri pokušaju da ga instaliram na neku logičku, bez pitanja ubio sve particije od druge primarne pa logičke sve do te na kojoj sam hteo da instaliram. Taman sam iskoristio priliku da sklonim gomilu linuxa koji su bili instalirani reda radi.

Liči na linuxe od pre desetak godina, slabi drajveri, slabe mogućnosti ... baš pokušaj. Nije za neku preporuku.
[ Nedeljko @ 22.08.2016. 07:43 ] @
Izašao je LinuxMint 18 KDE beta, a za deset dana ćemo videti novo stanje o tržišnom udelu.
[ calexx @ 22.08.2016. 16:07 ] @
Koliko para si rešio da baciš? ;)

Ovaj Mint KDE je ušao u beta fazu sa 10 testiranih i 41 netestiranom stavkom, kako da imam poverenje u takav rad? Do pre par godina je Klem odbacivao verziju kad samo jedan detalj ne valja, sada to ide skroz netestirano. Ako već nećeš Kubuntu, koji je sigurno pouzdaniji od ovog Minta, probaj NetRunner varijantu koja se od sada zove Maui i ima razne sitnice ako baš ne voliš osnovni Kubuntu nego prerade.
[ Nedeljko @ 23.08.2016. 09:12 ] @
Da, stvarno je glupo. Možda će biti još jedna beta. U svakom slučaju, pre finalne verzije mora da bude barem jedna faza u koju se ušlo sa svim testiranim delovima i bez poznatih grešaka.
[ calexx @ 23.08.2016. 10:36 ] @
Ne mora da znači, bilo je situacija da je pustio neku verziju koja nije prošla neke testove a najdrastičnije je bilo pre 2-3 izdanja, testirala se konačna verzija, jedna je odbačena pa se krenulo sa drugom, onda je i ona odbačena zbog mnogo loših testova ali se istog dana našla na download strani kao stabilna verzija. Posle par dana je proglašena za stabilnu.
Mogu da razumem cinnamon varijantu jer je to njihov izum (mada se meni ne sviđa) ali mi nije jasno zašto bi neko izabrao Mint KDE tj Ubuntu u KDE obliku pored Kubuntu koji sigurno mora da bude stabilniji i pouzdaniji. A razlika je u nekim beznačajnim sitnicama.
[ SlobaBgd @ 23.08.2016. 10:52 ] @
Da, takva je praksa sa Windowsom, Microsoft izbacuje nedovršene verzije svog operativnog sistema i reklamira ih kao poboljšanje bezbednosti i performansi, pa ih posle krpi zakrpama i Service Packovima. Korisnici Windowsa i svi drugi sa punim pravom kritikuju takvu politiku.

Na sreću pa Linux zajednica pazi da se iste stvari ne događaju na Linuxu u svim njegovim verzijama, nego strogo vode računa da se koristi i objavljuje samo stabilna verzija neke distribucije.

Oh, wait...
[ calexx @ 23.08.2016. 11:43 ] @
Moraš da praviš razliku između pojmova windows (jednoznačno) i linux (mnogoznačno, pa i previše) i onda bi video da je ovde reč o jednoj podvarijanti koju je neko malo doradio, ubacio ono što on misli da ljudi hoće i ponudio kao svoju verziju. Ja bih to čak uporedio sa onim windows black, gold, tiny i sličnim ručnim radovima, sa razlikom što je to radio neki zaludan klinac na nečemu što nije smeo da dira a ovde se to radi redovno i legalno.

Ipak, to što ima stotine linuxa ne znači da svi poštuju neka pravila i procedure pa se lako pojave i neki koji uopšte ne rade, brljaju sa nekim programima ili hardverom ili imaju treći problem. Zato i pominjem da mi je (u ovoj priči) sigurniji Kubuntu nego Mint KDE a to može da se odnosi i na mnoge druge kombinacije. Zato koristim Arčija a ne recimo Manjaro ili NetRunner RR i slično.

Što se drugog dela tiče, da neko može da napravi savršen OS, onda bi sve bilo lako i ne bi više razmišljali o tome. Pošto ne može, normalno je da se stalno nešto ažurira. Nije u redu da se pusti nešto što ozbiljno brlja u osnovnom radu ali ako se kasnije otkrije neki problem ili ako kasnije neki poseban program traži da se nešto menja, onda tako mora. Ako se nešto novo izmisli, onda se i to ubacuje. Ne kažem da je Klem u ovoj prilici pustio neku nesigurnu verziju, moguće je da to što nije testirano nije ni menjano niti je bilo potrebe pa ne mora da se overava ali uvek mislim da je trebalo da to uradi.

Eto, pre ove poruke sam pustio ažuriranje linuxa i on je nabacio novu verziju Firefoxa i neki VirtualBox apdejt. Da li i Windows u apdejtovanju ažurira i programe? Verovatno je bolje što to ne radi jer mnogi imaju gomilu programa koji ne bi ni smeli da se jave kući. ;) Ja inače verovatno nikad nisam napisao nešto protiv ažuriranja bilo kog OS, niti mi je windows nešto loš i po potrebi mogu da ga koristim (mada mi je malo ružno i ponekad previše čudno) a moje pisanje je uglavnom kao podrška linuxu a ne pljuvanje. Pre je to iz priče ... linux pljuju oni koji ne umeju da ga koriste nego da meni windows nešto ne valja. I po ko zna koji put, 99% onih koji koriste linux znaju da koriste i windows bar kao i oni koji su na strani pendžera ako ne i bolje dok linux napadaju oni koji u 90% slučajeva imaju iskustvo od jednog neuspešnog popodneva sa linuxom.
[ Nedeljko @ 23.08.2016. 14:25 ] @
Ako mislite da znate bolje kako treba praviti programe, onda to pokažite na delu.

Prvo proizvođač napravi nešto i testira na fabričkim testovima. Kada funkcija padne na testu, onda barem jedno od to dvoje ne valja - funkcija ili test. Ako funkcija prođe test, to znači da radi ispravno u onim slučajevima koji su ubačeni u test. Mnogo više slučajeva može da nastupi (praktično neograničeno), ali je samo neki ograničen skup slučajeva ubačen u test. Primeri se biraju tako da ako greška postoji, da se što verovatnije ispolji. Dakle, kada je proizvod prošao fabričke testobve, to znači da je u celini testiran i da nema poznatih grešaka. Tada se objavljuje beta.

Onda manji deo korisnika počinje da koristi i nastupa mnogo više slučajeva od onoga što je pokriveno fabričkim testovima. Onda korisnici prijavljuju greške i proizvođač ispravlja te novouočene greške. Kada prestane da bude poznatih, izbacuje se finalna verzija.

Onda mnogo više korisnika to koristi i ispoljavaju se greške koje nisu bile uočene. Onda se ispravljaju i one i kada praktično prestane da bude poznatih grešaka, onda je proizvod zreo za ozbiljnu upotrebu, naravno uz ispravke grešaka koje se naknadno budu uočile.

To nikako ne znači da je finalna verzija "nedovršeni poluproizvod krivicom proizvođača". Jednostavno su takvi razvojni ciklusi.
[ SlobaBgd @ 23.08.2016. 14:52 ] @
Citat:
Nedeljko: Ako mislite da znate bolje kako treba praviti programe, onda to pokažite na delu.

Tako je, Nedeljko! Jedva čekam da vidim tvoju verziju Windowsa.
[ Nedeljko @ 23.08.2016. 16:06 ] @
Ja nisam rekao da znam bolje od odrugih kako se prave OS-evi, već samo biram najbolje od ponuđenog. Ti si taj koji misli da je Windows "nezavršeni poluproizvod", a da pritom nema boljeg, što znači da po tvom mišljenju niko ko pravi OS-eve ne zna kako treba, odnosno da ti znaš bolje.
[ Space Beer @ 23.08.2016. 16:27 ] @
Sa ovim će prebaciti i 20%
http://www.ocsmag.com/2016/08/22/appimage/ :D

Još ako i drajveri budu u rangu onih na prozorima, Linux će osvojiti desktop za dve, najviše dve i po godine
[ Nedeljko @ 23.08.2016. 17:53 ] @
Instalacioni čarobnjaci za Linux postoje. Uzmi na primer Qt SDK sa službenog sajta. To je izbor proizvođača/autora kako će da pakuje program, ali se nekorišćenjem upravljača paketima ne koriste njegove prednosti. Zato su retkost, a ne zbog tehničkih poteškoća.
[ Nedeljko @ 23.08.2016. 18:50 ] @
Zovu se agnostički instaleri.
[ Branimir Maksimovic @ 23.08.2016. 19:18 ] @
Linux-u nisu potrebni nikakvi instalacioni `carobnjaci` zato sto pored package managera ne vidim sta bi jos neko hteo. Izmedju ostalog ko jos instalira na Linux-u nesto sa neta a da nije iz repoa ?
Boljka je naravno to sto imamo x package managera na y distribucija sto opet RedHat sa svojim flatpakom i Canonical sa snappy jem pokusava da resi. A eto i taj appimage ;p
Naravno nista nece biti od toga...
[ Nedeljko @ 23.08.2016. 20:14 ] @
Služi tome što je jeftinije proizvesti jedan agnostički instaler za sve distribucije umesto paketa za svaku posebno. Na autoru je da se opredeli.
[ Branimir Maksimovic @ 23.08.2016. 20:34 ] @
Instaler je najmanji problem. Problem je u tome sto razlicite distribucije imaju razlicite verzije paketa. I to namerno. Ako aplikaciju staticki linkujes onda nema problema osim kernel verzije ;p
[ Nedeljko @ 23.08.2016. 21:15 ] @
Nema veze sa vrstom linkovanja. Može i dinamički da se linkuje i instaliraju biblioteke u instalacioni direktorijum i da se obezbedi njihovo korišćenje odatle.
[ Branimir Maksimovic @ 23.08.2016. 21:32 ] @
Ako bundlujes shared biblioteke zajedno sa executable fajlom onda to pobija samu svrhu shared biblioteka i dinamickog linkovanja...
[ Nedeljko @ 23.08.2016. 21:49 ] @
Tako je na Windows-u. dll-ovi u principu služe samo za plugin-ove.

Međutim, postoji tu još jedna bitna stvar. LGPL biblioteke se smeju linkovati sa vlasničkim modulima dinamički, ali ne i statički.
[ Branimir Maksimovic @ 23.08.2016. 21:59 ] @
Smeju i staticki ako das source kod ;p
[ Nedeljko @ 23.08.2016. 23:12 ] @
Sa vlasničkim modulima!
[ Space Beer @ 24.08.2016. 05:24 ] @
Pre neki dan sam hteo da instaliram Viber na openSUSE. Otvorim software manager, međutim nema ga tu. Odem na sajt i vidim da postoji samo za Ubuntu i Fedoru (tj. Samo je za njih testirano). Skinem .rpm i pokrenem instalaciju. Međutim prijavi grešku da mu fale neke biblioteke, među kojima i neka libcrypto. Otvorim ponovo software manager i tamo vidim nekoliko njih sa libcrypto u nazivu, ali ni jedna nije ta tražena. I odustanem. Ionako uglavnom koristim Whatsapp.
[ Nedeljko @ 24.08.2016. 08:32 ] @
To zavisi od autora/proizvođača. Agnostički instaler se pravi generički, a na autoru/proizvođaču je da pakuje svoj program kako misli da treba.
[ calexx @ 24.08.2016. 10:44 ] @
Opet se Arči pokazuje kao konza, Viber u AUR ponudi, instalacija verovatno klasična. Nisam probao jer me ne zanima.
[ Branimir Maksimovic @ 24.08.2016. 11:00 ] @
Meni Viber radi na Manjaru evo sad se upravo dopisujem preko njega ;p
[ calexx @ 24.08.2016. 11:16 ] @
Naravno da radi kad je Manjaro Arčijev klon. ;)
[ Nedeljko @ 24.08.2016. 11:55 ] @
Na zvaničnom sajtu imaš deb paket za ubuntu. Na LinuxMint-u sam ga instalirao skidanjem deb paketa i klikom na paket u "downloads" prozoru u Firefox-u i onda klikom na install.

Možda postoji razlog zašto ga canonical nije stavio u službeni repo. Setimo se da je to provereni izvor paketa.
[ calexx @ 24.08.2016. 12:01 ] @
Postoji mnogo programa kojih nema u repou a može da se nađe instalacija. Verovatno ne ispunjavaju neko od pravlia po kome se ubacuju u ponudu. U Ubuntu varijanti su tu i razna PPA dodavanja, nije sve u paket menadžerima. Jedini se tu malo više izdvaja Arči.
[ Nedeljko @ 24.08.2016. 13:30 ] @
A po čemu se izdvaja? Da li je bolja odluka da viber bude u repou ili da ne bude i zbog čega? Koji su kriterijumi repoa i zbog čega su takvi?
[ calexx @ 24.08.2016. 15:52 ] @
Nije u repou, Arči ima svoju ponudu koju pokrivaju a AUR je dodatak, tu može da se nađe valjda sve što postoji za neke druge linuxe pa onda program to dovuče, prepakuje u oblik iz koga može da instalira pa instalira. Kao što ni Ubuntu nema to u repou pa se koristi .deb ili negde PPA, tako je ovde, samo što se lakše odradi.
Kriterijume određuje autor linuxa, postoje neki programi koji su u repou određenih linuxa a nema ih kod drugih, ali valjda uvek postoji varijanta da skineš arhivu pa make, install ... ili kako već ide. Meni je najlakše sa Arčijem, komanda za instalaciju nekog programa, next, next, finiš. ;)
[ Panta_ @ 25.08.2016. 07:02 ] @
Arch User Repository (AUR) sadrzi samo shell script-e (PKGBUILD) sa instrukcijama za izgradnju paketa, nesto nalik BSD port sistemu. Prednost AUR-a je u tome sto mozete da otvorite PKGBUILD datoteku i pogledate npr. lokaciju sa koje se preuzima source code, instrukcije za kompajliranje, izmenite ih, dodate nove, itd. U slucaju PPA dobijate onako kako je zapakovano. Takodje, prednost je i centralizovanost AUR riznice, tj. dodaje se samo jednom, dok kod PPA, za svaki paket mora novi PPA.

Inace, Linux danas puni 25 godina.
Citat:
The Linux kernel now supports more than 80 different architectures, Torvalds says, and counts 22 million lines of code with more than 5,000 developers from about 500 companies contributing, according to the latest Linux Kernel Development Report released this week. It is the big, professional project that Torvalds himself didn’t expect in that first public announcement 25 years ago.

https://www.linux.com/news/linus-torvalds-reflects-25-years-linux
[ Nedeljko @ 26.08.2016. 17:59 ] @
Ka' će taj četvrtak?
[ calexx @ 26.08.2016. 18:24 ] @
Koliko?
[ Nedeljko @ 26.08.2016. 21:07 ] @
Šest dana.
[ calexx @ 26.08.2016. 22:35 ] @
Pitao sam koliko ćeš da pukneš. ;)
[ Nedeljko @ 27.08.2016. 05:30 ] @
Pa, neću da puknem. Sad će se prognoza od 20% ostvariti.
[ Nedeljko @ 27.08.2016. 10:26 ] @
Što god vi više verujete da se neće ostvariti, kvota je sve veća.
[ calexx @ 27.08.2016. 11:14 ] @
Dokle je stigla? 2,35?
[ Arnie @ 27.08.2016. 12:15 ] @
Citat:
Nedeljko:
Da, repoi i upravljač paketima su prednost Linux-a, koja smanjuje mnoge probleme i poboljšava korisničko iskustvo. Sad, što Windows to nema, šta da vam radim.


Chocolatey
NuGet
[ Nedeljko @ 27.08.2016. 14:21 ] @
Pročitaj prednosti službenih repoa. Nijedno od rešenja za Windows ne nudi nijednu od tih prednosti. Ovo nema veze sa tim.
[ Arnie @ 27.08.2016. 19:38 ] @
Repoi su nešto što se vezuje za open source sisteme gde se zajednice okupljuju i uređuju iste. Ni macOS nema repoe, ali ima menadžere paketa.

Repoi nemaju svrhu na vlasničkim sistemima.
[ Nedeljko @ 27.08.2016. 21:12 ] @
Repoi pružaju niz prednosti, kojih drugi nemaju.
[ Space Beer @ 28.08.2016. 11:24 ] @
A windows store?
[ SlobaBgd @ 28.08.2016. 11:40 ] @
Ma niko osim Linuxa nema repoe.
A i ako ima, to ne radi dobro.
A ako i radi dobro, to nije službeni repo.
A ako i jeste službeni repo, Nedeljko nije čuo za njega.
A ako je Nedeljko i čuo za njega, to se ne zove repo nego nekako drugačije.
Dakle, niko osim Nedeljka nema pojma o Linuxu i repoima. Osim ako se slaže sa Nedeljkom.
[ Nedeljko @ 28.08.2016. 16:21 ] @
Windows Store ne nudi nijednu prednost službenih repoa. To je samo mesto na kome se nalazi veliki broj programa.


1. Službeni repoi su proveren izvor paketa jer sadrćaj uređuje isključivo distributer koji pazi šta tamo stavlja. Nasuprot tome, na Google Play, iTunes i Windows Store može da stavlja ko šta hoće, pa nema nikakvih garancija da sadržaj nema *ware.

2. Instalacijom paketa iz službenih repoa se obezbeđuje da će svaka komponenta koja je instalirana na taj način biti instalirana samo jednom. Nasuprot tome, skini sa Google Play, iTunes, Windows Store-a nekoliko programa koji koriste iste biblioteke i biće instalirane za svaki program posebno.

3. Instalacijom komponente iz službenog repoa počinju da je koriste svi programi za koje to ima smisla. Na primer, instalacijom spelling checker rečnika za srpski jezik svi programi koji imaju spelling checker odmah mogu da rade sa srpskim jezikom. Nema potrebe da se instalira za svaki program posebno. Google Play, iTunes i Windows Store to ne nude.

4. U službene repoe se ne stavljaju najnovije verzije programa, nego one koje su u praksi isprobane na tuđoj koži, odnosno stabilne i sigurne. Ažuriranjem se dobijaju samo one novije verzije koje ispunjavaju taj uslov. Google Play, iTunes i Windows Store jednostavno omogućavaju autorima da kače šta hoće, dok se na repoima može naći samo ono što zadovolji njihove kriterijume.

5. Distributer pazi na (ne)kompatibilnost verzija komponenti, tako da ako je potrebno, ima više od jedne verzije instalirane i svaki program koristi odgovarajuću verziju komponente. Za Google Play, iTunes i Windows Store vidi pod 2.

6. Repoi omogućavaju nadogradnje verzija komponenti, tako da se to odrazi na sve programe koji ih koriste, ali uz poštovanje tačke 5. O tome brine distributer.


O ovome sam već pisao na ovoj temi, ali se ljudi javljaju, a da ni čitali o čemu se radi.
[ Nedeljko @ 29.08.2016. 10:30 ] @
Analogon tačaka pod Windows-om su:

1. 4. Raspitivanje kakvi su koji programi i sajtovi i lična briga o svemu.

2. 5. 6. Može se uporedo instalirati više nekompatibilnih verzija .Net framework-a, pri čemu se svaka zasebno nadograđuje i svaki program koristi odgovarajuću. Na sistemu nema duplikata.

3. Instalacijom fonta mogu da ga koriste svi programi kod koji se biraju fontovi.

1. 2. 3. 4. 5. 6. Sve ovo važi sa sam Windows, odnosno ono što je deo njega.

Na GNU/Linux sistemima puštamo distributera da misli umesto nas i sve je univerzalno, a ne samo za .Net Framework ili fontove. Razlika je u tome što Windows distribucija ima malo programa i komponenti.
[ bachi @ 30.08.2016. 10:49 ] @
[ calexx @ 30.08.2016. 11:10 ] @
Nije taj prvi komentarisao OS.

[ Nedeljko @ 31.08.2016. 20:40 ] @
Sutra đaci polaze u školu, a ja naplaćujem svojih uloženih 1000€.
[ bachi @ 31.08.2016. 20:40 ] @
http://www.pcworld.com/article...l-support-only-windows-10.html
[ calexx @ 31.08.2016. 20:47 ] @
Citat:
Nedeljko:Sutra đaci polaze u školu, a ja naplaćujem svojih uloženih 1000€.
Pa ako si se kladio da sutra đaci polaze u školu, skoro sigurno dobijaš. Linux neće mnogo preko 2,33. Ako.
[ plus_minus @ 31.08.2016. 23:49 ] @


Pa ja se njima divim do imbecilnosti. ... Pa ako debos-menadžeri iz spajvera nastave ovako, ima vrlo brzo da budu potrebni narodu koliko i fleš plugin.
[ Branimir Maksimovic @ 01.09.2016. 00:00 ] @
Njima treba sveza kinta. Useri koji su pre 7 godina kupili windows moraju jos jednom da se otvore za Windows taksu. Ali ne brini ako pocne Linux procenat naglo da raste naglo ce se podrska prosiriti i na Windows 7 ;p
[ plus_minus @ 01.09.2016. 00:03 ] @
Biće kasno. Svi kojima linux `konačno` proradi, nekako se jako, jako teško vraćaju nazad.
[ calexx @ 01.09.2016. 07:51 ] @
Nemoj da se neko šalio da propagira linux, sasvim je dovoljno i 2% ovakvih umesto 90% onakvih ;) korisnika.
[ Nedeljko @ 01.09.2016. 08:26 ] @
Pade na 2.11%.
[ bachi @ 01.09.2016. 08:54 ] @
Pa ono, ako je Windows 7 podržan do 2020. godine, a Windows 8.1 do 2023. onda nikako ne mogu da razumem ovakve poteze. Prvo sam pomislio da eventualno neke nove instrukcije neće podržavati i ono - bolE me za koji % veće iskorišćenosti nečega što mi IDLEuje 90% vremena, ali jok, Intel jednostavno neće izbacivati drajvere za nove chipsetove.

Da li će im se to obiti o glavu? U korporativnom svetu da, ovako teško.

Još čudnija je odluka AMDa da to prati, jer ionako zaostaju nenormalno za Intelom i Zen im je, vrlo moguće, poslednja šansa da se izvuku iz vnagoa.
[ calexx @ 01.09.2016. 09:52 ] @
Citat:
Nedeljko:Pade na 2.11%.
Koliko si dobio?
[ Nedeljko @ 01.09.2016. 11:06 ] @
Sad ništa, ali polako. Meses po mesec, hiljada po hiljada, pa kad grune lova...
[ Shadowed @ 01.09.2016. 13:43 ] @
Citat:
plus_minus:
Biće kasno. Svi kojima linux `konačno` proradi, nekako se jako, jako teško vraćaju nazad. ;)

Ja sam vrlo lako. I brzo.
[ calexx @ 01.09.2016. 16:54 ] @
Tebi nije proradio. ;)
[ Nedeljko @ 02.09.2016. 13:21 ] @
Dakle, kreće sunovrat Linux-a na desktopu.
[ calexx @ 02.09.2016. 20:32 ] @
Na šta se sledeće kladiš?
[ Nedeljko @ 05.09.2016. 09:05 ] @
Pa znaš šta, već sam puk'o 2k€.
[ bachi @ 06.09.2016. 07:35 ] @
http://www.phoronix.com/scan.p...=Adobe-Will-Update-Linux-Flash

Užas.
[ Nedeljko @ 06.09.2016. 09:35 ] @
A šta je tu užas?
[ bachi @ 06.09.2016. 09:39 ] @
Flash must die.
[ Nedeljko @ 07.09.2016. 09:37 ] @
Neka umre preko nekog drugog.
[ plus_minus @ 07.09.2016. 16:57 ] @
Ma neka umire što pre ...
[ Ell Diablo @ 19.09.2016. 11:59 ] @
Citat:
Nedeljko:
Pa znaš šta, već sam puk'o 2k€.


Kako?
[ Nedeljko @ 21.09.2016. 20:10 ] @
Pročitaj na šta sam se kladio.
[ Nedeljko @ 01.10.2016. 19:33 ] @
2.23% po novom.
[ flighter_022 @ 05.10.2016. 18:43 ] @
0.01 po 0.01...

Salu na stranu, svako koristi ono sto mu odgovara, ono sto smatra ekonomski opravdanim.
[ SlobaBgd @ 05.10.2016. 19:30 ] @
Ma kakvi! Svi znamo da je cena Windowsa i Linuxa ista! Drugo je u pitanju, da Windows, plaćeni i vlasnički i closed source OS ima 2,5% udela a Linux 97%, sadašnji zakleti Linuxaši bi bili najveći pobornici Windowsa.
[ flighter_022 @ 07.10.2016. 10:17 ] @
Nije stvar samo u ceni ili "ceni" jednog i drugogo OS-a, vec i u cinjenici da je velika vecina korisnika deceniju-dve "terala" Windows, kakav takav. Na istom se izrodila gomila aplikacija, koje se koriste. Prelazak sa jednog na drugi operativni sistem povlači za sobom trku za drajverima, administraciju, a onda i možda najskuplji deo celog eksperimenta, nalaženje softvera sa identičnom ili gotovo identičnom funkcionalnošću. A ako nije gotovo potpuno isti, dodaje se i trošak dodatne obuke korisnika. Ko je radio održavanje sistema, zna o čemu govorim... KOliko je samo puta bilo poziva tipa "A gde su mi programi" samo zato što su se ikone (shortcut) na desktopu preselile na malo drugačije mesto na tom istom desktopu, ili su dokumenti smešteni u fodler, umesto da prekrivaju ceo ekran... Da se radi o pasijansu, kalkulatoru, njekom office programu, to je sve uglavnom vrlo standardizovano, formati dokumenata su uglavnom kompatibilni... Ali, izuzev ako je software vendor već obezbedio LINUX ekvivalent svoje aplikacije, prelazak sa jednog operativnog sistema na drugi košta mnogo više od same cene OS-a. Pri tome ne govorim o situacijama gde krećete od nule i možete da birate operativni sistem, aplikacije i ostalo, već o situaciji gde se nešto koristi 10+ godina i sad treba da se menja.
[ calexx @ 07.10.2016. 15:39 ] @
Pa zato početnici mogu lako da pređu na drugi OS ako znaju nekoga ko će da im poređa ikone kako su navikli ili izbaci one koje koriste, oni i nemaju neku naviku da koriste konkretan program. Za običan kućni internet je verovatno 100% isto, mlatimudija može lako da se sredi, jedino ako neko (svejedno koliko malo ili dobro zna) koristi određen program tipa Corel ili iz nekih potreba mora da baš baš koristi neki program koji nema linux ekvivalent, onda je teže. Veći problem su oni priučeni koji su najface u društvu jer umeju da krekuju windows i instaliraju svaku igricu, takve ne možeš nikako da nateraš jer to što su priučili pada u vodu a oni ne bi da prihvate da stvarno nemaju pojma sa IT.
Ja sam koristio Windows praktično od početka (dobro, preskočio sam verziju 1.0 ili koja je bila i krenuo otprilike od 2.10) i posle četvrt veka korišćenja uz samo malo napora uspeo da pređem na Linux. Sve se može kad se hoće, naročito zato što se u međuvremenu mnogo toga promenilo.

Ne bih voleo da linux ide mnogo preko 2% iz bezbroj razloga.
[ plus_minus @ 07.10.2016. 17:43 ] @
Što reče calexx.. da. S' obzirom na to koliko je čovečanstvo "pozitivno" progresivno u svakom pogledu, ovakvo stanje je idealno.
Mi pingvini ćemo i dalje da dominiramo na http serverima i hard-core dev. mašinama i da se ubijamo od dosade, a ostali nek' rade šta hoće.
[ calexx @ 07.10.2016. 22:12 ] @
A za dosadu si u pravu, kad jednom namestiš šta je potrebno i usput naučiš kako se sve to radi, više nema onih windows zanimacija i jurnjave sa vešticama. Čak i neko kao ja, neću da znam mnogo, samo onoliko koliko mi je potrebno da budem običan korisnik i toliko je sasvim dovoljno. Kako li bi bilo kada bih se malo udubio u sitnice i naučio detalje??
[ plus_minus @ 08.10.2016. 00:55 ] @
^^ Savršeno. :) Prvo se natestiraš editora/IDE-a od sorte, vidiš koji ti najbolje leži, pa odabereš ..., nakon toga, opredeliš se koji ćeš programski jezik da koristiš, pa ako ga ne znaš, malo čitaš dokumentaciju, malo vežbaš, itd.. e, onda se zavališ, i zamisliš .. dobro porazmisliš.. "koji/šta je to što još uvek nije isprogramirano, a nije ni malo bzvz. i može da koristi nekom, a da taj neko nisi samo ti ?" ... i kreneš. Redosled poduhvata možda nije dobar, ali, suština je jasna.
[ flighter_022 @ 14.10.2016. 07:47 ] @
Hm, šta to postoji a da jos nije isprogramirano? Skoro pa ništa. Međutim, slične stavove smo imali i pre 20-30 godina, u vreme VAX/VMS i COBOL-a, zar ne?
[ Nedeljko @ 04.11.2016. 07:04 ] @
Septembar 2.23%, oktobar 2.18%, a OS X od aprila na ovamo samo pada.
[ Space Beer @ 05.11.2016. 07:00 ] @
Linux je izgleda zakucan na svoja 2%. Ko zna šta je uzrok tome
http://www.dedoimedo.com/compu...x-perfect-desktop-formula.html
[ xtraya @ 19.11.2016. 20:29 ] @
Eto tako...


Microsoft joins the Linux Foundation


https://techcrunch.com/2016/11...ft-joins-the-linux-foundation/
[ SlobaBgd @ 19.11.2016. 21:37 ] @
Sada kad Linux padna na 1,5%, bar ćete imati koga da krivite!
[ bachi @ 20.11.2016. 08:10 ] @
Proći će Linux community kao Nokia. :D
[ vinted @ 20.11.2016. 08:18 ] @
Citat:
bachi: Proći će Linux community kao Nokia.

Misliš kao ona Nokia 3310, kada sve prestane da radi ona će i dalje raditi
[ Nedeljko @ 01.12.2016. 10:51 ] @
Da li ovaj novi skok sa 2.18% na 2.31% ima veze sa MS-ovim pristupanjem Linux fondaciji?
[ jablan @ 01.12.2016. 12:03 ] @
Pre će biti da ima veze sa glupostima koje Apple pravi u poslednje vreme.
[ Nedeljko @ 02.12.2016. 06:24 ] @
Kojim to glupostima? U novembru su skočili OS X i Linux, a pao je Windows.
[ jablan @ 02.12.2016. 10:25 ] @
https://blog.devteam.space/new...nymore-d0d4b1b8b7de#.gf2lnnoeb

moguće da nema veze, a isto tako moguće da su cifre sa ovog sajta koji gledate đubre.
[ Nedeljko @ 02.01.2017. 08:50 ] @
2.21%.

Tačno je da momci iz Kupertina stalno padaju, ali nisam siguran da se sa Mac-a prelazi na GNU/Linux.
[ Ivan Dimkovic @ 02.01.2017. 11:01 ] @
Citat:
jablan:
https://blog.devteam.space/new...nymore-d0d4b1b8b7de#.gf2lnnoeb

moguće da nema veze, a isto tako moguće da su cifre sa ovog sajta koji gledate đubre.


Ja sam odustao od Macbook Pro-a, iako mi je dugo vremena bila radni laptop, presao sam na Lenovo.

Doduse, najcesce sam koristio Windows i u Macbook Pro-u tako da nisam ni upadao u statistiku, ali razlozi zasto sam odustao od MBP-a su izbacivanje f-dugmica i zamena sa onom touchscreen igrackom za DJ-eve i sl. (iz istih razloga mi se ne kupuju novi iPhone telefoni, emulacija klika touchscreenom mi je odbijajuca) kao i izbacivanje NVIDIA graficke, sto se desilo vec u prosloj generaciji.

Zapravo, verovatno bih ostao pri rMBP-u kupljenom pre 2 godine da nije poceo da se misticno gasi iz cista mira u sred rada u Windowsu (nije toplota u pitanju, pretpostavljam da je baterija vrisnula posto u Windowsu ne gase dGPU i vuku mnogo vise).

Takodje, ranije Macbook Pro nije bas imao previse konkurencije - ko je hteo kompaktnu i vrlo jaku masinu sa odlicnim ekranom to je bilo tesko naci godinama. Sada uopste vise te masine nisu "egzotika".

Ima i Lenovo svoje bube, recimo ranije verzije (W serija 53x) su imale posten zaseban GPU mux i mogao si fizicki da iskljucis Intel iGPU, sada sve mora da ide preko Intel iGPU-a cak i kada se koristi NVIDIA. OK kakav problem?

Pa nikakav, samo Oculus SDK odbija da radi sa takvom konfiguracijom (imao bih par komentara na to ali ne bi bilo lepo)... moz' se *bati sto bi neki rekli, cak i kad "forsujes" dGPU, finalni framebuffer je i dalje u integrusi zato sto je integrusa hardverski jedina povezana za ekranom, HDMI portom i sl. Okulus drajver odbija da radi tako (navodno zbog latencije, iako njihov sopstveni DirectX "Demo Scene" renderuje preko integruse, ali tvoj OpenGL kod... no way bro :))

Ironicno, sve to radi na Apple laptopu zato sto Apple koristi hw. mux (ne znam za ove poslednje modele doduse) i u Windowsu iskljucivo drzi dGPU :)))
[ bachi @ 02.01.2017. 12:10 ] @
He's alive!
[ Nedeljko @ 02.01.2017. 12:54 ] @
Ja na GNU/Linux-u nemam pojma o ovim Ivanovim kvakama. Doduše, manji je izbor softvera, ali šta radi, to radi.
[ Ivan Dimkovic @ 02.01.2017. 13:05 ] @
@Nedeljko,

Mislim da GNU/Linux ne bi ni imao nista sa tim kvakama, posto su hadrverske prirode. Mislim da Oculus i nema desktop SDK za Linux, podrzavaju samo Windows i OS X za desktop razvoj. Za mobilnu platformu (Gear VR) mozes da razvijas na Linuxu i na bilo kakvom hardveru (ili VM-u), posto je u pitanju standardna cross-kompilacija za Android / NDK a runtime se i ovako i onako nalazi na mobilnom telefonu.

A i kada bi imali, opet bi imao isti problem kao i na Windowsu. Za to je kriv softverski vendor (Oculus tj. Facebook) a ne OS ili hardverski vendori.
[ jablan @ 02.01.2017. 13:05 ] @
Ivan očigledno ima jako specifične zahteve od hardvera pa i nije baš relevantan za bilo kakve statistike.
[ Ivan Dimkovic @ 02.01.2017. 13:16 ] @
Bas tako, ova kvaka nije nesto sto bi se moglo nazvati relevantnim za statistike.

Mada, sto se Macbook Pro masina tice i OS X-a po statistikama, ne bi me cudilo da izgube sjaj kod ne-Mac/iOS developera bilo kakve prirode. Mozda gresim, ali meni licno deluje da te nove Macbook masine nude manje, em su uzeli f-tastere, em su izbacili standardni USB port... mozda je to buducnost ali meni iskreno bi samo zagorcalo zivot bez nekih prednosti.
[ dejanet @ 02.01.2017. 13:51 ] @
Sto se dev-a tice na najnovijim Macbook pro, apple kao da je zalepio slajmaru ljudima u lice. Pored f-n tastera, mislim da nema i esc, onda slabiji CPU od ocekivanog..
Takodje i kod MS-a je trend ka slobodnim umetnicima, koji imaju slobodnih 3K $ kesa.
[ Ivan Dimkovic @ 02.01.2017. 13:58 ] @
I max memorija - bila i ostala 16 GB na rMBP-ovima, party like it's 2012, k'o da je u bibliji propisano haha :-)

Pretpostavljam da su se u Apple-u preracunali i skontali da su im "slobodni umetnici" veci prioritet od nekih developerima kojima treba Esc dugme ili im, ne daj boze, hoce da testiraju sa nekim virtuelnim masinama pa im treba vise od 16 GB RAM-a.

Sad, da li je to uopste dovoljno da promeni globalni OS trend i utice na neki pad OS X-a i eventualni skok Linuxa, ne znam...

iOS i OS X developeri i ovako i onako moraju da ostanu na sta im Apple baci da glodju, sad pitanje je da li onih drugih ima uopste u bitnim procentima i da li ih ovi Apple potezi dovoljno nerviraju da zabatale platformu i predju na nesto drugo...

[ Branimir Maksimovic @ 03.01.2017. 10:59 ] @
Ne znam ako je informacija tacna, tj ono sto pisu da iOS donosi vise zarade od Androida, iOS nece nestati. A dok je iOS-a potreban je OSX za razvoj, Apple je tako vezao vrecu...
[ Nedeljko @ 04.01.2017. 18:50 ] @
Sve to može da se ukoka mic po mic, ako se tržišni udeo smanjuje.
[ Space Beer @ 05.01.2017. 13:01 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ne znam ako je informacija tacna, tj ono sto pisu da iOS donosi vise zarade od Androida, iOS nece nestati. A dok je iOS-a potreban je OSX za razvoj, Apple je tako vezao vrecu...

To ne znači da postoji više aplikacija za iOS nego za Droid, već ili da su iOS aplikacije skuplje ili da iOS korisnici radije dreše kesu :d

A na temu - vidim da linux udeo na Steam-u nikako da poraste, iako je broj igara sve veći. Mislim da ih ima preko 2.000. Čak je i novi Deus Ex vrlo brzo stigao. A pričalo se - kad bi bilo igara, linux bi dominirao desktopom :D

Pa je bilo slično i za audio/foto/video obradu, i kad bi taj deo korisnika imao potreban softver, linux bi dominirao. Nije moja struka, ali vidim da se obradom fotografija može uspešno baviti koristeći FOSS
https://pixls.us
Znam da je slično i npr. za grafički design, gde sam viđao odlična rešenja rađena sa FOSS-om (Krita, Inkscape, Gimp). Tu je i Blender za sve i svašta, međutim nikako da korisnici pohrle na linux :D

Ostalo je još da se CAD/CAx softver portuje (mada je veća verovatnoća da će zaživeti cloud based rešenje koje ne zavisi od OS-a) pa da konačno saznamo pravi razlog zašto Linux ne može preko 2%
[ Nedeljko @ 01.02.2017. 12:18 ] @
2.27%
[ Nedeljko @ 06.03.2017. 19:24 ] @
2.05%.
[ _owl_ @ 06.03.2017. 19:51 ] @
Go Go Power Linux
[ Nedeljko @ 01.04.2017. 10:33 ] @
I tako je Linux na desktopu konačno prebacio 3%.

Idemo dalje.
[ Nedeljko @ 01.06.2017. 11:26 ] @
1.99%

I tako ni godinu dana nije izdrzao iznat 2%.
[ Nedeljko @ 01.07.2017. 20:00 ] @
2.36% - apsolutni rekord.
[ maksvel @ 01.07.2017. 22:19 ] @
calexx instalirao 12 distribucija i bachi isprobao još pet i eto skoka
[ SlobaBgd @ 01.07.2017. 23:25 ] @
Citat:
SlobaBgd:
E pa čestitamo!
Sledeće godine u ovo vreme biće 2,03%

http://www.elitesecurity.org/p3683381
01.07.2016.
Izgleda da sam potcenio skok udela Linuxa.

[ bachi @ 02.07.2017. 09:48 ] @
Citat:
maksvel:
calexx instalirao 12 distribucija i bachi isprobao još pet i eto skoka

Hahaha, taj rad.
[ calexx @ 02.07.2017. 18:19 ] @
A kako se računa broj korisnika? Zavire kod mene i vide da imam 15 instalacija na kompu, 5 na drugom i 4 na laptopu pa sve saberu? Da li tu ubace i bar 5 komada raznih windows os-a? Hm, imam još 4 linuxa na laptopu koji nisam uključio mesecima, da li računaju to u ovoj statistici?

Inače je šteta što je instalacija više windows verzija na komp komplikovana i teško izvodljiva, inače bih imao i 10 windowsa na kompu. Šta ću kada se linuxi međusobno trpe i lako sarađuju.
[ Nedeljko @ 03.07.2017. 09:33 ] @
Racuna se broj pristupa web-u sa raznih OS-eva.
[ calexx @ 03.07.2017. 20:07 ] @
Mora da ima još nešto, ili ću sad da restartujem sve operativne sisteme redom i doneću 20 glasova kako kome? A sutra ponovo i svaki dan po 20 glasova? Jedino neki hardver ID da se koristi pa sa jednog hardvera jedan OS ... mada je i to poglu. Ma statistika je glupost.
[ Nedeljko @ 03.07.2017. 21:50 ] @
Rehoh, broje se pristupi web-u preko raznik OS-eva, a ne instalacije.
[ calexx @ 05.07.2017. 08:09 ] @
Možda nisam dovoljno detaljno pitao, startujem desetine live linuxa i sa svakog (naravno) pristupim webu. Startujem razne linuxe više puta dnevno (recimo) i naravno uvek pristupim webu i uvek detektuje novi OS? Danas deset puta uključim komp i svaki put me zabeleži?
[ Nedeljko @ 05.07.2017. 08:41 ] @
Da li to povecava ukupan broj tvojih pristupa web-u? Da li bi sa jedne distribucije pristupao isto toliko puta web-u ili manje (ili vise)?
[ calexx @ 05.07.2017. 08:49 ] @
Aha, znači sad pristupim webu i on me zabeleži, pustim malo da svira muzika pa opet pristupim webu i opet sam zabeležen? Onda je to baš prava statistika koja nema veze sa životom.
[ maksvel @ 05.07.2017. 09:01 ] @
Citat:
We collect data from the browsers of site visitors to our exclusive on-demand network of HitsLink Analytics and SharePost clients. The network includes over 40,000 websites, and spans the globe. We ‘count’ unique visitors to our network sites, and only count one unique visit to each network site per day. This is part of our quality control process to prevent fraud, and ensure the most accurate portrayal of Internet usage market share. The data is compiled from approximately 160 million unique visits per month. The information published on www.netmarketshare.com is an aggregation of the data from this network of hosted website traffic statistics. In addition, we classify 430+ referral sources identified as search engines. Aggregate traffic referrals from these engines are summarized and reported monthly. The statistics for search engines include both organic and sponsored referrals.


https://www.netmarketshare.com/faq.aspx#Methodology
[ Nedeljko @ 06.07.2017. 07:10 ] @
calexx

Pa, ogroman broj ljudi pristupa web-u i gleda se koliko je puta pristupljeno sa kog OS-a. Pod (netacnom) pretpostavkom da korisnici razlicitih OS-eva na slican nacin koriste internet, to je to.
[ Shadowed @ 06.07.2017. 08:23 ] @
Obojica pravite jedan previd - ne radi se o pristupu web-u vec izvesnom broju sajtova.
[ Nedeljko @ 06.07.2017. 10:31 ] @
Taj broj sajtova je izabran kao reprezentativan uzorak. Statistika funkcionise na taj nacin.
[ Panta_ @ 06.07.2017. 19:03 ] @
Netmarketshare ubraja i ChromeOS u Linux? Ako se udeo istog oduzme, onda je Linux ispod 2%.

http://gs.statcounter.com/os-market-share/desktop/worldwide
[ Zoran Milovanovic @ 06.07.2017. 20:32 ] @
Pa dobro, nemoj da si na kraj srca, Chrome OS je svakako Linux distro, baziran na Gentoo cini mi se.
[ Nedeljko @ 07.07.2017. 05:57 ] @
A zašto da ga oduzmu? Po čemu on nije Linux distro?

1. Ima li linux kernel?
2. Ima li glibc?
3. Ima li bash?
4. Ima li X-server (priznaju se zamene koje su ABI kompatibilne sa njim).
5. Ima li upravljač prozorima?

Šta nema da bi bio Linux distro?
[ component @ 07.07.2017. 07:43 ] @
Sve što ima Linux kernel je Linux distro. Android takođe.
[ Nedeljko @ 07.07.2017. 08:00 ] @
Ne.

Precizno, samo je kernel Linux, ali postoji "narodna" upotreba reci Linux, koja oznacava porodicu medjusobno kompatibilnih sistema, pod kojima dakle rade isti programi i isti hardver.

Tesko ces da poteras GNU/Linux aplikacije na androidu.
[ Panta_ @ 07.07.2017. 09:20 ] @
Citat:
Tesko ces da poteras GNU/Linux aplikacije na androidu.

A da li mozes na Chrome OS-u na nacin na koji to radis na ostalim Linux distribucijama? Koliko ja znam on primarno podrzava web aplikacije, a to ipak nije nacin na koji se koriste programi na klasicnim Linux distribucijama/desktop-ima.
[ Nedeljko @ 07.07.2017. 09:52 ] @
Da, mozes. O tome se radi.

Naravno, ako imas deb/rpm paket za specificnu distribuciju, to nece na nekoj drugoj, ali ako imas agnosticki instaler poput onog koji se skida kao Qt SDK, radice.
[ component @ 13.07.2017. 15:24 ] @
Da li je Android Linux distribucija? Pa nije GNU ali jeste Linux distribicija... Bar po Linux fondaciji:
https://en.wikipedia.org/wiki/Linux_distribution#Android_and_non-GNU_distributions
[ Ivan Dimkovic @ 13.07.2017. 15:30 ] @
Iako Android, striktno govoreci, jeste Linux distribucija (iz prostog razloga zato sto Android sadrzi Linux kernel), za sve prakticne upotrebe u userlandu Android jeste OS sam za sebe. Google bi mogao zameniti Linux sa, npr., BSD kernelom i propisno napisane Android aplikacije (koje ne koriste privatne/interne native API-je) bi i dalje funkcionisale.
[ Nedeljko @ 13.07.2017. 17:06 ] @
Znas kako, distribucija X-a je svaka isporuka tog X.

Medjutim, ovde se govori o tradicionalnoj upotrebi reci Linux, koja oznacava porodicu medjusobno kompatibilnih sistema. Cesto se kaze i "tradicionalni linux".
[ Branimir Maksimovic @ 13.07.2017. 17:09 ] @
Pitanje je da li se OS ako ima Linux kernel moze smatrati Linux-om ili ne? Ako je odgovor da, onda je Android Linux, a ako je odgovor ne, onda nije , prosto ;p
[ component @ 14.07.2017. 07:49 ] @
Ivane,
U pravu si što se tiče praktiče upotrebe u userlandu. Za većinu korisnika. Ali ako ćemo tako onda Windows 10 i Windows XP nisu Windows operativni sistemi? Ili bar jedan nije, pošto sa strane korisnika se ne mogu sve aplikacije pokrenuti na jednom ili drugom.

Pogledajte zamiljiv video
[ Nedeljko @ 15.07.2017. 07:49 ] @
Znaš kako, bez emulacije na androidu ne možeš nijednu Linux aplikaciju da pokreneš, kao ni obrnuto, a između Win XP-a i Win 10 nije tako, nego najveći broj programa za jedan radi na drugom.

Win 10 je naslednik od Win 8.1, koji je naslednik od Win 8, koji je naslednik od Win 7, koji je naslednik od Win Vista, koji je naslednik od Win XP-a. Između svaka dva uzastopna imaš vrlo visok nivo kompatibilnosti.

Striktno govoreći, Linux je samo kernel i onda ni LinuxMint, ni Debian, ni Ubuntu, ni openSUSE nisu Linux, nego veće celine, isto kao što ni android nije Linux, nego veća celina.

Međutim, narodno značenje reči Linux je drugačije. Objasnio sam koje je.

Ostala značenja jednostavno nisu u široj upotrebi.
[ Nedeljko @ 01.08.2017. 12:14 ] @
2.53%

Prvi put preko 2.5%.
[ Massko @ 01.08.2017. 13:17 ] @
Već 5 godina koristim aktivno linux. I pre mesec dana rešio sam da probam windows 10. I ne mogu da se naviknem. Stalno neki updejt, sporo se gasi, sporo dize, misli umesto mene, a uglavnom promasi, jer zelim nesto drugo i prakticno mi jede dzigericu.

Svaku sekundu trazi nesto po internetu, procesor stalno radi na max i vratio sam se na linux. Nisam ja zaludjenik da se drzim necega ko pijan za plot, nego idem tako od kuce do kuce, jos nisam sreo neki kompjuter koji ima windows 10 a da je sve lepo podeseno i da radi. Nego uvek je sve nabacano i preoptereceno i onda korisnik kaze... ma treba mi jaci hardver, vidis koliko je sporo...

e bracalaaaa :)

Ne vredi se ubedjivati, i da mu namestim windows kako treba reinstaliram podesim... opet ce da zakoci cim bude pola sata surfovao netom ili ne daj boze instalirao neke free igrice, koje su inace pune reklama i cao...

zato volim linux. Treba vremena da se savlada ali vise vremena u zivotu sam proveo na windowsu nego na linuxu, vise sam petljao na windowsu i podesavao i na zalost jos nisam ukapirao, za linux mi je trebalo godinu dana.

Toliko od mene.
[ bachi @ 01.08.2017. 14:49 ] @
Pa gde nađe najgori OS posle Windows ME u istoriji Microsofta da njega porediš sa Linuxom?
[ plus_minus @ 01.08.2017. 14:53 ] @
Kako bre najgori? Pa jel' me ne iznapadaše na onoj jednoj temi (ofisi nisu hteli da rade) o tom predobrom (ne)operativnom sistemu, zato što sam konstatovao skoro pa gotovo isto kao i ti sad ... ? Ne, ne ... moguće da je windows 10 b*5hit... prosto nemoguće. Ja sada u to ne mogu da poverujem.
[ bachi @ 01.08.2017. 14:59 ] @
Ne znam ko te je napadao, ali lično end personalno tvrdim da je najgori OS u istoriji Microsofta posle nesećnog Milenijuma. :D Poslednji normalan i stabilan OS je Windows 7. Sve posle njega katastrofa.
[ Nedeljko @ 01.08.2017. 15:07 ] @
Ma, popravice se Windows 10 vremenom, kao sto je bio slucaj sa ubuntu-om.
[ plus_minus @ 01.08.2017. 15:12 ] @
^^ Vrlo verovatno.. i zvaće se - m$pyware 11.

Citat:
Poslednji normalan i stabilan OS je Windows 7.


Slažem se 101%. Ovo je bez zezanja. Gabaritan jeste, traži min. 40 gb za instalaciju (za duže korišćenje), ali mimo toga, sve je - ok.
[ calexx @ 01.08.2017. 17:12 ] @
Možda je kod mene sve zbog toga što retko trošim pendžere ali meni 10 radi sasvim pristojno. Jeste da ga otvorim kada mi se igra AoE RoR i ponekad da odradim neki sitan posao, najviše jednom u desetak dana ali nikada nisam imao problema, bar da se sećam toga. Imam i sedmicu na drugom hardu ali mi nekako lakše da otvorim desetku za te posliće.

Što se poslednjeg komentara tiče, otprilike je i kod mene tako, posle nekoliko godina linuxa, svako otvaranje pendžera donosi neko usporavanje, muljanje po hardu, kočenje, čekanje da drugi proces odradi posao ... flešbek davnih windows dana kada je to bilo normalno a sada sam se odvikao.

A što se glavne teme tiče ... nadam se da će uskoro da krene da pada procenat jer mi se ne sviđa podatak da ima sve više linux korisnika. Što više takvih, više mogućih problema. ;)
[ Space Beer @ 01.08.2017. 17:18 ] @
Linux (kernel) je bušan k'o sito, a većina problema nastaje zbog korisnika, bar kada je npr. zaštita u pitanju :)

Za moje potrebe je Win 10 je odličan OS. Doneo je gomilu unapređenja koja, bar u mom slučaju povećavaju produktivnost. U odnosu na Win 7 glavne prednosti su: virtual desktops (konačno nema potrebe za 3rd party rešenjima), integracija win store programa u start i taskbar, bolja out-of-box zaštita (koliko vidim sve iz EMET-a je deo OS-a ili MD defendera. Što nije još uvek, biće uskoro), odličan action centar, bolja kontrola update-a (posebno od 1703 verzije), system settings... U odnosu na linux (KDE) to je: bolja podrška za multi display sisteme (npr. mnogo jednostavnije prebacivanje slike i zvuka između monitora i TV-a), bolje performanse grafičke (opensource drajver još uvek ne podržava openCL, vlanički ne postoji za gomilu distribucija, pobrlajvi nakon većeg upgrade-a i sl.), bolja integracija 3rd party/propertary programa (Skype, WhatsApp, Viber, Simplenote, Steam...) koji često znaju da zabaguju u system tray-u, da izgube konekciju i slično.

Što se tih zagušenja, kočenja, opterećenja... nemam pojma o čemu pričate. To ne primećujem ni na jadnom Atom tabletu, a kamoli na desktop računarima. U poslednjih pola godine znatno više koristim Windows nego linux, a to nije bio slučaj još od 2010, od kada mi je linux postao primarni desktop OS. Jer po onome što ja vidim, jedino MS unapređuje desktop OS, dok ostali uglavnom presipaju iz šupljeg u prazno. Kad uporedim npr. openSUSE 12.1 i sada 42.3 (i KDE od 4.4 do 5.8) vidim da su se u poslednjih 6 godina menjale samo one stvari koje su radile bez problema, a da mnogi problemi koji su postojali pre 6 godina postoje i danas (npr. rad sa više ekrana, audio i video kodeci, gpu akceleracija, distribucija softvera gde se naziv iste biblioteke razlikuje od sistema do sistema pa ga sistem ne vidi iako je tu...). Meni OS treba da radim na njemu a ne da jurim rešenja za najobičnije stvari kao što je gledanje filmova, pošto video plejer koji imam u zvaničnom repu ne može da ga pusti ili u browseru koji koristim ne postoji podrška za h264 format, jer mu fali kodek koji postoji u zvaničnom repou. Ali treba druga verzija. Tako da velika prednost koju ima linux (npr. korisni softver na izvolte, ako sve radi kako treba) i u mom slučaju KDE kao još uvek najbolje okruženje (npr. global shortcuts sa neograničenim mogućnostima, ali naravno ne mogu da implementiraju window tabs u novu plazmu, iako je savršeno funkcionisalo u verziji 4) može vrlo lako da nestane ako MS nastavi da ide napred, a ostali nazad :)
[ tuxserbia @ 01.08.2017. 17:30 ] @
@Space,
ja ovakve probleme da imam na linuxu, oterao bih i @rms i linussa@fcknvidia, a vala i Švabu(d) u tri lepe i prešao na wX. U roku od odma!
[ Branimir Maksimovic @ 01.08.2017. 17:37 ] @
Ja nemam Windows uopste instaliran ;p dva laptopa i dekstop Windows free !
[ plus_minus @ 01.08.2017. 18:12 ] @
^^

Naravno. Kod mene na jednom hardu Arch/openbox na drugom hdd-u Debian/KDE i na laptopu Debian/KDE.
Windows se sa mojom kućnom adresom odavno pozdravio. Za sva vremena.
[ Massko @ 01.08.2017. 21:14 ] @
Ja nisam toliko hardvorker, ja imam Mint na desku i laptopu, ista verzija sve. I povezao sam ih u malu mrezu sa android fonom i milina.

Još se razmišljam da li da kupim jedan cloud i cusnem ga na mrezu. Nekako volim da mi je sve tu fizicki. :)
[ Nedeljko @ 02.08.2017. 11:23 ] @
Citat:
Space Beer:
bolja podrška za multi display sisteme (npr. mnogo jednostavnije prebacivanje slike i zvuka između monitora i TV-a)

Nisam primetio neke probleme u vezi korscenja video bima na primer.
Citat:
Space Beer:
bolje performanse grafičke (opensource drajver još uvek ne podržava openCL, vlanički ne postoji za gomilu distribucija, pobrlajvi nakon većeg upgrade-a i sl.)

Sta znam, za vodece distribucije postoje vlasnicki drajveri za nVidia i AMD grafulje, a sto se "brljavljenja tice", uopste nije bitno koliki je upgrade, nego da ne nadogradjujes kernel, koji i nije preporuceno azuriranje, nego da se drzis preporuka.
Citat:
Space Beer:
bolja integracija 3rd party/propertary programa (Skype, WhatsApp, Viber, Simplenote, Steam...) koji često znaju da zabaguju u system tray-u, da izgube konekciju i slično.

Integracija u celini je bolje resena na GNU/Linux-u, upravo zahvaljujuci upravljacu paketima. Kao sto na Windows sistemima instalirani font odmah mogu da koriste svi programi, tako ovde instaliranu bilo kakvu komponentu mogu odmah da koriste svi programi (ako su instalacije tih programa i tog paketa isele kroz upravljac paketima).
Citat:
Space Beer:
mnogi problemi koji su postojali pre 6 godina postoje i danas (npr. rad sa više ekrana, audio i video kodeci, gpu akceleracija, distribucija softvera gde se naziv iste biblioteke razlikuje od sistema do sistema pa ga sistem ne vidi iako je tu...).

- Kodeke imas vlasnicke binarne, s tim da treba da ih instaliras. Lako je.
- GPU akceleracija postoji sa vlasnickim drajverima.
- Sto se distribucije softvera tice, ona zavisi ot toga ko ga pravi. Proizvodjac softvera moze da napravi agnosticki instaler koji radi na svim distribucijama, ali ne koristi prednosti upravljaca paketima ili da za svaku distribuciju napravi poseban paket ili da napravi oboje. Za korisnika je najbolje da ima paket za svoju distribuciju, a za proizvodjaca je najjeftinije d anapravi samo agnosticki instaler. To nije do sistema jer on nudi kako upravljac paketima, tako i mogucnost da ga ignorises. Sa druge strane, Windows ne nudi nikakav upravljac paketima, tako da oces-neces, moras da pravis klasicni instaler.
Citat:
Space Beer:
u browseru koji koristim ne postoji podrška za h264 format, jer mu fali kodek koji postoji u zvaničnom repou. Ali treba druga verzija.

Koristi podrazumevani browser.
[ SlobaBgd @ 02.08.2017. 12:53 ] @
Volim kada Nedeljko za svaku primedbu na Linux ima spreman odgovor (iako ga niko ništa nije pitao), i kada se prema ljudima koji se u ovoj temi žale na neke stvari u Linuxu odnosi kao prema početnicima pa im deli savete tipa "jeste li uključili računar, jeste li sigurni da je na kompjuteru Linux a ne Windows" i slično.
Po njegovom, problemi zapravo i ne postoje. Jedini problem je korisnik. Dakle onih 2,5% su - problem!
[ Nedeljko @ 02.08.2017. 15:58 ] @
Je li, a kako da reagujem kada neko priča o ličnim problemima (koji se tiču njegovog znanja) kao opšte probleme koje softver nosi sa sobom nezavisno od korisnika? Da, ovo su početničke stvari. Kao kada bi me inženjer pitao kako se rešava sistem od dve linearne algebarske jednačine sa dve nepoznate, pa mu ja odgovorio otprilike onako kako se uči u šestom razredu osnovne škole jer je takvo pitanje. Kako bi se inače rešavao takav sistem jednačina?
[ Massko @ 02.08.2017. 16:14 ] @
Dva put ništa je opet ništa, linuxa nije ni bilo :D
[ Nedeljko @ 02.08.2017. 17:04 ] @
Pitanje je šta je pisac ovim hteo da kaže. Komentarišem tvrdnje onako kako su napisane.

Ali, čuj, SlobaBgd je taj koga je neko nešto pitao, pa se javlja da prokomentariše kako ja odgovaram a da me niko nije ništa pitao.
[ Space Beer @ 02.08.2017. 17:20 ] @
Citat:
Nedeljko:
Nisam primetio neke probleme u vezi korscenja video bima na primer.


Nisi razumeo. Ne kažem ja da to ne radi, već da su od muve napravili medveda. Svakodnevno prebacujem sliku sa monitora na TV i na Windowsu je za to potrebno 3 klika (ili tastera) dok je na linuxu (KDE) to akrobacija (otvori display manager, uključi drugi ekran, namesti ga gde treba da bude...), gde na kraju dobiješ nešto što ne liči ni na šta (raspored ikonica se promeni; wallpaper i conky se prebace na levi, iako je desni primarni; uključim da oba ekrana budu aktivna, primarni se ugasi a svi programi ostanu na njemu...). "Win+P" postoji kao prečica već 10 godina. Kako se niko nije setio uradi isto (slično) na bilo kom linux okruženju? A da, morali su od potpuno funkcionalnog Gnome 2 okruženja da naprave njegov fork (Mate), "bolju" verziju koja nije donela ništa novo (Gnome 3) i njegov fork (Cinnamon) koji liči na malo bolju verziju Gnome 2. Da, to su ti prioriteti zajednice. Srećom, uglavnom se nađe neko da napravi ekstenziju (za koju je pitanje da li će raditi u nekoj narednoj verziji DE-a), iako bi to trebalo da bude sastavni deo okruženja. Nažalost, postoji samo za DE koje je u svim ostalim aspektima đubre.

Citat:
Sta znam, za vodece distribucije postoje vlasnicki drajveri za nVidia i AMD grafulje, a sto se "brljavljenja tice", uopste nije bitno koliki je upgrade, nego da ne nadogradjujes kernel, koji i nije preporuceno azuriranje, nego da se drzis preporuka.

Znači automatski otpadaju sve rolling distribucije, one manje poznate, ne-LTS verzije vodećih i neke vodeće (ova koju ja koristim je kao vodeća, ali opet ne radi). Linux desktop je baš slobodan, otvoren i user-oriented - sve što ti treba možeš da nađeš u nekoj od 100+ distribucija, ali ni u jednoj ne možeš imati sve što želiš i kako želiš :)

Citat:
Integracija u celini je bolje resena na GNU/Linux-u, upravo zahvaljujuci upravljacu paketima. Kao sto na Windows sistemima instalirani font odmah mogu da koriste svi programi, tako ovde instaliranu bilo kakvu komponentu mogu odmah da koriste svi programi (ako su instalacije tih programa i tog paketa isele kroz upravljac paketima).

Dešava se da nešto što instaliram iz zvaničnog repo-a, npr. Eric IDE ili ne radi (openSUSE) ili ne može uopšte da se instalira jer mu fali nešto (Kubutnu). I uvek naletim na neki takav paket u svakoj distribuciji. U čemu je onda prednost takvog načina ako ne funkcioniše? Jasno mi je da ne može komercijalni softver da se nađe tu, ali zašto bar FOSS ne radi kako treba?

Citat:
- Kodeke imas vlasnicke binarne, s tim da treba da ih instaliras. Lako je.
- GPU akceleracija postoji sa vlasnickim drajverima.

Nije to problem. Plejeri i kodeci postoje u zvaničnom repo-u. Ali ne rade. Mora da se doda Videolan i/ili packman repo da bi sve radilo kako treba. Godina je 2017. hoću nakon istalacije desktop OS-a, sa grafičkim okruženjem namenjenim za desktop upotrebu, da bar pustim pesmu ili film bez problema. Ako je licenciranje problem, prilagodi se korisnicima (Mint je valjda takav), a ko hoće da bude kao RMS, neka briše šta mu se ne sviđa. 98% posto korisnika ne želi da razmišlja o tim stvarima. I ne treba.

Citat:
- Sto se distribucije softvera tice, ona zavisi ot toga ko ga pravi. Proizvodjac softvera moze da napravi agnosticki instaler koji radi na svim distribucijama, ali ne koristi prednosti upravljaca paketima ili da za svaku distribuciju napravi poseban paket ili da napravi oboje. Za korisnika je najbolje da ima paket za svoju distribuciju, a za proizvodjaca je najjeftinije da napravi samo agnosticki instaler. To nije do sistema jer on nudi kako upravljac paketima, tako i mogucnost da ga ignorises. Sa druge strane, Windows ne nudi nikakav upravljac paketima, tako da oces-neces, moras da pravis klasicni instaler.

Windows sada ima Store, i pored originalnih UWP, sve je više win32 programa. Npr. Inkscape je tu. Tako da korsinici imaju (imaće) sve što im treba na jednom mestu, neće morati da brinu oko ažuriranja i slično. I kad to uporedim sa trenutnim stanjem na linuxu gde gomila open-source programa, pravljenih orginalno za linux i unix-like sisteme ne postoji u zvaničnim (pa čak i u nezvaničnim) repoima, mislim da će za koju godinu Windows imati bolje rešenje distribucije softvera nego bilo koji linux package manager.

I da li to znači da je linux isključivo namenjen za FOSS? Prvo smo kukali kako nema softvera za linux, a kad je (skoro) sve što treba stiglo (Steam, Draftsight, Lightworks, Bricscad...) i kada se (skoro) svaki posao može odraditi na linuxu, opet je problem, jer nije open source, ne može u repo, mora da se plati... Valve, Feral, Bricsys... su uložili ogromne resurse da bi dobar softver doneli do preostalih 2% korisnika. Pomislio bi čovek da sada, kada je 15% igara dostupno na linuxu da će bar 7-8% gamera pobeći od zlog Micro$ofta, kad ono samo 0.75% gejmera koristi linux, a čak 50% špijunski win 10

Jasno je da u ovakvom obliku distribucije (vlasničkog) softvera ima dosta problema i da je potrebno univerzalno rešenje. I baš zbog toga je zajednica izašla u susret kompanijama koje ulažu u dekstop linux softver i kreirala, ne jedno, ne dva, već tri "univerzalna" načina distribucije softvera (ima ih i više, ali ova tri su izgleda postala "standard")

Citat:
Koristi podrazumevani browser.

Što bi išao avionom do Rima, kad možeš na konju :)

Čini mi se da većina linuksaša misli da je svrha OS-a da bude otvoren ili zatvoren, a ne da radi posao koji OS treba da radi - da pokrene programe koji korisnicima trebaju. Svrha dekstop OS-a je da se koristi za desktop upotrebu, da omogući i olakša korisniku rad u programima koje koristi za posao i/ili zabavu. Ako to nije urađeno kako treba, onda je sve ostalo što valja (KDE paketi, YaST, repoi...) zapravo nebitno

[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 02.08.2017. u 18:33 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 02.08.2017. u 18:34 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 02.08.2017. u 18:35 GMT+1]
[ Nedeljko @ 02.08.2017. 18:06 ] @
Rolling distribucije imaju sveže, a ne stabilne verzije paketa. Ako si to odabrao, onda nemoj da se čudiš ako nije sve tip top, ali zato imaš najnovije mogucnosti. Nije za početnike, kao ni ne-LTS, naravno.

Eric IDE sam upravo instalirao na Ubuntu 16.04 LTS iz repoa i radi. Koji si openSUSE koristio? Ako nije leap, onda to može da bude objašnjenje. Kubuntu je nešto nezvanično. Pre neki mesec sam ga stavio i banalne stvari nisu funkcionisale i obrisao sam ga iz odma'.

Što se kodeka tiče, filmovi i muzika mi rade na mintu po instalaciji (VLC koristim). Šta tačno ne radi?

Windows Store nije analogon repoa. Nije stvar u tome da imaš sve na jednom mestu, odnosno sve što je za tvoj sistem, nego da su repoi proveren izvor paketa. Kroz njih nećeš pokupiti malver, a kroz Windows Store možeš isto kao i kroz Google Play i iTunes. U repoe ne možeš da dodaš ništa, a na pomenute tri prodavnice može da kači ko šta hoće. Takođe, kada instaliraš na primer rečnik za srpski jezik za spell-check, odmah počinju d aga koriste svi programi. Tako nešto na windows-u ne postoji. Windows nema rešenje za iskorišćavanje prednosti nečega tako jednostavnog kao što je dinamičko povezivanje.
[ Space Beer @ 02.08.2017. 20:24 ] @
Zato i ne koristim rolling distribucije, samo kažem da su neke od njih (Arch) veoma popularne, tj . vodeće kao što ti kažeš. Ne znam samo šta je vodeće u tome kad ne možeš normalno da koristiš hardver (GPU) ili softver (npr. VMware player) koji ti treba.

Pri tom - kakve veze ima da li je rolling ili stable. Kao što rekoh, desktop OS služi da pokrene program koji ti treba. Ako je taj program u zvaničnom repou, testiran i odobren, onda treba da radi. Dalje, šta ti to znači zvanično - nezvanično? Svaki disto je zvanično objavila organizacija/grupa koja ga je i razvijala/pakovala? Kako će običan Windows korisnik, koji ima želju da pređe na linux, odabrati OS koji radi? Koji KDE default distro ima razuman ciklus izbacivanja novih verzija, dobru podršku, veliki broj raspoloživog softvera u repoima...? Imaš ili rolling (Manjaro) ili večitu betu (Fedora) ili one koji izlaze svake druge godine (Kubuntu LTS, Mint KDE) ili one koji izlaze još ređe (Debian, CentOS). A da tu je i Leap kao vodeći distro, sa dobrim razvojnim ciklusom, velikom zajednicom, stabilan (baziran na SLED-u) i velikom bazom softvera. Jedino što ne radi baš uvek kako treba.

Citat:
Što se kodeka tiče, filmovi i muzika mi rade na mintu po instalaciji (VLC koristim). Šta tačno ne radi?

Ne koristim Mint. Iako je mint jedan od retkih (jedini?) koji instalira 3rd party kodeke odmah. Ubuntu derivati nude tu opciju tokom instalacije valjda, a za ostale nemam pojam. U Leap-u ne radi out-of-box. Potrebno je dodatno petljanje. Nije to meni problem, ali kako neko misli da "proda" OS u kom moraš da petljaš nešto da bi pusto film ili pesmu, iako su ti video i audio plejer već instalirani?

Citat:
Nije stvar u tome da imaš sve na jednom mestu, odnosno sve što je za tvoj sistem, nego da su repoi proveren izvor paketa. Kroz njih nećeš pokupiti malver, a kroz Windows Store možeš isto kao i kroz Google Play i iTunes

Sad već preteruješ. Iskreno, nisam čuo za slučaj da je neko pokupio nešto preko Win store programa. Tačnije, mislim da je to sada najsigurniji način nabavke softvera. S druge strane, ne znam da li se sećaš one situacije sa Mint-om, kada je neko ubacio backdoor u ISO koji se nalazio na zvaničnom sajtu. Da trebalo je verifikovati fajl, ali neko ko to zna, sigurno neće kliknuti na GameOfThrones_S07E06.exe ili otvoriti attachment u mejlu od nigerijskog princa.

Citat:
Takođe, kada instaliraš na primer rečnik za srpski jezik za spell-check, odmah počinju d aga koriste svi programi. Tako nešto na windows-u ne postoji. Windows nema rešenje za iskorišćavanje prednosti nečega tako jednostavnog kao što je dinamičko povezivanje.

Da to je zaista sjajno rešenje i verovatno najveća prednost linuxa. U teoriji. U praksi mi prilikom instalacije nekog programa yast/synaptic prijavljuje grešku da ne postoji biblioteka koja je instalirana. Ili se ne nalazi odgovarajuća verzija. Iako sve ide iz zvaničnog repoa. Zato mi se čini da je Flatpak (ili nešto slično) zapravo najbolje rešenje. Bolje da imam istu biblioteku u 5 kopija, da svaki program vuče sve što mu treba, ali i da sve radi kako treba, nego da je imam na jednom mestu i da nešto ne radi. Jedan GB na hard disku košta 5 dinara, nije mi problem da odvojim po 5 GB za svaki program koji koristim, čak i da je to običan audio plejer. Samo da funkcioniše bez problema
[ Branimir Maksimovic @ 02.08.2017. 21:07 ] @
Politicki korektne distribucije ne instaliraju non-free softver po defaultu. To nije nepoznanica.
[ Space Beer @ 02.08.2017. 21:32 ] @
Odličan opis razloga zbog kojih je linux "uspeo" na desktop-u, gde je politička korektnost (???) odlučujući faktor prilikom odabira OS-a :D
[ Massko @ 02.08.2017. 21:37 ] @
Ako ćemo da budemo utopisti onda umesto linuxa da turimo hurd i šaku jada programa i da nam ništa ne radi, samo zato što želimo da poštujemo licence.
A kupiti hardver linux-predefinisan nije ni malo jeftino.
[ Nedeljko @ 03.08.2017. 06:22 ] @
Massko

A na koji način kršiš licence kada staviš Linux kernel koji je GPLv2? Na koji način kršiš licence kada koristiš vlasnički Skype, čiji je vlasnik (MS) saglasan sa takvim korišćenjem?


Space Beer

Dakle, novajlija treba da pita nekoga ko već koristi Linux, a takvih nije malo. Takođe, postoji nešto što se zove Distrowatch, gde je Arch na 15-tom mestu. Ne znam odakle potiču priče o njegovoj velikoj popularnosti. Ne koristiš Mint, koji je poslednjih 5 godina najpopularniji. U Mint-u dobiješ i GPU akceleraciju i VirtualBox (VMWare nisam probao, ali ne znam što ne bi radio) i kodeke i plejere i repoe iz kojih softver radi.

To što ti nisi čuo za slučajeve da je neko pazario gamad preko prodavnice ne znači da takvih slučajeva nema. Na te prodavnice može da okači ko šta hoće, a na repoe ne može.
[ Nedeljko @ 03.08.2017. 06:25 ] @
Vidi, na poslu smo imali problema sa Linux-om u poslednja tri meseca nekoliko puta. Ne kažem da problemi ne postoje, ali su sasvim druge prirode.

I kolega na Windows-u 10 je imao problem, koji nema veze sa Linux-om. Hteo da instalira LibreOffice, koji dolazi u msi pakovanju, koje desetka ne pije, pa je morao na netu da traži način da pokrene instaler.

Ušteda prostora na disku nije jedina prednost deljenih biblioteka. Kad se nadogradi ta komponenta, ona je nadograđena za ceo sistem na primer.
[ Branimir Maksimovic @ 03.08.2017. 07:05 ] @
Nedeljko, distrowatch uopste nije merodavan po pitanju Linux instalacija. Merodavan je samo u utoliko kolko njih klikne dnevno na stranicu neke distribucije.
Evo pogledaj ovde https://www.linuxcounter.net/statistics/distributions
[ tuxserbia @ 03.08.2017. 08:11 ] @
Ovo još postoji?!? Sećam se da sam registrovao neke mašine sa Red Hat-om, davno pre Fedore ;-)
[ Space Beer @ 03.08.2017. 09:05 ] @
@Nedeljko

A ja koristim LO na Win 10 već 2 godine, nikad problema prilikom instalacije ili upgrade-a :)
Citat:
Kad se nadogradi ta komponenta, ona je nadograđena za ceo sistem na primer.

Pri čemu neki drugi program koji je koristio tu komponentu odjednom prestane da radi sa novom verzijom. Ne dešava se često, ali se dešava. Zato neka svako vuče šta mu treba. Internet je danas dovoljno brz da update od 1GB nije problem, i svaki dan ako je potrebno.

Citat:
Na te prodavnice može da okači ko šta hoće, a na repoe ne može.

Netačno. Sve prolazi kontrolu, bar kada je bezbednost u pitanju. Što se kvaliteta tiče, to je nešto drugo.
Citat:
Ne koristiš Mint, koji je poslednjih 5 godina najpopularniji. U Mint-u dobiješ i GPU akceleraciju i VirtualBox (VMWare nisam probao, ali ne znam što ne bi radio) i kodeke i plejere i repoe iz kojih softver radi.

Znači ceo linux se sveo na Mint kao jedinu stabilnu distribuciju sa KDE okruženjem :) Glavni problem sa tom distribucijom je što nova verzija izlazi tek svake druge godine. Pri čemu još i dobija upgrade kernela (sa 4.4 sad je na 4.8) i ključinh delova OS-a (npr. mesa), ali softver postaje bajat posle nekog vremena. Pa je tako Octave i dalje u verziji 4.0, LO u verziji 5.1 i slično. S jedne strane je preterano brz razvoj (rolling, ubuntu na 6 meseci) koji dovodi do nestabilnih distribucija ili nemogućnosti korišćenja 3rd party softvera , a sa druge strane su oni koji misle da je dovoljno da korisnik ima najnoviju verziju web browser-a, a ostalo će stići za 2, 3 godine. Pojavi se neko sa razumnim ciklusom razvoja (openSUSE, mada i oni nešto petaljaju u poslednje vreme), ali uvek nešto fali.

Inače, Windows 10 je praktično postao rolling OS. Pri čemu imaš opciju da biraš između regularne i biznis verzije (current branch ili c.b. for business), koliko brzo želiš nove opcije (između odmah i godinu dana), sigurnosne zakrpe (između odmah i mesec dana), i da li želiš da ostali MS softver stiže uz update. Zaista odlično rešenje. Šteta što nikome u linux svetu ne pada na pamet da pogleda to, kao i neke druge korisne stvari koje MS uvodi (npr. PIN login je odlična opcija - brzo, jednostavno a i dalje bezbedno rešenje). Mada važi i obrnuto (gde su tabovi u WE-u :d )

I da, evo isprobao sam Mint KDE 18.2 u VBox-u i Eric ne može da se instalira. Sveža instalacija sistema, ništa nije dodato ni oduzeto. To su te prednosti repoa i deljenih biblioteka :)
Code:
Some packages could not be installed. This may mean that you have
requested an impossible situation or if you are using the unstable
distribution that some required packages have not yet been created
or been moved out of Incoming.
The following information may help to resolve the situation:

The following packages have unmet dependencies:
 eric : Depends: python3-pyqt5.qsci but it is not going to be installed
E: Unable to correct problems, you have held broken packages
[ Branimir Maksimovic @ 03.08.2017. 10:27 ] @
Citat:
tuxserbia:
Ovo još postoji?!? Sećam se da sam registrovao neke mašine sa Red Hat-om, davno pre Fedore ;-)


Jos postoji, da. RedHat kad je crko? 2003? Ja sam koristio RedHat dosta dugo, a onda posle Centos. Sad sam na Manjaru sve uredno registrovano ;p

edit: Space Beer, sta fali stabilnim distribucijama? Pa ko da je bitno dal ces da vozis verziju 5.1 ili 5.3 ;) Mislim , totalno nebitno sve dok stvari rade.
E sad ako ces rolling distro jer volis na naj verzije i bilioteke onda imas recimo Manjaro koji ja koristim od 2014 i potpuno sam sa njim zadovoljan. A zadovoljan sam zato sto to nije politicki korektna distribucija pa ne moras nista da dodatno instaliras nakon insatlacije ;)

[ pajaja @ 03.08.2017. 12:04 ] @
Citat:
Inače, Windows 10 je praktično postao rolling OS. Pri čemu imaš opciju da biraš između regularne i biznis verzije (current branch ili c.b. for business), koliko brzo želiš nove opcije (između odmah i godinu dana), sigurnosne zakrpe (između odmah i mesec dana), i da li želiš da ostali MS softver stiže uz update. Zaista odlično rešenje.

Odlično rešenje za šta? Da li mogu da izaberem da ne želim da radi maliciozne stvari, da izaberem da nove opcije i sigurnosne zakrpe ne želim nikad, da izaberem ne želim da sam menja podešavanja za firewall i win defender?
[ bachi @ 03.08.2017. 12:16 ] @
lol
[ Nedeljko @ 03.08.2017. 12:24 ] @
Space Beer

LinuxMint se osvezava na svakih 6 meseci. Uvek je zasnovan na poslednjoj LTS verziji ubuntu-a, ali sam Mint izlazi na 6 meseci.

Nova verzija svakako ne moze biti istovremeno i zrela. Taj izbor svakako mora da se napravi. Na Windows-u moras sam da brines o tome koje su verzije programa zrele, jer su i nove oi zrele oznacene sa "final". Na Linux-u imas distributera koji brine o tome. Da, ako zelis zrele verzije, naravno da ce biti starije. Ako zelis nove, naravno da nece biti zrele. U svakom slucaju se moze izabrati.
[ Space Beer @ 03.08.2017. 16:49 ] @
Ne može se izabrati. Distro mi nudi samo verziju 4.0. Aktuelna je 4.2. Zašto ne mogu sada da izaberem npr. 4.1, a za koji mesec kad trenutna "sazri" da instaliram 4.2.2 :) Zašto se aplikativni softver veže za jezgro OS-a (kernel, drajveri, DE...) iako nema nikakve potrebe za time?
Citat:
pajaja:
Odlično rešenje za šta? Da li mogu da izaberem da ne želim da radi maliciozne stvari, da izaberem da nove opcije i sigurnosne zakrpe ne želim nikad

Odlično rešenje za prosečnog desktop korisnika. Bilo da koristi samo Facebook, bilo da se bavi ozbiljnim poslom. Desktop OS je namenjen prosečnom desktop korisniku koji želi da koristi program koji mu treba. Možeš da ugasiš update, nije problem, ali nije ni pametno. Poenta je da je sistem prilagođen velikoj većini korisnika, koji ne moraju da razmišljaju o osnovnim stvarima za koje je OS zadužen.
Citat:
pajaja:
da izaberem ne želim da sam menja podešavanja za firewall i win defender?

Ne znam, nije me zanimalo. Mogu da proverim ako tebe zanima.
Citat:
Branimir Maksimovic:
edit: Space Beer, sta fali stabilnim distribucijama? Pa ko da je bitno dal ces da vozis verziju 5.1 ili 5.3 ;) Mislim , totalno nebitno sve dok stvari rade.
E sad ako ces rolling distro jer volis na naj verzije i bilioteke onda imas recimo Manjaro koji ja koristim od 2014 i potpuno sam sa njim zadovoljan.

Uglavnom nije bitno, ali nekad jeste. Nekad je veća razlika u funkcionalnosti između 4.8 i 4.9 nego između 4.9 i 5.0. Neću ja najnoviji softver, ali mi je besmisleno da se u distro koji izlazi sada ubaci prošlogodišnja verzija i da to ostane tako u naredne 2 godine. A neću ni rolling, gde će mi naredni update ubiti softver koji koristim, pa moram da čekam da proizvođač objavi zakrpu ili novu verziju.
[ jablan @ 03.08.2017. 17:04 ] @
A ti si za Windows 7 dobio kroz update isti kernel koji dolazi sa Win 10?
[ bachi @ 03.08.2017. 18:55 ] @
Veća je softverska kompatibilnost pod Windowsom, nego pod Linuxom, da se ne lažemo.
[ pajaja @ 03.08.2017. 19:32 ] @
Citat:
Space Beer:
Odlično rešenje za prosečnog desktop korisnika. Bilo da koristi samo Facebook, bilo da se bavi ozbiljnim poslom. Desktop OS je namenjen prosečnom desktop korisniku koji želi da koristi program koji mu treba. Možeš da ugasiš update, nije problem, ali nije ni pametno. Poenta je da je sistem prilagođen velikoj većini korisnika, koji ne moraju da razmišljaju o osnovnim stvarima za koje je OS zadužen.

Nemam ništa protiv da bude prilagođen većini korisnika, to je skroz OK (i pametno). Imam protiv toga da mi bude onemogućeno nešto pod izgovorom da većina korisnika to neće koristiti (isključivanje automatskih apdejta). Ja iskreno ne znam kako mogu da isključim update, pokušavao sam par puta ali takva opcija ne postoji u Win10 (ili ja kao prosečan korisnik ne znam da je nađem). Takođe problematičan je i maliciozan način na koji se update instalira - sa restartom bez dozvole korisnika, sa gašenjem programa koje korisnik koristi bez korisnikove dozvole (zbog restarta), i bez ikakvog obzira na to da li će korisnik izgubiti ono na čemu radi zbog toga. Gašenje korisničkih programa bez eksplicitne dozvole korisnika je u potpunosti u suprotnosti sa onim što si ti naveo kao namenu desktop OS-a.

Citat:
Citat:
pajaja:da izaberem ne želim da sam menja podešavanja za firewall i win defender?

Ne znam, nije me zanimalo. Mogu da proverim ako tebe zanima.

Zanima me, doduše to je za sad uradio samo jednom nakon apdejta, ne radi to svaki put. Problem je što je više sati bilo onemogućeno korišćenje jedinog softvera za čije izvršavanje taj računar služi. Ispostavilo se da je nakon update-a bez ikakve dozvole aktiviran firewall (koji je bio deaktiviran) i aktiviran win defender (koji je bio deaktiviran).
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 05:57 ] @
Space Beer


Možeš izborom distribucije da odabereš da li želiš sveže verzije paketa (Debian test, Manjaro, openSUSE Tumbleweed, Antergos, Fedora) ili zrele verzije paketa (Mint, Debian stable, ubuntu, openSUSE Leap, deepin, elementary OS).

To je potrebno da korisnik ne bi morao da razmišlja o tome. Niko tebi ne brani da skineš neki program sa zvaničnog sajta i instaliraš ga.


To da je Desktop OS namenjen prosečnom korisniku jednostavno nije tačno. Desktop OS je namenjen desktop korisnicima, kojih ima najrazličitijih. Programeri su takođe desktop korisnici. Ti prvi od desktop OS-a tražiš IDE za programiranje. To nema veze sa prosečnim korisnikom.


eric mi je instaliran na LinuxMint Cinnamon bez problema. Probaću na LinuxMint KDE. Jedan od mogućih problema je da ti sistem nije ažuriran. Ako koristiš verziju 18, a sada je aktuelna 18.2, moguće je da je nešto pogašeno u starim repoima. Klikni na "refresh" u upade manager-u i instaliraj sva ažuriranja, pa onda idi u package manager da instaliraš eric.
[ bachi @ 04.08.2017. 08:53 ] @
A večita jurnjava za poslednjom verzijom softvera (iako ona starija radi sasvim ok) je zbog?
[ SlobaBgd @ 04.08.2017. 09:26 ] @
Zbog? Pa to je jedino što se i radi na Linuxu: jure se nove verzije programa, najnovija verzija distribucije, menjaju se pozadina, ikonice i teme, i malo se švrćka po Internetu.
Tako da je odgovor na tvoje pitanje - a šta bi linuksaši drugo i radili?
[ bachi @ 04.08.2017. 09:33 ] @
Ma nije odlika samo Linuxaša, čitam i one Windows fanatike na redditu, to je tek sekta, napišeš nešto objektivno loše za Windows 10, sahrane te downvotovima. :D

A Android fanatici su posebna priča. To je hebeni telefon, ali neeeee, ako ne može da updatuje poslednju verziju Androida na bajati telefon, odma pljuvačina po proizvođaču telefona, a ja mega hepi sa svojim Kitkat i ne bih ga menjao za živu glavu. :D

E sad, ovo što se radi sa Windows 10 je isto ono što Ubuntu radi sa svojim the flash distribucijama i ja to ne volem. Ja lično volem stabilan OS za kojeg izlaze sigurnosne zakrpe redovno, a ti neki "feature updateovi" neka hvala.

Dakle, samo te LTS verzije ili Centos što se mene tiče, kao i Windows 10 Enterprise LTSB, ostalo je za dečicu koja imaju višak slobodnog vremena i nije im problem ako im komp prosvira nakon "feature updatea" Windowsa ili Linuxa.

Naravno, postoje ljudi koji se bave beta testiranje softvera i uživaju u tome i to nije ništa sporno da ne bude da sam zadrta baba. :D
[ Massko @ 04.08.2017. 09:35 ] @
Slobo,

To rade, početnici i naloženi pojedinci. Postoje i linux korisnici koji na primer, na linuxu programiraju, tačnije, rade web razvoj. Linux je idealan za to, lako se podigne server, podesi lokalni baš kao i produkcijski, i posao šljaka.
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 09:40 ] @
bachi

Poenta je da ti se nude nekakva rešenja. Početnici treba da slede preporuke, a iskusniji mogu i da petljaju. Čemu jurnjava? Pa, zato što je Linux napravljen kao organizam, tj. koherentna celina, a ne gomila nabacanih paketa.

SlobaBgd

Šta si ti to postigao u životu, kad očigledno ne znaš ništa drugo sem da vređaš bez osnova (troluješ)?
[ SlobaBgd @ 04.08.2017. 10:01 ] @
Šta sam postigao u životu? Zašto pitaš, je l' to neki uslov da se učestvuje u temama na ES-u? Gde je tvoj CV kojim opravdavaš svoje učešće?

I zayebi to klinačko "troluješ". Ja se u ovoj temi VRLO držim teme, više nego ti. A to što ti je glavni argument - "toluješ!" - to samo govori o tvojoj spremnosti i o tvojem kapacitetu da diskutuješ.
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 10:20 ] @
"Troluješ" nije argument, već zaključak, a argument je tvoje neosnovano paušalno vređenje korisnika GNU/Linux-a. Odatle se vidi tvoj CV. Ja se time ne služim.
[ plus_minus @ 04.08.2017. 10:58 ] @
Nekako se vidi iz aviona da "gosn. Xp-profešnl.webs.com" nije gledao u linux duže od 3 minuta do sada, za njegovoga života i hoće da pljucka po lindži.... Mene to asocira na madzone trolove. Za razliku od njega ... bachi, svemirsko pivce i ostali m$ korisnici, svi su jasno kao dan, zaista imali Xperience kao pingvini i ne đasvi im se i to je to. Koriste ono što im se đasvi. I imaju svoje argumente. To je ono što ja primećujem.
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 11:20 ] @
Ne radi se tu o Linux-u, nego o grupi ljudi medju kojima ima izuzetnih (kao i na drugim sistemima), koju on paušalno i neosnovano kvalifikuje kako mu padne na pamet.


Space Beer,

Probao sam na LinuxMint KDE-u koji je potpuno ažuran da instaliram eric iz repoa i dobio isti problem koji si naveo. Jbg.
[ SlobaBgd @ 04.08.2017. 12:03 ] @
Dobro, pametnjakovići, dajte navedite IJEDNU STVAR koju sam ja zamerio Linuxu ili gde sam rekao da linux ne valja. Mislim, ako je tema Linux.

A ako pričamo o Linux korisnicima, tu se i sami slažete da vas ima svakakvih, ne treba vam niko sa strane da vam otvara oči i skida mrak.

Dakle, da čujem (pročitam), gde ja trolujem na temu Linuxa!?
[ plus_minus @ 04.08.2017. 12:15 ] @
^^
Napisao si ovo pre nekih 2 sata i čet'res i kusur minuta ...

Citat:
Zbog? Pa to je jedino što se i radi na Linuxu: jure se nove verzije programa, najnovija verzija distribucije, menjaju se pozadina, ikonice i teme, i malo se švrćka po Internetu.
Tako da je odgovor na tvoje pitanje - a šta bi linuksaši drugo i radili?


Znači, ja čitavih 5 godina unazad, jurim samo novije verzije programa, vlažim kad izađe verzija kernela 4.x.x, a kad se pojavi verzija kernela 5.x.x tada ću (po tebi) da izvršim samoubistvo od sreće ..

Ako ovo što sam citirao nije trolovanje ili ne naginje na tu stranu, ti se onda predstavi kao jelena milić koja tvrdi da je osiromašeni uranijum zdrav i sve je kako treba.

Po tebi dakle, linux služi samo da se apt-get-uje, yum-uje, pacman-uje i to je to... m? A kad mi zakaže apt, ja onda odem na net i tražim rešenje zašto neće da se instalira? Pa kad nađem rešenje i samozadovoljim se, ja onda dođem ili mi onda dođemo ovde na ES, pa se qrčimo kako smo natprosečni korisnici sa svojim ljubljenim opensource kantama naspram nekih tamo početnika koji ažuriraju svoje antivirus programe...

ps: čisto da ti skrenem pažnju da automatic system update postoji i za linux.. tako da prosečan linux korisnik ni sa tim ne mora da se zezeči ručno ako neće ...
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 12:27 ] @
Da, napisao si za veliku grupu ljudi (na desetine miliona) da ne rade ništa korisno na računaru. Sada pišeš kako u toj grupi ima svakojakih. To je u međusobnom neskladu.
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 12:32 ] @
Evo i CV-a.

Citat:
SlobaBgd:

Moje ime je Slobodan, živim u Beogradu, Srbija. Računarima se bavim (polu)profesionalno, kao serviser, a osim toga interesujem se za mnoge druge aspekte računarske tehnologije.

Jedna od oblasti koje me zanimaju je koncept butabilnih CD-a, i integracija više butabilnih kompilacija u jednu, takozvani "multiboot cd".

Druga oblast kojoj posvećujem vreme je neprevaziđeni fajl menadžer - Total Commander, i način da se napravi što univerzalnijim, potpunijim i primenjivijim.

Takođe, edukacija je tema kojom se bavim intenzivno, kao učesnik nekoliko srpskih IT foruma, kao saradnik jednog beogradskog časopisa iz oblasti računara, i kao pisac tutorijala.
[ SlobaBgd @ 04.08.2017. 12:37 ] @
Citat:
...mi onda dođemo ovde na ES, pa se qrčimo kako smo natprosečni korisnici sa svojim ljubljenim opensource kantama naspram nekih tamo početnika koji ažuriraju svoje antivirus programe...

Pa da. To je u velikom broju skučajeva tačan opis stanja i ponašanja, Na jednoj od tema ovde na ES-u (možda čak i na ovoj) jedan od članova je drugog (koji se žalio da nešto ne radi na Linuxu ) pitao da li je on uopšte za Linux. Verovatno nije mislio da li ima crnu kosu i smeđe oči, već treba za Linux, po njemu, ispuniti neke intelektualne uslove, iz čega se nameće zaključak da tvoje karikiranje ipak opisuje pravo stanje i ponašanje velikog dela Linux korisnika.

Ja znam da je ovo tema na koju dolaze uglavnom Linux korisnici, i da ove moje izjave nisu rado prihvaćene, i da sam se prema nekolicini vas ogrešio jer niste svi ziloti i jer vam Linux nije cilj već samo sredstvo da se nešto radi (kako je Space Beer to lepo elaborirao). Ali, kao što reče Massko, tako rade početnici i naloženi pojedinci, a izgleda da je takvih (pogotovo ovih drugih) baš mnogo na ovoj temi.

Što reče bachi, ima toga i među Windows i Android zilotima, samo mislim da nije pristojno o njima diskutovati iza nihovih leđa, već u forumu/temi o Windowsovih 96% () ili Androidovih 88%.
[ SlobaBgd @ 04.08.2017. 12:39 ] @
Citat:
Evo i CV-a.
...

Dobro, i šta tebe tu žulja?
Hoćeš da ti dam i bris iz anusa, da ga izanaliziraš, kada već tragaš za mnom po Internetu?
[ plus_minus @ 04.08.2017. 12:43 ] @
Citat:
Druga oblast kojoj posvećujem vreme je neprevaziđeni fajl menadžer - Total Commander, i način da se napravi što univerzalnijim, potpunijim i primenjivijim.


Eto. A nikako da se zapita `ko je` čukun-pradeda *commander-a ....
Ustvari, pre će biti da je kurajber, Sajkatava ili eventualno Beli Orao.

[ jablan @ 04.08.2017. 12:47 ] @
Zapravo, midnight commander je klon Norton commandera, koji je bio DOS program. Ne znam da li je NC bio prvi fajl manager sa dva panela, ali je i pre njega bilo sličnih fajl menadžera, konkretno ja se sećam nečega što se zvalo "PC Tools".
[ plus_minus @ 04.08.2017. 12:53 ] @
Pa dobro, Kurajber onda .. ne mora da bude Sajkatava.
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 12:54 ] @
Bio je i DOS Commander i PC Tools i Norton Commander itd. Sam Total Commander se ranije yvao Windows Commander.


SlobaBgd

Ja ne poznajem nikoga kome OS služi za instalaciju i ažuriranje sistema i programa. Svako koga znam, koristi računar za nešto što mu treba, koji god OS da koristi i koja god da su mu interesovanja. Biće da SlobaBgd priča o nekoj apstraktnoj grupi sa nekim zadatim atributima. Čovek je matematičar.
[ SlobaBgd @ 04.08.2017. 12:57 ] @
Da, NC je iz 1986. a MC iz, pazite sad, 1994.
[ SlobaBgd @ 04.08.2017. 13:03 ] @
Citat:
Čovek je matematičar.

Dobro, ne moramo sad da se vređamo!
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 13:09 ] @
Ne znam zašto je ponižavajuće biti matematičar.
[ Burgos @ 04.08.2017. 13:26 ] @
A Windows Commander is 1993 :-)

Citat:
Die erste öffentliche Version des Programms wurde in der Programmiersprache Turbo Pascal programmiert und erschien am 29. September 1993 unter dem Namen Windows Commander für die DOS-Betriebssystemerweiterung Windows


https://de.wikipedia.org/wiki/Total_Commander

(engleska verzija ne daje ovoliko precizan datum):

Citat:

From 1993 until 2002 Total Commander was called Windows Commander; the name was changed in 2002 after Microsoft pointed out that the word "Windows" was their trademark.[16]
[ SlobaBgd @ 04.08.2017. 13:27 ] @
@Nedeljko
Ne znam ni ja, ti si to u mom slučaju predstavio kao nešto negativno.
[ SlobaBgd @ 04.08.2017. 13:38 ] @
He he, Window Commander JE iz 1993. a MC koji je, kako plus_minus tvrdi,čukundeda, dakle daleki predak istog, je prvi put objavljen godinu dana kasnije, 1994. I to plus_minus poteže kao neki stručni argument o mom neznanju.
Ja da tako ispadnem glup u društvu, ne bih dolazio na forum pod istim nickom bar dve goine.
[ scoolptor @ 04.08.2017. 13:55 ] @
Linus Torvalds, lik koji je narcisoidno imenovao svoj projekat prema sebi, se smeje dok uziva u svojih $100 mil koje je zaradio na besplatnom OS-u, dok se likovi koji ne mogu da priuste Windows, a suvise su ponosni da piratizuju isti, prepucavaju po forumima.
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 13:56 ] @
scoolptor

Linus Torvalds je dao jezgru ime po sebi na nagovor drugih. No, da li je narcisoidan ili nije, to nema veze samnom, niti sa jezgrom. Je li zaradio 100 milki? Ne znam, ali ako jeste, alal mu vera. Ja sam priuštio sebi tri legalne verzije Windows-a, pa ne vidim razlog da ga koristim kao primarni OS. A što se prepucavanja tiče, sumnjam da su to oni koji ne mogu sebi da priušte legalan Windows. Čim su imali za hardver, Windows košta manje od toga, a može se kupiti i na rate.


SlobaBgd

Znaš kako, plus_minus-ov stav se pokazao netačnim, ali ja ne mislim da ga to kompromituje.

Ja se ne plašim da ispadnem glup u društvu. Dešavalo se da ispadnem, pa šta. Sve je to za ljude.

Nisam ja napisao da je biti matematičar nešto negativno, nego da pričaš o apstraktnim grupama.
[ Massko @ 04.08.2017. 14:05 ] @
Citat:
scoolptor:
Linus Torvalds, lik koji je narcisoidno imenovao svoj projekat prema sebi, se smeje dok uziva u svojih $100 mil koje je zaradio na besplatnom OS-u, dok se likovi koji ne mogu da priuste Windows, a suvise su ponosni da piratizuju isti, prepucavaju po forumima.


Nisam siguran da je Linus toliko bogat, a i da jeste, sigurno nije milijarder kakav je Bil Gejts, a slozices se da je velika razlika biti milioner i milijarder, drugi treći u svetu po bogatstvu.

Ja cu reci svoje misljenje, koristim linux jer je to po meni bolji operativni sistem. Eto, to sam zaključio još pre nekoliko godina i jedino sto me je vracalo windowsu je photoshop, a onda su dobri ljudi napravili online photoshop i sad nemam potrebu za windowsom, pogotovu sto nisam gejmer.

Ljudi generalno vole mistifikaciju, i misle negde tamo cuci savrsen sistem, za kog niko ne zna i besplatan je i sad cu ja da budem haker maker. Nema te priče.

Linux je i te kako zaživeo na desktopovima, čak i više nego što neki procenjuju. Jer je generalno 90% korisnicima kompjutera potreban samo neki brovser da se povezu na net i tamo sve imaju.

Onih 10% korisnika kompjutera, osim interneta i google chroma koriste i nešto drugo. Kako je zaziveo cloud sistem misljenja, generalno operativni sistem gubi na tezini i moze da se spakuje u par megabajta, ali opet to retko ko radi jer misli da vise megabajta gigabajta znaci i bolji sistem.
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 14:17 ] @
Meni se ta cloud filozofija ne sviđa. Što bi rekli, ne postoji oblak, već je to samo računar nekoga drugog.
[ plus_minus @ 04.08.2017. 14:22 ] @
@WindowsXP

Kada ti ozlojeđeni i nedovoljno stručan korisnik iz dosade ili nedostatka argumenata kaže da si glup, to znači - sasvim suprotno. A to koliko sam ja zaista pametan, to će Slobica, vaša persona dakle, možda uskoro i da se uveri ... Zavisi od moje dobre volje koliko ću u narednih par dana da posvećujem vreme ES-u, a ne nečemu što je za Slobicu - ipak, nažalost - malo viša matematika od samo koaksijalaca u tu i tu rupu (po boji), itd.

Umesto da pričaš o procentima i da razmatraš kvote, vaša se persona u poznim godinama seljači i naravno, troluje. Čeka da bilo ko dadne malo prostora da se ispolji - true nature. Trudi se da znanje ili ono što navodno zna da radi, bude bitno. A nije. Pa zato.

Realno gledano, matematičari retko kad budu glupi ... ja ne znam ni jednog a da je `ubiven` u glavu, a da voli matiš. Pa sad, ako ćemo o glupoći, Slobo, šiješ ti mene na tom polju samo tako. ;) Tebe je Nedeljko malopre hteo samo malo da proveri koliko si zapravo pogodan za konstruktivno filozofiranje, ali .. čini mi se da je dao jednog Keca, crvenom. Hemijskom.

Citat:
Ja da tako ispadnem glup u društvu, ne bih dolazio na forum pod istim nickom bar dve goine.


Trebaš prvo da imaš društvo, pa tek onda ... ;)
[ Branimir Maksimovic @ 04.08.2017. 14:31 ] @
Citat:
scoolptor:
Linus Torvalds, lik koji je narcisoidno imenovao svoj projekat prema sebi, se smeje dok uziva u svojih $100 mil koje je zaradio na besplatnom OS-u, dok se likovi koji ne mogu da priuste Windows, a suvise su ponosni da piratizuju isti, prepucavaju po forumima.


E bas si nam pokazao!
[ scoolptor @ 04.08.2017. 16:32 ] @
Citat:
Linus Torvalds has as estimated net worth of $150 million and an estimated annual salary of $10 million.
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 17:21 ] @
I šta s tim? Zaradi ti više. Niko te ne sprečava.
[ Massko @ 04.08.2017. 17:54 ] @
Citat:
Nedeljko:
Meni se ta cloud filozofija ne sviđa. Što bi rekli, ne postoji oblak, već je to samo računar nekoga drugog.


Iskreno, ne svidja se ni meni, ali sve više sistemi se okreću tome. Što telefoni, tableti, svi mobilni uredjaji, gps, ip kamere..itd... zadatak svih tih uredjaja je samo jedan, da mogu da se povezu na internet i samo im za to treba hardver, sve ostalo je na mrezi, tuzno ali tako je.

Šta više, jako retki su ljudi koji danas cuvaju neke kolekcije filmova, muzike i slicno. Sve to postoji na mrezi, nemas potrebu da snimas film na hard kad u popcorn-u mozes da ga odgledaš kad hoćeš i to free.
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 18:02 ] @
Pa, znaš šta, i dalje možeš da bojkotuješ takve proizvode i usluge. Neki ti nude "besplatnu" online konverziju dokumenata iz jednog formata u drugi. Samo im daj dokument.
[ Space Beer @ 04.08.2017. 18:13 ] @
Ne razumem pitanje o novim verzijama? Da nema razlike između različitih verzija programa, ne bi se softver ni razvijao. I dalje bismo koristili Firefox 2 ili OpenOffice 1. Slažem se da uglavnom razlike nisu velike, ali nekad jesu značajne. Nekada određeni plugin zahteva određenu verziju softvera (>=3.2, >=3.8, >=4.0), ili je npr. Octave od verzije 3.7 (čini mi se) dobio GUI. A to jeste značajna razlika. U takvoj situaciji nije problem skinuti binary verziju ili dodati nezvanični repo. Ali se tako gubi najveća prednost OS-a - da je sve dostupno out-of-box, iz zvaničnog i proverenog repoa.

Ja problem vidim u tome što se ide ili na update svega (rolling) ili ničega (LTS). Da, Linux jeste specifičan jer ti od verzije kernela zavisi rad hardvera. Npr. Ryzen je u potpunosti podržan tek od 4.10, koja je juče stigla u Ubuntu 16.04 LTS ( i mislim da nijedna druga stable distribucija još nema tu verziju kernela). O opensource drajverima za grafiku da i ne govorimo.

Po mom mišljenju (Linux) OS treba da bude nešto između stable i rolling distribucije. Tako da se vremenom ažurira i kernel i softver, ali da se obezbedi 100% kompatibilnost sa prethodnim verzijama. Navodno je Tumblweed rađen (reklamiran) kao takav, ali lično sam se uverio da nije :) Ili na primer, zar ne bi bilo bolje da Ubuntu umesto 3 nestabline verzije sa kratkom podrškom zapravo radi na ažuriranju softvera za LTS. Ne mora sve najnovije, ali bolje da umesto 16.10, 17.04 i 17.10 izbace novije verzije npr. 50-100 programa iz 16.04 koji se najviše koriste. Mislim da je za takav razvojni ciklus potrebno manje resursa, a ponudili bi kvalitetniji proizvod.

Ne kažem da je bilo koji OS savršen, ili da u nekom od postojećih nema baš ništa dobro. Ali sama činjenica da je OS koji košta 100€ zastupljen 40 puta više od onog koji je besplatan, koji pokriva potrebe bar 70% korisnika, koji ima mnogo više mogućnosti za prilagođavanje specifičnim potreba, govori mnogo. Zapravo, čini mi se da je gore od toga činjenica da je u USA ChromeOS duplo više zastupljen od klasičnog desktop linuxa. A pretpostavljam da svi znaju koje su mogućnosti ChromeOS-a, a koje punog x86 sistema sa znatno većim izborom korisnog aplikativnog softvera. Ako linux nije zaživeo kada je MS izbacio Win 8, kom su zamerali da ima teletabis DE (i nakon toga neko odluči da napravi gnome 3 ili ubije KDE 4), ako je OS zasnovan na web browseru u međuvremenu uspeo da preuzme značajan procenat tržišta, biće da je nešto trulo u državi pingvina i da očigledno fali nešto što prosečnog korisnika ne vuče ka tom OS-u (da ne kažem da ga tera).

Naravno, nije isto ako iza nekog projekta stoji Apple, MS ili Google, sa gomilom najvećih proizvođača hardvera (Intel, HP, Asus...), a iza drugog Cannonical i/ili gomila malih timova gde svako vuče na svoju stranu, ali u tom slučaju treba da iskoristiš prednosti koje imaš. A to su mogućnost da prilagodiš softver velikom broju korisnika, dostupnost ozbiljnih programa (photo, video, CAD, CG, 11 od 20 najpopularnijih steam igara, koje svakodnevno igra preko milion i po ljudi), anti-NSA hype :D A ne da se zakopavaš još više - Gnome 3 koji jedva da liči na nešto posle 4 godine razvoja, Plasma 5 koja je tek u verziji 5.8 dobila skoro sve funkcije koju je imao KDE (4.8), novi fajl sistem pored 8+ postojećih, 3 nova "univerzalna" načina distribucije softvera, 2 nova display servera pored postojećeg koji funkcioniše, 5 novih radnih okruženja pored 6+ postojećih i slično
[ Nedeljko @ 04.08.2017. 19:33 ] @
Space Beer

U poslovnom svet važi zlatno pravilo - ako radi, ne pipaj. Otuda neki ne žele da se ažuriraju na novu verziju.

U LTS izdanjima se itekako ažuriraju paketi. Sporije da, ali se ažuriraju. LinuxMint 18.2 je zasnovan na Ubuntu 16.04 LTS i ima novije pakete od ubuntua 16.04.

Verzije 16.10, 17.04 i 17.10 služe kao probni poligoni preko kojih se dobijaju povratne informacije od korisnika, tako da 18.04 bude što ispeglaniji.

Fajl sistemi su bitni ybog servera.
[ Burgos @ 04.08.2017. 19:38 ] @
Citat:
Ja problem vidim u tome što se ide ili na update svega (rolling) ili ničega (LTS). Da, Linux jeste specifičan jer ti od verzije kernela zavisi rad hardvera. Npr. Ryzen je u potpunosti podržan tek od 4.10, koja je juče stigla u Ubuntu 16.04 LTS ( i mislim da nijedna druga stable distribucija još nema tu verziju kernela). O opensource drajverima za grafiku da i ne govorimo.


Ubuntu od Xeniala podržava rolling kernele, sa višom frekvencijom izmena, tako da je moguće trenutno imati i 4.11: https://wiki.ubuntu.com/Kernel/RollingLTSEnablementStack
[ Branimir Maksimovic @ 04.08.2017. 19:46 ] @
Citat:
scoolptor:
Citat:
Linus Torvalds has as estimated net worth of $150 million and an estimated annual salary of $10 million.


Pa Bill se obogatio na MS-DOSU koji je kupio od nekog za 40k dolara....
[ bachi @ 04.08.2017. 21:20 ] @
Pivo Vaseljene, ne pričam o drastičnim razlikama gde su stvari očigledne, već pričam o teškom hype-u poslednjih par godina kako je eto mnogo važno imati poslednju verziju nekog programa. Ali nije važno i većini korisnika je u suštini nebitno, dok je Nedeljko objasnio za biznis korisnike.

Pa ja sam svoj Seamonkey sa 2.40 tek juče posle više od godinu dana updateovao na 2.48, tek tada sam osetio potrebu da updatujem isti, jer su neki sajtovi počeli sporije da se učitavaju. Sa druge strane, Chrome, Opera, Firefox štancuju nove verzije browsera maltene na nedelju dana. Čemu to?

Hebote, imam i Winamp čak, upravo slušam muziku sa njega.

Da mi nađeš prosečnog korisnika koji je video nešto novo u Wordu 2016 a da nema u 2007, častim pivo.

P.S. Još uvek furam Xubuntu 15.04 na onom mom čuvenom laptop-serveru i nemam nameru da se cimam da ga updatujem, završava mi posao.
[ dejanet @ 04.08.2017. 22:40 ] @
Nije toliki hype oko novih verzija, koliko je problem sa kreiranjem novih opcija, sa kojima dolaze i bug-ovi u delovima aplikacije koji su radili ispravno. I onda tako u krug, trziste trazi nove opcije, pa se skracuju vremena za dev i testiranje, pa onda bug-ovi, pa jovo nanovo. Da ne pricam da su u proces testiranja voljno ili nevoljno ubaceni i korisnici, tako da je life cycle verzije maksimalno skracen.
[ tuxserbia @ 04.08.2017. 22:49 ] @
Pa, baš tako. Kompjuter valjda služi meni, a ne ja njemu?

Za navigaciju, imaš FF ESR izdanje, u fazonu stabilno izdanje , samo sigurnosne ispravke dobija.
Za xubuntu, ja bih ti rekao da se iscimaš, pa ili da vratiš na 14.04 ili da pređeš na 16.04, samo zbog podrške i zakrpa.


PS
Ja odgovarao @bachi-ju
[ Nedeljko @ 08.08.2017. 09:00 ] @
dejanet

Korisnici su neminovno uvučeni u proces testiranja jer svi koriste isti metod testiranja budući da bolji trenutno nije poznat.

Najpre proizvod mora da prođe automatske testove ili test jedinice. To su fabrički testovi koji proveravaju funkcije programa u konačnom broju slučajeva. Ako neki test pukne, onda funkcija nije u skladu sa testom, tako da nešto od toga svakako nije u redu.

Međutim, mada je to dosta dobar način da se dokaže da nešto nije u redu, takvi testovi svakako ne mogu da dokažu da je sve u redu. Kada proizvod prođe sve automatske testove, onda to samo znači da nema poznatih grešaka i da je taj metod testiranja iscprljen.

Onda se prelazi u beta fazu testiranja. Određen broj korisnika klikće po programu na više načina, nego što je ugrađeno u testove, tako da onda počinju prijave problema da pljušte kao kiša. Kada se isprave sve greške prijavljene i uočene u beta fazi, onda je i taj metod testiranja iscrpljen.

Tada se na proizvod stavlja oznaka "final", čime se privlači još širi krug korisnika, koji klikću na još više načina i uočavaju se problemi koji do tada nisu bili uočeni, pa se ispravljaju i oni.
[ Nedeljko @ 01.09.2017. 11:10 ] @
Apsolutni rekord sa 3.37%!

Ima li neko objašnjenje za ovo?
[ jablan @ 01.09.2017. 15:40 ] @
https://news.ycombinator.com/item?id=15147497
[ Massko @ 01.09.2017. 19:32 ] @
Što se tiče linuxa Mint naprednjači zestoko. Uvek prvi sve podesi u opdosu na novi kernel i zakrpe.

Evo prethodnih nekoliko dana sam probao nekoliko linuxa, svi imaju problem sa nvidia legacy drajverima, a ne mogu bez njih. Mint misli i na stare kartice i koliko toliko je u trendu.

Zacudio sam se kad mi je debian non-free pukao sa nvidia legacy,a open source rešenje zamrzava ekran. Tako da je sad trenutno tajac, dok ne pokrpe te rupe.

Malo mi je dosadan taj Linus Torvalds sto stalno nesto budzi kernel koji inace dobro radi. Dokon covek.
[ scoolptor @ 01.09.2017. 20:38 ] @
Citat:
Nedeljko:
Apsolutni rekord sa 3.37%!

Ima li neko objašnjenje za ovo?


Izgleda da su se momci malo poigrali da naduvaju statistiku.
[ Panta_ @ 02.09.2017. 06:15 ] @
Kada u oktobru Windows 10 dobije novi update, eto novog rekorda za Linux. ;)
[ Space Beer @ 02.09.2017. 08:41 ] @
Citat:
Nedeljko:
Apsolutni rekord sa 3.37%!

Ima li neko objašnjenje za ovo?

Ima, NMS računa i ChromeOS u linux :) Ne znam kakva je to statistika kad jedan izvor pokazuje duplo veću vrednost od drugog. Kome verovati sad :)
http://gs.statcounter.com/os-market-share/desktop/worldwide/
https://www.phoronix.com/scan....p;px=August-2017-Steam-Decline
[ Massko @ 02.09.2017. 09:43 ] @
Koliko god da je procenat znam da će u budućnosti sve biti na linuxu, od automobila do ves masina i kompjutera. Kernel je neizbezan.
[ Milan Kragujevic @ 02.09.2017. 16:02 ] @
Inače na temu da je Mint popularniji od Ubuntu-a, malo je nepravedno da se svaki Ubuntu distro računa kao odvojen, a da se sve vezano za Mint grupiše u jednu celinu Mint.
[ Nedeljko @ 02.09.2017. 19:50 ] @
Na statcounter-u postoji dosta pod unknown, a chrome os jeste klasičan distro. Na njemu rade isti programi, drajveri i hardver.
[ Space Beer @ 02.09.2017. 20:34 ] @
Libreoffice, Opera, Draftsight, Steam... rade na ChromeOS-u kao i na svakom drugom OS-u? Je l' se skida sa sajta i klikće install -> next ili se nalaze u repoima/prodavnicama?
[ Nedeljko @ 03.09.2017. 23:17 ] @
Da, rade. rpm i deb nisu programi, nego načini pakovanja. Isti program se može zapakovati na razne načine. Možeš napraviti rpm koji neće raditi na svim distroima, a možeš da napraviš i agnostički instaler koji radi na svim distroima ili možeš napraviti oboje. Na autoru/proizvođaču je da se opredeli. Ako se opredeli da napravi agnostički instaler, naravno da će raditi i na Chrome OS-u. Ako to ne učini, nego napravi pakovanja specifična za određene distribucije, onda problem nije do nekompatibilnosti sistema, nego do proizvođača softvera.
[ Milan Kragujevic @ 03.09.2017. 23:22 ] @
Ako isključiš kernel verification i secure boot onda može, tako radi onaj Crouton i slični, uđeš u developer mod, skineš neku skripticu curl-om i onda pozoveš sa sh, i ona skine sve što joj treba, čak i na arm platformi, tako da očigledno da može, ali to inače nije u "duhu" ChromeOS-a, kako je Google to zamislio.
[ Massko @ 04.09.2017. 21:24 ] @
Ko je počeo priču sa Chrome OS-om. Čista amaterija. Jel to google planira da nas oguli do gole kože i posle prodaje naže obnažene slike :)
[ Nedeljko @ 06.09.2017. 05:51 ] @
Space Beer,

eric zaista ne radi pod KDE okruženjem. Iskreno, sa KDE okruženjem sam i ranije imao sumanutih problema, pa sam prešao na Cinnamon. No, ovo tvoje pitanje je čudno:

Citat:
Space Beer:
Zašto se aplikativni softver veže za jezgro OS-a (kernel, drajveri, DE...) iako nema nikakve potrebe za time?


1. Kernel je sinonim za jezgro OS-a, tako da ne ratumem pitanje zašto je kernel vezan za jezgro OS-a.

2. Drajveri i kernel su sistemski, a ne aplikativni softver.

3. DE je aplikativni softver i zaista se ne vezuje za jezgro OS-a. Jezgro nije neophodno ažurirati da bi se ažuriralo DE, osim ako je previše stara verzija jezgra, pa nema potrebnih mogućnosti koje traži nova verzija DE.
[ Space Beer @ 10.09.2017. 06:28 ] @
Ok, nisam lepo formulisao. Ajde ovako - Zašto se ažuriranje aplikativnog softvera veže za ključne komponente operativnog sistema (a to su kernel, drajveri, DE..), posebno u situacijama u kojima nova verzija aplikatovnog softvera ne zavisi od verzije kernel-a, drajvera, DE-a...? Odnosno šta to sprečava Cannonical da na 16.04 danas ubaci u repo LibreOffice 5.3 (ili koja je već verzija aktuelna)?

Na temu ChromeOS-a, opet mašiš poentu - To što nekom gimnastikom (Crouton) može da se instalira određen program ili što postoji način da proizvođač podrži tu platformu, korisnicima ne znači ništa. Korisnicima treba OS da bi ga koristili za rad, a ne da bi znali da u teoriji taj OS može da gura npr. LibreOffice. OS i programi postoje zbog korisnika, a ne obrnuto. Long live 2% :D
[ Branimir Maksimovic @ 10.09.2017. 06:48 ] @
Kernel se tu ne menja mnogo, tj syscallovi se ne menjaju. Ono sto se menja su biblioteke, tako da neka verzija aplikacije trazi ovu neka onu verziju biblioteke. Kada bi biblioteke bile bundlovane uz aplcikaciju ne bi bilo problema ali onda bi se trosilo vise memorije posto onda pada koncept shared bilbioteka. E sad na macOS sve aplikacije se bandluju sa bibliotekama, ne znam kako je na Windows-u, a Steam za Linux ima sve potrebne biblioteke u svom diru posto closed source igre ne mozes da rekompajliras.
Trece svaka nova verzija aplikacije nosi nove bagove tzv 'regressions', tako da se distribucije drze proverenih verzija, pa cak i tada dolazi do iznenadjenja.
E sad ako volis iznenadjenja imas Arch i distroe bazirane na njemu.... medjutim manje problema imam sa Arch derivatom nego sto sam imao sa Ubuntu-om u pogledu stavljanja zadnjih verzija ovog onog....
[ Nedeljko @ 10.09.2017. 17:47 ] @
Ma, i biblioteke mogu da se ažuriraju, nije to problem.

Niko ne sprečava Canonical da nadograđuje sve živo. Zašto LO 5.3 nije u Ubuntu 16.04? Pa, upravo zato što su sveže verzije programa manje ispeglane od starijih. Zato se ne ubacuju u LTS. On namerno ide sa starijim verzijama paketa jer cilja na korisnike kojima su stabilnost i pouzdanost važniji od najnovijih mogućnosti.
[ Branimir Maksimovic @ 10.09.2017. 18:35 ] @
Nece biti da je tako. Onda bi Ubuntu bio rolling release kao Arch. Najvece slamanje Ubunt-u sistema se desava onda kada neki PPA apgrejduje neku bitnu biblioteku.....
[ Nedeljko @ 11.09.2017. 22:04 ] @
Canonical ne želi da Ubuntu bude roling release. Najnovije verzije paketa nisu toliko stabilne kao zrele (starije) i time se cilja na takvu grupu korisnika.
[ Space Beer @ 12.09.2017. 04:59 ] @
Naravno, ali to i dalje ne znači da treba da ograniče LTS verziju na LO 5.1, kada je aktuelna 5.4, a poslednja stabilna verzija je 5.3.

Nema to mnogo veze sa stabilnošću, već sa besmislenim načinom objavljivanja (novih verzija) OS-a
[ Branimir Maksimovic @ 12.09.2017. 05:15 ] @
Pa nista te ne sprecava da iskompajliras LO iz sourca ;)
Evo sta se vrti kod mene:
Citat:

Version: 6.0.0.0.alpha0+
Build ID: 25e395c7e07015fb5c9b88978093889315d32f3c
CPU threads: 8; OS: Linux 4.13; UI render: default; VCL: gtk3;
[ Space Beer @ 12.09.2017. 11:11 ] @
Jesmo li obrnuli krug :D

Zar se nismo složili da je ovaj način (iz repoa o kojima neko drugi vodi račnua) distribucije softvera najbolji? Ako je tako, zašto onda običan korisnik treba da juri source ili binarne pakete da bi imao, ne najnoviju, već noviju stabilnu, testiranu verziju sa novim korisnim opcijama?
https://i.imgur.com/qITzYuH.jpg

Ponovo moram da se vratim na trenutnu verziju Win 10 (1703) koji nudi, po mom mišljenju, najbolji način ažuriranja i upgrade-a. Prvo daje opciju za current i business branch, a potom i opciju da se novine odlože do godinu dana. Pri čemu su razdvojili security update. Tako da svako može da izabere šta želi - rolling ili stable (tj. delayed rolling). S druge strane, ažuriranje aplikativnog softvera je odvojeno kroz Win store ili kroz sam program. Naravno, zbor ovakvog načian ažuriranja, proizvođači softvera moraju da prate i razvoj OS-a ukoliko žele da ga podrže. Ali zato korisnik ima opciju da ne žuri sa update-om i sačeka da programi koje koriste izmene, ukoliko ima potrebe za tim
[ SlobaBgd @ 12.09.2017. 12:24 ] @
Rekao...si...ružnu...reč...na...ovom...forumu! "Windows" i "najbolji" u istoj rečenici!
[ Branimir Maksimovic @ 12.09.2017. 12:54 ] @
Meni je toliko najbolji da ga nemam instalirano ;p
[ Nedeljko @ 12.09.2017. 13:13 ] @
Na osnovu čega tvrdiš da je LO 5.3 stabilan? To što ga je proizvođač označio kao stabilan znači samo da je izašao iz beta faze testiranja zato što je beta faza iscrpljena i ne daje više rezultate. Kada postaje zrela, to ocenjuju korisnici.
[ Panta_ @ 12.09.2017. 14:22 ] @
Citat:
ali to i dalje ne znači da treba da ograniče LTS verziju na LO 5.1, kada je aktuelna 5.4, a poslednja stabilna verzija je 5.3.

Ne znači i da korisnici koji žele novije verzije softvera koriste LTS verziju OS-a.
Citat:
We produce a new Ubuntu Desktop and Ubuntu Server release every six months. That means you'll always have the latest and greatest applications that the open source world has to offer.

https://wiki.ubuntu.com/LTS

Dakle, ako želis novije verzije paketa, instaliraj/nadogradi noviju verziju OS-a. Drugo, na Linux-u postoji više načina za instalaciju paketa. Koliko vidim, na LibreOffice sajtu nude DEB, RPM, Snap, Flatpak, PPA kao mogućnost za instalaciju.
[ Space Beer @ 12.09.2017. 16:15 ] @
Ja u klin ti u ploču.
Pričamo o načinu distribucije softvera. I kako je linux tu u prednosti u odnosu na ostale jer ima repoe u kojima možeš da nađeš (skoro) sve što ti treba. Što je tačno. Problem je što se u stabilnim distribucijama (Debian, Ubuntu LTS, openSUSE Leap...) aplikativni softver ne ažurira. Ako ne koristiš jednu od glavnih prednosti OS-a, zašto bi koristio taj OS. A rolling nisu pogodne za ljude kojima treba stabilan sistem, posebno ako koriste vlasnički softver (ne želim da mi upgrade sistema ubije drajver za grafičku ili onemogući da koristim VMware Player). I to su činjenice a ne nagađanja. Potrebno je imati stabilan sistem, koji neće svake nedelje raditi upgrade kernela koji će potom ubiti gomilu (uglavnom 3rd party) programa, ali OS koji će omogućiti da se iz repoa instaliraju novije, stabilne verzije (bar najpopularnijih) programa, kao što su LibreOffice ili Blender. Bar ako želiš da napraviš OS koji odgovara prosečnom korisniku. Ne znam kako da ti kažem, ali linux sa svim ovim distribucijana, izdanjima, failovima M$-a (Win 8 teletabis i Win 10 NSA edition) nije uspeo da pređe 2%. Očigledno da nešto nije kako treba i da nešto odbija korisnike. Zaključili smo da softver nije, pošto je danas na linuxu moguće uraditi (skoro) sve kao i na drugim sistemima
Citat:
Nedeljko:
Na osnovu čega tvrdiš da je LO 5.3 stabilan? To što ga je proizvođač označio kao stabilan znači samo da je izašao iz beta faze testiranja zato što je beta faza iscrpljena i ne daje više rezultate. Kada postaje zrela, to ocenjuju korisnici.

Na osnovu toga što prozivođač tvrdi da je stabilan
https://www.libreoffice.org/download/release-notes/#Still
Citat:
The mature "still" version of LibreOffice, recommended for enterprises. As such, the version is stable and is suitable for all users

Na osnovu čega ti tvrdiš da LO 5.3 nije stabilan?
[ Panta_ @ 12.09.2017. 19:23 ] @
A sta je pomenuti PPA nego repo? Softver instaliran preko PPA-a se takodje automatski azurira kao i onaj instaliran kroz zvanicne repoe distribucije.
Citat:
Potrebno je imati stabilan sistem, koji neće svake nedelje raditi upgrade kernela

Pa sta ako azurira kernel? Restartujes sistem i izaberes stariju verziju. Dugo vec koristim Linux, ali mi se jos nikada nije desilo da mi upgrade kernela pravi bilo kakav problem. Na Windows 10, posle svakog veceg updatea neki problem, ili neki delimicno azuriran drajver (uglavnom taj graficki koji spominjes) pa mora manuelna instalacija istog, ili neka funkcija ne radi, npr. posle najnovijeg updatea umesto da ode u sleep/hbernate ugasi racunar. I jos gomila drugih gluposti.
[ pajaja @ 12.09.2017. 21:55 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Meni je toliko najbolji da ga nemam instalirano ;p


Ja sam morao da instaliram Win 7 na svim masinama na kojima je bio Win 10 zato sto je gasio aplikacije i restartovao racunare kako mu padne na pamet.
[ Space Beer @ 13.09.2017. 19:08 ] @
Citat:
Panta_:
A sta je pomenuti PPA nego repo? Softver instaliran preko PPA-a se takodje automatski azurira kao i onaj instaliran kroz zvanicne repoe distribucije.

Ako ću za svaki program da dodajem repo, onda mi ne treba repo. Onda mi je mnogo lakše da skinem program sa sajta proizvođača i da pustim da se sam ažurira, kao što je slučaj na prozorima.
Citat:
Pa sta ako azurira kernel? Restartujes sistem i izaberes stariju verziju. Dugo vec koristim Linux, ali mi se jos nikada nije desilo da mi upgrade kernela pravi bilo kakav problem. Na Windows 10, posle svakog veceg updatea neki problem, ili neki delimicno azuriran drajver (uglavnom taj graficki koji spominjes) pa mora manuelna instalacija istog, ili neka funkcija ne radi, npr. posle najnovijeg updatea umesto da ode u sleep/hbernate ugasi racunar. I jos gomila drugih gluposti.

Koristio sam Tumbleweed (tj. pokušao sam) koji se reklamira kao stabilna i pouzdana rolling distribucija. Prvi problem na koji sam naleteo je da VMware Player ne radi, jer ne podržava najnovije verzije kernela. Drugi je bio da ne radi VBox iz nekog razloga. Treći da OS ne dozvoljava instalaciju KVM-a i tako dalje. Npr nakon upgrade-a Ubuntu 16.04 LTS kernela sa 4.8 na 4.10 nisu radili vlasnički drajveri za AMD grafiku. DOk AMD nije izbacio novu verziju. Ja znam da je to problem i ne bih odradio taj upgrade. Ali prosećan korisnik koji klikće install bi se nekoliko minuta nakon instalacije pitao gde mu je radno okruženje

Ali ajde, da pitam sve ovde - koji je razlog zbog kog bi prosečan* Windows ili OS X korisnik prešao na linux? Tj. šta linux nudi što drugi sistemi nemaju?

*Korisnik koji koristi web browser, Skype/Viber, office paket, gleda filmove, sluša muziku i možda igra video igre
[ SlobaBgd @ 13.09.2017. 20:20 ] @
Pa prosečan korisnik i ne prelazi na Linux. Zato što je Linuxaši ne žele da Linux bude pristupačan prosečnom korisniku. Linux je, po njima, sekta u koju ulaze posebni, izabrani, i koji svoj mazohizam proglašavaju za elitizam.
[ Branimir Maksimovic @ 13.09.2017. 20:27 ] @
Nema kod mene Windows-a , zena, dete, moji roditelji svi na Linux-u. Bratov klinac mi isto trazio da mu stavim Linux, zato sto je smoren virusima, ali on igra igre.
edit E da i zenin brat isto Linux ;)
sve sam ja lepo wipeovao Windows gde god sam mogao.
[ Nedeljko @ 13.09.2017. 21:53 ] @
Citat:
Space Beer:
Na osnovu toga što prozivođač tvrdi da je stabilan
https://www.libreoffice.org/download/release-notes/#Still
Citat:
The mature "still" version of LibreOffice, recommended for enterprises. As such, the version is stable and is suitable for all users

Na osnovu čega ti tvrdiš da LO 5.3 nije stabilan?

E, tu ti je greška. Proizvođač nije merodavan za stabilnost. To ti je kao rasuđivanje na osnovu reklama.

Eto, vidiš, distributeri linuksa ne misle da je LO 5.3 stabilan. Već sam ti objašnjavao šta znače te oznake final, stable, trt mrt, koje nalepi proizvođač. Ni nalik onome što ti misliš. To samo znači da je beta faza testiranja iscrpljena, odnosno da je prestala da daje rezultate i da je nastavak peglanja moguć samo privlačenjem većeg broja korisnika stavljanjem oznake final/stable.
[ Nedeljko @ 13.09.2017. 21:59 ] @
Space Beer

Novo i stabilno se uzajamno isključuju. Novo ne može da bude stabilno. Ako hoćeš novo, neće biti stabilno. Ako hoćeš stabilno, ne može biti novo. Šta je stabilno, to ocenjuje distributer.
[ Space Beer @ 14.09.2017. 05:46 ] @
Znači kad Ubuntu 18.04 LTS dođe sa LO 5.3, 5.4 ili 5.5, izbaciće OS sa nestabilnim programom? Zapravo ceo sistem će biti nestabilan jer je nov? Samo do kada, ta granica mi nije jasna? Ili ako opensuse izbaci stabilnu verziju, Leap 42.3, ona je zapravo nestablina jer je u njoj LO 5.3?

I ko određuje koliko je nešto novo? LO 5.3 nije nova verzija, to je v5.4. Nemoj zezati, Ubuntu (i ostali) izbacuje verziju koja je aktuelna u trenutku pakovanja novog sistema, i to je to.
[ Nedeljko @ 14.09.2017. 06:20 ] @
Koja je stabilna, određuje se na osnovu iskustva, koje se prikuplja u onim međuverzijama. Tome one služe. Kad pakuju novi LTS, koriste iskustva iz međuverzija. Eto, na primer, kada pakuju novi LTS, ne stave najnoviji GCC koji je označen kao stabilan.
[ Panta_ @ 14.09.2017. 09:02 ] @
Citat:
Ali ajde, da pitam sve ovde - koji je razlog zbog kog bi prosečan* Windows ili OS X korisnik prešao na linux? Tj. šta linux nudi što drugi sistemi nemaju?

*Korisnik koji koristi web browser, Skype/Viber, office paket, gleda filmove, sluša muziku i možda igra video igre


Nema razloga da bilo ko prelazi na Linux ili neki drugi OS ako mu pomenuta dva zadovoljavaju potrebe. Sve nabrojano postoji i na Linux-u, pa takodje, nema razloga i da ne predje, i obratno.

Prednosti Linux-a (ne mora da ima ni jednu drugu) je to sto je besplatan. Zasto bi neko ko koristi OS samo za internet, office, filmove, muziku i po koju igricu placao za isti? Ako vec ne mora da plati web browser, office, video/music player i vecinu igrica. Cena Windows-a nije preterano velika, ali nije ni mala za to sto nudi, pored besplatnih alternativa. S druge strane, OS X ne ide bez hardvera koji je preskup za vecinu korisnika.

Pored cene, Linux je podrazumevano daleko sigurniji od Windows-a, nema virusa, pa nema potrebe ni za dodatnim softverom za tu namenu. Ako se i za bezbednost placa, eto jos jedne ustede za prosecnog korisnika. Drugo, takvi programi pokrenuti u pozadini dodatno opterecuju sistem sto znaci vecu potrebu za hardverskim resursima. Linux znatno bolje radi na slabijim racunarima, tako da nema potrebe za cestom promenom hardvera. Pored toga, postoji i mogucnost izbora razlicitih desktop okruzenja, manje ili vise hardverski zahtevnih.

Linux kod je dostupan svima, sto naravno ne znaci puno prosecnim desktop korisnicima, ali u principu svako moze da ima svoju Linux distribuciju, prilgodjenu sopstvenim potrebama. Windows je vlasnistvo Microsoft-a. To sto dobijes koristis, i nemas mogucnost izbora.

Linux repoi, gotovo svi programi na jednom mestu. Laka instalacija i azuriranje istih. Nema restarta sistema prilikom svakog update-a. Mnogo brza i jednostavnija instalacija i odrzavanje sistema i programa. Znatno redja reinstalacija (ako i ikada ima potrebe za tim) sistema (na Windows-u tu i tamo, manje vise redovna).

Privatnost. Nema spijunskih programa pokrenutih u pozadini koji prikupljaju korisnicke podatke. Nema reklama i drugih podvala. Ti si taj koji kontrolise koji podaci idu i dolaze.

Ovo su po mom misljenju neki od osnovnih razloga zbog kojih bi prosecan Windows ili OS X korisnik mogao da razmisli o prelasku na Linux. Kao sto se vidi, nema nikakvog elitizma ili mazohizma. Niko ni na sta nije primoran, i svako ima mogucnost izbora da li zeli dobar i pouzdan desktop OS, ili Windows. ;).
[ Space Beer @ 14.09.2017. 19:48 ] @
Ali neko želi da uzme deo tržišta, a valjda svaki proizvođač (u ovom slučaju linux distribucija) to želi, odna mora da nađe način da pridobije korisnike koji koriste konkurentske proizvode. Da sam ja direktor Canonicala, ja bih gledao kako da prosečnog Win ili OS X korisnika ubedim da je moje rešenje bolje

A to navedeno bilo u redu, kada bi bilo u potpunosti tačno :)

1. Cena
Da, Windows košta, ali samo jednom. Pri tom, ako OS nudi neke pogodnosti (npr. znatno lakši rad sa više monitora, jednostavniji login, bolji DE od skoro svih linux verzija), onda ga možda i vredi platiti. Meni je npr. mnogo lakše da prebacim sliku i zvuk na TV na prozorima nego na pingvinima. Ja bih ga platio da nisam dobio legalnu verziju bespaltno. Tu su i polu-legalne varijante za 20€ :D, kao i OEM verzije na laptopovima koje podignu cenu za 40-50€

2. Sigurnost i zahtevnost
Uslovno tačno. Sigurnost zavisi najviše od korisnika. Posebno u poslednjoj verziji prozora, ništa dodatno nije potrebno. Pri tom su i podrazumevana podešavanja takva da zaštite korisnika. Što se zahtevnosti tiče, mislim da danas ne postoji u prodaji PC kom bi bilo koji OS pravio problem kada je zahtevnsot u pitanju. Zapravo pre ćeš doći u situaciju da browser ili neki drugi program ne radi kako treba, a ne sam OS.

3. Gomila distribucija
Iz mog iskustva, sve te one-man distribucije pre ili kasnije pobrljave. Čak i ove "velike" imaju svoje bubice. Pri tom i Windows nudi gomilu opcija za podešavanje. Jedino što meni fali su custom prečice za razne akcije. S druge strane, niko drugi osim KDE-a to ne nudi (bar ne na korisniku prilagođen način)

4. Repoi
Mislim da smo na ovoj temi zaključili da to ne funkcioniše kako bi trebalo :) Što se restarta tiče, meni posle svakog update-a zypper kaže da neki procesi koriste izbrisane fajlove i da treba da se restartuju. Što najčešće vodi do toga da moram da restartujem računar ili da se izlogujem (što dođe na isto) ako hoću da koristim svež softver. Slično je i na prozorima, nije baš da svaki update traži restart. Zapravo, nije sam restart problem, već to što Win ne odradi sve u pozadini, pa moraš da čekaš ispred palvog ekrana.
Što se reinstalacije tiče, ne vidim razliku. OS instaliram isključivo kad menjam hardver.

5. Privatnost
I za to smo rekli da linux nije samo FOSS. Ukoliko neko koristi vlasnički softver (npr. Operu kao najbolji web browser, ili Vivaldi kao drugi najbolji :D ), dođe na isto. Na stranu što servisi koje ljudi koriste na svakom mobilnom ili desktop sistemu kupe znatno više podataka

Citat:
Nedeljko:
Koja je stabilna, određuje se na osnovu iskustva, koje se prikuplja u onim međuverzijama. Tome one služe. Kad pakuju novi LTS, koriste iskustva iz međuverzija. Eto, na primer, kada pakuju novi LTS, ne stave najnoviji GCC koji je označen kao stabilan.

Dobro, onda mi reci zašto Ubuntu (Canonical) smatra da LO 5.3 nije stabilna verzija, a openSUSE da jeste. Ili zašto Canonical smatra da je 5.1 poslednja stabilna verzija, a Debian da je to 5.2
[ Massko @ 14.09.2017. 20:08 ] @
Ne moze se jasno reci sta je stabilno a šta ne. Biće da nisu stigli da iskompajliraju nešto i uklope. Sam si rekao, mnogo one-man distribucija.

Meni je na primer savršeno radio debian 8, sve je bilo podrzano, čim sam prešao na 9 osetim da mi sistem trazi novi hardver, jači. legacy drajvere neke ukinuli, usput peglaju greške i ne moze sistem da radi kako treba zato je debian 8.8 bio savrsenstvo, jer su ispeglali sve sto treba. Kad se preslo na 9 kao da rade od pocetka.
[ tuxserbia @ 14.09.2017. 23:10 ] @
Space, stvarno misliš da, ako ponoviš nešto više od pet puta, prelazi u "opšteprihvaćenuistinu" (patent pending) ?
Da se ne vraćam na ranije, u poslednjem postu je sve do jedne netačno. Osim da stvarno konačno pređeš da koristiš wX kao jedini sistem, čim ti već završava sve poslove, a i odgovara ti. Windows JESTE najbolji.
[ Space Beer @ 15.09.2017. 05:03 ] @
Ok, neka bude. Svi sistemi generalno rade potpuno suprtono od onoga što se dešava na mojim računarima. Moje iskustvo je izuzetak, a ne pravilo. Je l' može tako :D
[ Panta_ @ 15.09.2017. 06:19 ] @
@Space Beer, tebi je ocigledno Windows najnaj u svemu. Ako je tako, nije mi jasno zasto se opterecujes Linux-om. Windows 10 DE je najgore desktop okruzenje u istoriji, a o privatnosti da ne govorim, s cim Opera nema nikakve veze. I svaki novi update = novi problem, a isti traje kao vecnost. I kakav je to jednostavniji login?
[ Nedeljko @ 15.09.2017. 10:10 ] @
Space Beer

Kako to misliš da repoi ne funkcionišu kakobi trebalo? Ako si mislio na eric, on ne radi pod KDE okruženjem zato što je KDE cpanje, a ne zato što repoi ne funkcionišu. Uzmeš drugi DE. Koliko vidim, ostali rade.

Canonical smatra da je LO 5.1 najnovija stabilna verzija, dok SUSE smatra da je to 5.2. Pojam stabilnosti nije egzaktan i nije neobično da postoje različita mišljenja. I jedni i drugi su to zaključili na osnovu svojih iskustava sa svojim korisnicima, a ta iskustva nisu ista.
[ Massko @ 15.09.2017. 10:28 ] @
Ko mi pomene windows na linux temi, uši ću da mu izvučem kao magareće :D
[ Branimir Maksimovic @ 15.09.2017. 11:00 ] @
Jadan KDE, sta mu sad fali? ;)
Evo lepo integrisan Discover na Fedori, na Manjaru ne probavam nista osim pacman-a mada sam cuo da Discover i tu radi ;)
[ gost12 @ 15.09.2017. 13:41 ] @
Otkud vama ideja da je linux sigurniji od windowsa?
Linux jednostavno nije interesentna meta zbog niskog marketshare-a. 90% upada/virusa bi itekako bilo primjenjivo i na linuxima. Nije windows kriv što netko otvara attachment od XY usera/skine neku skriptu bilo što i daje mu admin prava. Isto bi itekako radilo i na bilo kojem OS i to nije problem sigurnosti OS-a. Ako pričamo o broju nekakvih sigurnosnih rupa u samom sustavu i vremenskom rješavanju istih onda linux nije ni mrvicu bolji od windowsa, dapače...
[ Branimir Maksimovic @ 15.09.2017. 13:48 ] @
E goste bas ga sad pretera. Windows ima n nepoznatih rupa preko kojih upada drive-by malware. Linux je no1 meta napada hakera zato sto 90% servera vrti Linux. E sad sto se tice klijenta samo Mikrosoft je dosao na genijalnu ideju da downloadujes binary sa interneta it pokrenes u browseru. E sad ti meni objasni kako to da na Linux-u nikad niko ne instalira toolbar u browser a na Windows-u svaka susa?
[ gost12 @ 15.09.2017. 14:02 ] @
Linux koriste većinom napredniji korisnici koji takve stvari preduhitre. Misliš da ne bi bilo moguće instalirati toolbar na linuxu? Radilo bi posve identično sve kao i na windowsima. downloada se skripta/program da joj se odgovarajuća prava i next next bez razmišljanja i gotovo. To niti nije problem OS-a već korisnika koji uopće ne prate i ne čitaju što se dešava na ekranu.
Nemojmo o serverima, to su sve iskonfigurirane mašine od profesionalaca, sa vrlo striktnim firewall pravilima. Ovdje je koliko vidim tema desktop mašine, a ne serveri, tako da nema nikakvog smisla o tome raspravljati.
[ Branimir Maksimovic @ 15.09.2017. 14:11 ] @
gost upad na server obicno ide preko kompromitovanog Windows klijenta. Kad dobijes shell na masini to ti je 90% do root-a. E sad, daj mi jedan primer instalacije toolbar-a na Linux-u. Zasto toga nema? Nadji mi jedan primer i zacutacu.
[ gost12 @ 15.09.2017. 14:13 ] @
Pa nikome nije interesantno pisati toolbar za os koji ima 2% korisnika i još t tome više od 80% njih zaista informatički pismeno. Jedan jedini razlog. Da je marketshare 50%50 win/lin iste brige bi ih mučile.
Ili hoćeš reći da to ne bi moglo raditi na linux mašini???
[ Space Beer @ 16.09.2017. 15:46 ] @
Na temu sigurnosti - već se pričalo i tome.
Ne znam da li vas više zanima trenutno stanje ili večita top lista :D
Citat:
Panta_:
@Space Beer, tebi je ocigledno Windows najnaj u svemu. Ako je tako, nije mi jasno zasto se opterecujes Linux-om. Windows 10 DE je najgore desktop okruzenje u istoriji, a o privatnosti da ne govorim, s cim Opera nema nikakve veze. I svaki novi update = novi problem, a isti traje kao vecnost. I kakav je to jednostavniji login?

Meni nijedan OS nije najnaj u svemu. Da je tako, ne bih koristio dual boot i redovno tesitrao razne sisteme u VM-u da vidim da li ima pomaka (na bolje) :D
Što se DE-a tiče, ja zaista ne vidim u kom pogledu su Unity, GNOME 3, GNOME 2, XFCE, Cinnamon, Mate... bolji od Windows 10 DE-a. Zaista. Neka mi neko kaže šta oni nude što Win 10 ne nudi. Ako postoji nešto što ne znam, da odmah pređem na to okruženje. Za moje potrebe je KDE bez premca. Sve ostalo je (mnogo) lošije. Već sam govorio da je KDE glavni razlog zašto koristim linux, i jedan od retkih preostalih

Što se špijuniranja tiče, i to sam govorio. Ko ti garantuje da bilo koji vlasnički program ne šalje informacije ko zna gde? Nije mi neka uteha što M$ nema podatke o meni, ako ih imaju Opera, Valve, Dassualt... plus naravno Facebook i Google. A linux (niti bilo koji drugi OS) nije samo FOSS. Koliko na prozorima koristim open-source programe, toliko i na linuxu koristim vlasničke.

Jednostavniji login je PIN opcija, odlična za desktop PC, ili picture swipe, odlična za touchscreeen ekrane. Sitnice koje značajno poboljšavaju korisičko iskustvo. Baš kao i expose klon koji smo čekali 10 godina na prozorima (ne računam 3rd party rešenja). Ili tabovi i dual pane u file-manageru koje Windows i dalje nema.
Citat:
Nedeljko:
Space Beer

Kako to misliš da repoi ne funkcionišu kako bi trebalo? Ako si mislio na eric, on ne radi pod KDE okruženjem zato što je KDE cpanje, a ne zato što repoi ne funkcionišu. Uzmeš drugi DE. Koliko vidim, ostali rade.

Prvo, Eric odlično radi u Leap-u sa KDE-om. Dalje, kao što rekoh gore, ako ne mogu da koristim stabilnu linux distribuciju sa okruženjem koje mi odgovara, koja nema bajati softver, ima razuman upgrade ciklus i dobru podršku, onda nema potrebe ni da koristim linux (tj. bilo koji OS). Za sada (odnosno poslednjih 5 godina) je openSUSE (Leap) jedino što odgovara mojim potrebama. A on je daleko od savršenog OS-a.
Citat:
Nedeljko:
Canonical smatra da je LO 5.1 najnovija stabilna verzija, dok SUSE smatra da je to 5.2. Pojam stabilnosti nije egzaktan i nije neobično da postoje različita mišljenja. I jedni i drugi su to zaključili na osnovu svojih iskustava sa svojim korisnicima, a ta iskustva nisu ista.

Sad već izmišljaš :D
[ Nedeljko @ 16.09.2017. 15:57 ] @
Branimir Maksimovic

Kako šta fali KDE-u? Pa, pod njim ne radi eric, ne radi Mobile Broadband. Bilo je još nešto čini mi se.
[ calexx @ 16.09.2017. 21:04 ] @
Da malo izmenimo rečenicu, taj eric ne radi pod Mint KDE a ne pod KDE. A da ponovim ono što stalno pišem, meni je Mint poslednji linux koji bih koristio (ajde, ne baš poslednji ali od popularnijih jeste) jer je u pitanju klasičan Ubuntu kome su dodati neki sitni uslužni programi, malo je našminkan ali zato ponešto ne radi. Pratim izlazak novih verzija i poslednjih godina jednostavno ne testiraju pošteno nego izbace verziju koja ima polovinu stavki koje nisu prošle ili nisu ni testirane. Cimet je na početku bio pun rupa, pucao samo tako, ne znam kakav je sada. Sve to pravdam time što posao radi par njih i nemaju ni vreme a verovatno ni mogućnost da nešto testiraju na svakakvom hardveru i uvek postoji šansa da negde neće da radi. Osim ako se ne poklopi isti hardver kao što ga koristi Klem.
Citat:
Space Beer:Ali ajde, da pitam sve ovde - koji je razlog zbog kog bi prosečan* Windows ili OS X korisnik prešao na linux? Tj. šta linux nudi što drugi sistemi nemaju?

*Korisnik koji koristi web browser, Skype/Viber, office paket, gleda filmove, sluša muziku i možda igra video igre
Ovo sam mnogo puta pisao, prosečan korisnik kome je navedeno važno nema nijedan razlog da ne koristi linux. Mlatimudija, internet i slično su skoro pa apsolutno isti i tu skoro da neće ni da primeti da je drugi OS ... osim što će da oseti da nema zastajkivanja i da multitasking radi pametnije nego pre. Jedino što je potrebno je da ima nekoga ko može da mu pomogne kad zapne, a kod prosečnih i onih ispod proseka je to normalno, pa dok za windows svaki komšijin mali može da reši (kako tako) problem, za linux je potreban neko ko zna a pošto je takvih malo, onda je mala i verovatnoća da zna nekoga.
Pisao sam i o drugaru (i njegovoj gospoji) koji su apsolutno samo korisnici i dalje od toga ne znaju. Drugar već 3-4 godine koristi samo linux (možda i duže) i zove me mnogo ređe nego dok je imao pendžere. A i to najčešće zato što nešto ne zna da uradi a ne zbog problema. Gospoji smo nabacili linux, podesili dual boot da ga startuje, podesili desktop i ikone i ona par meseci nije imala pojma da je nešto promenjeno.
Jedna od sitnica u priči je da me više ne zovu da ažuriramo antivirus ili da spašavamo flešku čiji sadržaj je nestao. Meni je samo to dovoljno.

Da ne bude da sam na jednoj strani, windows koristim skoro od kako se pojavio, trenutno imam i 7 i 10 i sve radi kako bi trebalo. Osim što se podsetim starih dana kad nešto probam na njima, pokrenem par programa i muzika počne da štuca, programi se uspore, rade jedan po jedan, malo se zaglupi ... i onda proradi. I tako povremeno. Možda ni njih ne bih koristio da mi AoE RoR radi kako bi trebalo pod emulacijom, za sada mi je to razlog da pendžeri opstaju.
[ Nedeljko @ 16.09.2017. 22:09 ] @
I koju to distribuciju koristis?
[ calexx @ 17.09.2017. 08:21 ] @
Pa koju drugu nego KDE Arčija. Silom prilika sa plazmom mada bih više voleo da je opstao i KDE4. Zlatna rezerva je Kubuntu 14.04 mada na kompu ima prilično raznih ali ih retko startujem. Ponekad pogledam šta radi Manjaro i to je uglavnom sve. I dalje mi nije jasno zašto Mint KDE a ne Kubuntu, valjda oni koji su napravili Ubuntu bolje rade nego neki tamo ...
[ Nedeljko @ 17.09.2017. 11:51 ] @
Ove godine sam imao priliku da probam Kubuntu. Naravno, nije radio program wxMaxima.

A šta bi preporučio nama koji nisu ljubitelji roling release-a, već žele stabilan i pouzdan sistem?
[ Panta_ @ 17.09.2017. 15:16 ] @
Debian!
[ calexx @ 17.09.2017. 19:20 ] @
Citat:
Nedeljko:Ove godine sam imao priliku da probam Kubuntu. Naravno, nije radio program wxMaxima.
Šta znači Naravno? Šta znači da nije radio pomenuti program?
Malopre sam startovao Kubuntu 14.04, instalirao program i pokrenuo se. Nisam radio u njemu i ne znam da li ovo ne radi znači da ne radi ili da ne radi dobro.
Posle sam startovao neki novi Kubuntu i sve isto, program se instalirao i pokrenuo.
Citat:
Nedeljko:A šta bi preporučio nama koji nisu ljubitelji roling release-a, već žele stabilan i pouzdan sistem?
Ne znam, to mora da kaže neko kome je potreban takav. Ja imam više instaliranih linuxa a i windowsa pa mi nije problem ako u nekom trenutku otkaže, uvek mogu da odradim na nekom drugom.
[ Branimir Maksimovic @ 17.09.2017. 19:26 ] @
Heh, na Linux-u moze da otkaze samo da se startuje X, ili Wayland. Ja ionako butujem u komandnu liniju ;p
Naravno tu sad na Manjaru/Arch-u moze koje iznenadjenje da dodje od systemd apdejta, e za to treba pripaziti, obicno ne instalirati odmah nego malo pricekati
pa pogledati forum.
Nema tog problema sto downgrade ne moze resiti ;p

[ Nedeljko @ 20.09.2017. 09:36 ] @
calexx

I nmeni se wxMaxima pokrenuo, samo je zvižnjavao u toku rada.
[ Panta_ @ 02.10.2017. 06:42 ] @
Citat:
Nedeljko:
Apsolutni rekord sa 3.37%!

Ima li neko objašnjenje za ovo?


Ima, ovo:



Do nove godine prelazi Windows. Izgleda da je 2017 godina Linux desktopa.
[ Nedeljko @ 02.10.2017. 14:54 ] @
4.83% ? Da li je moguće?
[ Panta_ @ 02.10.2017. 19:08 ] @
Kao što možeš da vidiš na slici, bilo je 6.91% pa su danas korigovali na 4.83%, jbg. mora da bude ispod Mac-a. Ovaj mesec ide preko 10. Sada će Microsoft i Apple plaćeni blogeri da ospu drvlje i kamenje po Linux-u, kao to ništa ne valja, ništa ne radi, sve mora iz terminala, njihova stara priča.
[ bachi @ 02.10.2017. 19:25 ] @
Za sve je zaslužan Windows 10, a vi Linuxaši toliko hejtujete mikromeki.
[ dejanet @ 02.10.2017. 20:06 ] @
^ Mislis zato sto win 10 "druka" sta stigne ...

BTW u Win 10 postoji Linux sub-system (bash shell) i usled nedostatka mesta na kompu za VM i jos nekih pogodnosti aktiviram ovaj feature. Po default-u win instalira Ubuntu 16.04.
Na moje iznenadjenje i ako se radi o beta verziji, sve "pinkle" koje mi trebaju za dev. sam instalirao bez problema.
[ Nedeljko @ 02.10.2017. 20:54 ] @
A možda smo mi malo omatoreli, a ovo se pravi za mlađe generacije, koje drugačije razmišljaju.
[ brainbuger @ 02.10.2017. 21:52 ] @
Sjajan skok za tako kratak period. Alil aj da ne letimo, znamo li koliki % ovde cini Google ChromeOS - gentoo distro - ili se ne ubraja? Znam da su ovog leta rokali agresivnu kampanju ko ludi i delili Chromebook sakom i
kapom. Samo u mojoj firmi su podelili 20-ak kao poklon ako probas njihov cloud servis :P

[ kraki @ 03.10.2017. 07:27 ] @
Skoro 100% posto sam ubeđen da je najveći razlog ovoga to što je WIn 10 "drukara".
[ Space Beer @ 03.10.2017. 11:43 ] @
Teško. Preće bizi da je nešto drugo u pitanju
Citat:
Meanwhile the Netmarketshare data showed Linux almost doubling over the past month, but likely due to some flaw in the system or reporting discrepancy with Android/Chrome-OS. In fact, since the earlier drama today, has already been revised lower to 4.83%. Though that number is still likely artificially higher due to Chrome & co.

Steam Linux Usage Put At 0.6% For September, Contrary To Other Inflated Numbers

Koliko vidim, sklonili su statistiku za septembar
https://www.netmarketshare.com
[ Panta_ @ 03.10.2017. 12:54 ] @
Steam Linux je samo jedna od brojnih Linux distribucija, i to koliko vidim ne baš tako popularna. A, statistiku naravno da su sklonili. Brzo su odreagovali iz Apple i Microsoft-a.
[ Ivan Dimkovic @ 03.10.2017. 14:32 ] @
Citat:
Panta_:
Kao što možeš da vidiš na slici, bilo je 6.91% pa su danas korigovali na 4.83%, jbg. mora da bude ispod Mac-a. Ovaj mesec ide preko 10. Sada će Microsoft i Apple plaćeni blogeri da ospu drvlje i kamenje po Linux-u, kao to ništa ne valja, ništa ne radi, sve mora iz terminala, njihova stara priča.


Za Apple, slucajevi koji instaliraju svoj OS na njihov hardver su statisticka greska i potpuno irelevantno trziste (hardver im donosi ~90% prihoda, a od toga prvo hw. na koji teorijski moze da se stavi Linux je ~10% a od tih 10% je zanemarljiv % kupaca koji ce to stvarno i da urade, dakle ukupan broj nebitan)

Drugim recima, zabole ona stvar Apple sto neko koristi Linux.
[ Space Beer @ 03.10.2017. 18:27 ] @
Citat:
Panta_:
Steam Linux je samo jedna od brojnih Linux distribucija, i to koliko vidim ne baš tako popularna.

SteamOS možda i nije posebno popualrna distribucija. Ali Valve računa sve linux sisteme na kojima je instaliran Steam. Nije problem što ih ima 0,6% , već što je taj procenat svakog meseca sve manji :)
[ bachi @ 09.10.2017. 07:36 ] @
Citat:
dejanet:
^ Mislis zato sto win 10 "druka" sta stigne ...

BTW u Win 10 postoji Linux sub-system (bash shell) i usled nedostatka mesta na kompu za VM i jos nekih pogodnosti aktiviram ovaj feature. Po default-u win instalira Ubuntu 16.04.
Na moje iznenadjenje i ako se radi o beta verziji, sve "pinkle" koje mi trebaju za dev. sam instalirao bez problema.

Pa ne samo što druka, nego što očajno radi. Da, neko će reći kako njemu brže radi, ovo ono, ali ja sam taj koji trpi nezadovoljstvo korisnika svaki put kada im njihiva firma kupi laptop sa Windowsom 10.

Takođe, na identičnom laptopu sa 4GB RAMa, i3 procesorom, Windows 10 se vuče ko prebijena mačka, dok Windows 7 ili 8.1 rade ko zmaj.

Sa druge strane, Linux je još uvek daleko od adekvatne zamene za Windows kada je u pitanju desktop i korišćenje u poslovnom svetu (ma šta god GNU fanovi pričali), ali je znatno bolja situacija nego što je bila i približava se tom cilju. Za jedno 5 godina će biti zanimljiva situacija na desktop/laptop tržištu i ako pametno iskoriste ove sumanute MS poteze, doći će Linux do nekih 10% učešća, a tada će postati zanimljiviji i proizvođačima hardvera i igrica.
[ nkrgovic @ 09.10.2017. 08:35 ] @
Citat:
bachi
Sa druge strane, Linux je još uvek daleko od adekvatne zamene za Windows kada je u pitanju desktop i korišćenje u poslovnom svetu (ma šta god GNU fanovi pričali), ali je znatno bolja situacija nego što je bila i približava se tom cilju. Za jedno 5 godina će biti zanimljiva situacija na desktop/laptop tržištu i ako pametno iskoriste ove sumanute MS poteze, doći će Linux do nekih 10% učešća, a tada će postati zanimljiviji i proizvođačima hardvera i igrica.

I malware-a....
[ Nedeljko @ 09.10.2017. 09:37 ] @
Što se malvera tiče, ima nečega u načinu korišćenja.
[ nkrgovic @ 09.10.2017. 10:22 ] @
Citat:
Nedeljko: Što se malvera tiče, ima nečega u načinu korišćenja.

Dok je na 2% ima, ako dodje do 10%+ i general population - onda nece biti. I onda ce postati zanimljiv.
[ jablan @ 09.10.2017. 10:31 ] @
OSX ima dobar procenat na tržištu, pa opet malware nije ni blizu prisutan kao na Windowsu. Ima nečega u načinu korišćenja.
[ SlobaBgd @ 09.10.2017. 11:15 ] @
6,35%? Dobar!

[ kraki @ 09.10.2017. 12:48 ] @
Da nije Linux ozbiljan igrač na tržištu, i da nije nihova lična procena da će to i dalje da raste, ne bi se Microsoft zamajavao sa ovim:

https://www.microsoft.com/en-us/sql-server/sql-server-2017-linux

[ SlobaBgd @ 09.10.2017. 13:36 ] @
Server? Zar ne govorimo o desktop segmentu?
[ bachi @ 09.10.2017. 14:09 ] @
Govorimo, bar bi trebali i cela tema je posvećena tome. :D
[ Nedeljko @ 09.10.2017. 15:16 ] @
Pa, i na Windows-u je itekako bitno kako se koristi računar.
[ kraki @ 11.10.2017. 11:32 ] @
Koliko se ja razumem, a razumem se pomalo, SQL SERVER se instališe i na DESKTOP mašinu bez problema. Evo na primer na mom desktopu briše kao metak.

Nisam doduše probao, ali hoću u najskorije vreme da instališem ovaj MS SQL za Linux na OpenSuse Leap 42.3.
Pretpostavljam da ako radi na Suse Linux Enterprise Serveru da će i na ovome da proradi bez problema.

Ne favorizujem ja nikog. Koristim Windows Server 2003 R2, i Windows 7 Pro i Suse Linux Leap 42.3 i Linux Mint Cinnamon.
I sve ih ja volim i SVI me podjednako nerviraju, svaki u svom segmentu doduše.
Ima tu na obe strane bistavih stvari, ali ima i gluposti da se čovek naježi.

[Ovu poruku je menjao kraki dana 11.10.2017. u 12:45 GMT+1]
[ Massko @ 21.10.2017. 11:05 ] @
Linux Mint s obzirom da je besplatan i otvoren, je definitivno najbolji operativni sistem, a vi mozete da pricate sta hocetete. Ja ne bih windows koristio i da je besplatan, jer je zatvorenog koda a onda moze svasta da ti umuljaju u sistem. TAČKA.
[ SlobaBgd @ 21.10.2017. 11:31 ] @
Citat:
Massko:...a vi mozete da pricate sta hocetete.... TAČKA.

Još da lupiš šakom o sto i da podvikneš, da znamo da sa tobom nema rasprave.
[ Space Beer @ 21.10.2017. 12:09 ] @
Ćuti, sklanjaj te prozore odmah i stavljaj pingvine. I to samo Mint, ništa drugo ne dolazi u obzir :D
[ pajaja @ 21.10.2017. 14:29 ] @
Citat:
Massko:
Linux Mint s obzirom da je besplatan i otvoren, je definitivno najbolji operativni sistem, a vi mozete da pricate sta hocetete. Ja ne bih windows koristio i da je besplatan, jer je zatvorenog koda a onda moze svasta da ti umuljaju u sistem. TAČKA.


Citat:

Mint GNU/Linux

Mint does not have a policy against including nonfree software, it includes nonfree binary blobs in drivers packaged with the kernel, and it includes nonfree programs in its repositories. It even includes proprietary codecs.


https://www.gnu.org/distros/common-distros.en.html
[ Nedeljko @ 01.11.2017. 08:37 ] @
I tako smo opet na < 3%, odnosno na 2.98%.

No, u maju je bilo 1.99%, pa je odskočio.
[ Nedeljko @ 01.12.2017. 09:02 ] @
Evo korigovanih podataka sa netmarketshare sajta:

2016-05 2.01%
2016-06 1.73%
2016-07 2.04%
2016-08 1.89%
2016-09 1.96%
2016-10 2.24%
2016-11 2.16%
2016-12 1.96%
2017-01 2.21%
2017-02 2.14%
2017-03 2.17%
2017-04 1.95%
2017-05 2.24%
2017-06 2.37%
2017-07 2.33%
2017-08 2.66%
2017-09 2.96%
2017-10 2.68%
2017-11 2.21%
[ stopnarkomaniji @ 01.12.2017. 21:25 ] @
Hajde, Nedeljko, umeš ti to:

Sakupio si podatke.
Testiraj hipotezu da upotreba Linux-a raste
protiv alternativne hipoteze da ne raste.
[ Nedeljko @ 01.12.2017. 22:34 ] @
Pa, ima neki trend rasta u poslednjih 18 meseci.
[ Nedeljko @ 01.12.2017. 23:54 ] @


[12/2/2017 12:51:55 AM Plot: ''Graph1'']
Linear Regression fit of dataset: Table1_2, using function: A*x+B
Y standard errors: Unknown
From x = 0 to x = 18
B (y-intercept) = 1.84247368421053 +/- 0.0896606505849742
A (slope) = 0.0403684210526316 +/- 0.00851021234070993
--------------------------------------------------------------------------------------
Chi^2 = 0.701785789473684
R^2 = 0.569631664224436
---------------------------------------------------------------------------------------
[ Panta_ @ 02.12.2017. 05:31 ] @
Ma ti podaci sa net market share-a uopste nisu merodavni. Linux ima konstantan trend rasta, kao bitcoin. Zbog loseg Windowsa 10 se masovno prelazi na Linux, zbog toga je statistika i korigovana, naravno za odredjenu sumu iz Microsofta. Uskoro, prema nekim procenama:
[ SlobaBgd @ 02.12.2017. 07:49 ] @
Jesi li ovaj dijagram pravio u MS Paintu?
[ Panta_ @ 02.12.2017. 07:55 ] @
Ne, u GIMPu!
[ Nedeljko @ 17.12.2017. 01:29 ] @
Pazario sam tod telekonja mobilni internet i imaju Linux drajver na uređaju. Umesto one stare Windows aplikacije imaju web UI.
[ Nedeljko @ 01.01.2018. 16:09 ] @
2.12%
[ bojan_bozovic @ 01.01.2018. 16:43 ] @
Jos samo kad bi u to ubacili i ostale POSIX sisteme (OS X, iOS/ARM, Android/ARM koji ipak ima nekakvu krs libc i bar delimicnu POSIX kompatibilnost i native API), pa je dovoljno videti koji je OS "crna ovca". Cak i ja Linux krijem kao zmija noge.



Problem je moj sto je bootstrap cross-gcc netrivijalna stvar, pa cu verovatno morati neki *BSD u VM da stavim, kako bih pokusao Fortran ili Adu da kroskompajliram za Android. Zadnji put kad sam pokusao cross-gcc da kompajliram danima sam morao da trazim build skripte i odgovarajuce verzije GCC.
[ electronic_fan @ 01.01.2018. 19:26 ] @
Nemam vremena da pročitam sve prethodne poruke, ali vrlo je bitna u celoj priči ciljna grupa.

Velike kompanije, državne ustanove, igračka populacija i sl. će sigurno koristiti windows, dok "običan svet" koji koristi računar da otkuca ponekad neki tekst i internet nema ama baš nikakve koristi za plaćenim OS-ovima.

Ovu statistiku bi bilo interesantno videti.

Takodje, Windows Started (ili kako se već sada zove za Win10) dolazi sa mnogim brendiranim laptopovima i desktop računarima uz malu ili nikakvu razliku u ceni od onih bez OS-a, tako da pretpostavljam da se mnogi laici odlučuju da kupe upravo one sa Windows-om kako bi izbegli peripetije oko instalacije nekog Linux distro-a, za koga uzgred verovatno nisu ni čuli...
[ Nedeljko @ 02.01.2018. 01:23 ] @
Velike kompanije, ali baš giganti, imaju itekakve razloge za nezavisnošću od drugih. Google-u ne treba nikakva tehnička podrška jer može da zaposli kakve god hoće stručnjake, koji umeju da intervenišu na sorsu ako treba da se nešto prilagodi njegovim potrebama, a takođe su članica Linux Foundation-a sa pravima koja im time pripadaju. To im je zamena za zvaničnu podršku.
[ Branimir Maksimovic @ 02.01.2018. 05:05 ] @
"Jos samo kad bi u to ubacili i ostale POSIX sisteme (OS X, iOS/ARM, Android/ARM koji ipak ima nekakvu krs libc i bar delimicnu POSIX kompatibilnost i native API)"

Dobro si me nasmejao ;)
[ Branimir Maksimovic @ 02.01.2018. 05:08 ] @
"Takodje, Windows Started (ili kako se već sada zove za Win10) dolazi sa mnogim brendiranim laptopovima i desktop računarima uz malu ili nikakvu razliku u ceni od onih bez OS-a, tako da pretpostavljam da se mnogi laici odlučuju da kupe upravo one sa Windows-om kako bi izbegli peripetije oko instalacije nekog Linux distro-a, za koga uzgred verovatno nisu ni čuli..."

Nije kod nas tako. Bez OS laptopovi i racunari ili sa Linux-om su primetno jeftiniji nego oni sa Windows-om...
[ electronic_fan @ 02.01.2018. 06:25 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic
Nije kod nas tako. Bez OS laptopovi i racunari ili sa Linux-om su primetno jeftiniji nego oni sa Windows-om...


Iskreno, ne znam kako je sada, ali kada sam ja kupovao TOSHIBA laptop pre jedno 6-7 godina, došao je sa Windows 7 Starter. što je bila prilično osakaćena verzija Windowsa i isključivo za OEM, a cena mu je bila daleko ispod $100, možda oko $50, nisam siguran, a pošto je dolazila isključivo sa laptopom fabrički, verovatno je cena bila još niža. Taj TOSHIBA laptop ionako nije bio jeftin, pa mi je izgledala bolja varijanta da uzmem i sa tako osakaćenim Windows-om. Posle toga je jedno vreme nudjena i besplatna nadogradnja na Win10 Home...

Kako god bilo, probao sam i razne Linux distro-e na njemu. Sve je to radilo korektno osim jedne stvari - nije bilo moguće isključivanje WiFi-a programski (što je na Win radilo preko shortcut-a), a bilo mi je prilično značajno zbog smanjenja potrošnje i eliminacije zračenja bar za po kući, pošto imam wired ADSL... Čudno, ali iz BIOS-a nije bilo mogiće iskljuliti ga.

Imam i jednu stariju Intel Atom ploču (integrisan CPU, grafika i sound chip), gde ni dan danas integrisan čip za zvuk nije podržan ni sa najnovijom Ubuntu verzijom... Srećom, imao sam neku stariju zvučnu karticu, pa je to tako rešno.

I to je bila glavna mana Linux-a: nedostatak pune pordške vendora oko drajvera. Verovatno je to danas, sa novijim hardverom prevazidjeno.
[ Nedeljko @ 02.01.2018. 14:18 ] @
U našim radnjama je razlika u ceni za Windows Home OEM stotinak dolara.
[ Branimir Maksimovic @ 12.01.2018. 13:18 ] @
A gle sad ovo ;)
https://fossbytes.com/city-barcelona-linux-open-source/
[ electronic_fan @ 12.01.2018. 13:42 ] @
Ovo je "bajata vest"... ;) Odnosno, nije ovo prva inicijativa da se MS zameni u nekim državnim institucijama, pa čak i kompletno za ceo državni aparat. Krenulo se sa tim i pre više od 10 godina...

Ako se to i realizuje u velikom obimu širom sveta, MS će svakako morati da se prilagodi i promeni strategiju visokih cena svojih operativnih sistema i aplikacija.
[ valjan @ 12.01.2018. 14:58 ] @
Koliko sam ja upoređivao cene, svi su tu negde - nekako se uvek u svim tim kalkulacijama zaboravi podrška, kod Windowsa ona stiže po defaultu i ne možeš da pazariš Windows server a da nemaš barem neki nivo podrške, dok kod Linuxa, ako ga ne kupiš sa nekim paketom podrške (a vidim da su u tim varijantama Linux serveri već u startu skuplji od MS-a), treba ukalkulisati koliko košta da se izdresira admin i developeri koji će to da održavaju, odnosno koliko će koštati njihov radni sat ako se angažuju po pozivu. I u suštini se otprilike svede na isto, i to je jedan od razloga zašto više njih ne pređe na OpenSource, odnosno zašto se neki sa OpenSource rešenja vrate nazad MS-u...
[ Branimir Maksimovic @ 12.01.2018. 16:09 ] @
Podrska za Linux postoji itekako i to bolja od one M$ ove svakako. Ja sam stalno na Manjaro forumu i sam pruzam podrsku, a i ljudi koji rade distro su spremni da pomognu. Tako da to ne stoji...
[ tuxserbia @ 12.01.2018. 16:27 ] @
Branimire, pa ne pričamo o forumskoj podršci. Digneš telefon i hoćeš da u pet minuta sve radi. MS telefonska podrška je vrlo slaba, jabučari su dosta bolji, a iskreno šeširdžije bez premca. Ko nekad sunčani. Forumske su tu negde, osim klasika MS, ono je Bogu plakati šta se tamo piše. Ovi nezavisni, baš kao i tvoj su na principu "meni radi". To je no-no kad je kinta u pitanju. A ovde je veeelika u pitanju. Mnogo veća nego to prvo koštanje paketa.

PS
Još da dodam, verovatno je i stanje duha u pitanju, ali ko već koristi linux je otvoreniji na samosnalaženje. Mada, svuda ima izuzetaka.
[ Nedeljko @ 13.01.2018. 10:31 ] @
Zaposliš po jednog Branimira na 50-60 mašina i to ti je to.
[ electronic_fan @ 13.01.2018. 11:32 ] @
Namerno nisam pominjao servere, ali samo tu statistiku bi bilo interesantno videti.

Linux serveri su generalno bili ranije i brži i sigurniji (odnosno, manje ranjivi). Nisam baš siguran, ali na osnovu nekih ranijih informacija, neke od banaka i kod nas su koriste Linux primarno ranije, ili ih još uvek koriste bar za e-banking.

A što se tiče softvera koje razvija i održava na dobrovoljnoj bazi cela armija developera uz usmeravanje nekoliko CEO-a, to je već diskutabilno da se i dalje nastavi ta praksa, već da se napravi specijalizovani fork za pojedine aplikacije, ili čak distro i nastavi paralelno samo za državne organe od strane developera i programera unutar državnih institucija.

Po meni, ušteda može biti nemerljivo velika, naročito kod klijentskih računara, a sigurnost na izuzetno visokom nivou. Samo i isključivo ako se svemu pristupi vrlo ozbiljno i studiozno razmotre svi aspekti.
[ bojan_bozovic @ 13.01.2018. 12:05 ] @
@electronic_fan

Ne nikako jos jedna distribucija! Distribucija zahteva podrsku u rangu Red Hat, SUSE, Debiana ili Ubuntu, i ljude koji ce to stalno da rade. Minhen je napustio Linux upravo zato sto su pravili svoju distribuciju, umesto da koriste nesto bazirano na velikim distribucijama, a mogli su iz patriotizma SUSE da koriste, to je nemacka distribucija ;)
[ Nedeljko @ 13.01.2018. 12:11 ] @
SUSE odavno nije nemačka distribucije, već američka.
[ bojan_bozovic @ 13.01.2018. 12:17 ] @
Dobro, vidim, multinacionalna. U svakom slucaju, odluka da se pravi novi distro, umesto da se koristi gotovo, tu je bila presudna za vracanje na MS, s obzirom da su troskovi bili veci.
[ electronic_fan @ 13.01.2018. 12:27 ] @
Danas svako, pa i pojedinac, može da napravi svoj distro, nije to problem. Problem je da se održava. Plus, što danas nema mnogo ozbiljnih distro-a koji su opstali i pokazali se kao ozbiljni...

U toj varijanti, imao sam na umu prvenstveno na striktnu internu kontrolu od državnog aparata šta u interni distro ulazi. Odnosno, ako je osnova "šuplja", "šupalj" je ceo sistem.

Ne znam kako konkretno banke rešavaju taj problem, ali ne vidim drugi, bolji način.
[ bojan_bozovic @ 13.01.2018. 12:50 ] @
@electronic_fan

Vidi, koliko sam ja procitao na Quori, Rusi koriste u vojsci i drzavnoj upravi svoju distribuciju Linuxa (ili distribucije Linuxa) ali imaju i para za odrzavanje i audit koda. Minhen nije imao te resurse, te resurse uglavnom nema ni banka, ne zato sto nema para, vec zato sto nije cost-effective, a da se od cele Srbije ocekuje prelazak na Linux je iluzorno, mada bi to mogli da uradimo. Suvise je legacy koda i otpora da se Windows napusti, jer nove generacije koriste najpre sistem koji znaju i koji su naucile da koriste. Otuda taj otpor, kad ljudi jedva nauce da prekopiraju fajl ili ga premeste.

I sta sad, zbog nekih sigurnosnih propusta ako bolnica ostane bez kompjuterske podrske, a prakticno je sve u bazi podataka? Neko moze da zakasni i na operaciju slepog creva i umre zbog toga medicinski trivijalnog razloga!
[ electronic_fan @ 13.01.2018. 15:19 ] @
Umiru ljudi, pa i mala deca i danas po urgentnim centrima, državnim i privatnim bolnicama, čekajući na red i na adekvatnu (često i trivijalnu) intervenciju i lečenje. Takodje i od naknadnih infekcija bolnički rezistentnim bakterijama... Tako da ne bih o tome.

Ukratko, za sve mora da postoji backup plan. Nestanak struje, pad sistema, antivirusna zaštita, bullet-proof software, data backup... Jednom rečju studiozno i seriozno osmišljen i implementiran ceo sistem. Realnost? Pa, ima svega i svačega i besmisleno je navoditi, mislim da svi mi koji ovde živimo znamo sve to vrlo dobro...

Ali postoji nešto što svaka država ima kao mogućnost: usavršavanje svojih kadrova, pa na kraju i prisila. Pitanje je samo da li je inercija jača od kresanja bespotrebnih kadrova i troškova. Ali čudno mi je da programeri i administratori sa visokim IQ odbiju da se usavrše navodeći banalne razloge...

Da se na fakultetima u današnje vreme uči samo i isključivo na Windows baziranoj platformi (i možda samo pomene Unix i Linux), ne bih rekao.

Itd. Ne bih dalje o tome.

Ne volim da navodim Wiki izvore, ali nemam bolje:
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Linux_adopters

Ubuntu for government:
https://www.ubuntu.com/desktop/government

Server price support za oba:
https://www.ubuntu.com/support/plans-and-pricing
https://www.microsoft.com/en-u...latform/windows-server-pricing

Možda propuštam mnogo sitnica i "začkoljica" u servisnom ugovoru (koji na žalost nemam vremena da pročitam detaljno), ali ovako gledano, cene i usluge baš i nisu uporedive.
[ bojan_bozovic @ 13.01.2018. 16:06 ] @
@electronic_fan

Vecina koristi kompjuter za slusanje muzike, email, internet browser, office, skype, chat, i poneku igricu, i nisu, niti pretenduju da budu IT orijentisani. Dok je piratskog Windowsa, dakle jos nekoliko godina, oni ce to, jer to komsija zna da "namesti". Ta vecina i donosi odluke.
[ electronic_fan @ 13.01.2018. 18:04 ] @
Sve to stoji...

Ali takodje stoji i da je Linux već odavno "sazreo" kao OS i da može sasvim dobro da parira Windows-u u bilo kojoj oblasti, dok ga u nekim čak i prilično nadmašuje. Grafička okruženja su već toliko napredna da nema neke velike razlike sa Windows-om. Pa čak i setovanja raznih sistemskih stvari može da se uradi iz grafičkog okruženja, što je nekada bilo nezamislivo.

Takodje, može sasvim lepo da se koristi i za igranje. A multiplatformski softver je sve češći kako kod besplatnih, tako i kod komercijalnih proizvoda.

A što se tiče Zakona protiv ilegalnog korišćenja komercijalnog softvera, striktna odredba postoji još od pre 15-tak godina kod nas i inspekcija već toliko dugo revnosno obilazi sve firme, pa i državne institucije...

Linux bi mogao vrlo brzo da bude primaran OS kod običnih korisnika, samo kada bi većina shvatila da postoji sasvim dobra i legalno besplatna alternativa.

Tako da ovih jedva preko 2% možda i preko noći postane 20% ili više.
[ Branimir Maksimovic @ 13.01.2018. 18:39 ] @
Ja se igram iskljucivo na Linux-u, tj Windows imam samo u virtualci ;p
[ Nedeljko @ 13.01.2018. 18:55 ] @
Linux i igranje? U svakoj oblasti parira Windows-u? Nemojmo biti neozbiljni. Kako parira na polju umetnosti, inženjeringa, arhitekture? Koliko ima na steam-u igara za Linux, a koliko za Windows? Neću o performansama.
[ electronic_fan @ 13.01.2018. 20:23 ] @
U profesionalne svrhe, kupi se odgovarajući Windows i ostali profesionalni decenijama razvijan softver, pored cene samog hardvera to je ulog od par do par desetina hiljada evra po licenci i nema problema... Na kraju se i isplati ako je reč o projektovanju zgrada i sl.

Ja ne govorim o tome...

Ako besplatan softver ima multiplatformse verzije, performanse na istom računaru ne mogu biti mnogo manje. DirectX je hardverski bio uvek malo brži/optimizovaniji od OpenGL-a (kakva je danas situacija nije mi poznato), ali realno, uz danas izuzetno jak hardver, multicore, multithreading i multitasking, pitanje je da li je još uvek bitno da li je DirectX ili OpenGL.

Ko već ima dobar hardver (ja trenutno nemam i ne koristim ga za igranje), a ujedno i Win i Linux može ovaj simulator da uporedi, u bilo kojoj varijanti (OpenGL ili DirectX) i da kaže da li je MS simulator ($25) iole bolje/vernije uradjen:

http://home.flightgear.org/download/

Ko želi da troši novac na igrice ili mu je to primarna zanimacija zašto je računar kupio - neka kupi legalno Win od 100 ili 200 evra, pošto će mu i tako 25 po 25 evra za legalne licence igara prevazići vrlo brzo taj iznos...

Za hoby projektovanje PCB pločica lično koristim freeware verziju DipTrace u Linux-u uz Wine i razlike ni problema u radu nema (naravno, Wine je sasvim druga priča) ne vidim svrhu bacati desetine hiljada za Altium ili sl. Za pravljenje i editovanje videa Kdenlive, zvuka Audacity... Ne tako davno sam za pregled MRI snimka pronašao sasvim odgovarajući besplatan Linux native softver... Za programiranje GNU C/C++, NetBeans...

Nema svrhe nabrajati, ko hoće, može da nadje sasvim zadovoljavajuće alternative za verovatno bilo koju oblast, ako se time profesionalno ne bavi. Nekada su one i daleko bolje od nekih skupih komercijalnih. A ako postoje i komercijalne verzije nekih priznatih paketa za odredjenu oblast i Linux, ne vidim bitnu razliku odlučiti se za bilo koji od ova dva OS-a.

Sve je stvar percepcije i raspoloživog stanja na tržištu. Danas ni ne razmišljam da ponovo platim par hiljada dolara za pro RAD alat i 200-nak za Windows, kao pre 20-tak godina.

[ Branimir Maksimovic @ 13.01.2018. 20:33 ] @
Citat:
Nedeljko:
Linux i igranje?
U svakoj oblasti parira Windows-u? Nemojmo biti neozbiljni. Kako parira na polju umetnosti, inženjeringa, arhitekture? Koliko ima na steam-u igara za Linux, a koliko za Windows? Neću o performansama.


Imam 18 igara za Linux na Steamu ;p
Ima ih dosta, sad sve ali bas skoro sve indie kuce izbace i za Linux. Ne znam za performanse nisam probao na Windows-u pa da uporedim ;)
Sto se tice komercijalnih programa, naravno da Windows prednjaci uveliko, ali treba istrpeti Windows 10, a to je tezak problem ;p


[ Nedeljko @ 13.01.2018. 20:44 ] @
Branimire, nije poenta u tome šta ti imaš, nego šta ima na steam-u. Četvrtina igara ima Linux verzije.
[ Nedeljko @ 13.01.2018. 20:50 ] @
20503 naslova za Windows,
4337 naslova za SteamOS+Linux.

Dakle, 21,15%. Bliže je petini nego četvrtini.
[ bojan_bozovic @ 14.01.2018. 03:19 ] @
@Branimir Maksimovic

Kad su ljudi trpeli Windows 3.11/95/98 i onaj XP sa autorun-om na USB flash stikovima, trpece i Windows 10. Problem je sto je to los sistem, a razlozi su vrlo jednostavni. Moze se preko registry NTFS ucininti case sensitive sistemom, ali onda mnogi programi odbijaju da rade, jer nisu ni testirani u takvom okruzenju, a isto kada ne mapiras eksterni drajv u drive letter vec mountujes a la unix, u direktorijum. Kad vec feature postoji, treba i da radi, jer nekome moze da zatreba.

Kada su tamo osamdesetih pravili novi OS u MS i napravili OS/2 i Windows, namerno nisu koristili MS verziju unixa, XENIX, da bi mogli da urade vendor lock-in.
[ Branimir Maksimovic @ 14.01.2018. 03:45 ] @
Ma meni je XP bio ok. Sve dok nisu poceli da majmunisu sa pitanjima i podpitanjima i clutter-ovanim ui-jem. Ja sam 7 godina radio razvoj Linux aplikacija na njemu preko cygwin ;)
10 ka je muka ziva, kad samo krenu sa apdejtima da ti presedne... i jos ti genericki nazivi sistem procesa ne znas zasto nesto drlja po disku toliko.
[ Nedeljko @ 14.01.2018. 04:21 ] @
Čuj, loš je sistem jer je FS case insensitive i što se drajv mapira u slovo umesto u direktorijum. Ju, ju, ju... Ako su to razlozi za prelazak na drugi sistem, jasno je zašto niko ne prelazi.
[ bojan_bozovic @ 14.01.2018. 04:49 ] @
@Nedeljko

Lose je jer nije kao unix. Moje je legitimno pravo da zahtevam i case sensitivity od fajl sistema ako zelim. Ako ti se to cini apsurdnim, probaj da na Windowsu raspakujes arhivu sa unixa koji ima i readme i README fajl. A o drive letters i o tome da je mount point bolje resenje da ne govorim.
[ Nedeljko @ 14.01.2018. 07:31 ] @
Znaš kako, možeš ti da zahtevaš šta hoćeš, ali najvećem broju korisnika to ne smeta. Što se tiče UNIX arhiva, većina korisnika neće kriviti Windows, nego UNIX koji to dozvoljava ili najčešće onoga ko je pravio arhivu. Dakle, do problema ne dolazi unutar MS sveta. MS će to lako da objasni korisnicima.
[ electronic_fan @ 14.01.2018. 07:59 ] @
Ako se zna kako je DOS nastao, onda je jasno zašto se sa case insensitive podrškom nastavilo... Nego, u ovoj temi se nešto mnogo skače sa jedne na drugu... :) Počesmo sa 2% Linux-a, a trenutno smo na CP/M-u... :)

Po meni je najvažnije pitanje zašto običan korisnik i dan danas ignoriše Linux. Ako uzmemo premisu da se (još uvek?) ne sankcioniše fizičko lice ako koristi ilegalnu kopiju, ja tu generalno imam drugačlji stav.

A to je da svako logovanje na internet ostavlja trag u vidu IP-a, pa tako sam Win može da pošalje glavnom serveru serijski broji i korisnikov IP, što bi se dalje iskoristilo za otkrivanje učinioca krivičnog dela i dalje legalnog gonjenja. A to MS sigurno i radi, ima i ovde predstavništvo, pa može lako da preduzme sva pravna sredstva u skladu sa Zakonom.

Da li MS kod nas zaista i pokreće tužbe protiv fizičkih lica ili ne, nije mi poznato. Ali, poznato mi je da MS ima modele licenciranja za one koji imaju ilegalne kopije i hoće da se "legalizuju", pa je možda to još jedan način da se na relativno miran način inkasira novac u zemljama gde je piraterija i pored eksplicitne zakonske odredbe i viske novčane, pa i višegodišnje kazne zatvora, još na visokom nivou.


[Ovu poruku je menjao electronic_fan dana 14.01.2018. u 09:15 GMT+1]
[ bojan_bozovic @ 14.01.2018. 08:28 ] @
@electronic_fan

To kad povreda autorskih prava ne bude spadala u gradjansko, vec krivicno pravo, pa bude gonjena po sluzbenoj duznosti.

@SlobaBgd

To ce Microsoft sam da resi tako sto nece biti moguce u jednom trenutku koristiti OS ako korisnik nema legalnu kopiju, kako su i uradili sa XP u SP3. Dace mozda neku free verziju sa znatnim i nepodnosljivim ogranicenjima, kao Korejanci sto rade sa MMO igricama, tako da mora da se plati.

Kome Linux ne bude radio posao morace da plati. Ja da se bavim profesionalnom video produkcijom mozda bi morao da koristim Apple hardver i OS X, jer to traze kamere koje se koriste. Zasto to nije OK po tebi?
[ Branimir Maksimovic @ 14.01.2018. 08:32 ] @
Sto se tice ilegalnih kopija, morace prvo da drzava utuzi samu sebe posto su drzavne firme leglo piraterije ;)
[ SlobaBgd @ 14.01.2018. 08:51 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
@SlobaBgd

To ce Microsoft sam da resi tako sto nece biti moguce u jednom trenutku koristiti OS ako korisnik nema legalnu kopiju, kako su i uradili sa XP u SP3.

Kako je to MS onemogućio nelegalno korišćenje Windowsa XP? Onom smejurijom WAT koja proverava da li je Windows AKTIVIRAN, što nije obavezno i što je lako LEGALNO izbeći?
Na kraju krajeva, MS ne želi, a verovatno ni ne može, da spreči da se njihov OS koristi nelegalno. Zašto? Zato što svoje korisnike naviknu na Windows, i kada isti treba/moraju da pređu na neku legalnu varijantu, radije će platiti za legalan Windows nego se zezati sa Linuxom. Tako rade ozbiljne kompanije i tako ozbiljni projekti osvajaju udeo na tržištu.
[ electronic_fan @ 14.01.2018. 09:08 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
@electronic_fan

To kad povreda autorskih prava ne bude spadala u gradjansko, vec krivicno pravo, pa bude gonjena po sluzbenoj duznosti.


Sve to već postoji:

http://www.paragraf.rs/propisi/krivicni_zakonik.html
"
Glava dvadeseta
KRIVIČNA DELA PROTIV INTELEKTUALNE SVOJINE
...
"
[ Nedeljko @ 14.01.2018. 09:11 ] @
Citat:
SlobaBgd: Na kraju krajeva, MS ne želi, a verovatno ni ne može, da spreči da se njihov OS koristi nelegalno. Zašto? Zato što svoje korisnike naviknu na Windows, i kada isti treba/moraju da pređu na neku legalnu varijantu, radije će platiti za legalan Windows nego se zezati sa Linuxom. Tako rade ozbiljne kompanije i tako ozbiljni projekti osvajaju udeo na tržištu.

To što si napisao odgovara opisu jajapa. Bili je izmislio vlasnički model i sada MS zasniva poslovanje na kršenju modela koji licemerno propagira, pritom deleći ljude na budale koje poštuju zakon i pametnjakoviće koji ga krše.
[ Nedeljko @ 14.01.2018. 09:14 ] @
electronic_fan

Tu nigde ne stoji da je krivično delo korišćenje piratskog softvera, već stavljanje u promet.
[ Braxi @ 14.01.2018. 09:16 ] @
zbog cega MS vise ne izdaje Windows Resource Kit ?
[ bojan_bozovic @ 14.01.2018. 09:19 ] @
@SlobaBgd

Mogli su i u vreme XP, a mogu i sada, da urade checksum celog sistema i na osnovu toga OS degradiraju u prakticno nesto neupotrebljivo (ono sto ne smeju je da sprece pristup podacima). Sta mislis, sta rade igre poput WoW, LoL i slicnih MMO, uz proveru memorije na exploite, da se "varanje" spreci? To je, kao, van dosega Microsofta?

Ja ovde imam legalni OS i libre/free software (Cygwin, MinGW-w64, GIMP 2, Paint.Net, sahovsku igru Arena),i nesto sto sam platio (Magic The Gathering Online npr.) a neke igre testiram jer su u prerelease fazi. Uopste me ne plasi da placam karticom preko interneta, da koristim e-banking ili PayPal, ali zato sto imam legalni OS. Ti pricas o nelegalnom XP koji je u 99% slucajeva imao neki malware u sebi, jer do cistog cracka nisi mogao ni doci.
[ SlobaBgd @ 14.01.2018. 09:27 ] @
Citat:
Nedeljko: To što si napisao odgovara opisu jajapa. Bili je izmislio vlasnički model i sada MS zasniva poslovanje na kršenju modela koji licemerno propagira, pritom deleći ljude na budale koje poštuju zakon i pametnjakoviće koji ga krše.

Mogu da se složim, a i ne moram. Nebitno je. Možda je tebi i meni važno da li je neko jajara ili ne, da li je principijelan ili fleksibilan, ali udeo Windowsa govori šta tržište misli o jajarama. A koliko se sećam, to i jeste tema ove teme - udeo Linuxa (odnosno Windowsa, kada neko pomisli da je zgodno da uperi prst na konkurenciju, misleći da će zbog toga dobiti više 'čke, odnosno korisnika).

Inače, slažem se da jajarenje postoji i u MS poslovanju, ali i kod Adeobea, AutoDeska, mnogih velikih i malih softverskih firmi. Ali i kod Intela, AMD-a, kod proizvođača ploča, monitora. Sigurno neki vid jajarenja možemo naći i kod Linux developera (PartedMagic, kreiran od besplatnih paketa otvorenog koda već nekoliko godina je komercijalni proizvod - legalno ali jajarski, takođe i projekat SARDU). Međutim, to zaslužuje posebnu temu.
[ bojan_bozovic @ 14.01.2018. 09:31 ] @
@SlobaBgd


Napisi bolji Windows, Photoshop, Illustrator, Mayu, 3d Studio, napravi bolji CPU od Intela, AMD, bolje ploce od MSI, ASUS-a, i podeli to sve dzabe, da ne budes jajara. Jedva cekam to da vidim!
[ SlobaBgd @ 14.01.2018. 09:35 ] @
Citat:
Bili je izmislio vlasnički model...

Ma da, pre Bila Gejtsa sve je bilo na izvol'te, slobodno za korišćenje, besplatno za nadogradnju, dolazili su serviseri Amige i Commodore-a na gajbu da nam popravljaju kompjutere - besplatno.
[ SlobaBgd @ 14.01.2018. 09:37 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
@SlobaBgd


Napisi bolji Windows, Photoshop, Illustrator, Mayu, 3d Studio, napravi bolji CPU od Intela, AMD, bolje ploce od MSI, ASUS-a, i podeli to sve dzabe, da ne budes jajara. Jedva cekam to da vidim!

Pišeš na pogrešnu adresu. Nedeljko pominje jajarenje kao dominantnu negativnu stranu poslovanja Microsofta. Ja sa jajarenjem od MS-a i Adobea mogu da živim.
[ Nedeljko @ 14.01.2018. 09:51 ] @
Citat:
SlobaBgd: Ma da, pre Bila Gejtsa sve je bilo na izvol'te, slobodno za korišćenje, besplatno za nadogradnju, dolazili su serviseri Amige i Commodore-a na gajbu da nam popravljaju kompjutere - besplatno.


Paul Alen i William III H. Gates su osnovali MS 1975 ako nisi znao. Do tada niko nije obraćao pažnju na kopirajt nad softverom. Industrija je prodavala hardver, a softver je bio nešto što je išlo uz njega. 31.1.1976. u Homebrew Computer Club stiže ljutito Bilijevo pismo, koje se smatra začetkom modela vlasničkog softvera. Posle toga je bilo sve više vlasničkih programa.

Tada nisu postojali ni Amiga ni Commodore. Inače, Amiga je Commodore-ov proizvod.

Citat:
bojan_bozovic
Napisi bolji Windows, Photoshop, Illustrator, Mayu, 3d Studio, napravi bolji CPU od Intela, AMD, bolje ploce od MSI, ASUS-a, i podeli to sve dzabe, da ne budes jajara. Jedva cekam to da vidim!


Uopšte ne misim da je neko jajapa zato što naplaćuje svoj rad. Pročitaj razloge koje sam naveo.
[ bojan_bozovic @ 14.01.2018. 09:55 ] @
@Nedeljko

U redu je, procitao sam, i razumemo se. ;)
[ electronic_fan @ 14.01.2018. 10:10 ] @
Citat:
Nedeljko:
Tu nigde ne stoji da je krivično delo korišćenje piratskog softvera, već stavljanje u promet.


Neka dokaže bilo ko ko ima i koristi takvu kopiju da nije radio ili da nije nameravao da radi bilo šta slično. A biće optužen baš tako.

Pogledaj sada član 47 Zakona o autorskom i srodnim pravima:

http://www.paragraf.rs/propisi...torskom_i_srodnim_pravima.html

[ Nedeljko @ 14.01.2018. 10:23 ] @
Namere nisu kažnjive. Takođe, nevinost se ne dokazuje, već pretpostavlja, a krivica dokazuje. Na tužiocu je da dokaže krivicu. Branilac ne mora ništa da dokazuje.

Član 47 Zakona o autorskom i srodni pravima nije primenljiv na slučaj kada je računarski program pribavljen nezakonito.

Naravno da će onaj ko ima nelegalnu kopiju da odgovara za njeno neovlašćeno korišćenje, ali ne i za širenje ako nije dokazano.
[ electronic_fan @ 14.01.2018. 10:55 ] @
A sada pogledaj čan 20:

"
4.2.1. Pravo na umnožavanje

Član 20
...
Ako je autorsko delo računarski program, umnožavanjem se smatra i puštanje programa u rad na računaru.
"

Sve lepo piše, samo je potrebno detaljno da se pročita Zakon o autorskom i srodnim pravima i KZ...

A ne da se vredja i ponižava neko ko ukazuje na sve to (ovo se ne odnosi na tebe, nego na člana foruma br. 70350).

Na kraju krajeva svako odgovara za sebe. To što nije znao ili nije bio upoznat ne oslobadja ga krivice uopšte. Kada MS bude počeo sa prijavama, neće se to dobro završiti, a inkasiraće i on i država i privatni izvršioci nimalo zanemarljivu svotu novca.

Sapienti sat.

[Ovu poruku je menjao electronic_fan dana 14.01.2018. u 12:07 GMT+1]
[ Braxi @ 14.01.2018. 11:11 ] @
zaboravio si jednu stvar electronic fan.

Da bi drzava gonila nesto ono mora da bude krupno i da predstavlja drustvenu opasnost, a nelegalno koriscenje softvera to svakako nije. Tako da sansa da drzava krene da trkeljise i podnosi tuzbe protiv miliona korisnika su ravne nuli, kao sto su i do sad bile.
[ SlobaBgd @ 14.01.2018. 11:12 ] @
Čekaj, electronic_fan...
Najpre vodiš kampanju da se MS i država više uključe u kontrolu piratskog MS softvera, jer da nije njega, kako tvrdiš, Linux bi imao čak 20% udela. Dakle nisi zainteresovana strana već si pravno neutralan posmatrač (osim ako nisi zainteresovan da MS ima što bolje prihode ). A sam MS ne vodi nikakve kampanje te vrste, nego čak prećutno dozvoljavaju da se Windows (pa i Office) koriste u "sivoj" zoni.

I na kraju - svako odgovara za sebe, kažeš. Pa u tom slučaju zašto se mešaš gde ti nije mesto? I zašto misliš da neko ko ti na to skrene pažnju - vređa i ponižava? Ovde diskutujemo o temi, i svaka poruka se pretresa. Ako ne želiš da ti neko oponira u bilo čemu što napišeš, razmisli da li je ovaj forum za tebe. Ja sam, ma kako ti se sada činilo, još i među najdobronamernijim i najpristojnijim diskutantima, i još me je lako čitati. Sačekaj da neki drugi počnu da te razvlače, vređaju i pretresaju. Zato nemoj biti tako svilen nego sedi tu gde si i razgovaraj sa ljudima.

[Ovu poruku je menjao SlobaBgd dana 14.01.2018. u 12:35 GMT+1]
[ electronic_fan @ 14.01.2018. 11:56 ] @
Citat:
SlobaBgd: Čekaj, electronic_fan....


Nema tu šta da se čeka, ja sam lepo napisao da ne razumeš šta je napisano i da pričaš neko svoje vidjenje bez ikakvih činjenica, a uz to se usudjuješ i da vredjaš. I dalje to radiš. Pročitaj, za razliku, te svoje poruke detaljno i pretvaraj se da sam to ja napisao tebi, pa onda proceni da li je ili nije. Izgubio se davno (u bilo kojoj sferi) i kod na i u sveti i moral i etika, a još manje sposobnost normalne diskusije, već se sve rešava vikom, vredjanjem, tučom, pa sada i kod nas sve ćešćim ubistvima...

Sila je uvek u pravu i biće, dok neko ne izvadi veću batinu od njegove... U prevodu, država ima preča posla, izmedju ostalog i da se naplate prvo milionske prijave za neplaćanje komunalija gradjanima, pa tako redom i softver će doći na red. U sopstvenim institucijama i svim ostalim firmama je zavela kontrolu i red, a doći će i gradjani.

Ja sam neutralan po tom pitanju, neka koristi šta ko hoće i kako hoće. Niti vodim bilo kakvu kampanju, samo navodim činjenice iz Zakona. Ti to ne možeš da mi zabraniš...

Da je običan gradjanin svestan posledica, ne bi tako olako koristio ilegalan softver. I da nema krivičnih sankcija, prekršajna je za fizičko lice od 20000-50000 din. plus kupovina licenci i parnični troškovi, izvršioci... Ovako, vrlo je moguća i kazna zatvora, dužina zavisi od procene Suda.

Sećam se da sam jedanom davno čitao negde za slučaj u Rusiji, gde je neki učitelj instalirao Windows, MS Office i sl. piratske programe i koristio Internet da bi decu u osnovnoj školi gde predaje naučio kako se radi sa računarom. I da ga je kancelarija MS-a prijavila Sudu. Srećom po njega, Sud je doneo presudu da instalacija i korišćenje nije bilo korišćeno u svrhu sticanja lične imovinske dobiti, pa nije završio u zatvoru, već samo platio prekrašjno neku kaznu. Verovatno nisu imali ovu klauzula kao u našem Zakonu. Možda je posle i preinačeno, ne znam. Verovatno može da se nadje na internetu, bilo je to pre nekih 10-ak godina, bar mi se tako čini.


[Ovu poruku je menjao electronic_fan dana 14.01.2018. u 13:11 GMT+1]
[ Nedeljko @ 14.01.2018. 11:57 ] @
electronic_fan

Nije sporno da je korišćenje piratskog softvera nezakonito, ali nije predmet krivičnog zakona. Tamo se pominje umnožavanje kao oblik javnog saopštavanja, što korišćenje piratskog softvera nije (bez obzira što jeste oblik umnožavanja). Korišćenje je prekršaj, a javno saopštavanje krivično delo.
[ Nedeljko @ 18.01.2018. 17:48 ] @
Licemerno je da je sa jedne strane lično Bili izmislio taj vlasnički model, a da je sa druge strane drpisao tuđe patente - sudski dokazano.
[ starv @ 18.01.2018. 19:08 ] @
Bil je samo imao ludu sreću da se rodi u pravo vreme i na pravom mestu. Ja ne bih krivio njega, što se obogatio na račun drugih, u početku na račun bogatih a kasnije i n aračun siromašnih. Šta bi sad rekli o Zukenbergu čiji sajt zadire u privatnost. Pametne glave su sve to smislile, samo što se tiče pomenutog sajta nisam siguran da se ispred korisnika pojavljuje neki ugovor na koji treba samo da klikne.

Isto tako se izvukao i Bili. Zamisli paradoksa, napišeš neko pravo i onda pustupaš po njemu i ništa ne kršiš, sve je u skladu sa zakonom. Ti brilijantni umovi uvek igraju na kartu emocija i nude korisnicima baš ono što žele, njihov zadatak je samo da provale šta to korisnici žele i da im poture to.

Recimo da se sutra zabrani windows ili facebook, ko bi patio? Nećete verovati ali mnogo veća tuga i beznađe bi snašlo korisnike a ne kreatore, e na tu kartu igraju oni i dokle god je tako, oni će se enormno bogatiti.

Što se tiče linuxa, on je nastao iz revolta i dokle god je tako, vrteće se oko 2%.

Ja sam među malobrojnima koji vide stvarnu vrednost linuxa a to je sistem i struktura podataka, konfiguracija i lakoća nadogradnje i razvoja. A to što je besplatan ili da košta recimo 50 evra, ne igra mi neku ulogu a nadam se da je tako i sa vama.

Što se tiče uopšte cene, cene svih softvera su prenaduvane i šlepaju se uz windows. Ne znam koja je fora pa da 4 gb muzike košta manje od 4 gb programa ili neki drugi red veličina.

Ajde realno da gledamo bez maski. Ubuntu 17.10 i Windows 10 su slični po kvalitetu, čak mislim da je ubuntu sam po sebi bolji i ako je manji sistem. Ali windows diktira cenu, jer uz os nudi i mogućnost da instalirate mnogo veću bazu korisnih i lepih programa koje možete a i ne morate da platite, na vama je. A linux isto ima bazu programa, ali do duše mnogo skromnijih programa.

Šta mislite da se desi da microsoft otvori svoj kod, ponudi source. Pa propali bi preko noći jer ih upravo to održava u životu. Dok linux polako ali sigurno osvaja tržište. Serversko, inače, najzahtevnije tržište odavno je osvojio, takođe cloud tržište isto, zatim tržište mobilnih telefona i tableta, jedino kaska za desktopom. I pri tome KOD IM JE OTVOREN.

Tako da jedino može da se kaže KVALITET.

A što se tiče bogataša, pa eto, nikom nije i neće goreti do zore. Ne mogu a da ne sakrijem gađenje. Ali šta je tu je. Samo se pitam, zašto linux programeri ne okrenu igru. Ako je igra prljava, zašto bar neka distribucija ne krene da rovari windows. A mislim i da ću sam odgovoriti, zato što se windows mesija uvek pojavi kad zatreba love. Tako da linuxaši rade programerski posao, a bili kupuje tu i tamo neku distribuciju i održava stanje stabilno.

Ne znam šta više da kažem. Pozdrav za sve pobornike linuxa.
[ kraki @ 19.01.2018. 08:28 ] @
Postoji još jedan razlog zašto je situacija ovakva kakva jeste.
Ova situacija prepucavanja "čiji je veći" izgleda postoji samo kod običnih "smrtnika".
Kod "velikih" igrača niti ima prepucavanja, niti ima sujete. Protivnici vrlo ozbiljno proučavaju jedan drugog.
Microsoft ima vrlo ozbiljan sektror koji se bavi isključivo Linux-om. Moj prijetelj, koji spada u grupu malobrojnih koji su imali priliku da posete Microsoft, mi je rekao da su ih vodili i u taj sektor i da tamo ima preko 1000 zaposlenih samo na proučavanju Linux-a, i to raznih distribucija. A i to da su im zaposleni postavljali gomilu pitanja, parafraziram, na temu: Ko je po vašem mišljenju bolji u nekoj oblasti Windows i/ili Linux i ako je Linux bolji šta po vašem mišljenju treba uraditi da ih dostignemo i prestignemo. I tako do sitnih detalja. Bez imalo sujete. Ili na primer u kojoj linux distribuciji je ovo bolje implementirano i slična pitanja. I svaki odgovor su pedantno zapisivali.
S' druge strane, koliko sam primetio na spisku sponzora Sinergije, kojima se Microsoft zahvalio, je i RedHat.
Ništa tu nije crno belo. Nepobitno je da tu ima velike konkurencije, ali mi se čina da ima i velike saradnje.

[ Nedeljko @ 19.01.2018. 13:18 ] @
Citat:
starv:
Bil je samo imao ludu sreću da se rodi u pravo vreme i na pravom mestu.


Znaš kako, onima koji znaju da koriste prilike, odgovaraju svako vreme i svako mesto, a ostali kukaju. Klasična srpska kuknjava na vreme i mesto.
[ Nedeljko @ 01.02.2018. 20:34 ] @
1.93%

Ponovo ispod dvojke.
[ pisac @ 01.02.2018. 23:19 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
@Nedeljko

Lose je jer nije kao unix. Moje je legitimno pravo da zahtevam i case sensitivity od fajl sistema ako zelim. Ako ti se to cini apsurdnim, probaj da na Windowsu raspakujes arhivu sa unixa koji ima i readme i README fajl. A o drive letters i o tome da je mount point bolje resenje da ne govorim.


Jedna od najvećih mana linuxa, apsolutno. Iz dna duše mrzim razlikovanje malih i velikih slova, jer readme i README i ReaDMe i reADMe i ReAdMe i REAdme i REadME i ReADMe i ReadmE i ReADME i ... moraju biti isti fajl.
[ bojan_bozovic @ 02.02.2018. 05:26 ] @
Onda koristi Cygwin na Windowsu - imas i Linux i case insensitive file system.
[ jablan @ 02.02.2018. 12:17 ] @
Citat:
pisac: jer readme i README i ReaDMe i reADMe i ReAdMe i REAdme i REadME i ReADMe i ReadmE i ReADME i ... moraju biti isti fajl.

Wow kakva naučna argumentacija!
[ calexx @ 02.02.2018. 21:10 ] @
Ja bih otprilike rekao da od ovih readme varijanti bar osam pišu nepismeni. A da se njima prilagođava neki OS ... malo mi deluje bez veze. Naravno, neko će da piše reči samo malim, neko samo velikim, neko će da kombinuje kao što je navedeno a nekomožedapišerečenicebezspejsa i onda može da kaže da blanko njemu znači ništa i ne koristi ga. Da li da ime i prezime pišem samo malim slovima ili u nekoj nepismenoj varijanti ako je sve to isto? Kako god, case sensitivity je feature, ne bug.
[ pisac @ 02.02.2018. 23:16 ] @
Ma to je glupost a ne feature.
Zna se čemu služe slova, i zašto su neka velika. Ovo je zloupotreba velikih slova time što im se silom dodaje posebno značenje, odnosno velika slova su veštački proglašena drugim znakom iako označavaju isti pojam. To je jednostavno - glupost.

Meni je recimo fascinantno kako takvi glupi sistemi mogu da upropaste muzičku biblioteku tako što od jedne muzičke grupe naprave tri ako nalete na "Foster the people" i "Foster the People" i "Foster The People". Takva organizacija je možda zanimljiva nekim geekovima/nerdovima, ali normalnim ljudima je to obična glupost sa velikim razlogom. Ja valjda spadam više u ovu prvu grupu pa zato i koristim linux iako mrzim takve gluposti. Uostalom to je samo jedan od više razloga zbog koih linux nikada neće ni preći nekih (max) 5%

Linux je sistem za geekove/nerdove.
[ djoka_l @ 03.02.2018. 00:26 ] @
Super, ako si FORTRAN ili COBOL programer, onda ti nema smisla.

Da vidimo koji su jezici case-sensitive:

C, C++, Java, C#, JavaScript, XML, Python, Ruby, PHP (delimično), Perl, Unix/Linux shell jezici, ...

U stvari, osim SQL-a, HTML-a i još nekih manjih izuzetaka, skoro sve što se danas koristi od jezika pravi razliku velika/mala slova.

I rest my case.

[ Branimir Maksimovic @ 03.02.2018. 02:51 ] @
pisac: "Linux je sistem za geekove/nerdove."

Nije vise. Moji roditelji koji su u 70im od 2014 koriste Linux, moj sestric od 10 godina i brat od moje zene. Niko se ne buni i rade normalno. Ja na kucna dva laptopa i ovim desktopom uopste nemam instalirano Windows osim u virtualci.
[ bojan_bozovic @ 03.02.2018. 05:55 ] @
@djoka_l

Mozemo da gledamo i case insensitive jezike, opet i oni prave razliku izmedju velikih i malih slova kad su znakovi i stringovi po sredi.
[ Branimir Maksimovic @ 03.02.2018. 06:18 ] @
U principu case sensitivity je prirodno stanje, ukoliko se omogucava da se nesto prikaze u kombinaciji malih i velikih slova jer se, jelte, ti karakteri moraju razlikovati. Znaci, da bi takvo ime fajla ili tekst, u programu poredili i prepoznavali, prvo moramo sve pretvoriti u velika ili mala slova, sto je dodatna f-ja koja nepotrebno trosi struju ;)
[ bojan_bozovic @ 03.02.2018. 06:37 ] @
Ma case insensitivity u programskim jezicima je relikt iz pedesetih godina proslog veka kad ni mainframe racunari nisu imali vise od 64Kb RAM, i nisu ni imali punu podrsku za velika i mala slova, koja je dosla 1963 sa ASCII (kao IBM 704 kompjuter koji nije imao mala slova na kome je nastao FORTRAN). Od tada je uvek IBM morao da bude kompatibilan unazad u svojim sistemima, ukljucujuci i IBM PC, i otuda case insensitive file system, a na to su se ugledali drugi, poput Atari ST ili Amige tamo osamdesetih.

Sad pisac sta kaze, da treba da se ugledamo na IBM 704 koji je imao nekih 18K RAM...

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 03.02.2018. u 07:51 GMT+1]
[ pisac @ 03.02.2018. 08:27 ] @
Iz vaših odgovora (načina odbrane ReAdMe filozofije i programiranja kao da to sve zaista predstavlja različite pojmove) se jasno vidi geek/nerd filozofija.
Žao mi je što moram da vam kvarim fiozofiju, ali "Foster the People" je ista grupa ma kako napisali mala i velika slova. Samo još da to shvate zaluđenici koji razmišljaju u binarnom i heksadekadnom sistemu a ne u normalnim ovozemaljskim simbolima i značenjima.
[ Branimir Maksimovic @ 03.02.2018. 08:44 ] @
Ne govorimo o pojmovima i znacenju. Govorimo o tome da je besmisleno danas sve pretvarati u velika ili mala slova pa porediti, kad ionako ti case insensitive sistemi dozvoljavaju kodiranje mesovitim slovima ;p
[ pisac @ 03.02.2018. 08:52 ] @
Moža vi govorite o tome, a ja govorim da je ReadMe i Readme i READme isti fajl, a neki geek/nerd sistemi uobražavaju da je to nešto različito. Pomenuh gore zaluđenički binarni/heksadekadni način razmišljanja, pa vi vidite zašto.
[ Braxi @ 03.02.2018. 08:57 ] @
zar nije case sensitivity u Linuxu nasledje od C-a ?
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 09:49 ] @
pisac

GNU alatke omogućavaju kako case sensitive, tako i case insensitive pretragu, pa biraj.

Inače, jedino sipravno pisanje pomenute grupe je "Foster the Poeple".
[ anon70939 @ 03.02.2018. 09:52 ] @
Pa valjda je prednost ako nešto ima više mogućnosti?

To može biti problem samo aljkavim ljudima, koji nemaju nikakvo pravilo u pisanju, nego kako stignu...
[ calexx @ 03.02.2018. 09:59 ] @
Ili imaju pravilo da pišu rEAdME i slično i budu kewl. Pa još ako tako pišu i olovkom ... Možda je ipak trebalo ostati na 8.3 i da nema razlike između malih i velikih slova, gde bi nam bio kraj?
[ pisac @ 03.02.2018. 11:00 ] @
Citat:
CoyoteKG:
Pa valjda je prednost ako nešto ima više mogućnosti?

To može biti problem samo aljkavim ljudima, koji nemaju nikakvo pravilo u pisanju, nego kako stignu...


A takva je većina od koje i stiže najveći broj fajlova. Kažem ja, zaluđenici. Ne možete to ni da ukapirate koliko vam je duboko pod kožom uvrnuti način razmišljanja u kome se binarne prezentacije malog i velikog slova prenose u realan ovozemaljski život kao različito slovo a ne kao prezentacija istog slova. Nerds
[ bojan_bozovic @ 03.02.2018. 11:26 ] @
@pisac

Ja mislim da ti ovo nije prvi put o case sensitivity u Linuxu da pises, nego si i prethodno imao temu na kojoj si bas smorio. Ja ti rekoh, Windows+Cygwin ili OS X/macOS je upravo POSIX na case insensitive fajl sistemu, pa biraj... (I Windows NTFS i macOS HFS mogu da se podese da su case sensitive, ali ogroman broj programa tako nece da radi).
[ Braxi @ 03.02.2018. 11:37 ] @
Citat:
pisac:
Citat:
CoyoteKG:
Pa valjda je prednost ako nešto ima više mogućnosti?

To može biti problem samo aljkavim ljudima, koji nemaju nikakvo pravilo u pisanju, nego kako stignu...


A takva je većina od koje i stiže najveći broj fajlova. Kažem ja, zaluđenici. Ne možete to ni da ukapirate koliko vam je duboko pod kožom uvrnuti način razmišljanja u kome se binarne prezentacije malog i velikog slova prenose u realan ovozemaljski život kao različito slovo a ne kao prezentacija istog slova. Nerds :D


jos samo kad bi ti razumeo o cemu pises.

Ja mislim da tvoj radni dan izgleda tako sto nasumice ukucas neku glupost na googlu i onda malo procitas nesto na vikipediji i posle trolujes kao expert iz oblasti. KAO.
[ pisac @ 03.02.2018. 12:25 ] @
Braxi, ja sam tzv. haker još od osamdesetih (tada je to imalo pozitivnu kontaciju) , a sada tzv. nerd tako da odlično znam o čemu pišem. Sistem namenjen zaluđenicima u kome zaluđenici isteruju svoje vizije ne može biti pogodan za većinu sa normalnim mozgom koji se ne zanima binarnim i heksadekadnim glupostima. Kod normalnih ljudi 'Readme' i 'READme' su isti fajlovi, i tu je tačka.

Citat:
bojan_bozovic:Ja ti rekoh, Windows+Cygwin ili OS X/macOS je upravo POSIX na case insensitive fajl sistemu, pa biraj... (I Windows NTFS i macOS HFS mogu da se podese da su case sensitive, ali ogroman broj programa tako nece da radi).


Ovo je tema o Linuxu i objasnio sam otprilke zašto će linux sa takvim razmišljanjem uvek ostati na margini. Jednostavno nije pogodan za normalne svakodnevne ljude.
[ bachi @ 03.02.2018. 12:30 ] @
Neverovatno o čemu raspravljate. Pa naravno da je iz korisničkog ugla potpuno idiotski što readme i Readme nisu isti.
[ bojan_bozovic @ 03.02.2018. 12:37 ] @
Je li pisac, zato što ti tako kažeš da treba? To iscrpljuje sve tvoje argumente? Možda mnogo više ljudi koristi Linux remote, izvršavajući kod na serverima preko browsera, jer ja preko browsera pokrećem kod foruma i ja dobijam izlaz tog koda? Na to nisi ni mislio, kao i na milijarde uređaja koji vrte Linux ili neki RTOS koji je POSIX poput QNX?
[ jablan @ 03.02.2018. 12:40 ] @
Citat:
bachi:
Neverovatno o čemu raspravljate. Pa naravno da je iz korisničkog ugla potpuno idiotski što readme i Readme nisu isti.

Iz korisničkog ugla je idiotski i da readme i readme.txt nisu isti. Fajl sistem se ne projektuje iz korisničkog ugla.

Druga stvar, to koje veliko slovo odgovara kom malom slovu zavisi od jezika. U turskom naprimer, malom i odgovara veliko İ, a velikom I malo ı. Jel vaš idealni FS treba da bude case-insensitive, ali samo za engleski jezik?
[ calexx @ 03.02.2018. 12:46 ] @
Citat:
bachi:Neverovatno o čemu raspravljate. Pa naravno da je iz korisničkog ugla potpuno idiotski što readme i Readme nisu isti.
Naravno da bi trebalo da je isto ali da li je isto da te negde upišu kao Vladimir Vučićević i kao vladimir vučićević? Ne bi ti smetalo ovo drugo? Ili vladimir vucicevic, vLAdiMIr VuCICEviC ili nešto slično? Tako se potpisuješ? Svejedno ti je?
Prednost je ako može u obe verzije i ako to nije isto. A ti piši kako ti odgovara. Kako uopšte pišeš svoje ime? Svejedno ti je?
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 12:58 ] @
pisac ima svoj "i tačka argument" u korist onih koji pišu mEŠovITo.

Ja po Vuku: "Pishi kao shto govorish, a chitay kao shto ye napisano".
[ bachi @ 03.02.2018. 13:04 ] @
Citat:
calexx:
Citat:
bachi:Neverovatno o čemu raspravljate. Pa naravno da je iz korisničkog ugla potpuno idiotski što readme i Readme nisu isti.
Naravno da bi trebalo da je isto ali da li je isto da te negde upišu kao Vladimir Vučićević i kao vladimir vučićević? Ne bi ti smetalo ovo drugo? Ili vladimir vucicevic, vLAdiMIr VuCICEviC ili nešto slično? Tako se potpisuješ? Svejedno ti je?
Prednost je ako može u obe verzije i ako to nije isto. A ti piši kako ti odgovara. Kako uopšte pišeš svoje ime? Svejedno ti je?

Porediš babe i žabe. Ja ako se potpišem I kao Vladimir Vučićević i kao vLaDimir VuČićević, ja sam i dalje Vladimir Vučićević. Beograd je i dalje beograd, dunav je i dalje Dunav, itd...


A readme i Readme na linuxu i dalje nisu isti fajl i izuzetno se smorim kada mi kaže file not found zato što sam omašio početno veliko slovo...
[ pisac @ 03.02.2018. 13:06 ] @
@calexx
Ta imena sa čć su ista u svojoj grupi, a ona sa cc su ista u svojoj grupi. Nema to veze da li se nekom sviđa ili ne sviđa, da li je pravilno ili nije, to su ista imena i tu nema nikakve dalje filozofije.

Pa eto, vidi se kako nerdovi ne mogu da izađu iz svoje ljuske i traže sebi opravdanja zašto su njihove binarne vizije velikog i malog slova kao različitog bolje od normalne ovozemaljske proste percepcije jednog slova sa dve veličine.

Za braksija, u ASCII tabeli slova, velika i mala se razlikuju samo u jednom bitu, pri čemu mala imaju uključen treći bit (sleva na desno) /nerdovi bi rekli bit težine 5 sdesna na levo počev od nultog, što u prevodu znači 25=32/. Zato je chr(65)="A" a chr(97)="a".

E, sad, naravno da je lakše pustiti da fajl sistem razlikuje mala i velika slova, to je prirodno i za kompjutere a i za većinu nerdova (što se ovde vidi). Ali nije prirodno za ljude (normalne). Zato će linux sa tom filozofijom ostati tamo gde jeste.
[ bojan_bozovic @ 03.02.2018. 13:19 ] @
I android je case sensitive kad su imena fajlova po sredi, tako da samo troluješ!
https://stackoverflow.com/ques...oid-file-exists-case-sensitive
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 13:30 ] @
Znači, Vučićević.txt i vucicevic.txt treba da budu isti fajl. OK.

bachi, već sam ti rekao šta je rešenje za tvoje probleme. U pretrazi imaš izbor između case sensitive i case insensitive. To je rešeno na nivou alata, a ne na nivou fajl sistema.
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 13:35 ] @
Inače, na operativnim sistemima sa case sensitive fajl sistemom, program.c je C program, a program.C je C++ program. Za C++ programe su još mogući nastavci .cpp .cxx, c++.
[ bachi @ 03.02.2018. 13:36 ] @
Naravno da Vučićević.txt i vucicevic.txt ne trebaju da budu isti fajl!

Ali vucicevic.txt i Vucicevic.txt trebaju i fala bogu da pod Windowsom to i jesu.
[ pisac @ 03.02.2018. 14:55 ] @
Citat:
Nedeljko:Znači, Vučićević.txt i vucicevic.txt treba da budu isti fajl. OK.


Kao što rekoh gore, ne možete da izađete iz svoje nerd ljuske i pogledate stvari realno nego izmišljate sebi razloge da verujete u ono što želite da verujete. Ljudi su inače strašno iracionalna bića, a ovaj citat to samo potvrđuje.
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 14:58 ] @
Već sam objasnio da postoji rešenje za vaše muke na nivou alata, ali avaj, ja sam taj koji je iracionalan.
[ Branimir Maksimovic @ 03.02.2018. 15:13 ] @
Da, oba i `locate` i `find` podrzavaju case insensitive search, tako da ne vidim u cemu je problem ;p
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 15:25 ] @
Fajl menadžeri takođe podržavaju to podešavanje.
[ Braxi @ 03.02.2018. 15:37 ] @
Citat:
pisac:

Za braksija, u ASCII tabeli slova, velika i mala se razlikuju samo u jednom bitu, pri čemu mala imaju uključen treći bit (sleva na desno) /nerdovi bi rekli bit težine 5 sdesna na levo počev od nultog, što u prevodu znači 25=32/. Zato je chr(65)="A" a chr(97)="a".

E, sad, naravno da je lakše pustiti da fajl sistem razlikuje mala i velika slova, to je prirodno i za kompjutere a i za većinu nerdova (što se ovde vidi). Ali nije prirodno za ljude (normalne). Zato će linux sa tom filozofijom ostati tamo gde jeste.


i ti isto !
[ Panta_ @ 03.02.2018. 16:20 ] @
"A readme i Readme na linuxu i dalje nisu isti fajl i izuzetno se smorim kada mi kaže file not found zato što sam omašio početno veliko slovo"

Koristi tab completion, na primer:

Code:
$ vi read<TAB>

ili

$ vi read<TAB><TAB>
readme  Readme  ReAdMe
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 16:31 ] @
Ma, radi se o čoveku kome je Virtual Box->Windows XP->Outlook Express mail client. Za sve poslove ima po neku VM. Onda priča drugima o procentima.
[ SlobaBgd @ 03.02.2018. 16:40 ] @
Ne mora niko da priča o procentima, ti nas sa ponosom svakih mesec dana izveštavaš da je procenat uvek mali. Pisac vam samo objašnjava zašto je to tako, a vi svi glasno pevate HareKrišnaHareKrišnaKrišnaKrišnaHareHare i držite ruke na ušima da ne biste čuli istinu i da biste mogli i dalje da se samosažaljevate ili da se tako izuzetni tapšete po ramenu i nazivate jedni druge upućenima..
[ bojan_bozovic @ 03.02.2018. 16:57 ] @
@SlobaBgd

Je li? Zasto je onda Android najrasprostranjeniji smartphone/tablet OS kada, takodje, poput Linuxa, ima case sensitive file system?
[ pisac @ 03.02.2018. 17:05 ] @
Citat:
Nedeljko:Ma, radi se o čoveku kome je Virtual Box->Windows XP->Outlook Express mail client. Za sve poslove ima po neku VM. Onda priča drugima o procentima.


Drugi rezervni mail klijent (kad nisam kod kuće) mi je roundcube na mom serveru sa mojim mail serverom unutar mog domena, na linuxu naravno. O jesam nerd i dobro znam o čemu pričam, ali za razliku od vas umem da izađem iz nerdocentričnog razmišljanja i da vidim realnu sliku. Inače OE je odličan mail klijent bez obzira što je na Windowsu. Možda te to u stvari boli u tom tvom citatu? Za tvoj info: Windows odnosno NTFS ima višestruko/nemerljivo bolje smišljenu organizaciju prava pristupa nad fajlovima.

Citat:
bojan_bozovic:Je li? Zasto je onda Android najrasprostranjeniji smartphone/tablet OS kada, takodje, poput Linuxa, ima case sensitive file system?


Možda zato što za igrice i prozaične programčiće tipa fejsbuk ili viber nije bitan fajl sistem, a fajl menadžere na androidu instaliraju i koriste samo nerdovi. Sem toga SD kartice se ne formatiraju sa dotičnim tipom fajl sistema tako da fajlovi tu nisu kejs-senzitiv.
[ bojan_bozovic @ 03.02.2018. 17:10 ] @
@pisac

Dobro, ako je Linux na 2% izmedju ostalog i zato sto ima case sensitive file system, zasto to nije zasmetalo Androidu?
File Manager na Androidu ne koriste samo nerdovi, vec svako, jer ja sam uz moj telefon dobio i file manager i koristim ga svaki put kad mi zatreba neki PDF, a tu je Gallery koji ce, opet, koristiti svako, i koji koristi case sensitive FS, kao i ostale Android aplikacije.
[ calexx @ 03.02.2018. 17:12 ] @
Ajde za ostalo vezano za linux ali da neko bude uporan u ubeđivanju da je case sensitive bug mi nije jasno. Da vratimo 8.3 i da sve bude potaman onima koji pišu reADmE ili slichne rechi? Onda bi bez muke našli readme iako otkucaju varijaciju po navici.

Pa ja sam se pre dve+ decenije nervirao što windows ne razlikuje mala i velika slova i tražio način da to rešim ... ne sećam se jesam li uspeo ali ako su i tada bili ovakvi, verovatno sam brzo odustao.

Da li vam je svejedno kada pišete pismo/dopis/bilošta nekome pa mu umesti Vi napišete vi ili vI ili VI? Ne pravite razliku, sve je to isto? Razumeće?
[ pisac @ 03.02.2018. 17:18 ] @
To što pričaš nema nikakve veze sa time što 'vi' i 'VI' i 'Vi' i 'vI' iste reči. Jednostavno mešaš babe i žabe, mešaš pravopis i značenje reči (zdrav razum).
Sloba je u zadnjem postu savršeno opisao logiku kojom opravdavate takve (ne)logičke konstrukcije.
[ bojan_bozovic @ 03.02.2018. 17:23 ] @
@pisac

Sto je babi milo to joj se i snilo. Znacenje reci je i definisano pravopisom, i "vI" nema nikakvo znacenje. Tako molim te i poresku prijavu da ispunjavas, prvo malo pa veliko slovo.
[ Branimir Maksimovic @ 03.02.2018. 17:51 ] @
NTFS bez problema moze da bude case sensitive, bas kao i HFS na OSX. Te stvari se resavaju na nivou alata, kako rece Nedeljko. Sto se tice 2%, koliko od onih ostalih 98% ima instalirano samo jedan OS?

Zapravo ima jedan vfs za Linux koji dodaje case insensitivity i to sam koristio kada sam probavao neki Win software da poteram, a Wine takodje resava te stvari kod sebe kad pokrenes neki Win program.
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 17:59 ] @
pisac, jevrejin i Jevrejin nisu isto. Prvo je verska, a drugo etnička pripadnost.
[ bachi @ 03.02.2018. 18:20 ] @
Android leži bre na fat fajl sistemu, tj. korisnička particija i SD kartica... Kaki crni case sensitive?

I na kraju, da je case sensitive toliko dobro i logični ispravno, ne bi mogao da pošalješ email bez da potrefiš velika i mala slova, pošto većina email programa leži pod linux/unixom.

Zašto je email case insensitive? Zarad zdravog razuma i korisničkog komfora.

Zašto je fajl sistem case sensitive na linuxu? Zbog sadističke crte kao i mnoga druga rešenja pod Linuxom. Otuda 2%, hebiga. Sa tim će se patiti samo onaj ko ima nameru da zarađuje od njega, jer je de fakto standard na internetu, običan korisnik nema nameru da se bakće.

@panta, znam naravno za tab, cenim što se uvek, ali uvek cimaš da objasniš kada imam neki problem ili nedoumicu u vezi Linuxa, ali nije reč o tome. Potpuno mi se hebe ako je pesma.mp3 napisana velikim ili malim slovom, ja hoću da pustim/prekopiram/premestim tu pesmu i ništa više.

A tek koliko mi šišti levi guz što mi neka fotografija ima extenziju .JPG umesto .jpg ili što se zove Img_3564565.jpg, umesto img_3564565.jpg, niste svesni.
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 18:30 ] @
Vas dvojica ignorišete sve odgovore koji vam se upute.

Gde tačno imaš problem? U pretrazi preko FM-a i komandne linije može da se podesi case sensitivity, TAB iz komandne linije takođe radi. Gde je tačno problem?
[ Nedeljko @ 03.02.2018. 18:31 ] @
bachi

slika može da se zove i slika.jbg, pa će na Linux-u da radi.
[ Branimir Maksimovic @ 03.02.2018. 18:40 ] @
nedeljko: "Vas dvojica ignorišete sve odgovore koji vam se upute."

Pa da, jednostavno ignorisu i verglaju svoje : 2% 2% 2% ..... case sensitive...
[ Braxi @ 03.02.2018. 18:41 ] @
ahahaha, LOL, koga stvarno liboracku sta smeta ili ne smeta piscu ili bachiju na Linuxu ?!
[ Branimir Maksimovic @ 03.02.2018. 18:42 ] @
a gle ovo:
pisac: "Za tvoj info: Windows odnosno NTFS ima višestruko/nemerljivo bolje smišljenu organizaciju prava pristupa nad fajlovima."

Ovo sam propustio ;)
Znaci i to utice na to sto je Windows tako superioran u procentima ;p
[ bachi @ 03.02.2018. 18:42 ] @
To što se takva nebuloza podešava samo govori o kojoj gluposti je reč. Ti ćeš podesiti prikaz (po defaultu je to isključeno) da sve, ali će to i dalje biti 2 ili više fajla i dalje će izbaciti i slika.jpg i Slika.jpg i SLIKA.JPG, imaće tri fajla koja se zovu slika.jpg.

Momci bre, čisto nepotretno habanje mozga, da vam kažem ja.

A Nedeljka ignorišem godinama, jer lik ni za šta drugo i nije realno.
[ Braxi @ 03.02.2018. 18:47 ] @
Windows je narodni operativni sistem, a Linux je za profesionalce.

Recimo u EU postoji vec preko 10 godina zakon da se ne moze prodati racunar bez OS i gle cuda prodaje se sa Windowsom ! Ja nikad nisam ni koristio piratsku verziju Windowsa jer sam uvek sa novim racunarom imao original verziju.

Kad sam jednom trazio od veleprodaje racunar bez Windowsa ili samo sa Linuxom rekli su NE MOZE !

Eto vam razloga zasto je Windows toliko koristen. 90% korisnika uopste ni ne bira OS vec ga uzima zdravo za gotovo i da im sutra stanu prodavati sa Linuxom 90% ne bi ni primetili, mislili bi nova verzija Windowsa...
[ plus_minus @ 03.02.2018. 18:49 ] @
Citat:
pisac: Meni je recimo fascinantno kako takvi glupi sistemi mogu da upropaste muzičku biblioteku tako što od jedne muzičke grupe naprave tri ako nalete na "Foster the people" i "Foster the People" i "Foster The People". Takva organizacija je možda zanimljiva nekim geekovima/nerdovima, ali normalnim ljudima je to obična glupost sa velikim razlogom. Ja valjda spadam više u ovu prvu grupu pa zato i koristim linux iako mrzim takve gluposti. Uostalom to je samo jedan od više razloga zbog koih linux nikada neće ni preći nekih (max) 5%

Linux je sistem za geekove/nerdove.


Meni nije jasno kako ne razlikuješ širok spektar mogućnosti naspram nekog tamo bzveznog `programera` koji nema naviku ili se ne seti da upotrebi strtolower/mb_convert_case funkcije i slično za svoju neku audio aplikaciju/plejer i plejliste unutra. A dao bog takvih programa ima koliko hoćeš. Nemoj samo da mi kažeš da su i `-` ctrice bezvezne.. Naspram toga, zamisli samo koliko je malih paketa/programa u ovom lepom linux svetu. Svaki mora da ima neki naziv ... po meni je `NotWorthMentioning` veoma drugojačije od `notworthmentioning`.

Osim toga, alias funkcija je čudo.
[ pisac @ 03.02.2018. 19:18 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
nedeljko: "Vas dvojica ignorišete sve odgovore koji vam se upute."

Pa da, jednostavno ignorisu i verglaju svoje : 2% 2% 2% ..... case sensitive...


Hehe. Ma vi ignorišete sve i pominjete workarounde oko gluposti koja je sama po sebi nebuloza za bilo kakvo normalno korišćenje, kao da je to rešenje problema. Kakve bre pretrage i gluposti.

Jel može da se otkuca mplayer "Foster the people - Helena beat.mp3" ako se fajl zove "Foster The People - Helena Beat.mp3" ? Ne može.
Jel može da se otkuca mv "Foster The People - Helena Beat.mp3" /home/pisac/muzika/ ako se folder zove /home/pisac/Muzika/ ? Ne može.
[ Braxi @ 03.02.2018. 19:23 ] @
Citat:
pisac: Hehe. Ma vi ignorišete sve i pominjete workarounde oko gluposti koja je sama po sebi nebuloza za bilo kakvo normalno korišćenje, kao da je to rešenje problema. Kakve bre pretrage i gluposti.

Jel može da se otkuca mplayer "Foster the people - Helena beat.mp3" ako se fajl zove "Foster The People - Helena Beat.mp3" ? Ne može.
Jel može da se otkuca mv "Foster The People - Helena Beat.mp3" /home/pisac/muzika/ ako se folder zove /home/pisac/Muzika/ ? Ne može.


ti kazes da si haker od 1985 a smetaju ti case sensitive OS za koje kazes da su za nerdove ? Zar ti se ne cini da si u blagoj koliziji ?

(Trollovanje je naporan posao i zahteva veliku koncentraciju. Mozda bi mogao da promenis zanr ?)
[ pisac @ 03.02.2018. 19:25 ] @
Citat:
calexx:Da li vam je svejedno kada pišete pismo/dopis/bilošta nekome pa mu umesti Vi napišete vi ili vI ili VI? Ne pravite razliku, sve je to isto? Razumeće?


Uzgred budi rečeno, ja nikada ne pišem Vi, uvek pišem vi. Pravopis po tom pitanju me ne zanima ni najmanje jer mi "Vi" deluje previše duopeuvlakački i kad pišem i kada čitam. Mislim, nema veze sa temom ali ima veze sa tvojim citatom koji sam po sebi nema nikakve veze sa fajl sistemom i ima logičku grešku u samom korenu.
[ Panta_ @ 03.02.2018. 19:28 ] @
"Jel može da se otkuca mv "Foster The People - Helena Beat.mp3" /home/pisac/muzika/ ako se folder zove /home/pisac/Muzika/ ? Ne može."

Moze ;)
Code:
mv "Foster The People - Helena Beat.mp3" /home/pisac/[Mm]uzika
[ pisac @ 03.02.2018. 19:34 ] @
Hahaaa, e pa o tome pričam. Nerdocentričan vorkaraund.
Ma nebitno, idem ja da se bavim pametnijim stvarima, recimo da odgledam neki film.
[ calexx @ 03.02.2018. 19:40 ] @
Citat:
pisac:Uzgred budi rečeno, ja nikada ne pišem Vi, uvek pišem vi. Pravopis po tom pitanju me ne zanima ni najmanje
Ima veze sa temom koliko i tvoji muzički primeri mada sam ja navikao na gui i nikad ne otvaram fajl na ovaj način. To što ti ne vidiš razliku između drugog lica jednine i drugog lica množine se taman uklapa u priču, ja imam svoja pravila, windows se poklapa sa njima i to je to.
[ Branimir Maksimovic @ 03.02.2018. 19:44 ] @
Ne moze, jel?
Code:

~/ci >>> ls -l                                                                                                                                                                                          
total 7300
drwxr-xr-x 2 bmaxa users    4096 Feb  3 20:38 Muzika 
-rw-r--r-- 1 bmaxa users 7468006 Feb  3 20:36 30900-Scheibe-Lady-Gaga.mp3
~/ci >>> cp 30900-scheibe-lady-gaga.mp3 muzika                                                                                                                                                          
cp: overwrite 'muzika/30900-scheibe-lady-gaga.mp3'? y
~/ci >>> mplayer 30900-Scheibe-LADY-Gaga.mp3                                                                                                                                                            
MPlayer SVN-r38017 (C) 2000-2018 MPlayer Team
225 audio & 464 video codecs
do_connect: could not connect to socket
connect: No such file or directory
Failed to open LIRC support. You will not be able to use your remote control.

Playing 30900-Scheibe-LADY-Gaga.mp3.
libavformat version 57.83.100 (external)
Audio only file format detected.
Clip info:
 Title: Scheibe
 Artist: Lady Gaga
 Album: Born This Way
 Year: 2011


[ Nedeljko @ 03.02.2018. 20:04 ] @
pisac

To se opet rešava GUI-jem. Ko je tu onda nerd?
[ djoka_l @ 03.02.2018. 21:14 ] @
Zašto na Win, novi red mora da bude <CR><LF>, a ne samo <LF> kao na normalnim OS?

Da li to znači da je Win za nerdove. Ko je još na kompjuterskom terminalu video "kolica" koja treba da se pomere sa levo na desno, pa da je potreban CR znak? Zato je Win OS za idiote koji i dalje kucaju na pisaćoj mašini.

Po meni je i ovo
i ovo
novi red.

A za pisca je ovo
novi red, a ovo
nije novi red.
[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 02:08 ] @
@djoka_l

Na VMS uopste nemas EOL separator, odnosno moze biti i nista i CR/LF i LF, a recimo na OS-9 (ne MacOS 9) koji je embedded os EOL je samo CR. Tako da to "normalan OS" ne moze da se definise. IBM sistemi recimo System/390 su koristili nesto svoje po EBDCIC za EOL. Uostalom, to je encoding-specific, drugo je na UTF-8 koji je Little Endian, a drugo na USC-2 BE ili UCS-4 BE, makar kod bio isti, jer endianess nije isti, niti sirina znaka (na UTF-8 varira od jednog do 4 bajta).

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 04.02.2018. u 03:52 GMT+1]
[ pisac @ 04.02.2018. 09:12 ] @
@Branimir
Kod mene ne može:


root@i7:/muzika/download# mplayer Foster\ The\ People\ -\ houdini.mp3
MPlayer 1.1-4.7.1 (C) 2000-2012 MPlayer Team

Playing Foster The People - houdini.mp3.
File not found: 'Foster The People - houdini.mp3'
Failed to open Foster The People - houdini.mp3.


Exiting... (End of file)
root@i7:/muzika/download# mplayer Foster\ The\ People\ -\ Houdini.mp3
MPlayer 1.1-4.7.1 (C) 2000-2012 MPlayer Team

Playing Foster The People - Houdini.mp3.
libavformat version 54.4.100 (internal)
Audio only file format detected.
Load subtitles in ./
==========================================================================
Opening audio decoder: [mpg123] MPEG 1.0/2.0/2.5 layers I, II, III
AUDIO: 44100 Hz, 2 ch, s16le, 192.0 kbit/13.61% (ratio: 24000->176400)
Selected audio codec: [mpg123] afm: mpg123 (MPEG 1.0/2.0/2.5 layers I, II, III)
==========================================================================
[AO OSS] audio_setup: Can't open audio device /dev/dsp: Device or resource busy
AO: [alsa] 48000Hz 2ch s16le (2 bytes per sample)
Video: no video
Starting playback...
A: 0.8 (00.8) of 200.0 (03:20.0) 0.5%


MPlayer interrupted by signal 2 in module: play_audio
A: 0.8 (00.8) of 200.0 (03:20.0) 0.5%

Exiting... (Quit)


Vorkaraund je naravno koristiti tab tokom kucanja, međutim, to je vorkaraund! Houdini i houdini su isti fajl, isto značenje, i u pitanju je obična glupost fajl sistema koji pravi razliku tamo gde ne treba da je pravi.


@callex,
Vi je uvek vi (množina), čak i kada persiraš nekome. To je zato što se persiranjem obraćaš i dotičnoj osobi i njegovoj počastvovanoj uzvišenoj ličnosti. Kao što se u nemačkoj persira sa "oni" (još debilniji način perisanja, još dupeuvlakačkiji jer čak nisi ni dostojan i ne smeš da se obraćaš toj osobi s kojom komuniciraš lično nego moraš da pričaš o toj osobi u trećem licu). E pa meni je Vi malo mnogo, dovoljno je vi, čak je i to previše ali eto da ispoštujem neki minimum društvenih gluposti koje moram da trpim ceo život.

@djoka_l
Ja uopšte nemam nameru da ulazim u Windows vs Linux, ja sam odjebo Windows i koristim Linux jer imam razloga za to. Ali u aski fajlovima <CR><LF> je normalan i jedini ispravan način označavanja novog reda u tekstu. Zašto? Evo zašto

<CR> = Carriage Return, control character or mechanism used to reset a device's position to the beginning of a line of text
<LF> = Line Feed, pomera liniju po kojoj se piše za jednu niže

U prevodu, <CR> vraća glavu matričnog štampača na početak linije, <LF> pomera papir na kome se štampa jedan red niže. Ukoliko staviš samo <CR>, pisaćeš po istoj liniji ispočetka, a ukoliko staviš samo <LF> pisaćeš red niže ali ne od početka već u nastavku.


Ovo je prva linija<LF>
..................ovo je nastavak



Ovo je prva linija<CR><LF>
ovo je nastavak


Nisam nikad probao šta bi se desilo kada bi se Linux tekst fajl pustio sa lpr na matrični štampač bez ikakvih medjudrajvera, jer nemam matrični štampač :-), mada bih možda i mogao da ga nabavim jer je spojen papir sa perforacijama mnogo zgodniji za štampanje raznih dugačkih sorseva i spiskova.

[Ovu poruku je menjao pisac dana 04.02.2018. u 11:00 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 04.02.2018. 09:42 ] @
"Kod mene ne može:"

stavi ciopfs.
[ pisac @ 04.02.2018. 09:56 ] @
Ama bre sve može da se reši na ovaj ili onaj način. Jedini problem je što neko uporno tvrdi da ReadMe i readme i README i READme nisu isti fajlovi. A jesu. To je problem ovde, nerdocentričan način postavke sistema radi svojih nerdocentričnih stavova, a ne razni vorkaraundi oko toga. Ja sam nerd i mogu da postavim sistem kako god hoću ako želim da gubim vreme na to, ali šta misliš šta će ti kazati neki normalan korisnik kada nađe dva ista fajla koje je on pisao u različitim vremenima, i oba imaju isto ime samo se razlikuju u jednom velikom slovu. Ja sam više puta sretao takav "problem" kod normalnih korisnika koji, pazi, ne mogu da ukapiraju zašto postoje dva fajla sa istim imenom! Da, to je isto ime, razlikuje se samo u glavama nerdova!
[ Nedeljko @ 04.02.2018. 10:31 ] @
Je li pisac, ne reče zašto ne koristiš GUI, pa ne bi imao taj problem.
[ pisac @ 04.02.2018. 10:33 ] @
Da si pažljivo pročitao prethodni post shvatio bi da ljudi imaju problem sa nerdocentričnim fajl sistemom iako koriste GUI.
Ja ne koristim GUI jer je mnogo brže obavljam stvari u konzoli. Sem za neke plejliste i surfovanje i baratanje virtualnim mašinama i slično.
[ Panta_ @ 04.02.2018. 10:39 ] @
"Jedini problem je što neko uporno tvrdi da ReadMe i readme i README i READme nisu isti fajlovi."

Kako su readme i README isti? Kao sto mozes i sam da vidis, razlikuju se. I to nije nedostatak FS vec prednost, da vise fajlova imaju ne isto vec slicno ime.
[ pisac @ 04.02.2018. 11:06 ] @
Upravo o tome pričam. Prednost je samo u vašim glavama jer imate nerdocentričan način razmišljanja. Svima drugima je to čista mana.
[ Nedeljko @ 04.02.2018. 11:12 ] @
Pa, vidi, obzirom na način na koji koristiš računar, neće biti da si merodavan za nerdocentričnost. Ko se drugi žali na case sensitivity fajl sistema?
[ dejanet @ 04.02.2018. 11:48 ] @
U programiranju je casesensitivity dosta bitna, posto postoje standardi kako se pisu nazivi klasa, metoda, varijabli itd.

Ako gledamo samo file system, logicno je da nazivi fajlova i direktorijuma imaju veze sa stvarnim zivotom, npr. da prate natpise knjiga, casopisa..itd. Tako je FS nastao, prateci organizaciju biblioteke ili registratora dokumentata u firmi ili ustanovi...
Dakle, meni licno je daleko jednostavnije da neki OS, programski jezik i sl. prati fizicki svet, nego da uvodi dodatni nivo apstrakcije.

Bilo je na ovom forumu rasprava na ovu temu pre 10+ godina..
[ pisac @ 04.02.2018. 13:10 ] @
U stvarnom životu 'STAR_WARS_4.MP4' i 'Star_Wars_4.mp4' su isti filmovi. U kompjuterskom (imaginarnom) svetu to su različiti filmovi.
[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 13:20 ] @
Sto onda koristis linux ako ti ne odgovara? Ne verujem da te neko prisiljava na to.
[ pisac @ 04.02.2018. 13:34 ] @
Kakve to veze ima sa time da li je primedba na mestu? Poenta je ovde:
Citat:
SlobaBgd:
Ne mora niko da priča o procentima, ti nas sa ponosom svakih mesec dana izveštavaš da je procenat uvek mali. Pisac vam samo objašnjava zašto je to tako, a vi svi glasno pevate HareKrišnaHareKrišnaKrišnaKrišnaHareHare i držite ruke na ušima da ne biste čuli istinu i da biste mogli i dalje da se samosažaljevate ili da se tako izuzetni tapšete po ramenu i nazivate jedni druge upućenima..

[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 13:41 ] @
Pisac

Poenta je da je GNU/Linux FOSS i mozes da ga forkujes ako zelis i napravis svoju implementaciju FS koji nije case sensitive. Razumes li sad? Samo treba da porazmislis koliko ce ti se ljudi pridruziti u tome forku jer dele tvoje stavove.
[ SlobaBgd @ 04.02.2018. 13:50 ] @
Ovo sve zvuči kao kada alkoholičar opravdava svoj alkoholizam. Te došla mu tašta u goste pa mora da pobegne i popije sedam ljutih da bi mogao da je trpi, te žena mu zvoca, te deca ga nerviraju, te PreCednik lopov, te vidi kakvo je vreme, ne mogu na pecanje, a ne mogu ni da krešem ženujer mi je došla tašta, te ovo te ono... Samo da se alkoholičar ne bi suočio sa činjenicom da je alkoholičar, i da je alkoholizam loša stvar a ne pitanje izbora.

Za alkoholičare postoje sanatorijumi i stručnjaci koji leče beg od realnosti.

U ovom slučaju pomoći nema. Jer ne priznajete postojanje problema.
[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 13:53 ] @
SlobaBgd

Ne svidja ti se linux, preskoci sve o linuxu i na ovim i na drugim forumima, i pravi se kao i da ne postoji jer je na dva posto. Shvatas sad?
[ Branimir Maksimovic @ 04.02.2018. 13:55 ] @
Tako je Slobo, ne vidis postojanje problema.... problem je u tome da je stvar dal je FS case sensitive ili insensitive potpuno vaporware. Tim pre sto je ultralako dodati jedno ili drugo po potrebi.
[ calexx @ 04.02.2018. 14:13 ] @
Da li je isto kovač i Kovač? Da li su lisac i Lisac potpuno isti i svjedno je kako se napiše? Nekome verovatno jeste pa i ako bi pisalo kOvAch jer je sve to isto. A neki os takođe ne vidi razliku i to je prava stvar. Što li su dirali 8.1 varijante, sada bi sve bilo lakše. Nekome.
[ SlobaBgd @ 04.02.2018. 14:30 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
SlobaBgd

Ne svidja ti se linux, preskoci sve o linuxu i na ovim i na drugim forumima, i pravi se kao i da ne postoji jer je na dva posto. Shvatas sad?

Vidi, Božoviću, učestvujem u temi i držim se teme, tako da ćeš da zaiebeš da me ukloniš sa iste. To što ti se moje poruke ne sviđaju je tvoj lični problem, preskoči ih.
Ali najlakše je ućutkati i oterati onog ko ne misli isto, i onda se neometano valjati u samozadovoljstvu i osećaju veličine što ste, kako to pisac kaže, nerdovi.
Da se vi pitate, Linux bi bio zastupljen sa 0,2%. Na sreću, ima i razumnih korisnika i developera koji nisu sami sebi dovoljni, pa za Linux ima nade.
[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 14:43 ] @
Nije SlobaBgd, ja ne trosim vreme na macOS/OS X forumima niti pisem na macOS/OS X delu ovog foruma i ne govorim ljudima kako im sistem ne valja u odnosu na Windows ili Linux, i da trebaju da ga izmene u skladu sa mojim zeljama, jer to je sto ti i pisac radite.
[ dejanet @ 04.02.2018. 14:58 ] @
Citat:
pisac: U stvarnom životu 'STAR_WARS_4.MP4' i 'Star_Wars_4.mp4' su isti filmovi. U kompjuterskom (imaginarnom) svetu to su različiti filmovi.

U semantickom smislu je isto, dok je u sintatickom(sintaksnom) razlicito, kao i u stvarnom zivotu.
[ SlobaBgd @ 04.02.2018. 15:39 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Nije SlobaBgd, ja ne trosim vreme na macOS/OS X forumima niti pisem na macOS/OS X delu ovog foruma i ne govorim ljudima kako im sistem ne valja u odnosu na Windows ili Linux, i da trebaju da ga izmene u skladu sa mojim zeljama, jer to je sto ti i pisac radite.

Ako nisi primetio, ovo je tema u Advocacy forumu a ne na Linux forumu. Prema tome, nisam ja došao u vaš cvetni deo civilizacije gde su kuće od čokolade, da vam skidam mrak, već se javljam u delu foruma koji je po formaciji predviđen za diskusiju. Ako ne želiš diskusiju, povuci se u sigurnost Linux foruma i jako, jako žmuri, da ne vidiš očigledno.

A očigledno je sledeće:
Ne kažem JA da Linux nije po mojim željama, to kaže 98% korisnika desktop kompjutera. U celom svetu. Svih starosnih doba, svih obrazovnih nivoa, svih rasnih, polnih i socijalnih kategorija. Takođe, očigledno je da postoji neki procenat zadrtih među tih 2% koji je zadovoljan trenutnom prisutnošću Linuxa na desktop tržištu, i koji misli da i ne treba više od 2% korisnika da upotrebljava Linux. Ako je vama dobro, onda OK. Ali ne zapušavajte usta onima koji stvari vide drugačije.
[ Branimir Maksimovic @ 04.02.2018. 15:48 ] @
Wintroll wrote: "Ne kažem JA da Linux nije po mojim željama, to kaže 98% korisnika desktop kompjutera"

Klasika vidjena, vec n puta svugde i svagda. Ima nesto novo?
[ SlobaBgd @ 04.02.2018. 15:50 ] @
Ima.
98,5%
[ Branimir Maksimovic @ 04.02.2018. 16:03 ] @
Slobo, niko ne stoji iza GNU Linux-a (imas i Android) pa da kazemo da je nekom to nekakva zarada. Postoji Red Hat kao firma koja ozbiljno zaradjuje na tome, i to ne prodavajuci Linux, jer to i ne moze, nego support i to je to.
Ako je cena popularnosti nesto kao Android ili Windows, neka hvala...
[ SlobaBgd @ 04.02.2018. 16:13 ] @
Slažem se, Branimire.
Ali onda treba jasno i glasno reći da je Linux jedan hobi projekat, da ni nema ozbiljne ambicije i da je svaki promil korisnika koji probaju Linux i ostanu na njemu - čist ćar. U tom slučaju sve diskusije o tome da li je bolje ovo ili ono, kakva su rešenja u okviru privilegija, fajl sistema, načina update-a, kompajliranja... postaju bespredmetne. Linux zajednica, sudeći po tvojem objašnjenju, ni nema ambiciju da napravi OS koji će parirati velikim igračima. Čemu onda ovo brojanje procenata svakog meseca, i Del-Bojevski optimizam "iduće godine u ovo vreme bićemo milioneri"?
[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 16:20 ] @
Nema toga SlobaBgd, Linux nije niti ce (hvala bogu!) biti napravljen tako da odgovara prosecnom korisniku racunara, ali hobi projekat nije, jer se koristi na embedded uredjajima i serverima, a na superracunarima skoro uvek, i za neke stvari je bolji od Windowsa, jer ni Windows ako ga ne koristis iz GUI nije nista jednostavniji. Da li moze da se napravi od Linuxa nesto sto ce odgovarati prosecnom korisniku? Svakako, vidi Android, ali je to za neke stvari slabo upotrebljivo.
[ Branimir Maksimovic @ 04.02.2018. 16:25 ] @
"Ali onda treba jasno i glasno reći da je Linux jedan hobi projekat,"

U pocetku jeste bio. Sada je daleko od toga. Kvalitet koda u Linux kernelu, danas, prevazilazi Windows i OSX zajedno verujem....
Necu sad da ulazim u diskusiju zasto je to tako, ali recimo avx512 support je Linux imao jedno 5 godina pre Windows-a. Pa onda zram, to je Windows uveo tek od nekog patcha za 10-ku. Itd....
I na kraju krajeva file sistemi. NTFS, a da ne govorim HFS, su zastareli mastodonti. Na Linux-u imas brdo toga pa cak i zfs koji koristim. No to je bitno nekom ko sad gleda sta gde ima i kako.
Na dekstop strani imas KDE i Gnome. I jedno i drugo je daleko od hobija. Zapravo, danas to sto Windows drzi u tih top 80% je cista inercija i zato sto ljudi jednostavno ne znaju da instaliraju OS.
Ko god zna ima bar dual boot sa Linux-om. Zato tvrdim da je tih 2% besmisleno zato sto ne kaze koliko od tih 100% ima dual boot. I na kraju krajeva ne postoji nikakva registracija kod Linux-a pa da
znas neko je prodao tolko i tolko licenci ko sto ima Mikrosoft. Ali da se broje licence Windows-a opet tvrdim da bi to bilo daleko ispod 80%.
[ revlo @ 04.02.2018. 17:08 ] @
Možda zvuči smešno, ali mene leđa više ne bole. Bukvalno...

Zvuči smešno, linux je besplatan, lak a tako dobar, bolji od svih drugih os-ova. To je istina. I da baš za desktop, šećer. Ali ono što me plaši to je komercijalizacija, do koje, nadam se, neće da dođe u toj meri. Zato ljubomorno čuvamo svoje...
[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 17:15 ] @
@revlo

Uvek moze da se forkuje FOSS projekat, i to je kao glasanje protiv vodjstva, vidi primer XFree86.
[ bachi @ 04.02.2018. 17:58 ] @
Forkovanje forkovanog forka od forkovanog forka i jeste ono što ubija Linux za širu upotrebu, nasuprot vašem orgazmu zbog te mogućnosti.

Kad jedan cannonical nije imao snage da "komercijalizuje" Linux i da napravi i forsira neke standarde tipa mora ovako ili nikako, neće niko. Dokle god bude postojalo 56 stvari koje rade jednu stvar, ali ne radi kako treba, umesto jedne ili dve, a koja radi kako treba, od Linuxa na desktopu nema ništa.

Vidi samo ovaj primer. :D http://without-systemd.org/wiki/index.php/Main_Page

Pa lol hebote.

Lično će jedina stvar da me natera da koristim Linux u kućnoj varijanti, jeste jednog dana ako Microsoft ukine desktop model Windowsa, pređe totalno na UWP platformu i bude forsirao Windows as service only platformu, sa sve špijunažom. Odnosno, ako ukinu LTSB desetku ili od nje naprave frankeštajna.

Linux ima još par godina fore da se zategne sa širu narodnu masu i da preuzme dobar deo kolača desktop korisnika, a ionako će za par godina sve aplikacije biti pokretane kroz browser ili multiplatforskih runtime-ova. I da, ona glupost sa "nemamo sve codece i činimo vaš sistem neupotrebljiv za multimedija primenu, već morate sami da instalirate ako mislite da budete u 21. veku" jednostavno mora da prestane! A i večita patnja sa screen tearingom i hw video dekodingom i akceleracijom. Tome ne sme da bude mesta u 2018. godini, jednostavno mora da radi!

A do tada, kod mene će imati primenu jedino na namenskim uređajima. Dakle to su lede/openwrt, unifi controller, moj čuveni kućni server na laptopu koji je i dalje na xubuntu 15.04, :) i VPSu koji sam zakupio i roknuo centos 7 za openvpn i owncloud.
[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 18:42 ] @
Sta je forkovano to, vidim kernel i dalje vodi Linus Torvalds od pocetka devedesetih, GNU userland i GCC FSF od kraja osamdesetih. Jedino je XFree86 nestao, i zamenjen sa X.org, zato sto su promenili licencu u GPL nekompatibilnu.
[ bachi @ 04.02.2018. 19:00 ] @
Forkovano je sve ostalo, te više compositiona, te više desktopova, te više sada i "ono na čemu leži desktop", o aplikacijama da ne govorimo, beše OpenOffice, pa LibreOffice, a ni jedan ne može da otvori MS formate kako treba, aj' na stranu što ih Google Office objasnio kako se otvaraju MS formati, nego što LibreOffice ujebe fraking richtext format.

A takođe da ne spominjem i nenormalne nazive programa koje rade nešto, kao i pluginove za nešto, gde nikad ne bi rekao da program x radi stvar y.

Pa onda muke sa zvučnom karticom gde te ama baš ništa ne sprečava da je pojačaš toliko da bude preglasno i da bude distorzija zvuka, moguće da može i da spali karticu.

Onda q*čenje koje ide toliko da pojedina desktop okruženja ne nude ama baš ništa normalno na desni klik, čak ni kreiranje nove prečice, gde je obično podešavanje taskbara noćna mora, gde nemaš unificiranu mogućnost kroz gui da uđeš u task manager (pa zar je toliko teško napraviti da se do task managera može doći na desni klik na taskbaru, onako kako je naviklo 90+% desktop korisnika) nema normalan gui koji će biti pandad device manageru gde mogu da radim sa harvdverom šta ja hoću i mnoge stvari kojih se sad više ni ne sećam, samo se sećam da su mi bile mučne i da sam presekao i rekao kako to nije za mene.

Da ne ulazim sad u nedostatak group policija i podešavanje kroz gui u sitna crevca, već treba da umirem u .config fajlovima...

Isto tako i za Windows 10 tvrdim da nije za mene, jer čik napravi prečicu za UWP tako što ćeš ići desnim klikom na nju i send to desktop, neće da može. Iz searcha isto tako čik napravi prečicu, bez drag and dropa ili bez desnog klika pa open window location, pa tek onda desni klik na prečicu, pa send to desktop, itd, itd.

I da, postoje slučajevi gde će sve da proradi iz prve tako što će neka distribucija da legne na taj komp i sve da radi out-of-box, ali će to raditi do prve sledeće verzije te iste distribucije u kojoj će da odluče da izbace podršku za xyz.

Saće valjda *buntu 18.x LTS pa ću da ga probam, valjda će imati ono drugo čudo umesto Xa, ali ne očekujem previše...

P.S. Sad vidim da im je podrška za LTS na samo dve godine? Šta je tu long term support? Dve godine? WTF? Pa oni su gori od Microsofta. Enterprise LTSB ima 5+5 godine podrške, dakle, na postojećem hardveru si miran jednu deceniju!
[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 19:10 ] @
Ne odgovara ti, preskoči, nije ni napravljeno za tebe koji želiš"prilagodjen" i ograničen OS, praktično consumer appliance. Windows 10 S ionako to donosi, čemu ćeš se verovatno veseliti, jer je pandan Chromebook-ovima.
Dalje, ako hoces pravu podršku za Linux obrati se Red Hatu jer sumnjam da banke vrte Oracle baze na Ubuntu.
[ bachi @ 04.02.2018. 19:12 ] @
Nisi ni pročitao moju poruku, je l' da?
[ bojan_bozovic @ 04.02.2018. 19:26 ] @
Procitao sam, nego sta, samo cekam da ti MS servira tehnologiju iz osamdesetih na desktop, gde nista neces moci da radis bez centralnog MS servera, kao nekad sa IBM mainframe-ovima samo ne preko LAN vec Interneta.
[ bachi @ 04.02.2018. 19:39 ] @
Nisi pročitao.
[ SlobaBgd @ 04.02.2018. 19:51 ] @
[ Braxi @ 04.02.2018. 21:42 ] @
Microsoft je privatna kompanija i uvek moze da pukne. Za Linux ne bih bas rekao.
[ bachi @ 04.02.2018. 21:48 ] @
WTF? i3?
[ Nedeljko @ 04.02.2018. 22:56 ] @
bachi


1. Nekada OpenOffice.org, a danas LibreOffice. Gde je problem? Dobro, ne može da otvori baš sve MS Office fajlove (u principu teže idu oni sa VB makroima, inače čita).

2. Koje muke sa zvučnom karticom? Zašto bi me softver ograničavao u korišćenju zvuka? Valjda treba da podrži mogućnosti hardvera, a ja da izaberem koliko ću da pojačam.

3. Pravljenje prečice je jednostavno. Pod KDE okruženjem je obično prevlačenje uz izbor "Link here" iz skačućeg menija, a na Cinnamon je prevlačenje uz CTRL-SHIFT.

4. Umesto Task Manager-a imaš gnome system monitor.

5. Šta bi tačno da radiš sa hardverom?

6. POstoje korisničke grupe. Svakoj možeš da naštimaš prava šta može, a šta ne i možeš svakog korisnika da smestiš u kakve god hoćeš grupe (uključujući tu i pripadnost jednog korisnika većem broju grupa).

7. LTS je na desktopu skraćeno sa pet godina na tri godine, dok je na serveru i dalje 5 godina. Na svake dve godine izlazi nova verzija LTS-a.

8. Danas je valjda normalno očekivati od korisnika da ima dual core i3 kompatibilan procesor. Šta bi ti hteo?
[ bojan_bozovic @ 05.02.2018. 00:11 ] @
Citat:
bachi:
Nisi pročitao.


To Sam procitao nego šta, samo ti nisi u toku oko Windowsa 10 S, koji MS na ovaj ili onaj način želi da progura na desktop. Štos im je da sve ide preko Windows Store, da se sa Win32 predje na UWP, i da se puna verzija OS doplaćuje. Koliko ima istine u onome što dolazi do javnosti drugo je, ali nakon Windowsa RT i Windowsa 10 S ne bi me čudilo da pokušaju i treći put, jer ako Intel i AMD prodaju pola milijarde procesora godišnje to je ništa spram 15 milijardi koliko proda ARM. Opet gledaju smartphone i tablet tržište, i kako da ugroze Android i Apple, jer prošle godine je prvi put po web statistikama smartphone i tablet nadmašio tradicionalni kompjuter (ili su tu negde).

Vidi npr. https://www.pcworld.com/articl...ult-with-new-versions.amp.html
[ jablan @ 05.02.2018. 06:22 ] @
Citat:
bachi:
I da, ona glupost sa "nemamo sve codece i činimo vaš sistem neupotrebljiv za multimedija primenu, već morate sami da instalirate ako mislite da budete u 21. veku" jednostavno mora da prestane!

Nisam baš dugo koristio windows, jel on ovih dana dolazi sa svim kodecima? Tipa, Divx i slično, ništa ne mora da se instalira? Inače, barem Ubuntu je prilično friendly što se tiče instalacije codeca, bukvalno ti sam ponudi da instaliraš šta treba iz repoa kad kreneš da otvoriš fajl.

Mislim, jasno je, imaš svoje izgrađeno mišljenje, ovo je Advocacy, ali daj pls budi barem malo manje ostrašćen.
[ Nedeljko @ 05.02.2018. 07:12 ] @
Bravo Jablane! Pravo u centar mete.
[ Nedeljko @ 05.02.2018. 07:13 ] @
I još nešto, mnogo Windows korisnika kuka na GUI. Koje mogućnosti imaju da reše problem? Samo da pređu na onu verziju Windows-a koja ima GUI koji im se sviđa.
[ bachi @ 05.02.2018. 08:03 ] @
Citat:
jablan:
Citat:
bachi:
I da, ona glupost sa "nemamo sve codece i činimo vaš sistem neupotrebljiv za multimedija primenu, već morate sami da instalirate ako mislite da budete u 21. veku" jednostavno mora da prestane!

Nisam baš dugo koristio windows, jel on ovih dana dolazi sa svim kodecima? Tipa, Divx i slično, ništa ne mora da se instalira? Inače, barem Ubuntu je prilično friendly što se tiče instalacije codeca, bukvalno ti sam ponudi da instaliraš šta treba iz repoa kad kreneš da otvoriš fajl.

Mislim, jasno je, imaš svoje izgrađeno mišljenje, ovo je Advocacy, ali daj pls budi barem malo manje ostrašćen.

Ima Windows media fondation još od Viste, čini mi se, a unapređen od Windowsa 7, tako da pušta sve bitnije formate bez problema. XP je imao taj problem što nije imao codece.

Nisam ostrašćen, više isfrustiran nekim stvarima sa kojim sam se susretao a koje su bespotreban mindfu*k, ništa drugo.

A Windows S im neće proći, windows mobile platforma je mrtva, tržište tableta opada jer je tablet šajze, a oni 2u1 hibridi nisu popularni.
[ jablan @ 05.02.2018. 08:45 ] @
Citat:
bachi: bespotreban mindfu*k

Uključivanje proprietary codeca itekako nije bespotreban mindfuck, i veruj mi da svaka veća distribucija ima jake pravne timove iza sebe i radi sve što je moguće u okviru datih licenci. Ili misliš da namerno ne uključuju kodeke da bi iznervirali nekog tamo bachija?

A za case-insensitive FS sam već objasnio u jednoj od prethodnih poruka, koju su svi elegantno izignorisali: praktično je nemoguće pošteno uraditi case insensitivity, jer bi se uvek našao neki pisac (npr u Turskoj) koji će da kukumavči kako mu nešto nije po volji i kako su ovi budale što su uradili ovako ili onako. Svetu se jednostavno ne može ugoditi, većina FS je case sensitive, svaki karakter je karakter za sebe, pa ti ako hoćeš, rešavaj konflikte na aplikativnom nivou (što se inače i radi, kao što je neko već ilustrovao sa tab completion, koji može da bude case insensitive).
[ Panta_ @ 05.02.2018. 08:46 ] @
Koliko ja znam, Ubuntu prilikom same instalacije nudi i instalaciju kodeka kroz ubuntu-restricted-extras paket.
[ jablan @ 05.02.2018. 09:05 ] @
Da, a i ako ih ne instaliraš odmah, prilikom prvog otvaranja fajla, on ponudi instalaciju.
[ Panta_ @ 05.02.2018. 10:04 ] @
Ima tih user-friendly Linux distribucija koliko hoces, gde uopste nema potrebe za trminalom, vec sve moze kroz GUI na klik. Ali sto kazu, sto ljudi, sto cudi. ;)

Takodje, ima i user-friendly shellova gde su neke korisne opcije podrazumevano omogucene, na primer https://fishshell.com/ ili popularni zsh + https://ohmyz.sh/ framework koji ukljucuje puno korisnih komandi, plugina, tema...

Na primer, komanda: take /ab/Abc/aAbCd kreira /ab/Abc/aAbCd direkrorijume i automatski se prebacuje u isti, sto je jednostavnije od npr. mkdir -p /ab/Abc/aAbCd && cd $_, tako da pisac i bachi ne moraju da brinu da ce da pogrese neko slovo u putanji. ;)
[ bojan_bozovic @ 05.02.2018. 10:27 ] @
@Bachi

Da li ce 10 S naslednici, UWP i Windows Store da prodju uveliko zavisi od toga da li ce MS da ponudi bolji dil od Steam ili Origin platformi za distribuciju igara. Dvostruka kupovina za XBOX i Windows 10 bi to mogla biti, a onda MS moze da uradi potpuni vendor lock-in, i da odredjuje kupcima sta mogu a sta ne da pokrecu na kompjuterima. Pravljenje UWP aplikacija koje bi se distribuirale van Windows Store je, bar koliko ja znam, otezano, jer se mora eksplicitno dozvoliti instaliranje aplikacija van Windows Store na 10 S sistemima. To ce biti veliki problem za FOSS software. Ja nisam siguran da gcc uopste podrzava UWP u svim svojim kompajlerima, mada neki ne-MS proprietary mogu da prave UWP aplikacije koje prolaze Windows Store provere (recimo Delphi i C++ Builder), inace Win32 moze da opstane samo u volume licensing verzijama za firme kojima treba kompatibilnost unazad, i gamer platformama koje ce se posebno naplacivati. Uporedi UWP sa cross-platform bibliotekama za development kakva je Qt, i postaje jasno koliki je to korak unazad.

Zivi bili pa videli, i ja se nadam da UWP nece zameniti Win32, jer je gore resenje, a to posebno za firme koje nece moci direktno da prave aplikacije za internu upotrebu bez MS (i Windows Store for Business), i za one kojima treba vise od onoga sto je na Windows Store, ma sta to bilo od programa za profesionalni rad ili igara, ili koriste FOSS software koji nikad nece ni biti tamo.
[ bachi @ 05.02.2018. 11:34 ] @
Citat:
jablan:
Citat:
bachi: bespotreban mindfu*k

Uključivanje proprietary codeca itekako nije bespotreban mindfuck, i veruj mi da svaka veća distribucija ima jake pravne timove iza sebe i radi sve što je moguće u okviru datih licenci. Ili misliš da namerno ne uključuju kodeke da bi iznervirali nekog tamo bachija?

A za case-insensitive FS sam već objasnio u jednoj od prethodnih poruka, koju su svi elegantno izignorisali: praktično je nemoguće pošteno uraditi case insensitivity, jer bi se uvek našao neki pisac (npr u Turskoj) koji će da kukumavči kako mu nešto nije po volji i kako su ovi budale što su uradili ovako ili onako. Svetu se jednostavno ne može ugoditi, većina FS je case sensitive, svaki karakter je karakter za sebe, pa ti ako hoćeš, rešavaj konflikte na aplikativnom nivou (što se inače i radi, kao što je neko već ilustrovao sa tab completion, koji može da bude case insensitive).

Ma jasno mi je to za codece, ali to ne menja činjenicu da je šajze iz korisničkog ugla, a neke distrubije ne nude tako lako instaliranje codeca, bar ne kada sam poslednji put proveravao.

Vidim da Ubuntu ima tokom instalacije da klikne, ako se ne varam CentOS nema na primer, već mora naknadno.

No čak i sa instaliranim kodecima, nije bilo sile bez silnih kobaja i editovanja firefoxa da ga nateram da koristi gstreamer kako bi mi html5 video radio iz firefoxa.

Što se case sensitiva tiče, kako se Turčin ne buni što je Windows case insensitive?

@bojan_bozovic, mene takva budućnost ježi, a MS gura na silu tu priču po svaku cenu i ide se na to. Ako to bude tako, meni lično neće pasti teško sve mane Linuxa. Dok ne bude tako, biću picajzla.
[ revlo @ 05.02.2018. 11:43 ] @
To što ima toliko gnu/linux distribucija, nije mana već prednost. Oduvek je postojala distribucija koja se izdvaja i koja je prva. Ako hoćeš linux a pojma nemaš tu je linux mint i ćao. A ako hoćeš da istražuješ, onda biraj neki levi gnu/linux pa se zezaj.

Svi zaboravljaju glavnu prednost linuxa, a to je što je open source. Šta to znači? To znači da niko ne može da te zafrkne i umulja ti neki malware, jer je uvek tu zajednica, koja se razume u posao i to onemogući i ispravi... Dok na njindowsu, mogu da ti uguraju u sistem svašta...
[ Panta_ @ 05.02.2018. 12:18 ] @
Ne mogu oni Ubuntu, Mint i ostale "obicne" Linux distribucije gde je sve na klik. Njima treba Slackware, Gentoo, Arch i slicne distribucije koje zahtevaju terminal i neke dugacke komande (kobaje) i u kojima obicno (po njima) nista ne radi. Jer vidi, oni nisu tamo neki "obicni" Linux korisnici, oni su "nerdovi", koji, uzgred receno, meni vise zvuce kao dorkovi.
[ bojan_bozovic @ 05.02.2018. 12:34 ] @
@revlo

Na Windowsu imas restore points, napravis jedan pre instalacije i nema problema ako ti instalacija ugura nesto nepozeljno, jer se sve moze vratiti nazad. E sad, ako pokreces piratizovani softver koji ima pravi malware u sebi to ti najverovatnije nece pomoci nimalo.
[ revlo @ 05.02.2018. 13:00 ] @
I na linuxu možeš da se vratiš korak u nazad... Mislim ne razumem ovo windows korisnike, ili ih plaćaju da ovde vise ili su stvarno zaluđeni. Nije linux bog zna šta, ali nekoliko puta sam se vraćao na windows i nema šanse. E sad ako imaš love ti kupiš legalni windows, kupiš adobe photoshop kupiš office paket i sve što ti treba. Potrošiš silu božu za microsoft kurseve i dok sve to prođe, moraš da kupuješ novi komp jer je zastareo.

Ja na linuxu nemam tih problema. Tačno je da su programi malo nazadniji, na neki način, ali ne zaboravite činjenicu da ste sve to dobili besplatno. Pa gde to ima?

A programi su danas toliko napredni, da su male šanse da možete sve podesiti sa piratskim softverom... tako da windows morate pregaziti jednom mesečno ...
[ bojan_bozovic @ 05.02.2018. 13:07 ] @
@revlo

Ja koristim Cygwin ovde na Windows 10 tako da pucas u prazno...
[ bachi @ 05.02.2018. 13:24 ] @
Citat:
revlo:
A programi su danas toliko napredni, da su male šanse da možete sve podesiti sa piratskim softverom... tako da windows morate pregaziti jednom mesečno ...




Hihihihihi
[ revlo @ 05.02.2018. 14:30 ] @
@bachi ti se hvališ da imaš piratski softver? A piše da si System administrator :D

Ja sam lepo rekao, ali da ponovim... Sve moguće piratske verzije windowsa sam probao i uvek neka bubica me zahebe... a da ne pričam o ostalom softveru... Inače, ne igram igrice a bukvalno sve imam na linuxu i mirna bačka. A postoji online photoshop, postoji gimp... tako da ne manjkam ni u jednom slučaju. ;)
[ bojan_bozovic @ 05.02.2018. 16:00 ] @
@revlo

Zasto uopste pricas o piratskom softveru i piratskom Windowsu kad za Windows imas skoro sav FOSS Linux softver (poput GIMP koji si naveo, ili Audacity)? I na Windowsu mozes da se ogranicis na legalan softver, kao u Linuxu.
[ revlo @ 05.02.2018. 16:13 ] @
Zato što pokušavam da razmisljam kao prosečni klipan u Srbiji. Kupi komp od 20 k dinara i namontira neki piratski windows i milion drugih programa, i sve zajedno vrede boga oca... on to koristi dzabe... ali ne lezi vraze... jos nisam sreo ociscen i legalan kompjuter... Za ovih 35 godina i 20 godina iskustva sa raznim sistemima i kompjuterima i osobama, nisam nasao komp koji normalno radi... A to sto se butuje pola sata, sto koci, sto iskacu reklame, sto, sto... to je ljudima normalno, samo kazu... treba mi drugi kompjuter :)
[ SlobaBgd @ 05.02.2018. 16:23 ] @
I ovakvi drže stranu Linuxu... Nema tu 'leba.
[ revlo @ 05.02.2018. 16:31 ] @
Slobo ne piiZzzdi...

Svi veliki programeri drže stranu Linuxu. Tu i tamo se omakne neki siromah poput mene kome taj sistem odgovara...
[ Nedeljko @ 05.02.2018. 18:42 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
@revlo

Zasto uopste pricas o piratskom softveru i piratskom Windowsu kad za Windows imas skoro sav FOSS Linux softver (poput GIMP koji si naveo, ili Audacity)? I na Windowsu mozes da se ogranicis na legalan softver, kao u Linuxu.


Koliko KDE programa je portovano na Windows?
[ bachi @ 05.02.2018. 18:47 ] @
Revlo, pa ne znam o čemu pričaš. Razlika između nepiratskog i piratskog softvera je samo u licenci i ništa više. Jedino ako misliš na one nabudžene instalacije a la Windows XP black edition i te munje, onda nije ni čudo.

Ne vidim problem da instaliraš Windows sa zvaničnog dvd medija, a aktiviraš ga preko toolkita. Šta više, instaliraš Enterprise Windows i ne moraš uopšte ni da ga aktiviraš, furaš ga tako u nedogled.
[ bojan_bozovic @ 05.02.2018. 19:13 ] @
@Nedeljko

Sto ne skines Cygwin setup program i ne vidis sam? Tu je ceo KDE sa Calligrom.
[ revlo @ 05.02.2018. 19:14 ] @
Ne znam bachi, već godinama sam na linuxu i znam kako stoje stvari. Kad sam na windowsu uvek pokupim neki malware. Prvo ti toolkitovi preko torrenta su puni malware. Ali dobro, našao sam jedan koji radi i nije malware, bar ne zlonamerni... A onda programi i programi... a kad nešto ne radi ja sam zaboravio kako se popravlja... Moram da kopam po regeditu da instaliram cleanere... a ovi danasnji virusi su katastrofa, zaraze ceo sistem dok si rekao keks... Neću da se ubedjujem, meni je linux bolji. Ili ja imam takvu predstavu.
[ Nedeljko @ 05.02.2018. 19:32 ] @
bachi naivno misli da su pirati neki Robini Hudovi, a oni zapravo rade za pare i ne biraju sredstva. Naravno da je piratčina puna malvera.
[ plus_minus @ 05.02.2018. 20:09 ] @
Mnogo je glupo da se prducka o linuxu kao o nečemu totalno marginalnom.

Što reče neko, svaki treći kućni korisnik koji veruje da miš radi svugde i uvek, ima dual-boot.
Ako ništa drugo, makar da se pohvali kad mu dođu drugari.

Mimo toga, 99% servera tera baš taj GNU/Linux. Jel' misle neki da Gojko tera ES na IIS-u možda .. ?

A gde su tu svi mogući IPTV ruteri i ostale `box` p. materine .. ?

Nema ga bre m$pajver - nigde.

Sve živo je na netu danas. A šta - uglavnom - "pokreće" net?

Pa GNU/Linux i BSD. Tek neki promil nečeg drugog. Dakle, promil.

Mož' da ga duvaju ovi korporotokrativci i anti-nerdovi, ako im je bitno.

Toliko.
[ Nedeljko @ 05.02.2018. 20:14 ] @
Tema je Linux na desktopu.
[ plus_minus @ 05.02.2018. 20:31 ] @
Pa i na desktopu. Ako se istraži malo i ona strana okeana ili malo severnije, pa i južnije.... dolazi se do zaključka da Linux ni malo ni na desktop-u nije nepoznanica. Mislim, ko voli da čita tekstove mimo maternjeg jezika itd. Ovde u Srbiji je stanje totalno užasno po pom pitanju.. ali, ... ovde pa ima jedva 7 miliona ljudi. Mnogo li je to?

Mislim, realno gledano.. mnogima su firefox ili chrome - desktop. Ništa živo ne koriste sa harda, sve im ide preko ipv4/6 ...
[ revlo @ 05.02.2018. 21:05 ] @
Tako je plus_minus ovaj i slični sajtovi su bastionik kakvo takvog obrazovanja. Po nekad mi je zao sto ne koristimo engleski jezik, jer su ti mogucnosti daleko vece. Nego smo osudjeni na ovaj jezik koga zna nekih 20-30 miliona ljudi... A gde je ceo svet...

S toga i ova brojka od 2% linux korisnika je smesna. Jer su to samo procene... No, broj nije bitan, tvrdim da će linux desktop tek napredovati.
[ plus_minus @ 05.02.2018. 21:14 ] @
Statistike... ko se još osim marketing čarobnjaka i sličnih ... loži na statistike? Statistika može da ima nekog smisla samo ako je u pitanju mali krug ljudi. Do 50. Firma neka. E, tu kad se izvuče statistika, za nešto .. ko je naj u plusu ovde ili u naj u minusu - tamo ...

Šta kaže statistika za Afričke države?
Koliko tamo ima instaliranih ovih ili onih OS-eva?

Ako ima, 101% je tačna i precizna. Baš kao statistike sa berzi, pa da.
[ Nedeljko @ 05.02.2018. 22:28 ] @
Citat:
plus_minus:
Pa i na desktopu. Ako se istraži malo i ona strana okeana ili malo severnije, pa i južnije.... dolazi se do zaključka da Linux ni malo ni na desktop-u nije nepoznanica. Mislim, ko voli da čita tekstove mimo maternjeg jezika itd. Ovde u Srbiji je stanje totalno užasno po pom pitanju.. ali, ... ovde pa ima jedva 7 miliona ljudi. Mnogo li je to?

Mislim, realno gledano.. mnogima su firefox ili chrome - desktop. Ništa živo ne koriste sa harda, sve im ide preko ipv4/6 ...

Gde su rezultati istraživanja? Ima li neki izvor koji daje procenu veću od 2%?
[ Nedeljko @ 05.02.2018. 22:30 ] @
Citat:
plus_minus:
Statistike... ko se još osim marketing čarobnjaka i sličnih ... loži na statistike? Statistika može da ima nekog smisla samo ako je u pitanju mali krug ljudi. Do 50. Firma neka. E, tu kad se izvuče statistika, za nešto .. ko je naj u plusu ovde ili u naj u minusu - tamo ...

Šta kaže statistika za Afričke države?
Koliko tamo ima instaliranih ovih ili onih OS-eva?

Ako ima, 101% je tačna i precizna. Baš kao statistike sa berzi, pa da.

Sve empirijske nauke se lože na statistiku i ona ima najviše smisla kod velikih brojeva.
[ pisac @ 05.02.2018. 23:45 ] @
Citat:
dejanet:
Citat:
pisac: U stvarnom životu 'STAR_WARS_4.MP4' i 'Star_Wars_4.mp4' su isti filmovi. U kompjuterskom (imaginarnom) svetu to su različiti filmovi.

U semantickom smislu je isto, dok je u sintatickom(sintaksnom) razlicito, kao i u stvarnom zivotu.


To su isti filmovi, i to je sve što zanima običnog korisnika. Filozofiranje o sintaksi i semantici je strast samo naprednih korisnika (da ne kažem nerdova).

Citat:
Branimir Maksimovic:I na kraju krajeva file sistemi. NTFS, a da ne govorim HFS, su zastareli mastodonti.
Citat:
Nedeljko:
6. POstoje korisničke grupe. Svakoj možeš da naštimaš prava šta može, a šta ne i možeš svakog korisnika da smestiš u kakve god hoćeš grupe (uključujući tu i pripadnost jednog korisnika većem broju grupa).


Odgovor obojci: Što se tiče prava pristupa fajlovima, Linux je zastareli mastodont. Preporučujem Nedeljku da se upozna sa NTFS pravima pristupa fajlovima, pa da shvati šta su prva pristupa. Ko se vozi u fići ceo život možda ne može da ukapira zašto je mercedes bolji, ali ako uđe u njega i malo ga provoza, shvatiće.
[ Nedeljko @ 06.02.2018. 00:23 ] @
a.mp4 i b.vob isto mogu da budu isti film. A što se tiče dozvola, samo sam odgovorio na konkretno pitanje.
[ Branimir Maksimovic @ 06.02.2018. 02:31 ] @
pisac:"Odgovor obojci: Što se tiče prava pristupa fajlovima, Linux je zastareli mastodont. Preporučujem Nedeljku da se upozna sa NTFS pravima pristupa fajlovima, pa da shvati šta su prva pristupa."

Pa Linux je Unix, tako ide na Unix-ima skoro 50 godina. Sto se tice privilegija na NTFS, ne znam dal ti iko uopste koristi ;)
[ plus_minus @ 06.02.2018. 07:29 ] @
^^

Jel' to beše ono kad treba da se defragmentuje hard disk ... s' vremena na vreme ? (:
[ bojan_bozovic @ 06.02.2018. 07:35 ] @
@pisac

I Linux ima ACL prava pristupa, samo se to u praksi vrlo retko koristi (kao i *BSD i proprietary Unix OS poput AIX i Solarisa).

Uostalom i ti si sam nerd zato što to pitanje uopšte pokrećeš, jer većini home korisnika ne treba ni multiuser OS sa ikakvim pravima pristupa.
[ plus_minus @ 06.02.2018. 07:44 ] @
Citat:
Nedeljko: Sve empirijske nauke se lože na statistiku i ona ima najviše smisla kod velikih brojeva.


Moje je mišljenje da su današnje statistike (uglavnom) prdež i da je teško biti precizan i korektan na osnovu statistika i da će narod (bilo koji) eventualno sve da krene da guta, pre ili kasnije.
Ali, to je moje mišljenje. A mišljenje je kao goozica. Svako ima po jednu.
[ Nedeljko @ 06.02.2018. 09:47 ] @
pisac

Ako ti na Linux-u nešto zaista mnogo smeta, promeni to. Na Windows-u možeš samo da plačeš,

Svi sistemi su cpanja, a dele se na otvorena cpanja kod kojih su problemi rešivi i zatvorena cpanja kod kojih su problemi nerešivi.
[ bachi @ 06.02.2018. 10:34 ] @
> Svi sistemi su cpanja, a dele se na otvorena cpanja kod kojih su problemi rešivi i zatvorena cpanja kod kojih su problemi nerešivi.

E, ovo su već mudre reči, priznajem!
[ pisac @ 06.02.2018. 11:35 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:Pa Linux je Unix, tako ide na Unix-ima skoro 50 godina. Sto se tice privilegija na NTFS, ne znam dal ti iko uopste koristi

Pa znači jeste mastodont

Citat:
plus_minus:Jel' to beše ono kad treba da se defragmentuje hard disk ... s' vremena na vreme ? (:

Jeste, to je to. Ja uzgred ne navijam ni za Partizan ni za Zvezdu, već samo simpatišem jedan od ta dva kluba.

Citat:
bojan_bozovic:I Linux ima ACL prava pristupa, samo se to u praksi vrlo retko koristi (kao i *BSD i proprietary Unix OS poput AIX i Solarisa).

ACL je bezvezarija, samo bedan pokušaj da se koliko-toliko popravi mastodont star pola veka

Citat:
Re: Lepljivi (Sticky) bit ali za grupu a ne vlasnika ?: Ma džaba acl, pogledao sam i zaključio da je to samo ubacivanje dodatnih korisnika i grupa na određenoj fajlu ili folderu, a da nije dodavanje novih mogućnosti/zabrana na postojeća prava.

Više od decenije se ne bavim Windowsom, ali se sećam da su tamo prava pristupa drastično bolje odrađena nego na linuxu, i da bi ovaj problem verovatno bio rešen u roku od 5 minuta. Ponekad poželim da se vratim na Windows samo zbog tih prava pristupa i zbog mogućnosti instalacije mnogo godina starih programa (što Linux ne može da proguta).

[ bojan_bozovic @ 06.02.2018. 11:49 ] @
Mastodont, a? Zasto je onda Microsoft samo preuzeo multiuser podrsku u NT/2000 i naslednicima bas od Unixa i VMS? Zasto je u Active Directory samo izmenjena autentifikacija Kerberos iz UNIX-a i iskoriscen DNS i LDAP, koji je podskup X.500 DAP iz osamdesetih? Zasto MS nije inovirao u MSSQL i Access-u, vec samo preuzeo rad sa Berkeley univerziteta (Ingres) i otvoreni SQL standard? Zasto je u Windows samo pokrao osnovnu ideju iz Apple Macintosha, koja se opet bazira na Xerox Alto razvojnom projektu, a i Ingres i Xerox Alto datiraju iz sedamdesetih godina proslog veka? Gde to vidis da je MS ikada napravio ista moderno, a da to predstavlja inovaciju, a ne prilagodjavanje postojecih resenja, ili u slucaju DirectX i UWP, bezobrazni vendor lock in (umesto koriscenja OpenGL/Vulkana)?
[ flighter_022 @ 06.02.2018. 11:56 ] @
(Operativni i drugi) sistemi mogu da se podele i ovako: Na one koji meni (ili mom klijentu) završavaju neki posao, i one druge, i prepirka čiji je tata jači je bezpredmetna.
[ pisac @ 06.02.2018. 12:00 ] @
@bojan
Unix prava pristupa (zajedno sa ACL) jesu običan mastodont, a NTFS je tu nemerljivo bolji. Access baza je najbolji alat za učenje relacione baze i SQL-a koji sam ja ikada sreo, i ima mnogo stvari koje su na Windowsu (onom starom) nemerljivo lakše, logičnije, i jednostavnije (i za kojima mnogo žalim). A ja kao što rekoh ne navijam ni za Zvezdu ni za Partizan, samo govorim kakve su stvari realno.
[ Nedeljko @ 06.02.2018. 12:14 ] @
pisac

Je li, kako prava pristupa i FS-ovi ne smetaju Google-u i facebook-u da rade na Linux-u? Da stvarno ima problem te vrste i na tom nivou, već bi članovi Linux fondation-a isfinansirali da se to doda.
[ SlobaBgd @ 06.02.2018. 13:05 ] @
Citat:
flighter_022:
(Operativni i drugi) sistemi mogu da se podele i ovako: Na one koji meni (ili mom klijentu) završavaju neki posao, i one druge, i prepirka čiji je tata jači je bezpredmetna.

Ja sam primetio, a možda ćeš i ti, da je ovo tema o udelu Linuxa od 2%, i da samo Linuxaši vrte priču čiji je veći a čiji manji, da je Linux bolji od Windowsa, da je Window$ ovo i da je Micro$oft ono, dok nekolicina drugih Windows i ne pominje već i dalje piše(mo) o Linuxu, iz različitih uglova. Ali sve to pada u vodu ako na svaki argument ili "argument" sledi kontra-izjava "a kako je to na Windowsu", "pa nije ti to Windows", "kod Windowsa ne valja ovo-i-ono"...
I posle takvih "argumenata" Glavni Administrator prošeta temom, pobriše šta se njemu čini da treba pobrisati, a gomilu bullshita ostavi. I tako se ova tema vrti u krug, da bismo došli do teze da je statistika bespotrebna kategorija na koju se pale tamo neki, i da je valjda lični utisak ono što se računa.
[ Nedeljko @ 06.02.2018. 19:09 ] @
Kako to misliš da drugi raspravljaju o tome čiji je veći umesto o temi? Ti sve vreme etiketiraš drugu stranu da priča bezveze, odnosno ne daješ nikakve argumente.
[ plus_minus @ 06.02.2018. 22:17 ] @
Pa i ne može da dadne nikake argumente kad mu je linux maltene pa totalna nepoznanica. Ako je do sada 2 sata sve skupa za života koristio nešto drugo osim m$spajvera, pljuni me. Zna da je linux sličan kao i m$spajver, ali da je besplatan i da smo `uskraćeni` za directx. Eto.
[ SlobaBgd @ 06.02.2018. 22:50 ] @
E vidiš, +_-, to ti je velika greška u pristupu problemu koji očigledno postoji.

Ja ni ne pišem o Linuxu kao ekspert, jer to i nisam, mada ga često koristim. Pišem kao neko ko vidi razloge neuspeha Linuxa na desktop tržištu, i dajem svoje mišljenje iz ugla običnog korisnika, nekog koga boli kita da bude geek da bi radio na kompjuteru. Meni je kompjuter alat (i sticajem okolnosti sredstvo zarade), ali sigurno mi nije cilj per se, kao što nije ni ogromnoj većini drugih običnih korisnika računara.

Dakle, ja sam neko ko dobronamerno želi da ukaže na ono što odbija veliki broj novih korisnika, počev od odnosa "zajednice" (najbolji primer ste vi zadrti geekovi kojima je vrhunac uspeha to što umete da otkucate komandu u terminalu pa se valjate u toj "izuzetnosti", i to je sve što na Linuxu i radite, i ponekad promenite temu, ikonice i wallpaper, a početnike držite jako nisko, kao mene sada), pa preko "filozofije" koju lepite za tako tehničku stvar kao što je operativni sistem, i preko "slobode" da svaka budala može i želi da napravi svoju verziju verzijine verzije neke distribucije, pa do činjenice da ne postoje programi koji bi radili na Linuxu ono što se očekuje od normalnog kućnog ili kancelarijskog kompjutera, odnosno postoje neke jadne aplikacije koje skoro pa rade. Recimo taj GIMP, je l' to iko živi koristi za bilo šta ozbiljno, ne mora da bude profesionalno? Ili PaintNET (ja ga koristim na Windowsu umesto Painta, za osnovnu manipulaciju nad slikama, ali za bilo šta ozbiljnije, čak ne profesionalno, je go k_rac.

Dakle, umesto da mi se zahvalite što vam besplatno i dobronamerno otkrivam istinu o svetu i što vam skidam mrak, vi se ovde kurobecate kako nisam ekspert. Pa ni ne treba da budem ekspert da bih koristio jbni kompjuter. To vreme je prošlo sa pojavom Windowsa 95, od tada ljudi sa vizijom prave OS koji služi korisniku (uz povremena lutanja kao što je bio Windows 8 ). Stvari se pomeraju i na polju Linuxa, i tu ima pametnih i osvešćenih developera, i članova zajednice koji se ne hrane iluzijom o svojoj izuzetnosti. Ali ima i ovakvih kao što je vas nekoliko, koji ćete diskutanta ispljuvati jer vas podseća na bednih 2%.
[ Nedeljko @ 06.02.2018. 23:31 ] @
I ko ovde onda vrti priču čiji je manji, a čiji je veći?

Ja sam ponovio ovde stav da ne želim masovnost po svaku cenu. Ako je cena masovnosti da prestane da postoji Linux i dobijemo WindowsTwo umesto toga, ne hvala. Takva promena ne bi bila društveno korisna, nego društveno štetna. Ako se % može podići nekim poboljšanjima, to je drugo.

Glavni razlozi za takvo stanje na tržištu su:

1. Inercija u hardversko/softverskoj podršci.

2. Inercija korisnika kojime smeta što je ono dugme u levom ćošku, a ne u desnom.

3. Preinstaliranost Windows-a prilikom kupovine i odsustvo želje da se koristi računar ikako drugačije osim kako je zapakovan.

Za aktere drugog i druge polovine trećeg razloga me zabole. Neka uživaju u masi spajvera, virusa, minera i koječega drugog što im ulepšava dan. Bilo bi dobro poraditi na prvom razlogu i prvoj polovini trećeg. To je za razuman svet.

Da se popravim: za telad je jedina prava pomoć obrazovanje kako da koriste računar. Druga je stvar onaj kome treba npr. CorelDRAW!, koji nema odgovarajuću zamenu na Linux-u. Za takve treba poboljšavati softversku podršku.
[ plus_minus @ 06.02.2018. 23:36 ] @
@SlobaBgd

E vidiš, problem - postoji, ali u ovom slučaju, samo ako ti i tebi slični to žele.

Citat:
SlobaBgd:Ja ni ne pišem o Linuxu kao ekspert, jer to i nisam, mada ga često koristim.

Ti i nisi ekspert, zato i ne možeš da pišeš o linuxu kao ekspert, to je vrlo dobra logika i zapažanje, a to što ga često koristiš, to je jako lepo, uzmi pa ga još češće koristi.

Citat:
Pišem kao neko ko vidi razloge neuspeha Linuxa na desktop tržištu, i dajem svoje mišljenje iz ugla običnog korisnika, nekog koga boli kita da bude geek da bi radio na kompjuteru. Meni je kompjuter alat (i sticajem okolnosti sredstvo zarade), ali sigurno mi nije cilj per se, kao što nije ni ogromnoj većini drugih običnih korisnika računara.

Ostani ti, ako ti je lepo i dobro i tako, običan korisnik narednih 100 godina, ali svakoga dana upali računar i posvećuj mu min. 5 do 8 sati dnevno. E, kad prođe sto prva godina, ti se onda odluči da usput postaneš geek. A do tad, deli tvoje mesmerazirajuće i dobrnoamerne savete oko materije koju - ne poznaješ dobro, ne bi li ostalima otvorio oči.

Citat:
Dakle, ja sam neko ko dobronamerno želi da ukaže na ono što odbija veliki broj novih korisnika, počev od odnosa "zajednice" (najbolji primer ste vi zadrti geekovi kojima je vrhunac uspeha to što umete da otkucate komandu u terminalu pa se valjate u toj "izuzetnosti", i to je sve što na Linuxu i radite, i ponekad promenite temu, ikonice i wallpaper, a početnike držite jako nisko, kao mene sada), pa preko "filozofije" koju lepite za tako tehničku stvar kao što je operativni sistem, i preko "slobode" da svaka budala može i želi da napravi svoju verziju verzijine verzije neke distribucije, pa do činjenice da ne postoje programi koji bi radili na Linuxu ono što se očekuje od normalnog kućnog ili kancelarijskog kompjutera, odnosno postoje neke jadne aplikacije koje skoro pa rade.

Ti si neko ko ovde dobronamerno želi .. khm.. Niko ovde nije degen. U prevodu - ne 5eri molim te.

Osim toga, ja i nemam ikonice na ekranu. Mimo toga, komandna linija služi i za remote pristup računaru koji ti fizički nije na dohvat ruke. Jesi li čuo nekada za ssh? Jesi, ali ti si siroti obični korisnik, koji nije došao sa `kriptona` kao mi, pa od sve muke što nemaš dovoljno zelenog kristala da propisno poteče tvojim ljudskim venama .. jednostavno mrziš ili se plašiš konzole. ... ne znam, organizuj Windows Prajd, pa kukaj po ulicama što te zaebavaju ovi što nisu kao ti. Filozofije koje neko lepi za tako tehničku stvar kao što je operativni sistem su upravo oni koji koriste `legalan` softver i samoprozvani "linux neprijatelji". Pogađaš ko su "oni" .. ?

Btw, tebe - nisko - ovde niko ni za šta neće da drži, nemoj da vlažiš puno.
Ako imaš ženu/dečka kući, nju/njega pitaj da te drži, jer ti ovde možeš samo da - povučeš.
Ili da pljuješ, ali pod - pendžer.

Citat:
Recimo taj GIMP, je l' to iko živi koristi za bilo šta ozbiljno, ne mora da bude profesionalno? Ili PaintNET (ja ga koristim na Windowsu umesto Painta, za osnovnu manipulaciju nad slikama, ali za bilo šta ozbiljnije, čak ne profesionalno, je go k_rac.

Što reče jedan pisac.. "Mnogo mi je drago što sam takav kakav sam, a nisam kao neki što su"..
[ plus_minus @ 06.02.2018. 23:40 ] @
@Nedeljko

CorelDRAW -> InkScape

Have you forgot ? :)

Čak šta više, kad importuješ .cdr fajlove, svaki se .cdr fajl uspešno uveze i prikaže na ekranu. Sami CorelDraw, što je van svake pameti, ne voli svoje prošle verzije ... ali šta da se radi.. :D
[ Nedeljko @ 06.02.2018. 23:46 ] @
Ma, daj, InkScape na nivou CorelDRAW!-a. To nije ozbiljan odgovor.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 07.02.2018. u 01:00 GMT+1]
[ bachi @ 07.02.2018. 07:31 ] @
Citat:
SlobaBgd:počev od odnosa "zajednice" (najbolji primer ste vi zadrti geekovi kojima je vrhunac uspeha to što umete da otkucate komandu u terminalu pa se valjate u toj "izuzetnosti",

Ovde moram da te demantujem. Ima i takvih naravno, ali ovde na ESu postoje ljudi koji su mi izuzetno pomogli i uvek spremni da pomognu kada bih negde zaglavio kod Linuxa i niko od njih nije bio arogantan i posmatrao me sa visine što sam n00b.
[ SlobaBgd @ 07.02.2018. 08:25 ] @
U pravu si, bachi, bio sam malo preoštar u toj svojoj oceni. Ali i dalje stojim iza toga da ima dosta primera, pa i u ovoj temi, da se pojedini članovi Linux zajednice prema početnicima ili nestručnjacima odnose sa visine (tu ne mislim na sebe, da ne bude zabune). E sad, takvi su često i najglasniji, a oni umereni se ne oglašavaju ili to čine vrlo retko, pa se stiče utisak da je to preovladavajući manir.
[ anon70939 @ 07.02.2018. 08:52 ] @
I ja potpisujem ovo sto bachi kaze...
Ali mislim da to nije do linux populacije, nego do ljudi koji se okupljaju u ovim temama :).
Ako je neko postavljao noob pitanja u linux podforumu, to sam onda ja :D, i ni jednom se nisam osetio kao da me neko gleda sa visine ili spušta jer nešto ne znam...

Mada... kad sad malo bolje razmislim, znam još par ljudi van ovog foruma koji odlično barataju linuxom i kad pricam sa njima ili ih pitam nešto, utisak je da jedva čekaju da mi pokažu nešto što pitam, kao da se pohvale.
Još pored toga bivši kolega koji samo linux koristi zadnjih 15 godina, osim što na poslu i windows, ima neko pravilo, da kada ga rođaci i poznanici pitaju da im reinstalira OS, on im ponudi da im instalira Linux besplatno, ili Windows 2000 din.
To mu fazon, da ljudi manje koriste Windows :)
[ Shadowed @ 07.02.2018. 09:24 ] @
Citat:
CoyoteKG: Još pored toga bivši kolega koji samo linux koristi zadnjih 15 godina, osim što na poslu i windows, ima neko pravilo, da kada ga rođaci i poznanici pitaju da im reinstalira OS, on im ponudi da im instalira Linux besplatno, ili Windows 2000 din.
To mu fazon, da ljudi manje koriste Windows :)

I, koliko je kojih instalirao? :)
[ anon70939 @ 07.02.2018. 09:36 ] @
pa izgleda linux 2% :D

Šalim se, to je njegov privatni deo zivota, a nikad ga nisam ni pitao :).
Znam samo za jednog kolegu koji je pristao da mu instalira linux. I stvarno mu je besplatno instalirao i znam da je ovaj malo malo dolazio kod nas u office da pita nešto. Ali mislim da ga i dan danas koristi.
Ostali su uglavnom ljudi koji su računare kupovali za decu, što je u stvari danas i najčešće razlog kupovine računara.
A deci to ne treba zbog Corel-a ili Photoshop-a, nego zbog facebook i igrica.
Na žalost Linux nema iste igrice koje igraju druga komšijska deca, pa otuda i razlog zasto je windows zastupljeniji u prosecnim srpskim porodicama, a verovatno i sire.

Čak je i meni pre 12 godina instalirao linux free, ali me zahebao jer mi stavio slackware, koji mi je ubio volju za linuxiranjem.


Nego ova analiza i statistika od 2%, bi mozda trebalo da se drugacije postavi, kad su vec proizvoljno verovatno izbaceni uredjaji poput telefona, tableta i ostalih raznih uredjaja.
Bilo bi zanimljivo videti koliki je procenat zastupljenosti linuxa u krugu ljudi koji se profesionalno bave nekim IT poslom.
Ne kazem da bi linux pobedio, ali verujem da bi procenat porastao za neki broj.

[Ovu poruku je menjao CoyoteKG dana 07.02.2018. u 10:47 GMT+1]
[ bojan_bozovic @ 07.02.2018. 10:25 ] @
CoyoteKG

https://insights.stackoverflow.com/survey/2017

Citat:

Windows Desktop

41.0%

Linux Desktop

32.9%

Android

28.2%

Amazon Web Services (AWS)

28.1%

Mac OS

18.4%

iOS

16.4%

Raspberry Pi

16.1%

WordPress

15.6%

Microsoft Azure

11.4%

Arduino

10.3%



itd.
[ anon70939 @ 07.02.2018. 10:38 ] @
Malo mi taj spisak nema bas neke logike. Fali samo klavir na njemu.
Trebalo je da naprave statistiku na nivou operativnog sistema, na računarima, čak i da se izbegnu serveri sa tog spiska. Jer serveri se ne instaliraju zato što neko voli ili ne voli linux, nego za određene potrebe.
Wordpress mi nije ni malo jasan šta će na ovom spisku, kao ni AWS i Azure
[ Panta_ @ 07.02.2018. 13:41 ] @
Citat:
Ali i dalje stojim iza toga da ima dosta primera, pa i u ovoj temi, da se pojedini članovi Linux zajednice prema početnicima ili nestručnjacima odnose sa visine (tu ne mislim na sebe, da ne bude zabune).


Citat:
Ne znam, ali prosto mi je nemoguce da svaki piratski windows mi zabrlja posle mesec dana.

Citat:
Nije to do Windowsa, to je do tebe.

http://www.elitesecurity.org/p3813518

Citat:
Samo treba malo čitati, istražiti, imati strpljenja i zaštititi se. A ne ići grlom u jagode pod parolom "ja imam 20 godina rada na kompjuteru". To te, očigledno, ne čini stručnjakom, već treba konstantno učenje, praćenje novosti i razumevanje pročitanog. Mislim, ako hoćeš i ako imaš ambiciju da budeš upućen. Ako nemaš, ni ne moraš da se opterećuješ Windowsom i kompjuterima. Ima lepših stvari na svetu koje zaslužuju da im se posvetimo.

http://www.elitesecurity.org/t498369-0#3813623

Kada bi bar deo onoga sto savetujete na Windows, poceli da primenjujete na Linux forumima.

Citat:
Recimo taj GIMP, je l' to iko živi koristi za bilo šta ozbiljno, ne mora da bude profesionalno?

Switch from Photoshop to GIMP: Tips From A Pro

Da, oni koji znaju da koriste slicne alatke, obicno brzo savladaju Gimp, Inkscape, Blender, itd. Ostali, uglavnom se zale da im "nista ne radi".
[ pisac @ 07.02.2018. 17:09 ] @
Citat:
CoyoteKG:Čak je i meni pre 12 godina instalirao linux free, ali me zahebao jer mi stavio slackware, koji mi je ubio volju za linuxiranjem.


Ako ti je slackware koska onda linux i nije (bio) za tebe

Šalu na stranu, ja kada sam počinjao sa linuxom jedino je slackware bio normalan i jednostavan, a sve ostale distribucije (red hat, suse, mandrake, ubuntu, debian) nisam ni uspeo da instaliram ili pokrenem koliko su "user-friendly" i "pametne" bile. Slackware ima vrlo jednostavan i direktan postupak instalacije (a i konfiguracije) za one koji se ne plaše da otkucaju komandu u konzoli, dok druge distribucije pokušavaju da budu juzerfrendli ili fensi sa nekakvom grafikom i dijalozima koji - ne rade, pa na kraju samo naprave više problema nego rešenja. Bar je tako bilo tada.
[ Branimir Maksimovic @ 07.02.2018. 17:48 ] @
Pa da, navedi jedan primer da je nekom instalacija Arch Linux-a bila neuspesna ;p
[ anon70939 @ 07.02.2018. 19:11 ] @
meni nije bio jednostavan, jer kad je otisao kuci, citao sam i citao kako da instaliram skajp. A pre skajpa bih morao da instaliram 100 zavisnosti. Pa onda zavisnosti od zavisnosti. I kraju uspem da instaliram.
I tako sam se zezao dva dana oko 3 programa, citao po netu, i samo rekao "ma daaaajjjj...." i vratio se na windows. Greska je bila sto saim imao windows kao dual boot. Tako bih mozda dao jos 2 dana sanse
[ Nedeljko @ 07.02.2018. 19:17 ] @
pisac koristi baš taj slackware, a to da ovi drugi nisu mogli da se instaliraju, osim njemu i Ivanu Dimkoviću... ma daj!

Poslednji distro koji bih stavio je slackware.
[ calexx @ 07.02.2018. 19:51 ] @
Citat:
CoyoteKG:meni nije bio jednostavan, jer kad je otisao kuci, citao sam i citao kako da instaliram skajp. A pre skajpa bih morao da instaliram 100 zavisnosti. Pa onda zavisnosti od zavisnosti. I kraju uspem da instaliram.
Tada je i meni bilo isto, probao pa kad zapnem kod nekog programa (instaliram 5-10 programa koje traži a on još nije ni mrdnuo) pa sam se raspitivao i dobijao odgovore tipa ... potraži na internetu, čitaj man ... samo što nisu rekli ... ja sam se mučio da naučim a ti hoćeš sve na gotovo. Neki odavde se sećaju da sam bio i gori kritičar od ovdašnjih ali se onda promenio odnos onih koji znaju i nas koji počinjemo. Corel ne trošim, Gimp ponekad i jedino mi je AoE RoR razlog da startujem desetku. Skoro da nemam potrebe za bilo šta drugo radim na Pendžerima.

Pre ... pa ima već i desetak godina, probam ponovo, najveće prepreke su proradile i onda sam malo duže isprobavao dok nisam ukapirao neke detalje. Posle je bilo lakše.

Tada a i kasnije sam rešio da konzolu koristim samo kad hoću pa sada odatle odradim par sitnica kao što je apdejt ili neka sitnica koja može i preko gui ali mi ovako lakše. Ako kažem da se to odnosi na Arčija, onda je još jasnije.

Razlozi za procente su i dalje isti, instaliran windows, "majstor" u servisu koji ume samo njega da instalira, "stručnjaci" po firmama koji su tu negde i onda ostaje linux za one koji sami hoće da probaju. A takvih je ... 2% i ne bih voleo da se poveća.

E da, pametan potez mi je bio kupovina licence za KAV i time sam skinuo sve koji su tražili da im nađem krek ali i da kasnije (valjda doživotno) rešavam problem kada ga bleklistuju. Čim pomenem kintu, više ih nema. Slično i sa operativnim sistemom, 90% njih hoće narodnu verziju koju ja moram da nabavim i to opet podrazumeva doživotno rešavanje problema i sa aktivacijom i sa zarazama i ostalim čudima.
[ Mord @ 07.02.2018. 20:03 ] @
Ja obrnuto 2000 RSD da im instaliram Linux a Windows instaliram zabadava. Srećno i dugovečno da budete na celih prelepih 2%!
[ Nedeljko @ 07.02.2018. 23:30 ] @


Guru je sve lepo objasnio.
[ plus_minus @ 08.02.2018. 00:33 ] @
@Nedeljko

Pisac ponekad odaje utisak kao da je vario neku opasno blesavu vutru (skorašnji primer: uppercase/lowercase problem), ali ovoga puta je jasno napisao da je to nekada bilo tako. Slackware mu jedini šljakao, dok su drugi distroi imali brljotine na samoj instalaciji, itd. Moj prvi susret sa linuxom jeste bio Slackware, ali kako sam tada bio totalna linux neznalica, instalacija običnog dial-up fax/modema jeste predstavljala zid i onda hajd' nazad na pendžere. Suse jesam uspevao `da poteram`, ali ne i grafiku .. i onda - 'ajde nazad na pendžere.

E sad.. današnje vreme, što jes' jes.

@pisac

Da li se i dalje gura lilo kao primarni boot loader u slackware-u? Ne odnosi se na derivate, itd.
Ako je i dalje tako, to mi nikada neće biti logično, pored grub-a, koji perverzno dobro i stabilno radi.
Zašto bi se izdvajali od drugih toliko na jako bitnom polju ?
[ Nedeljko @ 08.02.2018. 00:52 ] @
plus_minus

Ne znam od kada ti i pisac rabite Linux, ali ja od proleća 2000. Praktično sam punoletan na njemu. Pre toga sam kod prijatelja instalirao Red Hat 6.0, a kod sebe sam u proleće 2000 instalirao Red Hat 6.2. Posle sam rabio Mandrake 9.2, pa i Slackware 9.1 i posle Mandrivu, pre toga jedno vreme Calderu, Pa, Best Linux 2000. Problem sa instalacijom sam imao kod Cooperative Linux-a i možda Corel Linux-a (ne sećam se). Dakle,

Red Hat,
Caldera Open Linux,
Best Linux 2000,
Fedora,
Mandrake,
Slackware,
Mandriva,
openSUSE,
Ubuntu,
Linux Mint,

nisu mi pravili problem oko instalacije. Isprobao sam još sijaset distribucija.
[ gost12 @ 08.02.2018. 06:53 ] @
Linux kao serverska mašina zakon. Vrtim nekoliko web servera u CentOS-u i to jako dobro radi.
Kao desktop uvijek problemi i dječje bolesti.
Tek 4-5 distra mi obično proradi kad god isprobavam i to je jedino što se ne mijenja nikad. Uvijek barem nešto ne radi...
Prije mjesec isprobavao ponovo da vidim situaciju i vidim da je i dalje desktop izuzetno jadan...
OpenSuse faila već kod konektiranja na wifi na instalaciji... Ne može automatski naći network već mu daj sve parametre ručno, pa se onda spoji pa pukne, u 2008 je to trebalo raditi bez problema, a ne u 2018.
User interface je uvijek užasno loš i uvijek nekoliko formi uopće ne funkcionira. Probao sam KDE, Gnome, XFCE i onaj ubuntov užas, od svih još XFCE najljepše radi. Ali čim trebaš neke postavke mjenjati zaboravi...
Rad na docku s dodatna dva monitora (lap +2) ne radi nigdje ni nakon pola sata zezancije (obično bar jedan monitor bude skrkan, ili se sve zamrzne), na windowsu radi out of the box, naravno, da ne pričam dalje. Puno puta sam se želio switchat, ali linux kao desktop je meni ogromno ne.
Bio mi je zakon kad sam imao previše vremena pa sam se htio igrati sa sistemom (prije 15god). Sada kada radim ozbiljan posao i očekujem da mi OS radi koristim windowse, a u linux desktop svratim jednom godišnje i uvijek bivam razočaaran bez obzira na distru. UX je katastrofa.
[ Branimir Maksimovic @ 08.02.2018. 07:29 ] @
Ne znam za monitore, ali za wifi na tri razlicita laptopa radi bez problema. Jos jedan koristi osim wifi-ja i usb dongle za mobile broandband. Sto se tice desktop-a Gnome i KDE su sada dobri. Manjaro svuda stavljam na bare metal, a imam i Fedoru u virtualci.
Windows instalacija uopste ne postoji....
[ Nedeljko @ 08.02.2018. 10:43 ] @
gost12

Možda jednostavno ne znaš da ga koristiš. Priča je baš čudna da ti UI nije dorađen. Znam da jedan dodatan monitor radi. Dva nisam probao, niti znam kako da ih ubodem u lap.
[ Space Beer @ 08.02.2018. 13:32 ] @
Ne znam za laptop, ali na desktopu rade 3 monitora (openSUSE 42.3, KDE Plasma 5).
Jedino što podešavanje nije tako jednostavno kao na prozorima i što zna da pobrljavi s vremena na vreme. Prilikom aktiviranja dodatnog ekrana (npr. sa 2 na 3) ugasi ih sve pa ti gledaj šta ćeš :D

Takođe, prebacivanje zvuka nije tako jednostavno kao na prozorima.

Ne kažem da je išta od navedenog ograničavajući faktor, samo da treba obratiti pažnju i na "male" stvari. S druge strane, neka KDE rešenja su znatno ispred konkurencije.

I po stoti put - nema razloga da iko počne da koristi Linux ako mu Windows završava sve poslove. Jedino ako ima specifične zahteve koje je lakše odraditi na linuxu (uglavnom developeri i oni koji ne vole MS i Apple)
[ revlo @ 08.02.2018. 16:46 ] @
Ja sam okoreli linux noob ali pošto imam originalni Windows, od skoro koristim isti. Do sad mi je jedina ozbiljna zamerka to što sistem ne pravi razliku izmedju velikih i malih slova, pa mi sad neke varijable u php jeziku izgledaju drugačije. Sam bog zna, kad ih prebacim na linux server , da li će sajt da radi.
[ plus_minus @ 08.02.2018. 17:23 ] @
Citat:
Nedeljko:
plus_minus

Ne znam od kada ti i pisac rabite Linux, ali ja od proleća 2000. Praktično sam punoletan na njemu. Pre toga sam kod prijatelja instalirao Red Hat 6.0, a kod sebe sam u proleće 2000 instalirao Red Hat 6.2. Posle sam rabio Mandrake 9.2, pa i Slackware 9.1 i posle Mandrivu, pre toga jedno vreme Calderu, Pa, Best Linux 2000. Problem sa instalacijom sam imao kod Cooperative Linux-a i možda Corel Linux-a (ne sećam se). Dakle,

Red Hat,
Caldera Open Linux,
Best Linux 2000,
Fedora,
Mandrake,
Slackware,
Mandriva,
openSUSE,
Ubuntu,
Linux Mint,

nisu mi pravili problem oko instalacije. Isprobao sam još sijaset distribucija.


Ja ga poprilično aktivno rabim od 2009.
Od 2013. nemam više ni traga od m$-a na računaru.
Diskove sam odavno prestao da koristim.
Pre toga sam se igrao sa slackware, suse, mandrake, redhat i sa ubuntu distribucijama.

Od 2009 pa na ovamo, probao sam debian, fedoru, arch, centOS .. te mnogo usputnih derivata tipa WattOS, crunchbang, archbang itd. ..
Na kraju, ustoličio sam se sa Debianom i/ili Arch linuxom, a dobre navike nekako teško menjam.

Mada, da budem iskren, ono šta je mene totalno privuklo jeste stari, minijaturni Slax linux, baziran tada na slackware-u.
Sada, Slax je još bolji .. baziran na - Debianu. E, to je sada idealni one-man distro za imati u džepu.
[ pisac @ 08.02.2018. 18:47 ] @
Svi valjda znamo za ono kada su Debilan ssl sertifikati bili osakaćeni jer je neki debil "ispravio" kod koji nije imao grešku. Ali, nije samo Debilan tu problem, mnogi vole da ispravljaju stvari koje nisu pokvarene, i to je glavna stvar koju mrzim kod mnogih tih "naprednih" distribucija.

Skoro instaliram "Raspbian 9.1" na raspberry pi3. To je neki derivat Debilana namenjen za raspberry. Sve u svemu, na starijim raspberry sam koristio Raspbian/Debian 8.0 i sa njim nisam imao problema. Sada instaliram znači 9.1, i ukinem "fake hwclock" servis kao što uvek radim na raspberry (ko ne zna, raspberry nema hardverski sat), ali jok, ovaj put mi se odnekud pojavljuje lažno vreme iz 2016. godine posle svakog restarta. A? Kako bre? Proverim sve, mlatim se i gubim vreme i utvrdim da nema odakle da dobija lažno vreme, da sam sve servise ukinuo koji mogu da fejkuju vreme. Uzmem da prelistam dmesg i vidim:


[ 1.939691] systemd[1]: System time before build time, advancing clock.


Dakle, ta najnovija presvetla mudrost u linux svetu, taj famozni systemd, je zaključio da treba da mi postavi lažno vreme jer je hwclock ispred njegovog build vremena. Dakle, genije koji je programirao systemd ne vidi razlog da vreme ostane u 1970 godini već misli da je bolje da ga fejkuje i postavi u 2016 godinu, iako i to nije tačno vreme, i misli da će svi voleti da im netačno vreme bude "bliže" realnom. Zašto bi to neko radio? Ima li ikakvog razloga da se jedno netačno vreme iz 1970. godine zamenjuje drugim netačnim vremenom iz 2016. godine, samo zato što je bliže? Čija je to debilna logika?

Meni je iinače netačno vreme iz 2016 godine drastično gora opcija od netačnog vremena iz 1970 godine. Zašto? Zato što kad naletim na fajlove koji su kreirani 1970 godine odmah znam da su kreirani dok je sat bio netačan. A to za 2016 godinu ne mogu da znam. Takođe, zapisi u bazi koji nose 1970 godinu su sigurno ubačeni dok je sat bio nesinhronizovan sa ntp-om, a za zapise iz 2016. godine to nisam siguran.

E zbog takvih stvari mi presedne svaka od tih "naprednih" distribucija. Slackware se za sada koliko toliko drži podalje od takvih gluposti.

Citat:
plus_minus:Da li se i dalje gura lilo kao primarni boot loader u slackware-u? Ne odnosi se na derivate, itd.
Ako je i dalje tako, to mi nikada neće biti logično, pored grub-a, koji perverzno dobro i stabilno radi.
Zašto bi se izdvajali od drugih toliko na jako bitnom polju ?


Pa da, još uvek gura lilo. A što bi menjao? Ja nisam video nijedan problem sa lilo, znam da ga konfigurišem i odlično mi radi. E sad, možda ti možeš da me uputiš šta to grub ima što lilo nema, i koje su prednosti? Možda i slack ima grub negde u extra folderu za opcione instalacije, nisam proveravao jer nikada ne zalazim u te extra dodatke.
[ plus_minus @ 08.02.2018. 18:57 ] @
^^

Imaš devuan project, Jessie bez systemd-a. Što se tiče lilo-a, ostalo mi u sećanju.
A osim toga, kad imaš više linuxa, poželjnije je da svi dele jedan boot loader, čistije je. Manje mogućnosti za bilo kakav i kojekakav boot failure.
[ Nedeljko @ 08.02.2018. 23:02 ] @
Citat:
pisac:
E sad, možda ti možeš da me uputiš šta to grub ima što lilo nema, i koje su prednosti?


Malo guglanja nije na odmet.


1. GRUB ima konzolu, što LILO nema.

2. GRUB ima podizanje preko mreže, što LILO nema.

3. Ako MBR konfiguracija ne valja, LILO ne može da podigne sistem, dok GRUB ide u konzolu preko koje je moguće podići ga.

4. LILO podiže samo Linux i druge boot loaderr, dok GRUB može i *BSD i druge OS-eve.
[ Nedeljko @ 10.02.2018. 21:08 ] @
Dakle, pisac se žali na Linux što je case sensitive, a revlo na Windows što je case insensitive. Ne može se svetu ugoditi.
[ Nedeljko @ 11.02.2018. 08:28 ] @
Citat:
pisac:
Dakle, ta najnovija presvetla mudrost u linux svetu, taj famozni systemd, je zaključio da treba da mi postavi lažno vreme jer je hwclock ispred njegovog build vremena. Dakle, genije koji je programirao systemd ne vidi razlog da vreme ostane u 1970 godini već misli da je bolje da ga fejkuje i postavi u 2016 godinu, iako i to nije tačno vreme, i misli da će svi voleti da im netačno vreme bude "bliže" realnom. Zašto bi to neko radio? Ima li ikakvog razloga da se jedno netačno vreme iz 1970. godine zamenjuje drugim netačnim vremenom iz 2016. godine, samo zato što je bliže? Čija je to debilna logika?

U računarstvu je važno logičko vreme. Možeš da guglaš šta je to. Ovo što ti hoćeš bi moglo da bude nekonzistentno, a to može da bude problem. Uostalom, zašto je tebi bitno da lažno vreme bude 1970. godina?
[ revlo @ 11.02.2018. 11:19 ] @
Nedeljko, koji ubuntu teraš? Ja planiram da stavim 18.04 na metal i da pratim razvoj... Samo ne znam da mi ne blokne sistem.
[ Nedeljko @ 11.02.2018. 13:02 ] @
LinuxMint

Nego, skoro su me razočarali. Nadogradilo se jezgro i prestao je da radi VirtualBox (naravno, ne držim Windows u njemu, nego druge distroe). Jednostavno, ne može toliko stara verzija VirtualBox-a da radi sa toliko novom verzijom jezgra. Problem je rešiv na dva načina.

1. Upgrade-ovanjem VirtualBox-a na noviju verziju (mimo repoa u kojima je stara verzija).

2. Downgrade-ovanjem kernela na stariju verziju.

Dakle, potpuno ažuran sistem ne radi. Tražiću da mi vrate sve pare koje sam dao za njega.
[ revlo @ 11.02.2018. 13:39 ] @
Ja sam otkrio da imam pravo na legalni Windows, pa sam se prešaltao na windozu. A od svih linuxa linux mint me nikad nije izneverio. Ubuntu je fora da se ima, lep je i cela pričao oko njega prosto mami, ali ako hoćeš linux koji je najviše sređen, onda je to linux mint, usput vracaju pare ako te razocara :D
[ revlo @ 11.02.2018. 15:15 ] @
Dodatak:

Evo sad sam do kraja shvatio koliko je Windows jedan us#rani warez os. Prosto ne mogu da verujem da su toliki slepci ovi iz microsofta, win mi je legalan, mislio sam da će biti bolje. Ali djavola. LINUX JE ZAKON. I ko ne veruje da je linux sistem toliko bolji od vindowsa, mislim da ima problem sa mozgom .Razumem ljude koji su primorani da koriste Windows, jer eto u firmi su nekoj ili ne znaju linux.

Ali ako je neko probao na primer linux mint i uporedo probao i Windows, ako donese zaključak da je Windows bolji, taj je stvarno bolestan.

Toliko od mene. I sam sam se nasamario i pao pod utisak i misljenje većine. U odnosu na ono šta sve može linux mint, vindows je mala beba.

Vraćam se ja na moj linux. umrite profiteri!!!
[ bojan_bozovic @ 11.02.2018. 15:35 ] @
Citat:
U odnosu na ono šta sve može linux mint, vindows je mala beba.


Vecini ne treba server OS, sto tebi, kao web developeru ( https://www.elitesecurity.org/t498426-0 ) treba. Uto sam i postavio statistiku sa Stack Overflow-a koji pokazuje da su Windows i Linux tu negde. Vecini i ne treba pravi OS u punom smislu te reci, vec se ogranicavaju na smartphone, tablet, Chromebook, i novi Windows 10 S koji dobija naslednike, i privid sigurnosti koji ti modeli sa app store pruzaju (a ti app store su ograniceni, jer ja 18+ sadrzaj ne mogu preko Google app store da dobijem, niti preko Apple, a bogami ni preko MS, i dok bude tako takvi modeli ce biti za malu decu i stare ljude koji nisu odrasli sa kompjuterima).
[ revlo @ 11.02.2018. 15:54 ] @
To i kažem. Ali ne znam što sam onda revoltiran na takav stav većine. Umesto da ih sazaljevam ja ih mrzim jer su glupi.
[ SlobaBgd @ 11.02.2018. 18:45 ] @
Bravo! Još jedan niz poruka koje su u skladu sa normama kvaliteta ovog foruma.
[ Nedeljko @ 11.02.2018. 22:28 ] @
revlo, zaista nisi potkrepio svoje stavove.
[ bojan_bozovic @ 12.02.2018. 04:17 ] @
Problem sa MS je da ima nebulozne uslove koriscenja (EULA) koji omogucavaju njihovim advokatima proizvoljna tumacenja.

https://www.microsoft.com/en-u..._Retail_Windows_10_English.htm

Citat:
2. Installation and Use Rights.

...

c. Restrictions. The manufacturer or installer and Microsoft reserve all rights (such as rights under intellectual property laws) not expressly granted in this agreement. For example, this license does not give you any right to, and you may not:

(i) use or virtualize features of the software separately;

(ii) publish, copy (other than the permitted backup copy), rent, lease, or lend the software;

(iii) transfer the software (except as permitted by this agreement);

(iv) work around any technical restrictions or limitations in the software;

(v) use the software as server software, for commercial hosting, make the software available for simultaneous use by multiple users over a network, install the software on a server and allow users to access it remotely, or install the software on a device for use only by remote users;

(vi) reverse engineer, decompile, or disassemble the software, or attempt to do so, except and only to the extent that the foregoing restriction is (a) permitted by applicable law; (b) permitted by licensing terms governing the use of open-source components that may be included with the software; or (c) required to debug changes to any libraries licensed under the GNU Lesser General Public License which are included with and linked to by the software; and

(vii) when using Internet-based features you may not use those features in any way that could interfere with anyone else’s use of them, or to try to gain access to or use any service, data, account, or network, in an unauthorized manner.


(i) ???
(ii) OK.
(iii) OK.
(iv) ??? Trebam da placam enterprise ili pro verziju za takve stvari kave su NFS ili DNS ili HTTP server, ili Remote Desktop ???
(v) ??? Pa sta je ovo ljudi, ako napravim SMB share time postavljam server na LAN i cinim ga dostupnim visestrukim klijentima? A ne moze ni multiplayer igra da se prikljuci remote, makar i ne bila hostovana na mojoj masini ???
(vi) OK.
(vii) OK.

Vidite, ne moze ni osnovna funkcionalnost OS da se koristi a da se ne krsi licenca OS. Ko je ovde lud, molim vas?
[ Branimir Maksimovic @ 12.02.2018. 07:33 ] @
Heh pustio sam Win 10 virtualku i za 5 sati je Windows upisao na disk 70 gigabajta a da nisam nista radio osim sto sam pustio da cuci. I dalje bi upisivao al sam ga ugasio ;)
Imati Windows 10 upaljen, je ko da non stop vrtis disk burn test ;)
[ anon70939 @ 12.02.2018. 09:57 ] @
A tek automatski restart posle update...
Na Win 10 mi se desilo par puta u sred rada, da mi se restartuje, bukvalno nešto piskaram i samo plav log off ekran i restart...

A što je još crnje, i serveri se sami restartuju. I to ne može da se isključi, nego morao sam preko GPO da podesim da se ne restartuje ukoliko je bar jedan user ulogovan.

Sve ostalo mogu da razumem, ali taj restart ne...




[Ovu poruku je menjao CoyoteKG dana 12.02.2018. u 13:00 GMT+1]
[ dejanet @ 12.02.2018. 11:49 ] @
^ To je sve stvar podesavanja na win 10, odnosno win server 2012/2016.

Problem je sto posle update-a neka podesavanja dobiju default vrednosti, pa promaknu coveku.
[ anon70939 @ 12.02.2018. 12:01 ] @
Koje je podešavanje?
Koliko sam video nigde nema podešavanje "Turn off automatic restart after update".
Nego prejeb restarta, da ne moze da se restartuje ukoliko je bar jedan user logovan.
[ dejanet @ 12.02.2018. 12:17 ] @
Ako mislis na win 10, imas citav niz opcija da odlozis update.

Sto se win server-a tice kada bi restart isao odmah posle update-a mogli bi da se ubijemo, ali ne ide.
Ne bavim se win server administracijom, od mojih private instanci, za win 2008 server stoji notifikacija da je spreman update, dok za win 2012 R2 takodje stoji plava traka Install or Not tako nesto koliko se secam, znaci odlucuje covek kada moze da ide uopdate i restart.
[ anon70939 @ 12.02.2018. 12:29 ] @
Moguće da postoji takva neka opcija, ali je nisam našao ni izguglao do sada.

Znam ako okinem update, i posle nekog vremena taj update se završi, prisiljen sam da bude restartovan server.
Mogu samo da izaberem "non working hours" i to je to... Dakle ne mogu da prođem bez restarta, ili da ga odložim za par dana...

A za Windows 10... tu mi se dešavalo bez najave samo da mi se restartuje u sred rada... Odlozio sam jednom, i posle toga se restartovao
Bem ti ja to kad moram da provedem sate čitajući i analizirajući kako da preventujem to...
[ SlobaBgd @ 12.02.2018. 12:36 ] @
https://docs.microsoft.com/en-...deployment/update/waas-restart
[ Branimir Maksimovic @ 12.02.2018. 12:39 ] @
Heh, ovo je komedija ;)
Pa oni su od toga napravili filozofiju, samo sto se nisu setili da dodaju opciju da se iskljuci reboot ;)
[ dejanet @ 12.02.2018. 12:46 ] @
^^^CoyoteKG: Moras da citas to ti je posao, jbg.

U svim firmama koje znam je apsolutno nezamislivo da se serveri restartuju bez kontrole. Taakodje dev-u u toku rada je nezamislivo da se to desi. To jednostavno nije dozvoljen scenario.
[ bojan_bozovic @ 12.02.2018. 13:04 ] @
Hajde, moze da se iskljuci restart u Settings -> Update and Security -> Windows Update -> Restart Options (Winows 10).
[ anon70939 @ 12.02.2018. 13:07 ] @
Ja ovu opciju nigde na 2012 i 2016 nisam video O.o

^^ Pa o tome ti pricam. Nezamislivo je da ne postoji samo jedna opcija koja ce onemoguciti restart.
Lakse instalirati i podesiti IIS nego onemoguciti restart.

Mislim... resio sam to ali na glup nacin koji nije bas smislen
[ bigvlada @ 12.02.2018. 16:14 ] @
Imaš elegantnije rešenje, W10 Privacy portabilni programčić koji pored osnovne funkcije tamanjenja postavki vezanih za telemetriju ima i mnoga druga podešavanja od koji je jedno gašenje automatskog restarta.

https://www.techadvisor.co.uk/...urity/w10privacy-2600-3330630/
[ anon70939 @ 12.02.2018. 17:29 ] @
Linuxovi serveri su mi redovno azurirani, i nisu restartovani vise od godinu i po, kada sam ih i instalirao.
Windowsovi update, smaraju zestoko sto cesto mora restart. A ova opcija da ne mozes da odlazes restart koliko zelis, je uzasna. Nije to glavna mana, nego eto setih se

Rekoh ja vec da nisam ni za Linux ni za Windows posebno opredeljen. Svaki sluzi svojoj svrsi sto se tice posla.

Dok za privatne potrebe, linux me smara dok podesim sve onako kako zelim, i uvek nešto fali. A i ne mogu da igram omiljenu igru na njemu...

[ gost12 @ 12.02.2018. 19:18 ] @
Još jedne stvari se sjetio pptp vpn ne mogu podesiti nikako... Ako se i uspijem spojiti onda mi net ne radi. Uvijek su problematični i u startu bi trebao potrošiti tjedan dva samo da setupam mašinu da se zezam sa svim mogućim i nemogućim prije nego mi najnormalnije stvari prorade (3 monitora, wifi, vpn, bilo kakvi vanjski device i eto problema...)

O defaultnim fontovima u browseru da ne pričam kako izgledaju ili kako je loše riješena stvar s privilegijama unutar GUI-ja

A o dependency paklu i što se desi kad trebaš specifičnu verziju nečega što nije u repou podržanu su već napisane knjige.

I onda čitaš ovog lika tu koji tvrdi da svi koje ne koriste linux su glupi... Da ima imalo moderacije lik je već odavno treba odletjeti s foruma zauvijek...

[Ovu poruku je menjao gost12 dana 12.02.2018. u 20:28 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 12.02.2018. 22:44 ] @
Meni se cini da ti bato malo advokatises Windows, po principu Linux ne valja tu nista ne radi, a da pri tom nemam ispred ociju Linux, mozda bih ti poverovao. A ovo o "defaultnom fontu u browser-u" i "stvar s privilegijama unutar GUI-ja", necu ni da komentarisem ....
[ plus_minus @ 13.02.2018. 06:21 ] @
Evo, kako uglavnom razmišljaju onih 2%.
Da posle ne bude zablude i zabune zašto je linux takav kakav je.

[ bojan_bozovic @ 13.02.2018. 07:37 ] @
Misliš li da su Windows programeri drugačiji? Ali Windows i Linux nemaju istu ciljnu grupu, jer se još samo linuxaši i *BSD drže stare HP mantre, iz osamdesetih godina, "pravi za kolegu do sebe". Windows je uporediv sa macOS koji je baziran na 4.3BSD, 4.4BSD i novijim, dok bi 10S mogao uporediti sa ChromeOS.
[ Branimir Maksimovic @ 13.02.2018. 08:02 ] @
Ne, macOS je baziran na https://en.wikipedia.org/wiki/Darwin_(operating_system)
Neke stvari su pozajmili iz BSD-a, ali posto je Darwin open source, uvek moze da se pogleda ;p
[ bojan_bozovic @ 13.02.2018. 08:23 ] @
Dok je Steve Jobs bio izbačen iz Apple, radio je na Next kompjuterima koji su imali NextStep/OpenStep OS, baziran baš na originalnom BSD sa univerziteta Berkeley. To su nadogradili stvarima iz Mach OS sa Carnegie-Mellon univerziteta, FreeBSD i NetBSD i kad je trebalo stari "klasični" Mac OS da se zameni nečim modernim stvorili Darwin/OS X. I sistemi poput AIX, HP-UX i Solarisa dobrim delom su bazirani na Berkeley BSD, jer AT&T/SCO UNIX nije muopšte bio pristupačan (mislim da se plaćao royalty, ili tako što, ali nisam potpuno siguran). Ionako je to samo istorijski bitno.
[ gost12 @ 13.02.2018. 15:33 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Meni se cini da ti bato malo advokatises Windows, po principu Linux ne valja tu nista ne radi, a da pri tom nemam ispred ociju Linux, mozda bih ti poverovao. A ovo o "defaultnom fontu u browser-u" i "stvar s privilegijama unutar GUI-ja", necu ni da komentarisem ....

Na svježe instaliranim linux-ima tebi dobro izgledaju fontovi u browseru po web stranicama? Isprobao sam nekoliko distribucija, ali uvijek je to djelovalo mrljavo...
[ Nedeljko @ 13.02.2018. 17:28 ] @
Meni izgledaju ovako:

[ jablan @ 13.02.2018. 18:42 ] @
@nedeljko: treba da instaliraš MS fontove

sudo apt install ttf-mscorefonts-installer


[ Nedeljko @ 13.02.2018. 19:12 ] @
@jablan

Hvala, ali ne bih. Ovo su slobodni fontovi i meni su sasvim čitljivi. Nemam razloga da posežem za vlasničkim fontovima.

Možda su neki jednostavno navikli na MS fontove. Ja nisam.
[ bachi @ 13.02.2018. 20:16 ] @
Relgiija je zlo.
[ Nedeljko @ 13.02.2018. 20:22 ] @
'ajde bachi, šta fali slobodnim fontovima?
[ gost12 @ 13.02.2018. 21:45 ] @
Citat:
Nedeljko: 'ajde bachi, šta fali slobodnim fontovima?

Čitljivost? :D
[ Nedeljko @ 13.02.2018. 21:47 ] @
Dao sam ti screenshot. Ako ti ono nije čitqivo, treba da ideš kod očnog.
[ plus_minus @ 13.02.2018. 22:48 ] @
Evo šta je jednom linuxu od fontova potrebno :

Ubuntu, Input,"Source Code Pro" +


fonts-crosextra-caladea/stable,now 20130214-1 all [installed,automatic]
fonts-crosextra-carlito/stable,now 20130920-1 all [installed,automatic]
fonts-dejavu/stable,now 2.37-1 all [installed,automatic]
fonts-dejavu-core/stable,now 2.37-1 all [installed,automatic]
fonts-dejavu-extra/stable,now 2.37-1 all [installed,automatic]
fonts-droid-fallback/stable,now 1:6.0.1r16-1.1 all [installed,automatic]
fonts-fantasque-sans/stable,now 1.7.1~dfsg-1 all [installed]
fonts-font-awesome/stable,now 4.7.0~dfsg-1 all [installed]
fonts-lato/stable,now 2.0-1 all [installed,automatic]
fonts-liberation/stable,now 1:1.07.4-2 all [installed,automatic]
fonts-linuxlibertine/stable,now 5.3.0-2 all [installed,automatic]
fonts-noto/stable,now 20161116-1 all [installed]
fonts-noto-cjk/stable,now 1:1.004+repack2-2 all [installed]
fonts-noto-hinted/stable,now 20161116-1 all [installed]
fonts-noto-mono/stable,now 20161116-1 all [installed]
fonts-noto-unhinted/stable,now 20161116-1 all [installed]
fonts-opensymbol/stable,now 2:102.7+LibO5.2.7-1+deb9u2 all [installed,automatic]
fonts-roboto/stable,now 2:0~20160106-2 all [installed]
fonts-roboto-fontface/stable,now 0.4.3-1 all [installed]
fonts-roboto-hinted/stable,now 2:0~20160106-2 all [installed,automatic]
fonts-sil-gentium/stable,now 20081126:1.03-1 all [installed,automatic]
fonts-sil-gentium-basic/stable,now 1.1-7 all [installed,automatic]
fonts-symbola/stable,now 2.59-1 all [installed]


I sve se vidi prelepo. :)

[ Nedeljko @ 13.02.2018. 23:04 ] @
I dalje mi nije jasno šta fali ovim fontovima koji su mi pred očima.

[ anon70939 @ 13.02.2018. 23:36 ] @
pa nisu windows :D
[ plus_minus @ 13.02.2018. 23:43 ] @
@Nedeljko

Ako mene pitaš, ne fali im ništa, ali najozbiljlnije.
Koliko vidim, antialiasing je dobar (dakle, vidi se jasno), a sve ostalo je stvar navike.
Ja sam moj crop okačio onako ... D:

Eventualno da se pohvalim kako je moj font-setup - bolji. :p
[ Nedeljko @ 13.02.2018. 23:45 ] @
Ja ni izgledu MS fontova ni android fontova ne nalazim mane, nego kojoj ovci runo smeta, tu nema ni ovce ni runa.
[ plus_minus @ 13.02.2018. 23:57 ] @
Ja se bunim samo onda kada mi se ispred očiju na ravnom ekranu prikaže font koji izgleda kao da ga je iscrtao internet explorer 6 na 15" syncmaster CRT ..
[ Panta_ @ 14.02.2018. 05:53 ] @
"LinuxQuestions, one of the largest internet Linux groups with 550,000 members, has just posted the results from its latest survey of desktop Linux users"

Rezultati ankete:
Citat:
Desktop Distribution of the Year - Ubuntu (18.17%)
Server Distribution of the Year - Slackware (22.40%)
Live Distribution of the Year - Knoppix (18.31%)
Lightweight Distribution of the Year - Puppy Linux (29.75%)
Database of the Year - MariaDB (42.22%)
Browser of the Year - Firefox (57.84%)
Desktop Environment of the Year - Plasma Desktop (KDE) (27.83%)
Window Manager of the Year - Openbox (24.22%)
Audio Media Player Application of the Year - VLC (31.13%)
Digital Audio Workstation of the Year - Ardour (42.86%)
Video Media Player Application of the Year - VLC (68.01%)
Video Authoring Application of the Year - KDEnlive (
Network Security Application of the Year - Wireshark (33.33%)
Host Security Application of the Year - SELinux (35.71%)
Network Monitoring Application of the Year - Nagios Core (32.73%)
IDE of the Year - Geany (15.98%)
Text Editor of the Year - vim (28.32%)
File Manager of the Year - Dolphin (25.24%)
Open Source Game of the Year - 0 A.D. (17.31%)
Programming Language of the Year - Python (30.00%)
Backup Application of the Year - rsync (41.30%)
Log Management Tool of the Year - Logwatch (36.96%)
X Terminal Emulator of the Year - Konsole (22.01%)
Browser Privacy Solution of the Year - uBlock Origin (28.13%)
Privacy Solution of the Year - Tor Browser Bundle (37.21%)
Open Source File Sync Application of the Year - Nextcloud (36.92%)
IRC Client of the Year - Hexchat (33.02%)
Universal Packaging Format of the Year - Snap (38.67%)
Single Board Computer of the Year - Raspberry Pi 3 Model B (64.18%)
Virtualization Application of the Year - VirtualBox (64.53%)
Container of the Year - Docker (67.14%)
Orchestrator of the Year - Kubernetes (62.07%)
Linux/Open Source Podcast of the Year - Linux Action Show (16.00%)
Secure Messaging Application of the Year - Telegram/Signal (Tie - 38.46%)
Video Messaging Application of the Year - Skype (54.76%)
Vector Graphics Editor of the Year - Inkscape (68.97%)
Linux Desktop Vendor of the Year - System76 (63.49%)
Email Client of the Year - Thunderbird (63.45%)


https://www.linuxquestions.org...oice-award-winners-4175623289/

Po meni je:

Desktop Distribution of the Year - Debian
Server Distribution of the Year - Debian
Desktop Environment of the Year - Gnome
Window Manager of the Year - i3
IDE of the Year - Vim + plugins
X Terminal Emulator of the Year - rxvt-unicode
Email Client of the Year - mutt
[ bojan_bozovic @ 14.02.2018. 06:16 ] @
Panta

Citat:
IDE of the Year - Vim + plugins


Ma svakako. Puno srece sa gdb!
[ bachi @ 14.02.2018. 07:20 ] @
Citat:
Nedeljko:
'ajde bachi, šta fali slobodnim fontovima?

Ma ne fali ništa tim slobodnim fontovma, stvar navike pretpostavljam, ali fali filoSofiji: "Neću da koristim font zato što nije slobodan". Bole me uvo da li je slobodan ili u vezi ili šara sa strane. :)
[ Panta_ @ 14.02.2018. 07:40 ] @
"Ma svakako. Puno srece sa gdb"

http://vim.wikia.com/wiki/Use_Vim_like_an_IDE

https://vi.stackexchange.com/q...w-can-i-integrate-gdb-with-vim

!gdb %

[ pisac @ 14.02.2018. 07:42 ] @
Subpixel rendering. Na linuxu moram da uključujem MS patentiranu opciju na MS fontovima da bi mi fontovi delovali onako kako treba.
Ima ovde neka davnašnja tema u kojoj sam opisao kako se to radi na slackware

Ja te "zamućene" (antialiasing) linux fontove kojima se ovde hvalite ne podnosim, font mora da bude pikselni a pri tome ti pikseli treba da budu dinamički pravilno raspoređeni shodno dimenziji fonta, i bez tih sivih piksela i sličnih budalaština. A to zna da odradi dobro jedino ta patentirana tehnologija.

Nisam našao tu temu u kojo sam opisao kako se to radi, ali nađoh temu u kojoj se vidi kako (savršeni) fontovi treba da izgledaju: http://www.elitesecurity.org/p3166807
[ bojan_bozovic @ 14.02.2018. 07:58 ] @


E ako je sa pluginovima kao ncurses IDE (RHIDE? Nisam koristio ali sam koristio slicne Borlandove Turbo alate) sa podrskom za gdb, tim bolje po tebe! Nisam znao da moze i to.
[ bojan_bozovic @ 14.02.2018. 08:06 ] @
Citat:
pisac:
Subpixel rendering. Na linuxu moram da uključujem MS patentiranu opciju na MS fontovima da bi mi fontovi delovali onako kako treba.
Ima ovde neka davnašnja tema u kojoj sam opisao kako se to radi na slackware

Ja te "zamućene" (antialiasing) linux fontove kojima se ovde hvalite ne podnosim, font mora da bude pikselni a pri tome ti pikseli treba da budu dinamički pravilno raspoređeni shodno dimenziji fonta, i bez tih sivih piksela i sličnih budalaština. A to zna da odradi dobro jedino ta patentirana tehnologija.

Nisam našao tu temu u kojo sam opisao kako se to radi, ali nađoh temu u kojoj se vidi kako (savršeni) fontovi treba da izgledaju: http://www.elitesecurity.org/p3166807


Ceo svet se ne vrti oko toga da li se tebi svidja ili ne rendering slova na ekranu.
[ pisac @ 14.02.2018. 08:48 ] @
Možda se tvoj ne vrti ali moj se vrti, a pošto se ovde neki hvale svojim svetom proglašavajući ga savršenim rekoh da imam pravo da se ne složim sa njihovim savršenstvom i pokažem kako izgleda moj savršeni svet.



[ bojan_bozovic @ 14.02.2018. 09:07 ] @
Tako je izgledao Red Hat 5 2000. godine!
[ pisac @ 14.02.2018. 09:22 ] @
Citat:
Nedeljko:
Meni izgledaju ovako:



A meni izgledaju ovako:



Šta je lepše?

[Ovu poruku je menjao pisac dana 14.02.2018. u 15:48 GMT+1]
[ pisac @ 14.02.2018. 09:36 ] @
Re: Jesu li Vama "muljavi" fontovi?

Citat:
Evo doslovnog uputstva za Slackware 12.1, koje sam napisao za sebe za buduća štelovanja:

1) Sa Slackware 12.1 DVD-a, prebaciti na kompjuter sadrzaj foldera 'source/l/freetype/'
2) Izmeniti fajl 'freetype.SlackBuild', i to tako sto treba ukljuciti patchovanje sa:
freetype.bytecode.interpreter.diff.gz (linija 50)
freetype.subpixel.rendering.diff.gz (linija 57)
3) startovati ./freetype.SlackBuild

Da bi efekti bili uočljivi, treba imati i Microsoft fontove. Oni se mogu 'uvesti' u Slackware (KDE) ovako:
Kontrolni Centar -> Administracija Sistema -> Instalater fontova

Takodje, treba iskljuciti aliasing (omekšavanje), ili u potpunosti ili samo za mala slova:
Kontrolni Centar -> Izgled i teme -> Fontovi
[ Nedeljko @ 14.02.2018. 09:51 ] @
@pisac

Meni je lepše ono moje. Antialiasing.

@bachi

Koristim ja vlasnički skype silom prilika. Problem sa vlasničkim fontovima je što dokumenti nisu prenosivi. Ako fontovi nisu ugrađeni, neće se videti ispravno na sistemu na kome nisu instalirani, a ako jesu ugrađeni, isporuka dokumenta je zabranjena. Rešenje je u slobodnim fontovima i njihovoj ugradnji u dokument. Tako funkcioniše . Matematičari su napravili svoj softver i svoje fontove koji se ugrađuju u svaki dokument i učinili ih slobodni i paljba, ne zavise od volje drugih.
[ jablan @ 14.02.2018. 10:40 ] @
Citat:
plus_minus:
Evo šta je jednom linuxu od fontova potrebno :

Ne bih da ti kvarim zabavu, ali na tvom screenshotu su takođe MSovi fontovi, koje nemaš na spisku.
[ Nedeljko @ 14.02.2018. 11:36 ] @
Otkud znaš da su baš ti, a ne neki slični?
[ jablan @ 14.02.2018. 12:01 ] @
Pa to je taj font, verdana. Može neko da "napravi" sličan, ali verovatno bi popio tužbu od MS-a u roku od odmah.
[ bachi @ 14.02.2018. 12:56 ] @
Ja sam isto kao pisac mrzeo cleartype i te "mutljavina" fontove i stalno sam vraćao Tahomu i isključivao cleartype i na ovom forumu hejtovao jer su od Windowsa 8 onemogućili lako baratanje sa tim, a o Windows u 10 da ne govorim i onda jednostavno pustio par dana u stilu "ako ne možeš da ih pobediš - pridruži im se" i navikao se na masne fontove.

Jedno vreme sam čak i gasio webfonts da mi ne učitava web fontove kako bi isto imao "tačkaste" fontove, ali posle su sajtovi kroz webfonts gurali i simbole, pa je sve to izgledalo nikako i eto, sad navikao...
[ plus_minus @ 14.02.2018. 12:58 ] @
@jablan

To je Noto font. A hinting - medium ga napravi da bude takav kakav je. A možda i imam vedranu da je instalirana, a toga nisam ni svestan.
Ja sam na slici nalepio apt list --installed fonts-* output i dopisao tri za koja znam da sam dodao ručno.
Tu je "Envy Code" i njega nisam stavio, ali to je mono font.
[ plus_minus @ 14.02.2018. 13:28 ] @
Citat:
Panta_:
Po meni je:

Desktop Distribution of the Year - Debian
Server Distribution of the Year - Debian
Desktop Environment of the Year - Gnome
Window Manager of the Year - i3
IDE of the Year - Vim + plugins
X Terminal Emulator of the Year - rxvt-unicode
Email Client of the Year - mutt


Po meni:

Desktop Distribution of the Year - Debian
Server Distribution of the Year - Debian
Lightweight Distribution of the Year - Slax Linux

Desktop Environment of the Year - LXDE
Window Manager of the Year - Openbox

IDE of the Year - Geany IDE
Text Editor of the Year - TextAdept

X Terminal Emulator of the Year - Konsole
Email Client of the Year - mutt
[ Nedeljko @ 14.02.2018. 22:12 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Panta

Citat:
IDE of the Year - Vim + plugins


Ma svakako. Puno srece sa gdb! :)

Ti očigledno ne znaš šta je vim.
[ plus_minus @ 14.02.2018. 23:04 ] @
Citat:
pisac:
Meni izgledaju ovako:

Nedeljko's image ...

A meni izgledaju ovako:

Pisac's image ...

Šta je lepše?


Nedeljkov setup je bolji. Taj tvoj font-setup mene plaši pravo da ti kažem.
[ Branimir Maksimovic @ 15.02.2018. 01:16 ] @
"Desktop Distribution of the Year - Debian"

Ajd sad da pocnemo distro war ;)
Meni je Manjaro od 2014 desktop distro, i nemam nameru da ga menjam!

Sto se ostalog tice lako se promeni ;)
[ bojan_bozovic @ 15.02.2018. 07:02 ] @
@nedeljko

Istina, nikad i nisam voleo vim da koristim, koristio sam joe sa komandne linije, to zato sto sam se naucio na EDIT sa MS-DOS i E sa IBM PC-DOS.
[ Branimir Maksimovic @ 15.02.2018. 07:09 ] @
joe ima raspored kao wordstar koji sam koristio na CP/M-u na amstradu ;p
Medjutim u zadnje vreme sam se presaltovao na vi(m), koji sam mrzeo 90ih. Nije da je nostalgija nego jednostavno mocan editor, koji ima steep learning curve...
[ anon70939 @ 15.02.2018. 10:57 ] @
meni vim konfuzan pa koristim nano. To znaci da sam noob? :D
[ Nedeljko @ 15.02.2018. 11:23 ] @
@bojan_bozovic

Ni ja ne koristim vim, ali pominjanje gdb-a u kontekstu korišćenja istog van okruženja znači da ne znaš šta je vim.
[ Panta_ @ 15.02.2018. 12:03 ] @
"meni vim konfuzan pa koristim nano. To znaci da sam noob?"

Ne, to znaci da koristis nano. Noobovima su konfuzni i jedan i drugi. ;)
[ Burgos @ 15.02.2018. 13:27 ] @
Ni onaj ko svrstava vim u IDE nema predstavu šta je vim, a šta je IDE. Već pet godina koristim vim kao editor, gdb kao debugger, u poslednje vreme sve češće perf kao profajler (a pre toga podršku ugrađenu u jezik/runtime), uglavnom iz razloga jer ne postoji nijedan IDE koji podržava D programski jezik sa podrškom koja omogućava sve ovo što radim sa svim ovim alatima. Međutim, u prilikama kada na Windowsu pišem C++ pišem u VS2017 (community), i sve je do te mere ispeglano, da se tek tada vidi šta je IDE.

Razumem da ljudi vole vim, i ja u drugim editorima koristim vim binding, ali da je IDE - nije.
[ jablan @ 15.02.2018. 13:41 ] @
ko je uopšte napisao da je vim ide?

PS vidim, panta. pa nema veze, njemu možda radi posao. ja 90% vremena radim RoR i nemam potrebe za IDEom, i meni vim vrši posao. ali ako se radi neki statički tipiziran jezik, svakako mnogo znači neki ozbiljan IDE.
[ Nedeljko @ 15.02.2018. 13:48 ] @
vim jeste IDE sa odgovarajućim plugin-ovima.
[ bojan_bozovic @ 15.02.2018. 15:04 ] @
Citat:
Nedeljko:
@bojan_bozovic

Ni ja ne koristim vim, ali pominjanje gdb-a u kontekstu korišćenja istog van okruženja znači da ne znaš šta je vim.


Tako je nisam znao da ima gdb integraciju, i mislio sam da je običan editor. Međutim koja je poenta tvoga drugog posta na tu temu?
[ Nedeljko @ 15.02.2018. 15:52 ] @
U pravu si. Nema poente.
[ Panta_ @ 15.02.2018. 16:08 ] @
Za one koje zanima, odlican sajt: https://vimawesome.com/ (15764 plugins).

Inace, Vim 8 ima svoj plugin manager koji olaksava instalaciju istih, tako da vise ne mora da se koristi pathogen, vundle, i sl.
Code:
mkdir -p ~/.vim/pack/myplugins/{start,opt}

U start direktorijumu, instalirajte plugine koje zelite da budu ucitani prilikom pokretanja vim-a, dok, plugine instalirane u opt, ucitavate sa :packadd ime_plugina. Na primer, da instalirate ctrlp.vim plugin:
Code:
git clone https://github.com/kien/ctrlp.vim.git ~/.vim/pack/mypackages/start/ctrlp.vim

Ili, ako koristite git repo za .vim direktorijum, instalirajte ih kao git submodule komandom:
Code:
git submodule add https://github.com/kien/ctrlp.vim.git ~/.vim/pack/mypackages/start/ctrlp.vim
[ pisac @ 15.02.2018. 19:50 ] @
Citat:
Nedeljkov setup je bolji. Taj tvoj font-setup mene plaši pravo da ti kažem.

To i nije setup, to je default anti-aliasing sa kojim svaki rđavi font može da izgleda dovoljno pristojno. Ono što vidiš i što te plaši na mom primeru su pikseli koje vidiš
[ Nedeljko @ 15.02.2018. 23:36 ] @
Ali su slova lepša.
[ tuxserbia @ 16.02.2018. 09:16 ] @
Nedeljko, moram da se umešam. Lepota je u oku posmatrača. I funkcionalnost. Moj sestrić na prenosnom koristi sedmicu bez umekšavanja ivica, svi efekti potpuno isključeni. Ja sam više puta, mahinalno uključivao. Pogrešno pretpostavljajući da je greškom ugasio. Jednostavno, njemu više odgovara ovo "krzavo". Sad, kad sednem za njegov računar, obavezno se izvinim za prethodna pametovanja. Da, koristi i Guglov Hrom sa onim bledunjavim, ispranim fontovima. Što se kaže, sto ljudi, sto ćudi, sto žena, ....
[ plus_minus @ 17.02.2018. 00:45 ] @
Citat:
pisac:
Citat:
Nedeljkov setup je bolji. Taj tvoj font-setup mene plaši pravo da ti kažem.

To i nije setup, to je default anti-aliasing sa kojim svaki rđavi font može da izgleda dovoljno pristojno. Ono što vidiš i što te plaši na mom primeru su pikseli koje vidiš


E, baš to sam i opisao. To je ' CRT Samsung Syncmaster 15" ' i pretraživač "internet eksplorer - pet i po".
Ne znam jel' nosiš naočare, nadam se da ne, ja ih ne nosim. I ne planiram. D:
[ pisac @ 17.02.2018. 15:16 ] @
Naočare ćeš pre da dobiješ na glavi ako stalno fokusiraš sliku zbog mutnih slova, nego ako vidiš piksele na slici
Inače, ovaj "setup" ne funkconiše baš toliko dobro na CRT monitorima koje si pomenuo, već je najbolji upravo na LCD monitorima povezanim digitalnom vezom.

A kakve veze ima Internet Explorer, ne mogu da ukapiram i pored poluminutne koncentracije koju sam uložio.
[ bachi @ 17.02.2018. 15:19 ] @
Microsoftovim stopama...
[ bojan_bozovic @ 17.02.2018. 16:31 ] @
Nikad nisam ni koristio Ubuntu, a sad pogotovo necu. Sta to ima Ubuntu sto nemaju druge distribucije? Lakocu setupa i koriscenja imaju i drugi.
[ Nedeljko @ 17.02.2018. 18:33 ] @
Citat:
bachi:
Microsoftovim stopama...


Je l' sad vidiš čemu služe forkovi i open source rešenja? Rekoh ja da su to sve cpanja i da se dele na otvorena kod kojih su problemi rešivi i zatvorena kod kojih su problemi nerešivi.
[ Space Beer @ 17.02.2018. 19:11 ] @
Joj bože, neverovtno koliko glupih komentar na ovu vest. Prvo, nije kao Windows 10, Android ili bilo šta slično. Podaci se odnose isključivo na hardver i opcije instalacije. Uzimaju se samo tokom tog procesa, bez podataka o korisniku. Drugo, postoji opt-out. Nije smak sveta ako ne želite da pomognete da Linux pređe famoznih 2% tako što ćete reći proizvođaču OS-a da je normalno da u 2018. kodeci budu deo sistema iako nisu otvoreni, a ne da ih korisnik traži kao da smo u 2002. I treće, kada god Ubuntu (Canonical) pokuša da približi linux prosečnom korisniku, populariše ga i poveća udeo među PC korisnicima, ubedljivo najveću paljbu ospe linux zajednica koja taj distro i ne koristi.

Ali da, za 2% su krivi M$ i korisnici koji ne vide da im Windows ne treba
[ bachi @ 17.02.2018. 19:58 ] @
Ali čemu to?

I zašto nije opt-in, nego je opt-out?

Zašto?

@Nedeljko, vidim, samo što je to učestalo i preterano.
[ Space Beer @ 17.02.2018. 20:21 ] @
Kako čemu? Kako da poboljšaš svoj proizvod ako nemaš povratnu informaciju od kupca/korisnika. To je tako u svakoj grani privrede. Samo što kompjuteraši skaču na tako nešto kao da si ih stavio pred streljački vod. Ok, neko to radi agresivno (Google, Facebook, Apple, MS...), a neko malo opuštenije i nudi korisniku izbor (Valve, Canonical...). Ako ti je ponuđen izbor, kao što jeste u ovom slučaju, čemu takav stav? Da li kad prijavljuješ neki bug ostaviš podatke o sistemu? Zašto je to sada problem?

I naravno da je opt-out, jer običan korisnik nema pojma o tome. I ako čekaš prosečnog, pa i naprednog korisnika da bude aktivan i sam pomogne kompaniji od koje dobija besplatan proizvod koji njemu vredi, načekaćeš se dosta.

A to da su linuxaši isključivo za open-source takođe nema veze s vezom. Inače bi gNewSense ili Trisquel bile najpopularnije distribucije a ne Debian, Ubuntu, Arch i njihovi derivati. Ajmo sad realno, koliki je procenat Stallman approved distribucija ovde na forumu?
https://www.gnu.org/distros/free-distros.html
E tek prosečnog PC korisnika stoli bojko za GNU i FOSS. Ljudima treba računar da obave posao ili da se zabave i ubiju vreme, a ne da slede bradatog proroka.

Jedini način da linux značajno pređe 2% jeste da ponude korisnicima nešto što Microsoft i Apple ne nude. To nisu LibreOffice, GIMP ili bilo koji drugi softver otvorenog koda. To može biti samo bolje korisničko iskustvo. A to sada nije slučaj. I nema izgleda da bude u bližoj budućnosti, a možda ni daljoj
[ Nedeljko @ 17.02.2018. 20:33 ] @
Pa, nudi

Code:

pid_t fork(void);


ulimit -c unlimited


I ko je rekao da korisnicima ne trebaju vlasnički programi? Međutim, to ne znači da bilo kakvi programi mogu legalno da se isporučuju bilo kako. Ima vlasničkih programa koji se tako mogu pakovati, a ima i onih koji ne mogu.
[ bachi @ 17.02.2018. 20:35 ] @
Uh ne mogu, suviše si religiozan.

Želim da me pita tokom instalacije želim li da delim bilo kakve informacije i tačka.

Ne pitaš me, već staviš uključeno podrazumevano?

Pa ćao zdravo.
[ Nedeljko @ 17.02.2018. 21:06 ] @
Upravo to. Nou frks oko prikupljanja podataka kada te pita da li hoćeš i kaže šta bi prikupljao i u koju svrhu.
[ Space Beer @ 17.02.2018. 21:09 ] @
Haha
Već rekoh da ako čekaju da korisnik sam odluči da im pomogne, neće imati mngoo koristi od toga. S druge strane ti imaš izbor. Ne moraš da prihvatiš da deliš bilo kakve informacije. Možeš da koristiš OS i bez toga i nećeš ostati uskraćen nizašta

@Nedeljko
Ako jedan distro može bez problema da isporuči vlasničke kodeke (ili drugi popularni zatovreni softver) bez problema, onda mogu svi. Zapravo, vrlo je lako dogovoriti se sa autorima freeware programa oko toga, jer i oni žele nove korisnike. Samo što iz nekog razloga prosečan linux korisnik više voli da dobije OS bez vlasničkog osftvera i onda odmah nakon instalacije i puštanja prve pesme/filma odluči da instalira vlasničke kodeke. I ostatak zatvorenog softvera koji mu treba (Skype, Counter-Strike i sl.). Nekako je logično da u 2018. OS odmah nakon istalacije bude spreman za rad. I naravno, ponudiće ti opciju da ne prihvatiš to, ako baš ne želiš.

Vaš stav je upravo to što drži linux na dnu - Zašto da podrazumevana opcija bude ona koja je prialgođena običnim korisnicama koji nemaju blage veze o računarima, umesto nama koji u pola noći znamo komandu u terminalu za npr. spajanje više pdf fajlova u jedan dokument? OS/DE treba da ponudi gomilu opcija i rešenja za što širu grupu korisnika. Ali podrazumevano podešavanje treba da bude takvo da odgovara ljudima koji ne znaju da ažuriraju sistem, instaliraju drajver za grafičku kartu ili prebace izlaz zvuka sa zvučnika na slušalice ili TV. Vi znate kako da podesite sistem, isključite nepotrebne opcije, promenite stvari koje vam se ne sviđaju, ali neko ko računar koristi za facebook, counter-strike, da pogleda recepte za ručak ili oglase za polovne automobile, pa i neke ozbiljnije poslove, nema pojma. A to je grupa koja čini veliku većinu u onih 98% desktop korisnika

Naravno, imate pravo na svoj stav i svoj izbor, ali ne možete onda da se čudite ili ljutite što ljudi neće da koriste linux, iako je "linux najbolji OS za većinu korisnika". Pošto očigledno to nije
[ Shadowed @ 17.02.2018. 21:14 ] @
HAHAHAHAHAHA, znaci ne verujem Kako se samo okrene prica
[ bachi @ 17.02.2018. 21:14 ] @
Tebra i ti bi državi i marketingškim agencijama baš bio od pomoći kada bi pokrio kamerama svoj životni prostor 24h dnevno, stavio istu na sebe da te snimaju 24/7 da ti prate puls, pritisak, šta voliš, gde kupuješ, o čemu misliš, da preventiraju da slučajno nešto loše ne uradiš u saobraćaju ili ovako, pa te nešto ne vidim da šetaš kameraju na sebi.

E, ovo ti je isto to kada operativni sistem to radi.

Dakle, tokom instalacije da ponude (neka bude "ON" podrazumevan izbor) da li hoćeš da šalješ statistiku zbog (ubaci marketing bulšit floskulu ovde) i gde ti možeš da kažeš NE i sve u redu.

Ovako ako je opt-out, nakon instalacije, on je već poslao podatke za ono vreme dok se ti nisi odjavio, ako si uopšte svestan da to rade, a to je bljak i nikad to ne mogu da podržim, nebitno da li je reč o MSu ili Kanonikalu ili nekom trećem.
[ Nedeljko @ 17.02.2018. 21:19 ] @
Koliko ja znam, vodeći distroi isporučuju kodeke uz obezbeđivanje kontrole instalacije vlasničkih komponenti od strane korisnika. A što se spremnosti Windows-a za rad po instalaciji tiče, ma idi begaj. Tek ima da instaliraš drajvere, programe i ostalo. Uz Windows dobiješ za office samo WordPad. Nijednu tabelu, ni bazu itd.
[ gost12 @ 17.02.2018. 22:28 ] @
Citat:
Nedeljko: Koliko ja znam, vodeći distroi isporučuju kodeke uz obezbeđivanje kontrole instalacije vlasničkih komponenti od strane korisnika. A što se spremnosti Windows-a za rad po instalaciji tiče, ma idi begaj. Tek ima da instaliraš drajvere, programe i ostalo. Uz Windows dobiješ za office samo WordPad. Nijednu tabelu, ni bazu itd.


Nisi dugo bio na windowsima, drivere već 10 godina ne treba instaliravati, dođu automatski odmah, ili se povuku putem updatea, osim ako je u pitanju neki specifičan hardware, kojeg onda na linuxu ionako nije moguće koristiti jer vjerojatno neće biti nikakvih drivera baš zbog tih 2%.

Pokušat ću sad napisati jedan objektivan review. Na CentOS-u sam sad već 3-4 dana isforsirao sam se i uspio sam podesiti da to na nešto liči. Ovo su međutim stvari koje se MORAJU popraviti.
Prvo što ću napomenuti, UX je nekoliko razina ispod windowsa, bilo kako okreneš. Jako puno truda treba da dođeš na neku normalnu razinu.
Odabrao sam CentOS jer ga vrtim na nekoliko servera i imam najviše iskustva u njemu, ali stvar je više manje ista u svim distrama. Vrtio sam pred par mjeseci Mint, Fedoru i još neke na par sati...
Krenuo sam prvo s KDE-om koji djeluje ok, na prvu, malo trom i u nekim stvarima UX je zbilja loš, ali to je svuda na linux desktopu (probaš se spojiti na vpn ne dobijem nikakav error ništa, ali ne radi... Sve moraš ručno gledati logove i pokušavati debuggirati), na dosta djelova se neke stvari ne odrade kad pritisneš tipku, a ne dobiješ nikakav povratni error, to je ipak danas nedopustivo.
Prebacio sam se na gnome, koji mi nikako nije odgovarao. u standardnom meniju nema odmah mogućnost searcha, a da ne govorim o nebulozi kad s mišem dođem full gore lijevo pa onda dobijem onaj search, ono je još i ok, ali mjesto je loše jer je gore i meni pa onda ponekad slučajno to dobiješ. Kužim ja da se sve to može konfigurirati, ali običan korisnik se s time ne želi zamarati.
Na kraju sam uzeo cinnamon i on mi zaista djeluje najbolje i uz sve svoje mane je najupotrebljivi.

Sad da pobrojim mane koje sam vidio:

- u file manageru ako želiš u bilo koji direktorij koji zahtjeva neka druga prava dobiješ error. U današnje vrijeme normalno bi bilo da te samo upita za user/password i da normalno nastaviš dalje, a ne da moraš otvarati novi file manager kao root. Neka mogućnost lakšeg switchanja usera kroz GUI bi svakako trebala postojati

- spajanje na pptp vpn je bilo teško, kroz GUI ni ne postoji opcija, pa ručno editiraj config fajlove i pogađaj kombinacije dok konačno ne hitaš dobitnu. Na windowsu je to 3 klika par unosa kroz jasno definiranu formu i gotovo. Da ne govorim da prije spajanja sam morao još i modprobe modula dodatnog odraditi i nakon spajanja na vpn sam morao i ručno dodavati rute. Prosječni korisnik nema šanse da ovo odradi.

- SELINUX je loše odrađen, ali tu povlačim paralelu i sa windows UAT kojeg isto tako isključim. Da mi ne prepozna nginx, ili php-fpm automatski i odobri pristup čemu treba to je stvarno bezveze. Da ne govorim da smara konstantno za stvari koje bi trebale prolaziti.

- Gro software-a je bugovito. Npr instaliram PAC manager-a i uopće se ne pokreće, da bih se onda zezao pa dodavao dodatne perl pakete koje kod instalacije nije automatski tražio, pa opet pokrenui kroz terminal, čitaj greške instaliraj pokreni, koma. Na kraju uspijem pokrenuti, probam se spojiti, ali kod konektiranja se zamrzne nikakve povratne poruke o grešci ničemu, opet pokreni kroz terminal pa gledaj output, pa napokon nađem da mi fali još jedan perl paket...

- kod same instalacije nisam priključio punjač baterija se full ispraznila i laptop krepao, nikakvo upozorenje ništa. boot smrdan, ne mogu ni na jedan sustav. Pokrenem opet ispočetka instalaciju i onda opet ide sve od početka. Opet nedorađeno. Grub nije prepoznao NTFS particiju jer nije prije instalirao ntfs3g paket, pa onda opet se zezaj s tim nakon instalacije


- fontovi su posebna priča za sebe oduvijek. Čak i kad staviš sve microsoftove malo je drugačiji rendering pa treba neko vrijeme da se navikneš, ali ok ovo ne uzimam za zlo

- DE su jako često nesinkronizirani s programima, Cinnamon npr forsira tamne backgroundove u formama i onda dobiješ tamno sivu s crnim tekstom, riješeno naknadno odabirom drugačije teme, ali svejedno...

- Error handling je često nikakav

Predugo je svo to podešavanje trajalo da bi došao do nečeg iole upotrebljivog...
Koristim dalje CentOS sada još nekoliko tjedana, možda mi sve to i legne, koristim ga i više da spriječim neke cross platform issue u svojim projektima.
Ukoliko će mi docker raditi dobro to bi mogla biti kap koja će prelijeti na stranu linuxa, pošto linux containeri na windowsima rade očajno...
Volim ja linuxe oduvijek, ali treba biti realan, kao desktop distra je to miljama od Windowsa i OSX-a
[ Branimir Maksimovic @ 17.02.2018. 22:35 ] @
"- spajanje na pptp vpn je bilo teško, kroz GUI ni ne postoji opcija, pa ručno editiraj config fajlove i pogađaj kombinacije dok konačno ne hitaš dobitnu. Na windowsu je to 3 klika par unosa kroz jasno definiranu formu i gotovo. Da ne govorim da prije spajanja sam morao još i modprobe modula dodatnog odraditi i nakon spajanja na vpn sam morao i ručno dodavati rute. Prosječni korisnik nema šanse da ovo odradi."

Meni radi pptp godinama i nisam nikakav config file dirao....
[ gost12 @ 17.02.2018. 23:09 ] @
radi i meni sad, pptp su frajeri maknuli iz GUI-a jer je kao nesiguran bio. Kao da klijent bira koji VPN server će mu firma vrtit ...
[ Branimir Maksimovic @ 18.02.2018. 03:30 ] @
Hm, meni nisu makli pptp, imam i u KDE i Gnome konfiguraciji.... cist GUI.
[ Space Beer @ 18.02.2018. 04:16 ] @
Ma postoji gomila problema, ali većinu njih prosečan korisnik neće ni primetiti. Nije ni na prozorima sve glatko, ali ja ne znam nikoga ko npr. manualeno podešava VPN i da zbog toga ne bi da koristio Windows ako bi na linuxu bilo lakše

@Nedeljko
Na ovakve stvari mislim
https://www.dedoimedo.com/computers/kubuntu-aardvark.html
https://www.dedoimedo.com/computers/ubuntu-aardvark.html
https://www.dedoimedo.com/computers/opensuse-42-3.html
https://www.dedoimedo.com/computers/system76-pop-os.html
Pogledaj delove o multimediji

Govoroio sam već ovde o gluposti koju openSUSE ima, gde moraš da dodaš VideoLAN repo ako hoćeš da sve radi kako treba, iako u software manageru već postoji VLC (u default repou), ali to neće raditi kako korisink očekuje

@Bachi
Ti radiš upravo što i svi ostali koji skaču na Canonical - Preuveličavaš i govoriš da rade ono što ne rade!
Ako ovo implementiraju, količina privatnih informacija koju će Canonical prikupiti o korisinku je nula. Ne zanima ih korisnik. Kada dobiju podatke prikupljene tokom instalacije, neće imati pojma da li taj računar koristi bachi, Nedeljko ili ja. Ne znaju tvoj puls, šta voliš da kupuješ, jedeš ili slično. Niti će bilo šta više tražiti od tebe i tvog računara. To je to. S druge strane, npr. Google sve to radi i zna sve. Pretpostavljam da ne koristiši apsolutno nijedan Google servis ili proizvod? Ne koristiš smartphone?

Takođe, Canonical ti nudi izbor. Ne moraš da im kažeš koji hardver koristiš. Kod Google i MS-a to nije opcija. Ok, možeš malo da smanjiš, ali ne i da se isključiš u potpunosti. Apple naravno sve zna i pre nego što uključiš njihov proizvod :D

Informacije koje Canonicalu trebaju nisu zbog marketinga. Oni sa tim informacijam neće moći ništa da zarade. I kad bi odlučili da ih prodaju, niko ih ne bi kupio. Pošto nikome osim njima ne vrede ni po lule duvana. I objasnio sam zašto je logično da bude opt-out. Ali mislim da većina linux korisnika jednostavno ili nema pojma šta zna i želi običan korisnik ili nikada nije radila u industriji gde se vidi koliko je važna povratna informacija od kupaca (ne IT sektor). Ili i jedno i drugo

Ali dobro, još jednom je potvrđeno da je linux osuđen na 2% i to pre svega zbog svojih korisnika
[ bojan_bozovic @ 18.02.2018. 05:06 ] @
Space Beer

To 2% kad zanemaris silne Android uredjaje i embedded instalacije kojih ima vise nego svih desktop kompjutera zajedno. Govorimo samo o Linuxu kao kernelu, dakle ne GNU/Linuxu, zar ne?
[ Space Beer @ 18.02.2018. 05:18 ] @
Ovde pričamo isključivo o x86 desktop linuxu distribucijama koje su konkurencija Windows-u i OS X-u. Ne čak ni o ChromeOS-u koji ima linux kernel i koristi se na laptopovima i AiO računarima. Tj. radi se o računarima na koje mogu da instaliram npr. kršten CAD program kao što je ovaj
https://www.3ds.com/products-s...ht-cad-software/free-download/

Postoji razlog zašto je Android uspeo na moblinim uređajima a Windows nije, kao i što je Windows uspeo na desktop računarima a Linux nije. I kernel nema apsolutno nikakve veze sa tim
[ bojan_bozovic @ 18.02.2018. 05:41 ] @
Mislis, razlog je sto Joe Sixpack ne ume da koristi komandnu liniju i procita HOWTO? Ja mu nisam kriv, jer sam sa linuxom prvi put dospeo u kontakt 2000. a sa komandnom linijom 1987.

U skladu s tim, OS X/macOS ima Darwin ispod sebe i pretpostavljam bash ili neki drugi unix shell, a ni Windows Powershell nije nista manje kompleksan. Skini neku distribuciju poput Fedore ili Sabayona, i neces ni videti komandnu liniju, to ti garantujem, a drugo, imas FOSS sistem u kome se na patch ne ceka mesecima, sto u proprietary sistemima moze cesto da bude slucaj.

Zasto je FOSS bolji od proprietary sistema? Ako finansiramo univerzitetske projekte i razvoj budzetom poreskih obveznika, logicno je sto ocekujem da taj software i hardware bude javno dostupan pod FOSS licencama. Nemam nista protiv proprietary softvera, koristim legalan Windows 10, ali reci da je vendor lock-in koji stalno neko pokusava pozitivna stvar je suludo.

UWP i NET software uporedi sa cistim Win32 API softverom pisanim u makojem jeziku za koji postoji dobar kompajler, i jasno je da sve tvrdnje MS da zbog trajanja baterije i performansi forsiraju 10 S ne piju vodu. Njima je samo stalo do toga da dodju do 30% procenta na prodaju preko Windows Store, uniste FOSS, i Steam/Origin platforme za distribuciju softvera.

Amerikanci imaju dobar zakon po kome je svaki rad javnih sluzbenika na poslu javno vlasnstvo, i to se odnosi ne samo na drzavna dokumenta, vec i podatke NASA i cak vojske koji nisu poverljivog karaktera. Gde smo tu mi?
[ pisac @ 18.02.2018. 06:11 ] @
Citat:
Space Beer: S druge strane, npr. Google sve to radi i zna sve. Pretpostavljam da ne koristiši apsolutno nijedan Google servis ili proizvod? Ne koristiš smartphone?


Ja recimo ne koristim smartphone u tom smislu u kome si ga naveo (misleći da su jedini smartfoni android i ajfon). Ljubazni android ponudi da prihvatim uslove korišćenja google usluga, ali ja se sa tim uslovima ne slažem pa kliknem "ne slažem se" i završim sa androidom. Koristim smartphone symbian koji ne šalje moje podatke nigde, i neću preći ni na jedan android dok god ne bude očišćen od tog google špijuniranja (a to će biti nikad). Za neku ograničenu upotrebu kao sekundarni telefon (sa dobrom kamerom) nekada koristim android koji nije povezan za play store niti za internet i na kome je isključen GPS (jer uslove naravno ne prihvatam).
[ Panta_ @ 18.02.2018. 06:12 ] @
Citat:
Želim da me pita tokom instalacije želim li da delim bilo kakve informacije i tačka.

Dakle, tokom instalacije da ponude (neka bude "ON" podrazumevan izbor) da li hoćeš da šalješ statistiku zbog (ubaci marketing bulšit floskulu ovde) i gde ti možeš da kažeš NE i sve u redu.

Da si prociatao i preneo vest do kraja, video bi sledece:
Citat:
The company plans to add a checkbox to the installer, which would be checked by default. The option could be like: "Send diagnostics information to help improve Ubuntu." As per your convenience, you can opt-out during the installation.

As per your convenience, you can opt-out during the installation. An option to do the same will also be made available in the Privacy panel of GNOME Settings.

Dakle, imas mogucnost da iskljucis ovu opciju u toku same instalacije, kao i kasnije u Gnome settings->privacy.

https://fossbytes.com/ubuntu-data-collection/

Nesto slicno ima Debian za pakete.

[ dejanet @ 18.02.2018. 06:47 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Mislis, razlog je sto Joe Sixpack ne ume da koristi komandnu liniju i procita HOWTO? Ja mu nisam kriv, jer sam sa linuxom prvi put dospeo u kontakt 2000. a sa komandnom linijom 1987.

Joe Sixpack je sasvim korektno koristio komandnu liniju na c-64 i zx spectrum-u. Znaci za odgovaraju nagradu(igrica), Joe je kucao i podebele kobaje koda.

Citat:
Govorimo samo o Linuxu kao kernelu, dakle ne GNU/Linuxu, zar ne?

Da skroz si u pravu sa ovim pitanjem, lindza je OS za linux kernelom koju je izdao Linus Torvards, dok je ovo ostalo nesto drugo.
[ Branimir Maksimovic @ 18.02.2018. 08:25 ] @
dejanet: "Joe Sixpack je sasvim korektno koristio komandnu liniju na c-64 i zx spectrum-u."

To je bilo vreme kada su retki imali kompjuter.

bojan:"Skini neku distribuciju poput Fedore ili Sabayona, i neces ni videti komandnu liniju, to ti garantujem,"

Fedora trazi komandnu liniju za eksterne repoe i instalacije kodeka i ostalog...
[ bojan_bozovic @ 18.02.2018. 08:38 ] @
Branimire, Joe Sixpack koristi Spotify i Netflix, i sem H264 i H265/HEVC ne trebaju mu nikakvi kodeci. To sve hardver podrzava.
[ bachi @ 18.02.2018. 11:41 ] @
Videćemo kada izađe da li će moći lako da se isključi prilikom setupa i da li će biti ta opcija podrazumevano uključena ili neće.

Inače se tako počinje, malo po malo - kuvanje žabe, po receptu Microsofta.
[ Space Beer @ 18.02.2018. 12:36 ] @
Znači sad smo došli dotle da ih kritikujemo za nešto što će možda u budnoćnosti hteti da urade? Sjajan način da popularizujemo Linux
[ bachi @ 18.02.2018. 12:43 ] @
M'jok, samo navodim najverovatniji scenario po uzorku na mnoge druge slične koji su krenuli malo po malo.

Drugo, da li se ti podaci šalju serveru kriptovani ili ne? Ako su kriptovani, kako/čime ja mogu imati uvid u to da li se zaista šalju samo uopšteni podaci bez da postanem stručnjak u kodiranju i bauljam u izvornom kodu?

I nije meni cilj da (de)popularizujem Linux, posmatram stvari isključivo kao korisnik operativnog sistema, isti hejt bacam prema Microsoftu za Windows 10 i ne sviđa mi se u kom pravcu sve ovo ide.

Danas su to samo osnovni podaci, za par godina ko zna šta će im sve pasti na pamet ako se ne saseče u korenu.

FiloSofska je stvar u pitanju, tebi je sve jedno da te nadgledaju, meni nije.
[ Nedeljko @ 18.02.2018. 12:58 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Branimire, Joe Sixpack koristi Spotify i Netflix, i sem H264 i H265/HEVC ne trebaju mu nikakvi kodeci. To sve hardver podrzava.

Ovo je greška. Pravljenje korisnika budalom i soljenje pameti šta mu treba, a šta ne. Treba mu ponuditi što više mogućnosti, pa neka koristi šta hoće.
[ Space Beer @ 18.02.2018. 13:18 ] @
Da. I baš zato treba korisniku koji koristi PC za netflix i spotify ponuditi sistem koji ima sve što treaba za to. Nama koji nešto više znamo nije problem da otkačimo vlasničke kodeke, drajvere ili dosadne ankete.

@bachi
Ako im ne veruješ, onda nemoj da šalješ ništa. Prosto je. Ako počnu da preteruju opet imaš izbor - drugi distro.
[ bojan_bozovic @ 18.02.2018. 13:20 ] @
Nedeljko

Hmm... Priznajem grešku, a Fedoru nisam dugo koristio, pa je moguće da je sad drugačija nego što je bila, ipak, distribucija sa potpuno grafičkim package management-om ima, tako da to ne može biti razlog da se Linux odbacuje, kad ni OS X ni Windows nisu ništa lakši za korišćenje iz komandne linije. Može razlog da se nadje u tome što je većina kvalitetnih FOSS programa dostupna i na Windows-u, a još uvek piratski OS može da se koristi. Ljudi kukaju zato što Linux podržava manje hardvera od Windowsa, a ne kukaju zato što OS X podržava još manje hardvera, smeju se jer je na 2 posto, a ne primećuju da su Apple Mac i iPhone/iPad takođe tu tek uzgred, što se udela na tržištu tiče.
[ Nedeljko @ 18.02.2018. 14:12 ] @
Linus Torvalds reče da ako svoje korisnike smatrate idiotima, vaš softver će koristiti samo idioti.
[ pisac @ 18.02.2018. 15:29 ] @
Linus Torvalds može da priča šta god hoće, to ne znači da je u pravu

Jedna od stavki u kojoj greši većina kompjuteraša je da znanje iz kompjutera/tehnologije poistovećuju sa inteligencijom. Neko može da bude pametan ali da ga apsolutno zabole q za kompjutere i tehnologiju i da samo traži nešto što će sa što manje muke da mu odradi posao koji je namerio. I upravo je to pravilno (pametno) razmišljanje.

Inače, primećujem da sa ovom silnom informatizacijom koja dolazi i koja se forsira sa svih strana, sistem ne postaje lakši i jednostavniji i brži već upravo suprotno: sve komplikovaniji i sve teži. Recimo pregled kod lekara je jedna od stavki koja je drastično postala komplikovanija i duža od kada su silom ugurani kompjuteri u ceo taj sistem, a lekari gube ogromno vreme snalazeći se u loše osmišljenom i nezgrapnom (pa čak i nepotrebnom) IT sistemu. Informatizacija je postala sama sebi cilj, ne da bi olakšala život već samo da bi silom i uz velike komplikacije ugurala apsolutan nadzor nad svakim delićem delovanja ljudskog društva.
[ dejanet @ 18.02.2018. 16:29 ] @
^ Gresis, informatizacije se docepala ista ta birokratija, koja je trebala da bude zamenjena npr. web servisima. Razlika izmedju "kompjuterasa" i drugih zanimanja nije u inteligenciji(u proseku je ista = prosecna), vec se radi o poslovima za koje trenutno postoji traznja i i koji su realni(relani sektor).
[ bachi @ 18.02.2018. 16:37 ] @
Imam par doktora, među kojima trojicu hirurga kojima održavam ili održavao računare, pojma nemaju ič o tome, tako da je Pisac u pravu.
[ Branimir Maksimovic @ 18.02.2018. 17:04 ] @
pisac: "snalazeći se u loše osmišljenom i nezgrapnom (pa čak i nepotrebnom) IT sistemu"

bachi, lose osmisljen i nezgrapan IT sistem, zasto je to tako?
[ bachi @ 18.02.2018. 18:24 ] @
Ja ne tvrim da je loše osmišljen i nezgrapan sistem, samo se slažem sa Piscem u delu da ne mora da znači da samo pqlu ljudi ne znaju da rade na računaru i da se ne snalaze sa tehnikalijama.
[ Branimir Maksimovic @ 18.02.2018. 18:43 ] @
Mislim da se i glupi ljudi dobro snalaze sa kompjuterima.... oni koji se ne snalaze su oni koje to ne zanima....
[ bojan_bozovic @ 18.02.2018. 19:05 ] @
Oni koje to ne zanima imaju nekoga koga ce da cimaju za rukav kad im kompjuter pritreba, za koriscenje kompjutera, ukljucujuci i komandnu liniju nije potrebno vise od prosecnog IQ.
[ Braxi @ 18.02.2018. 20:43 ] @
profesionalcima iz IT bi zapravo trebalo biti drago sto su ljudi glupi za kompjutere. Vise ce posla biti za vas.

Pored toga, ne znam sta bi trebao korisnik vise da zna osim par programa koji mu trebaju. Za sve ostalo postoji majstor. Bas kao sto ne moras biti mehanicar da bi vozio auto.
[ pisac @ 18.02.2018. 22:23 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Oni koje to ne zanima imaju nekoga koga ce da cimaju za rukav kad im kompjuter pritreba, za koriscenje kompjutera, ukljucujuci i komandnu liniju nije potrebno vise od prosecnog IQ.


Ti hoćeš reći da je obavezan prosečan IQ za korišćenje kompjutera, i time automatski odbacuješ skoro polovinu čovečanstva, a kompjuteri u stvari postaju sami sebi svrha (kao što sam i rekao).
Sem toga, uopšte ne pravite razliku između pameti, IQ-a, sposobnosti, itd... Pamet je vrlo kompleksna stvar, neko može da bude izuzetno pametan a da nema pojma da radi sa kompjuterima i da mu to budu španska sela.
Kompjutere gura tehnokratija, a stavovi koji se ovde iznose su sebični tehnokratski stavovi koji ne doprinose interesu društva već samo sopstvenom interesu.
[ Nedeljko @ 18.02.2018. 22:53 ] @
pisac je potpuno omašio poentu Linusove izjave, a ostali su se nadovezali na to.
[ pisac @ 18.02.2018. 23:36 ] @
Ne znam u kom kontekstu je izjava data, ali ovako kako deluje gledajući je izdvojenu iz tog konteksta, nisam omašio.
Ako uzmemu neki drugi kontekst, recimo da je Linus mislio na program koji se pravi mnogo pametan a korisnika smatra za idiota i ne nudi mogućnost da korisnik bilo šta utiče na dotični, ja bih pre rekao da su to idiotski programi
I opet ne bih tako lako prozivao korisnike idiotima, upravo zbog one pomenute kompleksnosti ljudske pameti.
[ Nedeljko @ 19.02.2018. 00:26 ] @
U svakom slučaju smisao nije da su idioti oni koji nisu vični računarima.
[ bojan_bozovic @ 19.02.2018. 03:01 ] @
Pisac

Idiot nema ni prosečan IQ, već je morao da pohađa specijalnu školu. Ako za nekoga kažem da ima prosečan IQ nipošto ne kažem da je idiot.
[ bachi @ 19.02.2018. 08:53 ] @
Evo malo detaljnijeg članka povodom Ubuntu i telemetrije...

https://www.bleepingcomputer.c...user-data-collection-business/
[ pisac @ 19.02.2018. 13:18 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Pisac

Idiot nema ni prosečan IQ, već je morao da pohađa specijalnu školu. Ako za nekoga kažem da ima prosečan IQ nipošto ne kažem da je idiot.


Polovina ljudi nema prosečan IQ već niži. Zato i jeste prosečan. To je bila poenta onoga što sam napisao povodom tvoje tvrdnje da je za korišćenje kompjutera dovoljan prosečan IQ. Dakle skoro polovina ga nema. Inače ja lično smatram da su kompjuteri ovakvi kakvi su trenutno, sr*nje, i uglavnom nepotrebni/suvišni u većini ljudskih delatnosti u koje se silom guraju. Informatika je postala Tehnokratska aždaja koja guta ljude umesto da im služi.
[ bojan_bozovic @ 19.02.2018. 13:41 ] @
Ti sta licno smatras nije objektivno, jer kompjuteri su neophodni. Ionako je njihova sposobnost racunanja sekundarna u odnosu na sposobnost da uskladiste ogromne kolicine podataka (Wirth, 1985).
[ Nedeljko @ 01.03.2018. 10:58 ] @
Februar 2018:

GNU/Linux 2.08%,
ChromeOS 0.31%.
[ yaelo @ 01.03.2018. 16:01 ] @
Problem sa Linuxom je nepostojanje centralne distribucije. Pomalo je glupo da postoji stotine distribucija. Kada bi se Linux centralizovao i napravio jedan glavni distro stvari bi bile lakše. Manje problema sa drajverima, bolja podrška. Ovako kako ide, nema velike nade da bude bolje.
[ Branimir Maksimovic @ 01.03.2018. 16:15 ] @
To sa centralizovanom distribucijom te single desktopom je Wintroll mantra od pamtiveka ;)
Ne, ne citam to samo ovde, nego i na usenetu ;p
[ Nedeljko @ 01.03.2018. 16:33 ] @
Drajveri imaju veze samo sa kernelom, koji jeste jedan. Takođe, nisam primetio da programi ne mogu da rade na različitim distroima.
[ Nedeljko @ 04.03.2018. 00:30 ] @
Ma, mora da je do osetljivosti fajl sistema na veličinu slova. Znam jednoga kome to smeta.
[ Space Beer @ 05.03.2018. 19:45 ] @
Bolje ispasti glup nego iz autobusa. Danas sam otkrio da se u palzmi može jednostavno promeniti audio izlaz za određeni program, iz sound widget-a. Poprilično neintuitivno rešenje, ali bitno je da radi. Ko nije znao, potrebno je klinkuti na audio widget u tray-u, pa applications tab, pa kliknuti na aplikaciju i prevući je u device tab na željeni izlaz :D

A izgleda da će Plasma 5.13 dobiti jednostavniji multi-monitor setup. Nešto slično što onome Windows ima već 10 godina sa Win+P kombinacijom. Još da srede sinhronizaciju Kontact-a sa Nextcloud-om preko webdav protokola i biće sjajno. 3% im se smeši do 2020.
[ component @ 06.03.2018. 07:56 ] @
Win+P kombilacija na KDE-u radi dosta dugo. Doduše koristim KDE neon distribuciju gde se dosta stvari za KDE prvo pojavi, ali svejedno mislim da nije nova stvar.
[ Nedeljko @ 06.03.2018. 14:39 ] @
Samo još da fajl sistem bude case insensitive i oduvaće Winblows sucks ne znam odakle i ne znam gde.
[ revlo @ 06.03.2018. 16:03 ] @
Da se vratimo na priču. Nije bitan kvantitet nego kvalitet. I jedno subjektivno razglabanje..

Ubuntu je prešao na gnome, do finalne verzije 18.04 ostalo je mesec dva. Ali ja sam bio pametan, pa sam otišao na sajt ubuntu GNOME i instalirao verziju 16.04.4 i prezadovoljan sam. Da se pripremim za novo ;)
[ aburnaby @ 07.03.2018. 08:17 ] @
Moram te ispraviti. Bar 96% ljudi ima prosečan IQ (90 - 110).

Citat:
pisac:
Citat:
bojan_bozovic:
Pisac

Idiot nema ni prosečan IQ, već je morao da pohađa specijalnu školu. Ako za nekoga kažem da ima prosečan IQ nipošto ne kažem da je idiot.


Polovina ljudi nema prosečan IQ već niži. Zato i jeste prosečan. To je bila poenta onoga što sam napisao povodom tvoje tvrdnje da je za korišćenje kompjutera dovoljan prosečan IQ. Dakle skoro polovina ga nema. Inače ja lično smatram da su kompjuteri ovakvi kakvi su trenutno, sr*nje, i uglavnom nepotrebni/suvišni u većini ljudskih delatnosti u koje se silom guraju. Informatika je postala Tehnokratska aždaja koja guta ljude umesto da im služi.

[ Panta_ @ 09.03.2018. 06:17 ] @
Citat:
Samo još da fajl sistem bude case insensitive i oduvaće Winblows sucks ne znam odakle i ne znam gde.

Bilo bi to dobro naravno, ali, niko ne moze da se izbori sa brzinom inovacija koje dolaze iz Microsofta. Evo, na primer, sada File Explorer dobija tabove, tj. mogucnost da vise foldera otvoris u istom prozoru FE-a. Vau! Ko zna kada, i da li ce ikada ovo biti dostupno na Linuxu.
Citat:
With build 17618, Sets are back and with it come tabs in File Explorer. You can now open different folders in the same File Explorer window with each one having their own tabs. This way one File Explorer window can have a tab for the pictures folder, a tab for the documents folder, and a tab for your documents, which you can easily switch between.

https://www.bleepingcomputer.c...-adding-tabs-to-file-explorer/
[ Nedeljko @ 09.03.2018. 19:48 ] @
Pa, nautilus ima tabove. Ma, samo još da dobije datotečni sistem koji je neosetljiv na veličinu slova i ima da ode u pi3dy lepy materiny.
[ ineve74 @ 09.03.2018. 20:32 ] @
Ja sam bio dugo na linuxu.Obicno sam koristio suse i opensuse kasnije.Moje omiljeno okruzenje je bilo KDE.
Mislim da je linux super za desktop onome ko zna da podesi sve sto je potrebno.
Iznenadjuje me da samo 2-3% racunara koriste linux.
[ Nedeljko @ 09.03.2018. 22:39 ] @
Citat:
ineve74: Ja sam bio dugo na linuxu.

Za temu bi bilo korisno da napišeš zašto više nisi.
[ pisac @ 10.03.2018. 05:37 ] @
Smetalo mu razlikovanje malih i velikih slova, hehe
[ ineve74 @ 10.03.2018. 08:16 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
ineve74: Ja sam bio dugo na linuxu.

Za temu bi bilo korisno da napišeš zašto više nisi.


Instaliro sam na windows masinu zgtools virus i posle sam hdd vezo na linux masinui zarazim obe tako da sam ostao bez dva kompa.
Sad imam samo ovaj komp koji sluzi za steam igrice
[ calexx @ 10.03.2018. 09:01 ] @
Ako komp služi samo za igrice, onda je opravdano da tu bude windows. Jedini ne znam kako si zarazio linux komp ali je to sad manje bitno.
[ bojan_bozovic @ 10.03.2018. 09:40 ] @
Wine tera i malware, a ako se neko loguje remote moze pokusati lako lokalni eploit za linux, cim vidi da je na linuxu, i gotovo.
[ ineve74 @ 10.03.2018. 10:23 ] @
Ovaj virus sto je meni zeznuo kompove infektuje bios eeprom chip
[ Nedeljko @ 12.03.2018. 15:43 ] @
[ revlo @ 12.03.2018. 15:47 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Wine tera i malware, a ako se neko loguje remote moze pokusati lako lokalni eploit za linux, cim vidi da je na linuxu, i gotovo.


Lakše napisati nego stvarno uraditi. Zar stvarno neko misli da linux moze u istoj ravni sa windowsom da se stavi.

I mislim da treba promeniti naslov teme. Naslov je star sto godina. Linux je i te kako rasprostranjen. Koliko telefona, tableta, laptova pa i desktopa tera linux. Mante me.

Windows mogu da hvale samo oni koji imaju direktnu korist, što znači ili prave aplikacije za windows ili rade u microsoftu, ili su dali silne pare za microsoft kurseve pa im sad glupo da priznaju poraz.
[ SlobaBgd @ 12.03.2018. 16:13 ] @
Tema se bavi udelom linuxa na desktop tržištu, kao što i piše u prvoj poruci:
Citat:
udeo Linux-a na desktopu je iznad 2%

Ako ti treba dodatno pojašnjenje šta je to desktop kompjuter a šta telefon, tablet i slično, rado ćemo pomoći.
A to "koliko ...desktopa tera linux" odgovor je jasan: oko 2%. Možda ti imaš neke druge podatke?
[ Nedeljko @ 12.03.2018. 17:23 ] @
Tako je Slobo, tema je udeo Linux-a na desktopu.

Što se podataka tiče, StatCounter daje drugačije cifre od Netmarketshare-a, ali ja verujem da su ovi drugi tačniji zato što mi udeo Windows-a prema StatCounter-u izgleda nerealno nizak.

Ipak, Wikipedia je prestala da se oslanja na Netmarketshare i sada navodi podatke StatCounter-a.
[ ineve74 @ 12.03.2018. 17:34 ] @
Ja kad sam koristio suse za desktop instaliro bih sve sa dvd-a.
Tako jednom na suse 10,10.1 ili 10.2 dok sam bio na wireless-u neki lik mi pusto muziku i prico neke gluposti.
Kako se okacio nemam pojma.
[ revlo @ 12.03.2018. 18:00 ] @
Hahaha. okacio se. Nema to pojma.
[ Nedeljko @ 12.03.2018. 20:43 ] @
Meni nije smešno, već tužno.
[ Aleksandar Đokić @ 13.03.2018. 23:06 ] @
Fedora obican workstation i HP Envy pre jedno mesec dana, trebalo mi 2 sata da napravim wireless da radi.

Ni sam ne znam sta sam sve uradio, ali neko ko debelo ne zna sta radi nema nikakve sanse.

Dok je to tako Linux nece nigde.
[ bojan_bozovic @ 14.03.2018. 05:20 ] @
Aleksandar Djokic

Vidi samo ovo, sto mi je trebalo, da se tek vidi sta su "kobasice". Nikad pod krstenim Linuxom, ili FreeBSD, ili NetBSD nije bilo potrebno takvih "kobasica".

https://stackoverflow.com/ques...-files-into-chm-files/43643026

A od Microsofta nikakve podrske, jednostavno izbacili funkcionalnost jer im se hoce i moze, a sto je meni potrebno otvaranje HLP fajlova iz starih programa to nema veze. Zaboravili su da postoji compatibility mode u njihovom OS.

Code:
cd amd64_microsoft-windows-winhstb.resources_31bf3856ad364e35_6.3.9600.20470_de-de_1ab8cd412c1028d0
[ plus_minus @ 14.03.2018. 14:50 ] @
^^

Kad si već linkovao stack ...

Evo šta kaže njihov survey za omiljenu develepment platformu.

[ Aleksandar Đokić @ 14.03.2018. 15:45 ] @
Bojane, ali ponovo je to nekako za user stvari.

Na Lin-u se drndas sa low-level stvarima kao sto su drajveri, paketi itd... sto je mnogo ozbiljnije. Ako me kapiras.
[ bojan_bozovic @ 14.03.2018. 15:50 ] @
A sta je Windows 8.1 x86_64 WinHelp msu ako ne paket? Kakve razlike ima izmedju njega i RPM/DEB na linuxu? Svakako ne mogu da te razumem, jer i na Windowsu ima problema sa drajverima (recimo, ne mora biti Windows 7 drajvera za neki laptop predvidjen za Windows 10).
[ ineve74 @ 14.03.2018. 18:26 ] @
Mene je na linux privlacilo bas to namestanje stvari.Prvi linux mi je bio suse 7.1 jos 2003.
Morao sam da odustanem od suse 7.1 jer sam imao HSF modem za koji drajveri nisu bili free.
Kasnije je bio crack za drajvere.
[ Nedeljko @ 14.03.2018. 19:48 ] @
Sećam se negde 2009/2010 kada je Windows 7 počeo da se valja kao OEM, a još uvek je bilo i Viste kao OEM, kada je prijateljica kupila laptop sa Vistom OEM i all in one uređaj (štampač/skener/kopir/fax). Bio je drajver za vistu, ali nije mogao da proradi nikako. Kada je instalirana sedmica, proradio je. Taj uređaj na visti nije mogao nikako da radi.
[ Nedeljko @ 15.03.2018. 15:45 ] @
Kad smo već raspravljali o (muljavim) fontovima na stranicama 67-68, ima jedan lep (muljavi) font. GNU FreeFont. Meni se sviđa.
[ Aleksandar Đokić @ 15.03.2018. 23:49 ] @
@Bojan

Da, paket je paket, drajver je drajver. Ali mozda je ipak fazon u tome da je to tebi trebalo, pa ko zna kome. A wireless na laptopu treba vecini.

Na Win-u je to next, next, finish... ne moram da instaliran modove, pa njih da podesavam, da skidam pakete namenjene drugoj distribuciji, pa oni zahtevaju nesto trece pa nisu potpisani pa ih nece u "secure boot" modu i sta sve ne. To na Win-u nema... ili bar vecini nije potrebno.
[ plus_minus @ 16.03.2018. 00:12 ] @
^^

A na linuxu to uglavnom, ne mora ni da se radi. Ukoliko se ne poseduje kojekakav nestandardni usb dongle wifi (pa čak i tada), nikakvo podešavanje drajvera nije potrebno. Wicd ili NetworkManager samo čekaju da se unesu šifra i odabere wifi ruter, nakon PRVOG podizanja, nakon instalacije dakle.
U mom slučaju, baš takav jedan usb dongle, ne traži nikakve kobasice, nego se eto, kernelu kaže: `Deder daj i ovaj firmware - treba`. I to je to.
Ne znam o kakvom mučnom podešavanju je tu reč ... ?

Osim toga, kada se linux jednom lepo podesi, opet, u mom slučaju onako `cinično` kad se dotera, kada mu kažem shut-down/poweroff ..
Čitavih 3 sekunde mu treba da se samoubije, tj. ugasi.
Na hard disku koji čak nije ni S-ATA, nego P-ATA.
Grubo optimizovani Openbox/LXDE debian.

Tih 3 sekundi su i dalje 3 sek. nakon 6 meseci, godinu dana .. itd.

Na m$ spajveru... tih 3 sekundi eksponencijalno rastu ... kako vreme odmiče. Na kraju, jednoga dana... C particija, gde je windows, zauzeće nije više.. 30 ili 40 gb nego 60 ... i gašenje bogami traje ... i traje ..
Pa još ako je bilo sys. apdejta... uh... možda će prvo da traži da se restartuje, dok se ne "upečuje" ... pa wait, wait... wait .. "please do NOT turn off your computer while applying (god only knows what) !!!" ...
Pa ga tek onda ugasiš. Nakon ... 30 minuta. A hteo si jednostavno da iziđeš negde da završiš nešto na vreme - da ne kasniš. Nemaš UPS uređaj, pa ti nekako mirnija glava da ti je računar ugašen dok ti nisi tu, jel' da?

I šta tu sve ima u tih dodatnih 20+ GB, m?

Na kontu svega, ja zaključujem da je jedan od razloga za mali procenat iskorišćenosti Linuxa takođe i:

[ Nedeljko @ 16.03.2018. 01:18 ] @
Na prethodnom laptopu sam morao da isključim nešto fabričko za WiFi da bi mogao da radi. Naravno, ukucao sam model laptopa u Google zajedno sa WiFi problem i odmah dobio rešenje. Na ostalima nisam morao da podešavam ništa.
[ plus_minus @ 16.03.2018. 02:30 ] @
Citat:
Naravno, ukucao sam model laptopa u Google zajedno sa WiFi problem i odmah dobio rešenje.


E, to je muka. Nedeljko, kako se boga ti snalaziš u takvim nemogućim misijama? Da ti nas malo ne lažeš, a?

Elem, ja još ni jedan laptop nisam `overio` Kubuntu distroom, nekome ko se `usudio` da proba Linux, a da je taj laptop pravio problem oko wi-fi drajvera.
Ne samo oko wifi drajvera, oko bilo čega. Pa čak i oko propriatery drajvera. Cannonical beše uvek isporučuje onu jednu aplikaciju koja služi baš za prop. drajvere. Na klik. I gotovo.
Nema ni next, next, next .. ček! .. previous! ((štikliraj advanced) ahaaa... e pa neću Adaware cleaner i "Turbo propagator" za ram speed-up, hoću samo - drajver bre ! (uncheck all - additional bloatware install ) ) .. nego jedan klik.
[ bojan_bozovic @ 16.03.2018. 05:41 ] @
Citat:
Aleksandar Đokić:
@Bojan

Da, paket je paket, drajver je drajver. Ali mozda je ipak fazon u tome da je to tebi trebalo, pa ko zna kome. A wireless na laptopu treba vecini.

Na Win-u je to next, next, finish... ne moram da instaliran modove, pa njih da podesavam, da skidam pakete namenjene drugoj distribuciji, pa oni zahtevaju nesto trece pa nisu potpisani pa ih nece u "secure boot" modu i sta sve ne. To na Win-u nema... ili bar vecini nije potrebno.


Vecini nije potrebno? Vidi, ni meni, verovatno, ne treba neki softver koji je za tebe esencijalan, i toliko, ni manje ni vise, ja sam platio OS ocekujuci da pokrece korektno nesto softvera za 32-bitni Windows XP u "compatibility mode". To sto je Microsoft namerno okljastio "compatibility mode" u odnosu na 8.1 i ranije verzije, ili izbacio neku trecu funkcionalnost koja Peri Pericu treba razlog je sto ljudi beze sa Windowsa na tablet (bilo Android, bilo Apple), jer ne zele da im hirovi MS managementa odredjuju sta i kako mogu da rade na kompjuteru. Nisam uopste ni trebao da uzimam laptop sa Windowsom, vec onaj sa FreeDOS, i da na njega instaliram Linux, sad bi imao i5 umesto i3 procesora. A to next-next-finish je i u vecini Linux distribucija, recimo za Sabayon koji sam ja koristio postoji Rigo graficki package manager.
[ bojan_bozovic @ 16.03.2018. 05:46 ] @
Citat:
Nedeljko:
Na prethodnom laptopu sam morao da isključim nešto fabričko za WiFi da bi mogao da radi. Naravno, ukucao sam model laptopa u Google zajedno sa WiFi problem i odmah dobio rešenje. Na ostalima nisam morao da podešavam ništa.


Nedeljko, ovaj sajt nije ono sto je bio pre desetak i vise godina, ovde dolaze ljudi koji ni Google ne koriste i hvale se da su napisali PHP CMS u osamdesetak linija koda. Ja da rekompajliram proprietary kompajler za koji source nemam da bih omogucio koriscenje CHM umsto HLP fajlova u Windows 10 ne mogu, ali ljudi ne smatraju da je to ikome potrebno. Moze covek samo da se uhvati za glavu! Nedostaje mi [es] od pre deset, petnaest godina.
[ plus_minus @ 16.03.2018. 13:22 ] @
netmarketshare .. malopre pogledao .. Linux je trenutno na 2.32%.

Evo :
[ Aleksandar Đokić @ 16.03.2018. 14:54 ] @
Pre 10-15 godina racunar je koristila malo drugacija grupa ljudi. Danas racunar ima svako... za vecinu i ta pretraga po google-u za osnovne stvari je nemoguce misija.

A vi ste mene mozda pogresno razumeli... ja Lin volim, koristim (na ovom lap-u ne jer me mrzi da skidam 5god star win7) i preporucujem. Ali ovo ostalo su cinjenice.
[ Nedeljko @ 16.03.2018. 14:56 ] @
plus_minus

To ti je prosek poslednjih godinu dana.
[ Nedeljko @ 16.03.2018. 15:36 ] @
Aleksandar Đokić

Nisi ocenjen kao neko ko mrzi Linux, nego kao neko ko ne zna da koristi Google.
[ Space Beer @ 17.03.2018. 07:03 ] @
To što nekome ne radi wifi (out-of-box) u distribuciji po njegovom izboru na laptopu po njegovom izboru, ne znači da je linux loš OS. Evo na primer, OS X ne radi na znatno većem procentu hardvera, pa ga opet hvale mnogi :D Ili još gore, ništa od prozora osim desetke ne može (bez velikog cimanja i bez garantovanog uspeha) da se instalira na novi hardver (intel coffe lake, amd ryzen), iako je npr. Win 7 i dalje podržan od strane MS-a

Ako proizvođač hardvera nije jasno rekao koji su sistemi podržani, onda nemaš pravo da se ljutiš. Ja sam siugran da svaki Dell PC koji doalzi za Ubuntu-om nema problema sa wifi konekcijom. Isto je i za System 76 i Purism hardverom.

Ok, naravno da znamo da to jeste problem, ali to je najmanji razlog neuspeha linuxa na desktopu. Pošto osoba koja ne može da se izbori sa podešavanjima na linuxu, vrlo verovatno ne ume ni da instalira drajvere na windowsu. I ako Windows sam ne odradi sve što treba, imaće isti problem. Bez zajebancije, prosečan korisnik nema pojma osoftveru i hardveru, i to nema nikave veze sa tim koji OS se naalzi na računaru. I baš zbog svega toga, većina ljudi kupuje računare sa instaliranim i zvanično podržanim operativnim sistemom.

Ovo je IT forum i ono što je nama logično ili jednostavno ili normalno, drugima nije. Odnosno ogromnoj većini nije. Nikada prosečan korisnik neće reći - mene ovaj Windows smara, daj da skinem neku distribuciju i instaliram linux na svom račuanru. Čak i da sve radi savršeno i da je bolje od Windowsa. To mogu da urade samo entuzijasti, koji vole da se petljaju oko računara, klokuju, moduju i slično. Sve u svemu, nema više od 5% takvih. A pola ih ne može bez prozora.

Da bi linux imao značajniji udeo, mora biti primamljiv za običnog korisnika i nuditi nešto što Windows ili OS X nemaju. I mora dolaziti sa hardverom. Tako da sve dok u prodavnicama tehnike ne budemo viđali da je Linux bar na polovini izloženih računara, da korisnici mogu da vide da je to OS sa kojim mogu da urade sve što im treba, da se proizvod (hardver+softver) reklamira kao da je dizajniran/prilagođen za programere ili učenike ili poslovne korisnike... ne može se očekivati značajan udeo linuxa na PC-u.
[ calexx @ 17.03.2018. 07:49 ] @
Nisam siguran da bi to pomoglo, često vidim u radnjama PC sa linuxom ili bez OS, nije neobično i da prodavac ponudi da fraj instalira najnoviji krekovan windows sa najnovijim programima i igricama. Ako neko i uzme komp sa linuxom, a nema pojma o ovoj materiji, vrlo brzo će tu da legne neki windows. Prosto, ako jedva 2% koristi linux, male su šanse da će da naleti na nekog takvog u komšiluku, firmi ili među prijateljima.

Što se drajvera tiče, ne sećam se da sam imao problema sa linuxima, dok je skoro sigurno da će windows negde da zapne. Naročito sa wifi drajverima. Ko zna koliko puta sam morao da startujem live linux da bih na internetu pronašao drajvere za windows.
[ bojan_bozovic @ 17.03.2018. 08:16 ] @
Space Beer

Pa Linux je i bolji za programere i sw developere, to niko i ne spori, ali programeri su manjina, i na tome ne moze da se bazira "dominantnost na desktop trzistu u ocima Pere Perica", kao da je misljenje Pere Perica uopste relevantno za materiju. Vidi Stack Overflow survey koji je linkovan, sve je tamo. Pogledaj TOP500 superkompjuteri na cemu rade, mahom na Linuxu, uz poneki IBM AIX i FreeBSD.

EDIT: Sad cu da dodam, kad Linux ima svoju nisu, zasto se ne pljuje po OS X koji isto tako ima svoju nisu u video i audio produkciji, a nije dominantan? Zasto ovde nema tema o OS X/macOS, tim pre sto je Linux besplatan dok Apple korisnici skupo placaju i OS i hardver na kome se pokrece?


[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 17.03.2018. u 09:29 GMT+1]
[ anon70939 @ 17.03.2018. 10:01 ] @
Citat:
Space Beer:
Da bi linux imao značajniji udeo, mora biti primamljiv za običnog korisnika i nuditi nešto što Windows ili OS X nemaju. I mora dolaziti sa hardverom.

Pa možda. Ali ipak bi imao značajniji udek kad bi IMAO ono što imaju Windows i OS X, a to je mogućnost igranja istih igrica. Običan prosečni korisnik računara za sopstvene privatne potrebe, bitno mu je samo da ima pristup Fejsu, Youtube, ali dzaba kad klincima ne moze da instalira GTA.
Kad bi imao samo tu mogucnost, i kad bi postojala u prodavnici dva racunara, jedan sa Windows 10, i ovaj drugi sa Mintom, verujem da bi se i cena razlikovala, i da bi se u tom slucaju prosecan korisnik koji pojma nema sta je drajver odlucio za jeftiniju varijantu.
[ bojan_bozovic @ 17.03.2018. 10:52 ] @
CoyoteKG

Mislis, piratski GTA, jer da mora GTA da placa zajedno sa Windowsom, koristio bi Linux i neku od indie igrica koje su dostupne na Steam-u za Linux?
[ Zoran Milovanovic @ 17.03.2018. 12:30 ] @
Boki, Mac OS je skoro 5 godina besplatan, odnosno apgrejd na noviji sistem kosta zero. Ok placas lepo upakovan PC sa po nekom specificnoscu kao dodatak u odnosu na PC. Biznis model Apple je prodaja lepo dizajniranog HW, koji najbolje radi sa njihovim OS. Cak imaju i nekoliko aplikacija koje rade samo na Mac OS. Ako ih zelih, pruzi se i kupi Apple HW.

MS sa druge strane podaje OS i support za isti, nesto prckaju oko HW, ali im lose ide...

Sto se tice cene OS uz racunar, sve zavisi od OEMa koliko zeli da se ugradi. MS im isporucuje licence po smesnim cenama cak i za nase trziste, e sada sto OEMovi vole da uzmu masnu lovu na WinOS (jer im se moze) nije bas problem MS, vec krajnjeg kupca. Koji moze OS da nabavi i alternativnim (legalnim/polu-legalnim) metodama, pa ko kako moze/zeli.

Takodje, ti smatras da svi koriste piratski Win i piratski SW (zajedno sa igricama)? - Kako onda opstaju MS (OK, uvaljuje licence OEM-ovima i kompanijama/agencijama...), velike SW kompanije i gejmerske izdavacke kuce? Od cega svi oni placaju svoje programere, dizajenre, licence, patente, R&D, podrsku...?

Pre ce biti da nije tako kako zamisljas.

Evo ti Android OS, Linux kernel, a mislim da ne postoji igra koja nije krekovana. - Mislis da na Linuxu ne bi bilo izvodljivo da krekujes GTA kada bi isti postojao za Linux OS? ;)
(ne racunam ovde server based igre, koje ni na Winu ne mozes da krekujes - osim da ih prepakujes za "community servere")

CoyoteKG, za takve potrebe mu ne treba racunar. Dovoljan mu je telefon, tablet ili smart tv. - Niti Windows, niti Mint. A i cena se razlikuje poprilicno u odnosu na PC sa monitorom i ostalom periferijom. Zato dosta ljudi i ne kupuje nove racunare, vec ploce i telefone. :)

Ko radi bilo sta vise od toga uglavnom kupuje laptop/desktop. Neki zbog igrica, neki zbog posla, a ima i onih zbog oba. Samo neko totalno tehnicki nepismen moze kupiti racunar za potrebe fb/yt/surf. - A nije da ih bas nema, pa mu posle nadju i jos neku namenu ili pak ne.

E, ova poslednja kategorija cini vecinu DESKTOP korisnika. A njima Linux iz nekih razloga ne pase. Ovde lezi problem Linuxa. Zasto je to tako, zasto ih je svega 2% (od toga je 50+% developera).

SW podrska je glavni razlog i Nedeljko je to istakao vise puta. Sto profesionaln SW, sto polu-profesionalan, sto potpuno amaterski. Uglavnom svih mogucih nisa.

Linux ima odlicne alate/sw za development, ali tu se uglavnom i zavrsava prica oko solidnih alata.

Zato je Linux odlican u mreznim, embedded, telefonskim/tablet, tv uredjajima, kamerama, superkompjuterima, serverima, developer masinama, svemirskoj stanici cak, muzilicama za krave (ne mogu da ih ne pomenem), laboratorijskim sistemima itd. Ali mu nedostaje mnogo toga da bude dobar desktop OS.
Nije nemoguce da bude fina alternativa OS Xu ili Winu (u nekim primerima, je cak i ovo nemoguce), ali kosta vremena, zivaca, ucenja, a to onda to bas i nije dobro resenje za desktop OS out of box kako ga Linux zajednica uporno reklamira. Lightning fast, simple to use. :)

I za kraj, ocekivati od korisnika da ne ume da udje u msconfig i iskljuci servise/start up programe, a ocekivati da ume da konzolise kroz minimalne instalacije ISO fajlova da bi mu sistem dizao za <10sec i "zdrao" 200-300MB RAMa (bez ukljucenih servisa) je malo previse ;) Mislim da je svakako jednostavnije nauciti kako se konfigurise grubo Win i sasvim primetno ga rastereti (ubrza, je l' te) nego hardcore konzoliranje. U ostalom, mnogi i ne ocekuju da im sve radi brzo. Vec da mogu da odrade posao, odnosno zabave se.


[ anon70939 @ 17.03.2018. 12:30 ] @
@bojan Mislim GTA odnosno bilo koje druge popularne igre. To da li je piratski ili ne nije tema ovde

Citat:
CoyoteKG, za takve potrebe mu ne treba racunar. Dovoljan mu je tablet ili smart tv. - Niti Windows, niti Mint. A i cena se razlikuje poprilicno u odnosu na PC sa monitorom i ostalom periferijom. Zato dosta ljudi i ne kupuje nove racunare, vec ploce i telefone. :)

Pa ok, za FB/YT/Surf da... dovoljan lep tablet. Ali opet ljudi kupuju računare. Koliko samo poznajem primera oko mene kojima Desktop računar nije potreban, pa ga opet imaju. A oni malo imućniji imaju još i dobar tablet.

Zato kažem, što ne žele da budu ograničeni samo na fb/yt/surf nego žele i GTA ako im se zaigra. Ili možda im zatreba i Word, ako slučajno požele da napišu CV.
I to je prosečan desktop korisnik.

A to da li ima smisla, ili nema da imaju desktop, to mo\e biti sasvim razumljivo pitanje sa naše tačke gledišta. Oni ni nemaju pojma razliku između ta dva, osim da sa ovim drugim mogu da surfuju sa kauča.

[Ovu poruku je menjao CoyoteKG dana 17.03.2018. u 13:42 GMT+1]
[ revlo @ 17.03.2018. 12:35 ] @
Pošto je tema Linux, jedno pitanje. Kakva su vaša iskustva sa Virtual Box-om. Možda će mi trebati windows zbog nekih programa. A wine se nije pokazao kao dobar. Tačnije ni jednu normalnu aplikaciju ne mogu da pokrenem.

Da li može Virtual Box na laptop, linux mint, 4 gb ram, procesor intel 2,7 x 2.. Jel može to da potera windows 10?
[ plus_minus @ 17.03.2018. 12:43 ] @
Citat:
Zato kažem, što ne žele da budu ograničeni samo na fb/yt/surf nego žele i GTA ako im se zaigra.


Ili Assassins Creed koji preko linuxa ima čak i veći frame rate...



E, sad .. moguće je da ovaj Win10 ima neki frame rate lock, tj. da je vsync uključen, bez obzira, igranje na Linuxu - može.
Možda kao kod njega, neće d radi "džojstik" u nekim igricama, ali da može da se poigra čovek, može.

@revlo

A jel' možeš neku nenormalnu da probaš da pokreneš?
[ anon70939 @ 17.03.2018. 13:17 ] @
Citat:
plus_minus: Ili Assassins Creed koji preko linuxa ima čak i veći frame rate...
.... bez obzira, igranje na Linuxu - može.

U Windowsu je to obično next next finish.
Pretpostavljam da ga je i na Linuxu tako lako instalirati? Čak i za prosečnog korisnika, što neko reče koji ne zna ni msconfig da pokrene.

[ Zoran Milovanovic @ 17.03.2018. 13:19 ] @
CoyoteKG, u smislu ustede na OS koju si pomenuo, da bi verovatno ljudi kupovali Linux OS racunare u odnosu na one sa Windows OS, jer su jeftiniji, kazem da bi jos vise ustedeli kupujuci fb/yt/surf only devices :) - Oni koji ne obracaju mnogo paznju na cene uredjaja, ti svakako ne bi izabrali Linux i bili poprilicno ograniceni sto se tice kompjuterskog dozivljaja koji ocekuju.

Razni OEMi su pokusali da pored Windowsa guraju i Linux serije, uglavnom su lose prosli, sto potvrdjuje moje misljenje da Linux racunari ne bi bili podjednako zastupljeni u nasim domovima cak i da imas izbor da ih platis nesto manje. Iskreno bih voleo da se to dogodi, jer bi MS onda verovatno smanjio cenu OSa :) (i onda bi dosli ponovo na slicnu/istu cenu win vs lin masine) Ali potrebno je da korisnici zele da koriste Linux u MNOGO vecem broju nego sto je to slucaj sada i u proslosti.
[ plus_minus @ 17.03.2018. 13:37 ] @
Citat:
CoyoteKG:
Citat:
plus_minus: Ili Assassins Creed koji preko linuxa ima čak i veći frame rate...
.... bez obzira, igranje na Linuxu - može.

U Windowsu je to obično next next finish.
Pretpostavljam da ga je i na Linuxu tako lako instalirati? Čak i za prosečnog korisnika, što neko reče koji ne zna ni msconfig da pokrene.



Ja pretpostavljam da i nije baš tako, jer ponekad (zapravo u 99.99% slučajeva) onom na windowsu treba isto toliko vremena koliko i ovom na linuxu.
Ovaj na windowsu traži - krek, dok ovaj drugi to vreme troši na štelovanje emulatora.
[ anon70939 @ 17.03.2018. 13:57 ] @
vazi
[ plus_minus @ 17.03.2018. 16:14 ] @
Šta važi? Pa zašto su se svakom drugom ovde na forumu, makar 10 puta javljali klinci iz komšiluka tražeći pomoć upravo zbog toga?
Ne mogu da pokrenu igricu. Ne znaju. Zašto ne znaju? Pa princo disk i na njemu flomasterom ispisan naziv.. Sa ili bez diska u drajvu, "please insert CD into drive X"..

Da nisam možda izmislio ovo .. ?
[ revlo @ 17.03.2018. 16:21 ] @
Citat:
plus_minus:

@revlo

A jel' možeš neku nenormalnu da probaš da pokreneš?


One aplikacije koje mi trebaju neće da rade, da ne ulazimo u to sto su nelegalne :)
[ Bradzorf012 @ 17.03.2018. 23:03 ] @
Zaista je zanimljiva ta dominacija windoze. Osim igrica, ne vidim ni jedan jedini razlog zašto koristiti prozore, tj. vidim samo jedan: open ili libre office dokumente ms ne čita uvek kako bi trebalo, pa tu može doći do problema.
[ anon70939 @ 17.03.2018. 23:10 ] @
Verovatno će kroz koju godinu moći popularni naslovi da se igraju online kroz neki video streamer ili kako god da se to zove. Ako danas preko VDI ljudi mogu da rade u auto cad, što uskoro ne bi moglo i ovo.
Samo internet još malo uznapreduje.
Tada možda ne bude bilo bitno koji je operativni sistem u pitanju.
[ Aleksandar Đokić @ 18.03.2018. 00:17 ] @
offtopic: Teamviewer vec ima 60fps, tako da nisi daleko.
[ Zoran Milovanovic @ 18.03.2018. 00:50 ] @
Da li je čuo neko od vas za Nvidia Shield?
[ bojan_bozovic @ 18.03.2018. 05:59 ] @
CoyoteKG

WebGL podrzava maksimum OpenGL ES 2.0 a to nije ni izbliza dovoljno da se danasnje graficke kartice iskoriste do maksimuma (treba Vulkan ili DirectX 12). Drugo ce se desiti, bitne komponente igara ce se izvrsavati na serveru uz klijent kao do sada kako piratizovanje ne bi bilo moguce bas kako MMO igre rade. To ce, sa pravom, izazvati bes kupaca, no to se nece zaustaviti, jer vec sada je multiplayer preko servera izdavaca, ja ne mislim da ima moderne igre koja omogucava LAN multiplayer.

Zoran Milovanovic

Verovatno je cuo svako ko ima nVidia grafiku, jer se preko driver update isti reklamira. Ako si imao iskustva sa njime, podeli ih, ako su relevantna za temu.
[ Space Beer @ 18.03.2018. 08:29 ] @
Testirao sam ja Liquidsky. Nije loše, samo sam previše daleko od servera, pa je lag očigledan.
https://liquidsky.com

na temu:
Nije softver problem. Ima ga sasvim dovoljno da bi se zadovoljili zahtevi mnogih korisnika. Čak i dosta ozbiljnog komercijalnog softvera postoji na za linux (Lightworks, BricsCAD, Matlab, Draftsight...). Što se igara tiče, i tu je situacija veoma dobra. Već sam govorio više puta - ljudi nemaju razloga da koriste linux. Ne vide nijednu prednost u odnosu na prozore, i to je realnost.

Kažem da bi u slučaju agresivnog marketinga i većeg broja račuanra sa preinstaliram linuxom taj broj značajno porastao. Da, mnogi bi kupili Windows i pregazili taj OS, ali deo korisnika bi zapravo video da je to skroz ok sistem. Baš kao što 15% Win 10 korisnika koristi Edge kao primarni browser, iako do pre 3 godine taj browser nije ni postojao, a i ne nudi nešto više od drugih, na koje su ljudi navikli.

Ali ne može se očekivati takav potez jer niko nema koristi od toga. Ok, Dell je pogurao Ubuntu reklamirajući računare kao radne stanice za developere i to je dobra ideja. Da li im je to donelo veći profit, to ne znam. Ali da bi linux na desktopu zaživeo, neko mora da zaradi od toga više nego što zarađuje od vindoze. A vi recite ko bi to mogao biti :D

I na kraju, baš kao što većini korisnika windows ne nudi ništa više od linuxa, tako im ni linux ne nudi ništa više od windowsa :d

@revlo
Na tvom hardveru VBox će teško raditi Tj. radiće, ali teško da će ti Windowsu njemu biti upotrebljiv
[ bojan_bozovic @ 18.03.2018. 09:25 ] @
Citat:
Ali ne može se očekivati takav potez jer niko nema koristi od toga. Ok, Dell je pogurao Ubuntu reklamirajući računare kao radne stanice za developere i to je dobra ideja. Da li im je to donelo veći profit, to ne znam. Ali da bi linux na desktopu zaživeo, neko mora da zaradi od toga više nego što zarađuje od vindoze. A vi recite ko bi to mogao biti :D


Svako ko zeli da pruzi podrsku kupcima preko javnog foruma moze i da zaradi, ali ne kao sto rade community-driven distribucije, vec kako radi stack overflow ili usenet, gde dobijes kvalitetan odgovor od osoba sa dovoljno znanja i iskustva, i bili bi zaduzeni zaposleni. Cost to entry bi bio veliki, ali bi se ugovorom preciziralo sta je obuhvaceno podrskom.

GCC je GPL i besplatan, ali ako ti treba, recimo, runtime biblioteka za neki industrijski projekat u automatici ili saobracaju, ta biblioteka se naplacuje, kao i podrska za istu, s obzirom da neko mora da jemci da u kodu nece biti defekata koji ce prouzrokovati katastrofalne posledice. Vidi DO-178C ili ISO 26262 standarde za saobracajna sredstva, i puno firmi tu zaradjuje preko GCC, recimo VxWorks ili SafeRTOS developeri, kao i oni koji pisu runtime biblioteke za iste, odrzavaju kompajlere za egzotican hardver itd.
[ revlo @ 18.03.2018. 11:26 ] @
Razmišljam da sa Mint-a predjem na Manjaro xfce, "kažu ljudi" - bolji je sistem.
[ yaelo @ 18.03.2018. 11:47 ] @
Meni je Mint bolji nego Manjaro. Manjaro me zezao sa apdejtima. Svaki čas neki apdejt i svaki moram da potvrdim. Dok na Mintu samo jednom ga potvrdim i to je to.
[ revlo @ 18.03.2018. 11:59 ] @
Pa i ja sam debianoid ali hvale Manjaro na sva usta, pa još se priča da će u naredna 3 meseca da pretekne Mint na distrowatch listi.
[ bojan_bozovic @ 18.03.2018. 12:15 ] @
revlo

Ne gledaj ti distrowatch, vec koristi sto ti odgovara, i velika je, solidno odrzavana distribucija. Ja sam recimo koristio Sabayon Linux jer sam zeleo njihov rolling release development, inace bih mozda koristio Debian, Fedoru, OpenSUSE ili Ubuntu.
[ Space Beer @ 18.03.2018. 12:25 ] @
@bojan
Ti govorš o pojednicima koji pružaju podršku specifičnoj grupi. Isto kao kada bi rekao da može da se zaradi od linuxa jer postoji gomila system administratora koji se bave time.

Ovde govorimo kompanijama koje prodaju softver i hardver krajnjim korisnicim i koje bi mogle da zarade od desktop korisnika. Kao što to radi npr. Apple. To je već problem. Posebno jer ovim većim proizvođačima (HP, Lenovo, Asus) sasvim dobro ide i bez tog cimanja. Jedino ovi manji možda mogu tako da se izdvoje i ponude nešto drugačije (bolje)

U suštini, danas kada je sve servis, jeste malo lakše. Npr. Acer bi mogao da prodaje PC koji dolazi sa Ubuntu-om i koji već ima instaliran Spotify, Kodi, Skype, Netflix... i reklamira ga PC za zabavu i multimediju. Ili da ubace Scribus, Calibre i šta već i predstave računar za pisce, blogere i slične sorte. Ili da zbog uštede u ceni OS-a, ubace jednu ili više igara sa Steama ili GOG-a i prodaju Linux Gaming PC. I tako dalje.

Kao što npr. Purism prodaje računar koji je namenjen ljudim koji brinu o svojoj privatnosti. I kad se pogeda samo hardver i softver, nije nikako konkurentan drugima, ali nudi nešto što drugi nemaju i ima ljudi koji bi to platili.
[ revlo @ 18.03.2018. 13:32 ] @
@Space Beer, s obzirom na licencu Linuxa, to može da radi bilo koji pojedinac ili firma od tri čoveka. Sklapate hardver koji je Linux kompatibilan, stavite neki distro, napravite ultra mega sajt, registrujete firmu i imate tržište celog sveta, samo da dobro promovišete brend.

Ima mnogo ljudi koji bi kupili takav kompjuter. Ne moraju sve da rade monopolisti i milijarderi, a posle se zalimo sto imaju toliko para. Eto ideje za biznis.
[ bojan_bozovic @ 18.03.2018. 14:18 ] @
Space Beer

Ja govorim o pojedincima koji koriste neki skupi i7 laptop, i nije im tesko da plate petnaestak, dvadeset dolara da cimnu nekog preko interneta kako da podese ovo ili ono. Mislim, ima IT eksperata i u Senegalu gde je to mesecna plata. To Windows ima kao "remote assistance" samo ne bi radio neki komsija, vec neko preko interneta. Naravno, to bi morala biti registrovana firma koja bi imala poverenje, poput Canonical-a, Red Hat-a (mada su oni van desktopa od RH Linux 9) ili SUSE.

revlo

Dobro promovisati brend je najteze, pre svega ako se zeli zapadno trziste koje je vrlo izbirljivo. Tu su ljudi koji kupuju Alienware, ASUS ROG ili Falcon Northwest.
[ Space Beer @ 18.03.2018. 14:22 ] @
Čim običan korisnik mora da traži koga da zove, umesto svog komšiju, prijatelja, kolegu... i još da palti za to, nema od tog posla ništa :D

@revlo
Da, meni je to palo odavno na pamet, ali ima tu još problema. Prvo, kod nas i na sličnim tržištima to ne ide, zbog piraterije pre svega, a na EU/USA je došlo do zasićenja. A drugo, ako neko kupi nrp. Dell ili MojBrend PC, i na njemu Ubuntu sa obrim softverom, sve je sjano dok radi. Ali čim dođu problemi, npr. neće da radi igra iz Steam-a, onda je vendor nagrabusio. Jer (skoro) niko neće kriviti Valve ili nekog trećeg, već proizvođača PC-a. Zato je desktop Linux zaživeo kod developera. Em je dobar za te poslove, em oni znaju šta sve može poći naopako i zbog čega, i jasno im je da npr. Dell i HP nemaju mnogo veze s tim. Tj. neće pri nardenoj kupovini razmišljati: "nikad više ne kupujem HP, loše rade Steam igre". Za razliku od kućnih korisnika koji baš tako razmišljaju.
[ revlo @ 18.03.2018. 14:51 ] @
Takav problem je imao i microsoft u početku, zato su i pomagali na daljinu, dok se nije raširila mreza pa je sa windowsom upoznat i komšija. Ja ne bih ni naše tržište otpisao. U startu je komp jeftiniji sa istim karakteristikama. Jer činjenica je da linux bolje koristi hardver. Naravno, ubuntu, mint, mozda manjaro ili bilo koji ako se sve dobro podesi. Moglo bi fino da se zaradi. Usput uče se i komsije i sve ok.

Da ne reklamiram naše prodajne mreze za kompjutere, ali svi ih znamo. Pitanje je dana kad ce pored desktop kompjutera da uvrste i novu kategoriju linux kompjuter, prednosti...
[ SlobaBgd @ 18.03.2018. 14:57 ] @
Citat:
kad ce pored desktop kompjutera da uvrste i novu kategoriju linux kompjuter

Ti i dalje ne znaš šta je desktop kompjuter?
[ revlo @ 18.03.2018. 15:19 ] @
Naravno da znam, ali odvajanjem i naglašavanjem Linux, stiče se kredibilitet kao marketinški potez, da su ovi kompjuteri namenjeni za developere, hakere i one sa manjim budzetom.

Mnogo toga moze da se napiše za Linuks kompjuter. Ja reč Linux, mogu samo da pročitam na internetu ili eventualno čujem na youtube, a kad ste tu reč čuli na televiziji? Nikad. A tu je glavno tržište, kad ćurke nauče i napale se na linuks kao nešto haos, pomoću koga možeš da skidaš pare sa tuđih računa i da hakuješ pola sveta :)
[ SlobaBgd @ 18.03.2018. 15:35 ] @
Odlični predlozi! Dobro je što si se ti prvi toga setio, a ne Microsoft ili Apple. Ako Linux zajednica bude sledila tvoju viziju, eto njima udela od... bar 0,5% među desktop rajom.
[ revlo @ 18.03.2018. 16:49 ] @
Naravno, sve zasluge idu meni, jer sam ja najpametniji :D
[ Space Beer @ 18.03.2018. 17:23 ] @
Citat:
SlobaBgd:
Odlični predlozi! Dobro je što si se ti prvi toga setio, a ne Microsoft ili Apple...

Pa setili su se. Zato su u poslednjih nekoliko godina i jedni i drugi unapredili svoje proizvode i fokusirali se na neke segmente koji im ranije nisu bili toliko interesantni. S druge strane, linux desktop je u poslednjih nekoliko godina dosta toga presuo iz šupljeg u prazno
[ revlo @ 18.03.2018. 17:31 ] @
Ja sam shvatio ovu pohvalu kao ironiju. Naravno da znaju sve to i Microsoft i aple i Canonical i openSUSE i mnogi drugi, ali čim njima dobro ide, može i tebi/nama. Bilo na tv-u, neki lik pričao kako su informacione tehnologije najpogodnije za investiranje i najbrze se vrati novac. Što je tačno. Za rad ti treba samo jedan kompjuter itd itd. Baš se pitam da li Comtrade kod nas ima paletu kompjutera bez os-a. e sad to bez os-a da se promoviše kao kompjuter sa Linuxom i eto radosti.
[ gost12 @ 18.03.2018. 23:14 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Space Beer

Pa Linux je i bolji za programere i sw developere, to niko i ne spori, ali programeri su manjina, i na tome ne moze da se bazira "dominantnost na desktop trzistu u ocima Pere Perica", kao da je misljenje Pere Perica uopste relevantno za materiju. Vidi Stack Overflow survey koji je linkovan, sve je tamo. Pogledaj TOP500 superkompjuteri na cemu rade, mahom na Linuxu, uz poneki IBM AIX i FreeBSD.

EDIT: Sad cu da dodam, kad Linux ima svoju nisu, zasto se ne pljuje po OS X koji isto tako ima svoju nisu u video i audio produkciji, a nije dominantan? Zasto ovde nema tema o OS X/macOS, tim pre sto je Linux besplatan dok Apple korisnici skupo placaju i OS i hardver na kome se pokrece?


[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 17.03.2018. u 09:29 GMT+1]


Ne bih se složio, koliko god sam se probao prisiliti na linuxe, uvijek je to bilo toliko krnje, loš UX, sporo, uvijek nešto ne radi i uvijek nešto fali.
To je jedini i glavni razlog zašto su linux mašine na 2%..


Citat:
Bradzorf012:
Zaista je zanimljiva ta dominacija windoze. Osim igrica, ne vidim ni jedan jedini razlog zašto koristiti prozore, tj. vidim samo jedan: open ili libre office dokumente ms ne čita uvek kako bi trebalo, pa tu može doći do problema.


U poslovnom okruženju na moj nagovor smo krenuli s open officeom, sav posramljen moram sam sve revertati nakon nekoliko dana koliko je to loše radilo.
Sve ok kad koristiš neke najosnovnije funkcije u wordu, ali kad krene nešto bolje odmah, bug na bug. Beskonačan loop se javljao na svakom 3ćem dokumentu i morali smo ubiti process...
Programi su na linuxu (alternative pogotovo) poprilično krnji u odnosu na windows, sve djeluje nedovršeno i točno se vidi da nema tu pravog reda i organizacije.

Evo, sad isprobao Fedoru ponovo, nije se mogla spojiti mi na wifi sve dok nisam ručno unio ip adresu i dns servere i to na Lenovo x230 laptopu... Pa gdje će onda raditi??
U 2018 to da ne radi out of the box?? Jedino moguće na linuxima i nigdje drugdje.
[ plus_minus @ 19.03.2018. 00:09 ] @
Citat:


Ne bih se složio, koliko god sam se probao prisiliti na linuxe, uvijek je to bilo toliko krnje, loš UX, sporo, uvijek nešto ne radi i uvijek nešto fali.
To je jedini i glavni razlog zašto su linux mašine na 2%..


... a superkompovi i neki "sitni datacenter-klasteri" na 100% ....

Mnogo bre površno to kod tebe. Koliko si se probao prisiliti? 1 sat? 2 dana? 3 meseca .. ? Kod mene sve radi, na svim mašinama, kod tebe nikako i uvek nešto fali.
Kome verovati?

[ gost12 @ 19.03.2018. 11:02 ] @
Ja pričam o linuxima na destkop mašinama. Na desktopu većini ljudi ne valjaju što potvrđuje i marketshare, ja vjerujem upravo zbog razloga koje sam i naveo.
Ako pričamo o nekoj drugoj primjeni onda je i stvar drukčija. Vrtim nekoliko centos servera i s time sam jako zadovoljan. Linux koristim cca 15 godina, puno više na serverima, ali bio sam ja i pune dvije godine na desktop mašini samo na slackware-u (to je bilo prije više od 12 godina, još se sjećam koliko sam problema imao da natjeram 56k modem da radi :)) ) ...
Samo u to vrijeme su i windowsi bili loši, XP sam morao reinstaliravati svakih nekoliko mjeseci, a morao si i sam drajvere ganjati, pa bi se usporio sa korištenjem itd. Od win 8 sam samo napravio upgrade na win 10 i ta mašina bez greške radi i sada, a prošlo je već 3-4 godine. Svi drajveri se automatski skinuli s update-a i nigdje nikakvih problema...
[ Branimir Maksimovic @ 19.03.2018. 12:01 ] @
Jeste, pre 12 godina si probao Slackware i sad na osnovu toga pises kakav je Linux danas.... inace meni je Windows 10 zesci krsh. Prvo zbog toga sto non stop drlja po disku i upisuje na desetine gigabajat. Recimo samo za zadnji apdejt je upisao oko 110GB na disk...
[ gost12 @ 19.03.2018. 14:25 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Jeste, pre 12 godina si probao Slackware i sad na osnovu toga pises kakav je Linux danas.... inace meni je Windows 10 zesci krsh. Prvo zbog toga sto non stop drlja po disku i upisuje na desetine gigabajat. Recimo samo za zadnji apdejt je upisao oko 110GB na disk...


Ne, onda sam bio najdulje na njemu u komadu, isprobao sam više puta, imam đir svakih godinu dvije posvetiti tjedan dva nekoj distri, što sam sad napravio sad pred par tjedana, CentoOS konfigurirao i radio sam na njemu tjedan dana, da mu dopustim da se "primi"...
Isto sam pokušao i s Fedorom, a prije toga s Mintom. Mint je još djelovao najmanje loš u UX djelu, ali svejedno je previše tu detalja koji su nedorađeni. Što sam i pisao u prijašnjim osvrtima.
[ revlo @ 21.03.2018. 14:41 ] @
Postoji Linux Mint i postoji boranija. Boranija normalno da nece uvek da radi jer je sredjuju tri čoveka, LinuxMint je institucija.
[ Nedeljko @ 01.04.2018. 12:06 ] @
1.82%

Linux+ChromeOS+Unknown = 2.18%

Koliko se netmarketshare-u može verovati obzirom na istoriju njihovih podataka (kada se uzme u obzir zbir pomenuto troje)?
[ Branimir Maksimovic @ 01.04.2018. 12:16 ] @
Sve zavisi kolko ljudi posecuju taj sajt i eto bas iz Linuxa kliknu i eto bas ne promene potpis browsera ;)
[ anon334571 @ 01.04.2018. 14:56 ] @
Ne znam zašto se inicira baš na "desktop", kompjuteri su mnogo napredovali i sve je manje klasičnih desktopa. Uglavnom su sve to neki prenosivi uređaji, pa je onda pitanje i koliko koristimo cloud i programe instalirane na nekom serveru na mreži ko zna gde. U budućnosti će ta granica biti još i manja. Sve će biti po serverima i na mreži... e kad se ima sve to u obzir zapitajte se koliko zaista ima Linux korisnika a da to oni i ne znaju ;)
[ Nedeljko @ 01.04.2018. 20:44 ] @
Tema je desktop.
[ najkarika @ 02.04.2018. 16:38 ] @
Zdravo ljudi.
Da se i ja uključim u raspravu.
Linux koristim već nešto više od dvije godine. Moram priznati da sam prezadovoljan. Probao sam više distribucija i zaustavio sam se na Ubuntu 16.04. LTS.
Dok sam brata ostavio na Linux Mintu.
Windows koristiom od Windows-a 95 i sve verzije sam koristio za ličnu upotrebu do Windowsa 7 (osim Vista-e). Windows 8 i 10 to više nisam moga da koristim. Svakakve neke stvrčice su počele da me nerviraju.
Sada koristim samo Windows 10 na "poslovnom" laptopu da bih uradio speedtest. A i za to se mašina pati.
Trenutno nemam neke velike prohtjeve. Windows ne planiram više da koristim.
Pozdrav svima
[ anon334571 @ 02.04.2018. 17:27 ] @
Linux je lep sistem za avanturiste, ako si početnik, videćeš - vauuu koliko različitih operativnih sistema, zapravo da iskoristim frazu iz jedne druge teme, "sve je to ista šasija, motor isti, razlika je samo u enterijeru" :)

Ali ipak to je to, svaka distra ima neke svoje cake i komande za terminal. Ja u poslednje vreme mnogo skačem sa linuxa na linux - gledam dal se nešto novo desilo i nije to loš posao. Samo ništa novo se ne dešava.... bar ne na prvu loptu. Linux Mint, Manjaro, Ubuntu, Debian, ne bih išao dalje.
[ najkarika @ 02.04.2018. 22:09 ] @
Pa ne bih za sebe rekao da sam neki avanturista. Jednostavno se desilo da sam prešao na Linux. Nova zemlja, novi posao, novi OS. Besplatan, stabilan, siguran.
[ vinted @ 03.04.2018. 08:28 ] @
Mislim da će Linux imati mnogo više od tih 2% na desktopu, pogotovo od kada može da se instalira na Windowsu kao program. Doduše samo na Windows 10 je ovo muguće, ali i to je nešto.
https://www.microsoft.com/en-u.../debian-gnu-linux/9msvkqc78pk6.
Ima tu još par distribucija koje mogu na ovaj način da se instaliju, kao aplikacije.
Tako da treba uračinati i ovaj, skriveni procenat
[ anon334571 @ 03.04.2018. 10:19 ] @
Mislim da se microsoft ne treba hvaliti zatvorenim kodom, to je isto kao kad se hvališ što si šupljoglav. I šta, linux je otvorenog koda i normalno je da može da se prilagodi svakom sistemu pa čak i kao aplikacija.

Isti je slučaj i sa NTFS particijama. NTFS je izmislio microsoft i zatvorio kod, zato linux ne može da maksimalno kontroliše njegovu upotrebu. Ali zato je linux velikodušan i sve svoje fajl sisteme je ostavio otvorenim da može svako da ih koristi.
[ Branimir Maksimovic @ 03.04.2018. 11:20 ] @
Postoje problemi sa licencama, ne moze recimo Mikrosoft da uzme btrfs i da ga stavi u Windows niti je Apple mogao da inkorporira zfs iz istog razloga... pa su napravili svoje varijante...
[ bigvlada @ 04.04.2018. 13:01 ] @
Citat:
vinted:
Mislim da će Linux imati mnogo više od tih 2% na desktopu, pogotovo od kada može da se instalira na Windowsu kao program. Doduše samo na Windows 10 je ovo muguće, ali i to je nešto.
https://www.microsoft.com/en-u.../debian-gnu-linux/9msvkqc78pk6.
Ima tu još par distribucija koje mogu na ovaj način da se instaliju, kao aplikacije.
Tako da treba uračinati i ovaj, skriveni procenat ;)


Što bi se neko zlopatio sa time kada može da ga instalira u virtuelnoj mašini?
[ vinted @ 04.04.2018. 20:15 ] @
Citat:
bigvlada: Što bi se neko zlopatio sa time kada može da ga instalira u virtuelnoj mašini?

Pitanje nejasno.
Što bi se neko zlopatio
a.) na Windowsu
b.) na Linuxu
c.) na VM
[ Branimir Maksimovic @ 04.04.2018. 20:46 ] @
Sad je zlopacenje samo kad se instalira neka distribucija koja nema instaler, tipa gentoo i arch. Ili kad stavljas *BSD. Cak je i *BSD sa trueOS postao lak za instalaciju ...

Inace nema potrebe da se stavlja na bare metal neki OS koji nema potrebe da bude na bare metalu. Virtualke su zato da se nesto odradi na lak i jednostavan nacin i to je to.
E sad sto se tice Linux kompatibilnosti i Windows-a, ja sam nekad koristio cygwin dok sam imao Wndows kao glavni OS. Nikakvo zlopacenje nije bilo. Ne znam kakav je taj LSforW sada,
ali cisto sumnjam da je neko zlopacenje.
[ Nedeljko @ 07.04.2018. 10:14 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Sve zavisi kolko ljudi posecuju taj sajt i eto bas iz Linuxa kliknu i eto bas ne promene potpis browsera ;)

Ako je im to metod merenja, onda naravno da se ne može pouzdati u njihove cifre.
[ Space Beer @ 07.04.2018. 15:21 ] @
Nije im to metod merenja. Mere pristup sajtovima ali iz baze od nekoliko stotina sajtova, različitih profila i namena, ako me pamćenje dobro služi
[ Branimir Maksimovic @ 08.04.2018. 05:28 ] @
Pa ako ti u potpisu browsera ne stoji operativni sistem, sta onda? Ja sam svojevremeno pravio neku statistiku pristupa nekim sajtovima koje smo odrzavali i Linux je bio oko 1%. Android je bio ubedljivo najveci procenat koliko se secam.
[ bojan_bozovic @ 08.04.2018. 07:46 ] @
Koristite Stack Overflow statistiku koja je relevantna za trziste na koje Linux cilja, s obzirom da desktop uopste preticu Android i iOS tableti i smartfonovi, koji nikako ne mogu biti korisnicka baza za Linux. Mora da se prihvati da je Linux obezbedio svoju nisu i na desktopu, i promasaj nije ni po kakvoj metrici, bez obzira sta Windows trolovi pisu.
[ SlobaBgd @ 08.04.2018. 09:25 ] @
I opet se vraćamo na tisuću hiljada puta pomenuto pitanje (na koje smo već dali odgovor): koje je to relevantno tržište na koje Linux cilja? Ako su to posetioci Stck Owerflow sajta, dakle programeri, odnosno geekovi čak i po mišljenju nas koji se nešto malo razumemo u kompjutere, i ako znamo da dobar deo programera radi na Windowsu, onda je čak i procena od 2% preterana.

Ali već je rečeno da Linux zajednica (bar ovaj deo koji se okuplja na ES-u) ni ne želi omasovljenje svog operativnog sistema. To im ruši iluziju o izuzetnosti.
[ bojan_bozovic @ 08.04.2018. 10:07 ] @
Slobo, omasovljenje znaci uraditi Linuxu ono sto je Apple uradio sa OS X. Ja ne zelim Unix koji nije Unix inace imam OS X, a i bolje mi je da teram Cygwin pod Windowsom onda, sto i cinim jos od vremena kad sam imao 32-bitni kompjuter ili neki Linux/BSD ili Cygwin je na kompjuteru.

Da se ne lazemo, Linux je daleko od idealnog, sa svojih 16M LOC (lines of code), sto je previse, a pre trideset godina su govorili da je Honeywell-ov Multics glomazan sa 300K LOC.
[ anon334571 @ 08.04.2018. 10:17 ] @
Dok je linux meni dobar ja cu ga koristiti, bas me briga za druge, tako da je po meni, linux 100% presao :D
[ Mord @ 08.04.2018. 12:13 ] @
Ne znam đe vi vidite ovde da je linux prebacio 2% a ovo su relevantni podaci. Dok je meni Windows dobar ja ću ga koristiti baš me briga za druge tako da lično više Linux ni za probu.


[ Nedeljko @ 08.04.2018. 12:41 ] @
Citat:
SlobaBgd: Ali već je rečeno da Linux zajednica (bar ovaj deo koji se okuplja na ES-u) ni ne želi omasovljenje svog operativnog sistema. To im ruši iluziju o izuzetnosti. :D

Izvini, a ko je to rekao? Navedi citat.

Ja sam rekao da ne želim da se Linux omasovi po ceni degradacije. Veći procenat je samo plus, dokle god ne ide na račun prednosti koje ima. Ti bi kopiju Windows-a, što znači da treba da izgubi sve prednosti koje ima nad njim.

Ako se može omasoviti na osnovu nekakvog boljitka, to je drugo.

Da ti malo ne izvrćeš stvari?

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 08.04.2018. u 13:55 GMT+1]
[ anon334571 @ 08.04.2018. 16:03 ] @
Dal stvarno postoje ljudi koji ne zele da priznaju gresku sto su kupili/instalirali windows 10? Boze svasta, inace ovaj dijagram je falsh, jer dakle i Android je vrsta Linuxa, pa cak i OSX. No sve jedno, i dalje cu ljude koji teraju windows smatrati manje vrednim, jer tako sam u mogucnosti.
[ Nedeljko @ 08.04.2018. 16:25 ] @
Pod tim "Linux" se podrazumevaju GNU/Linux distribucije, što ima smisla budući da su uzajamno kompatibilne. Android tu ne pripada. A OS X nema ništa sa tim.
[ anon334571 @ 08.04.2018. 16:36 ] @
Necu da se raspravljam Android je kao bazu uzeo Linux, pa se prilagodio mobilnim uredjajima. Treba to razdvojiti, slazem se, ali ne bih rekao da su svi GNU/Linuxi kompatibilni, postoje nekoliko grana itd...

Nego, vrednost linuxa sam shvatio kad sam otkrio da imam pravo na legalni windows, i iskren da budem koristio sam ga par dana i to je sve. Ne mogu ja to.
[ Nedeljko @ 08.04.2018. 17:09 ] @
Android od GNU/Linux-a ima samo kernel, tj. Linux.

GNU/Linux-i jesu kompatibilni među sobom jer isti hardver i isti programi (uključujući i drajvere) rade na njima. Postoje distro-specific načini pakovanja programa, ali te ništa ne sprečava da napraviš agnostički instaler koji ne ide kroz upravljač paketima. To je do autora kako će da pakuje svoj program.
[ anon334571 @ 08.04.2018. 17:48 ] @
Jasno ali da se ne zanese neko da moze lako .deb paket da instalirao na openSUSE na primer, ne moze "lako", ono sto je lako to ide uz kompletan os. Usput pomenuh openSUSE i uhvati me nostalgija, jes ovaj mint prost ko pasulj, nemam vise brige, a to nije dobro :D

..........................
Katstrofa, opet me hvata nostalgija za openSUSE, ovo je bolest, moram da preuzmem torrent pa sutra da instaliram.

[Ovu poruku je menjao miltop dana 08.04.2018. u 21:13 GMT+1]
[ Nedeljko @ 11.04.2018. 12:17 ] @
Pa, što onda ne koristiš njega?
[ gost12 @ 15.04.2018. 14:30 ] @
Citat:
miltop:
Dal stvarno postoje ljudi koji ne zele da priznaju gresku sto su kupili/instalirali windows 10? Boze svasta, inace ovaj dijagram je falsh, jer dakle i Android je vrsta Linuxa, pa cak i OSX. No sve jedno, i dalje cu ljude koji teraju windows smatrati manje vrednim, jer tako sam u mogucnosti.

Ja tebe smatram manje vrednim isključivo na temelju ovog komentara...
Smatrati nekog manje ili više vrednim na osnovu OS kojeg koristi, koliko nisko možeš pasti? Nije ti neugodno lupiti takav komentar?
[ Nedeljko @ 01.05.2018. 11:08 ] @
Po netmarketshare izvoru, u aprilu 1,93%, mada tom izvoru ja više ne verujem.
[ anon334571 @ 01.05.2018. 11:33 ] @
Citat:
gost12:
Citat:
miltop:
Dal stvarno postoje ljudi koji ne zele da priznaju gresku sto su kupili/instalirali windows 10? Boze svasta, inace ovaj dijagram je falsh, jer dakle i Android je vrsta Linuxa, pa cak i OSX. No sve jedno, i dalje cu ljude koji teraju windows smatrati manje vrednim, jer tako sam u mogucnosti.

Ja tebe smatram manje vrednim isključivo na temelju ovog komentara...
Smatrati nekog manje ili više vrednim na osnovu OS kojeg koristi, koliko nisko možeš pasti? Nije ti neugodno lupiti takav komentar?


Zar ne vidiš da provociram :) Ja na lapu imam legalni windows, na desku, legalni Mint i miran Srem.

@Nedeljko, linuksaša ima kolko hoćeš. Zar nije malo sramotno, pričati o bezobrazno malom procentu? Ali kolko da ima nek ima, važno je da ljudi nauče da koriste Linux, pa posle nek koriste šta im volja.
[ Branimir Maksimovic @ 01.05.2018. 14:05 ] @
Citat:
Nedeljko:
Po netmarketshare izvoru, u aprilu 1,93%, mada tom izvoru ja više ne verujem.


To ti je isto ko kad na distrowatch Manjaro popularniji od Arch Linux-a a to nema blage veze sa istinom...
[ Nedeljko @ 01.05.2018. 16:42 ] @
A na osnovu čega smatraš da nema veze sa istinom?
[ Branimir Maksimovic @ 01.05.2018. 16:52 ] @
Na osnovu istoga ko sto ti ne verujes netmarketshare. I jedni i drugi broje klikove. Tako da kod net market share varira tako divlje. Ista stvar na distrowatch.
[ calexx @ 02.05.2018. 07:23 ] @
Babe i žabe. ;) To što je neka distribucija popularna i ima više klikova na DW uopšte ne znači da je bolja od druge nego da se klikće. Mislim da Arči korisnici i ne klikću mnogo, to rade oni koji koriste distribucije koje su lagane i primerenije početnicima i onda oni češće odu da vide šta i kako. ;)

Mislim da je Manjaro ipak popularniji od Arčija jer je sama instalacija mnogo lakša (tj ista je kao kod većine linuxa) pa mnogi početnici prvo to probaju a mnogi i ne idu dalje jer je to u osnovi Arči. Slično kao Ubuntu i Mint, razlika je što ovaj drugi ima nekoliko preinstaliranih programa i olakšava početnicima koji ne umeju da to sami nabace. Možda i mogu da shvatim da neko koristi Mint Cinnamon ali da koristi Mint KDE a ne Kubuntu ... nikako ne kapiram. Hm ... na DW postoji Mint i postoje razne Ubuntu podvarijante. Zašto i Mint nije podeljen po DE pa da postoji Mint Cinnamon, Mint KDE, Mint XFCE, Mint Mate pa i Mint LMDE? Eto šta može da uradi statistika.

Ni sam procenat korisnika linuxa meni ne znači ništa. Probao jedno i drugo, vidim kako rade i izabrao. Da li će tako da uradi 2% ili 22% me ne zanima previše. Ili možda i ne bih voleo da se procenat linux korisnika povećava, samo može da mi oteža život. ;)
[ anon334571 @ 02.05.2018. 09:12 ] @
Svaki ozbiljniji sajt, vodi i moze da vodi statistiku, koje operativne sisteme koriste korisnici. Ja na mom sajtu imam slučaj oko 50 % windows, 40% linux i 10% android (otprilike), mislim da moze i ovde na ES-u da se vidi procenat korisnika. I uzmeš tako 5 slučajnih sajtova, neki tehnički, neki kulinarski, neki info i uporediš, neće biti da je 2% nego mnogo više, al ajd sad :)
[ Bradzorf012 @ 07.05.2018. 01:05 ] @
calexx

Hm, pa ne bih se baš složio. To je kao da kažeš, početnicima koji ne umeju sami da montiraju gume, točkove, motor i vešanje ford isporučuje model sa ugrađenim delovima. Meni je to i potrebno: vlc media plejer, poslednja verzija fajerfoksa, ofis, tekst editor, neki alat da formatiram fleš ili narežem .iso na isti i to je to. Dobro, ako mi je baš neophodno još ponešto, srediću i to, ali je poenta da što brže i jednostavnije instaliram i podesim OS onako kako mi odgovara, a ne da glumim stručnjaka.

Što se minta tiče, javlja mi se. Nije kako kažeš "podeljen", zato što ga radi jedna ista ekipa, eto zašto, zato i ima jedno ime i više okruženja. Zašto manjaro nije podeljen, a ima i budgie i deepin i još neka okruženja, bar dva tri više od minta?
[ Branimir Maksimovic @ 07.05.2018. 02:19 ] @
Meni je merilo kolko na freenode u sobi ima korisnika. Arch ~1500 , Manjaro ~100 ;)
[ anon334571 @ 07.05.2018. 08:11 ] @
To ne znači da Archija ima više, nego da Manjaro nema probleme :)
[ calexx @ 07.05.2018. 08:20 ] @
Citat:
Bradzorf012:Hm, pa ne bih se baš složio. To je kao da kažeš, početnicima koji ne umeju sami da montiraju gume, točkove, motor i vešanje ford isporučuje model sa ugrađenim delovima. Meni je to i potrebno: vlc media plejer, poslednja verzija fajerfoksa, ofis, tekst editor, neki alat da formatiram fleš ili narežem .iso na isti i to je to. Dobro, ako mi je baš neophodno još ponešto, srediću i to, ali je poenta da što brže i jednostavnije instaliram i podesim OS onako kako mi odgovara, a ne da glumim stručnjaka.
Nije baš taj nivo, ovo možda važi za Arčija gde se korisnicima isporučuju točkovi, motor i ostalo pa usput uče kako se sklapa. Ja ni to ne koristim nego mi neko to odradi ;) pa dobijem gotov auto.

Većina linuxa, ali da pomenem *ubuntu kao osnovu Minta, ima i plejer i browser i office. Mint doda neke manje bitne, kao što su acrobat reader (ovo je po sećanju, ne trošim Mint odavno) ili gparted (u kde verziji postoji sličan program) a kad malo razmislim, sad mi uopšte i ne pada na pamet neka prednost Minta. Ako ne računam razliku u obliku Cinnamon verzije, šta je prednost Mint KDE u odnosu na Kubuntu?
Citat:
Bradzorf012:Što se minta tiče, javlja mi se. Nije kako kažeš "podeljen", zato što ga radi jedna ista ekipa, eto zašto, zato i ima jedno ime i više okruženja. Zašto manjaro nije podeljen, a ima i budgie i deepin i još neka okruženja, bar dva tri više od minta?
Ovo je primer samo za Ubuntu koji je jedini podeljen. Ne samo Mint i Manjaro, većina distribucija ima više okruženja i nijedan nije podeljan na DW. Možda bi previše odskočio ako bi bio kao jedan?
Sad sam primetio, Na DW listi je Manjaro izbio na čelo ispred Minta koji je tu bio dugo.
Citat:
Branimir Maksimovic: Meni je merilo kolko na freenode u sobi ima korisnika. Arch ~1500 , Manjaro ~100 ;)
Misliš Arči ima više problema a Manjaro lepše radi i nema potrebe da se traži pomoć? ;)
Arči u startu "nudi" problem. Početnici ali i ogroman broj nekakvih normalnih korisnika hoće u startu laku instalaciju a Arči traži da se ima pored sebe drugi komp i da se čita uputstvo za instalaciju. Verovatno je tu 90% od tog većeg broja. Kada se to završi, onda su tu negde.
[ Bradzorf012 @ 07.05.2018. 16:22 ] @
Ako ne možeš kod ostalih distribucija da dobiješ to što želiš, onda ima smisla konfigurisati i mučiti se, nije uopšte sporno. U svakom drugom slučaju je nepotrebno gubljenje vremena. Meni se mint dopadao i radio kao podmazan na starom toplapu, ali na novom se iz nekog razloga zaglavi. Poslednjih pet šest godina sam imao običaj da dva tri puta godišnje skinem .iso, narežem na cd i instaliram na lap. Sada, pošto mi mint nije radio na novom lapu, mesec dana sam skidao razne distroe i isprobavao. Zaustavio sam se na ubuntu mate. Manjaro mate i manjaro cinnamon su ok takođe, bar što se mene tiče.

Takođe, nije primer ni za ubuntu. Čisto sumnjam da ga radi ista ekipa, ali da, postoji link sa sajta ubuntua na xubuntu, mate ubuntu, budgie ubuntu i još neke.

Dakle, kada budem želeo da postanem automehaničar ili da se u društvu pravim važan kako umem da skinem i instaliram libre ili fox radiću to. Do tada, zanima me distribucija koja ima većinu ili sve aplikacije koje su mi neophodne i koju mogu da podesim kako mi odgovara. U prevodu, želim kompletan proizvod.
[ Branimir Maksimovic @ 07.05.2018. 16:32 ] @
miltop:"To ne znači da Archija ima više, nego da Manjaro nema probleme :)"

calexx:"Misliš Arči ima više problema a Manjaro lepše radi i nema potrebe da se traži pomoć? ;)"

Ma jok ti sto imaju problem ne zadrzavaju se dugo ;)
Arch je elitisticka distribucija i privlaci gomilu geekova, to je objasnjenje ;)

bradzor: "Ako ne možeš kod ostalih distribucija da dobiješ to što želiš, onda ima smisla konfigurisati i mučiti se, nije uopšte sporno."

Ma dobijas to sto kazes Arch yeeeeeeeeeeeee, ja sam geek!
Ali zapravo kad jednom nasetujes ne diras to puno. Pratis forum i ne apdejtujes bez da proveris forum prvo ;)
[ Bradzorf012 @ 07.05.2018. 16:42 ] @
O tome ti pričam, na kraju zaista svako dobije to što želi.

E sad, ja ne želim da diram ni malo: hoću u jednom potezu za pola sata sat da instaliram sistem i da sam miran narednih pola godine.
[ calexx @ 07.05.2018. 16:52 ] @
Pa ja stalno pišem da neću da budem automehaničar i da sklapam linux ali mi je Arči dobar pa sam prosto uzeo skriptu koja sve odradi, za manje od sat vremena imam sve što mi je potrebno, celog Arčija, skoro sve programe (kojih se setim u trenutku) i sva podešavanja za njih. Manjaro mi je tu negde pa ću malo više da ga forsiram.

Upravo sam na laptopu napravio lom, hteo da odradim neka premeštanja particija da bih uglavio Manjara pa je pukla particija sa glavnim Arčijem i sada pokušavam da iskopiram podatke sa nje ali slabo uspevam. Izgleda da je pukao gparted (verovatno zbog brljavog laptopa) pa je malo razdesio tu particiju i nikako da je sredim. Tražim način da povadim ako šta ima i onda će tu da legne Manjaro.
[ Branimir Maksimovic @ 08.05.2018. 01:49 ] @
Ajaoj ja na diskovima imam samo po jednu particiju ;)
Isprobavam BSD.OSX i Windows na virtualkama ;p
To premetanje particija nikako ne volim...
[ calexx @ 09.05.2018. 09:49 ] @
Moja greška, vat a mistejka aj mejka kada sam hteo da od tri manje napravim dve veće pa sam obrisao poslednju i treću od pozadi a onu u sredini hteo da pomerim i povećam. Zaboravio sam na iskustvo da gparted ume da se pobuni ako se puste 2-3 operacije, uglavnom sam radio jednu po jednu. Pošto sam očekivao da potraje, otišao sam da nešto radim i kada sam se vratio, dočekao me neki ekran sa par poruka po čemu sam zaključio da je puklo. A možda je neki skrin sejver, info o tome šta i kako da radim, možda je bilo izlaza ali sam ja restartovao komp ... i particija nedostupna.

Probao minitool i on kao nađe ali se zbuni jer je imao info o staroj, sada je bila nova i na kraju dobijem praznu particiju. Probao razne verzije, razne opcije i ništa bolje. Pošto izbegavam da koristim ~/home za bilo šta, mada ponešto promakne, mislio sam da odustanem ali se setim da samo tu imam mejlove sa jednog naloga a na serveru ih brišem pa sam se zainatio. Probao r-studio emergency ali je on nalazio samo nonejm fajlove podeljene po ekstenzijama. I onda pravi potez, obrišem te nađene particije i opet pokrenem r-studio, ladno je našao komplet particiju pa sam iskopirao sve što mi je bilo potrebno.

Juče sam nabacio Manjara i on će da bude osnova na laptopu.
[ Nedeljko @ 11.05.2018. 22:55 ] @
Koliko vidim, po distrowatch-u je Manjaro izbio na prvo mesto.
[ Branimir Maksimovic @ 11.05.2018. 23:31 ] @
Nije ni cudo, zato sto ne moras da drhtis svakih 6 meseci a imas sve naj pakete. I pacman je jezivo brz. Jedino sto ako nisi iskusan cekas par dana nakon apdejta, proveris forum, i tek onda apdejtujes.
[ anon334571 @ 12.05.2018. 09:32 ] @
Po meni Manjaro ipak nije zasluzio prvo mesto. Ja koristim neprikosnovenu debian granu, tj. linux mint, sa Manjarom stalno neki problemi.
[ Nedeljko @ 12.05.2018. 09:35 ] @
Kako ti radi VirtualBox sa novim jezgrom na Mint-u?
[ anon334571 @ 12.05.2018. 09:50 ] @
Ne koristim VirtualBox. Sve probam na metalu. Probao sam Manjaro xfce, on nije loš ali je staromodan. Manjaro GNOME ima problema sa grafikom. Ustvari sve distribucije sa novim GNOME imaju problem sa grafikom, zamrzava ekran. Nekako mi je Mint Mate, najbolje legao.


[ Nedeljko @ 12.05.2018. 10:04 ] @
Probaj VirtualBox na Mint-u sa jezgrom 4.13.
[ anon334571 @ 12.05.2018. 10:12 ] @
Sigurno ne valja nešto čim me teraš. Ja sam na mintu stavio politiku azuriranja na sredinu, tako da ne instaliram ništa što nije kolko tolko provereno. Za ono što meni treba ovaj OS završava posao. Izbrisao sam "legalni" windows i eto radosti. Nema reklama, nema shareware aplikacija, nema podsećanja na update, nema ničeg lošeg kao što to ima vindoza.
[ calexx @ 12.05.2018. 10:44 ] @
Citat:
miltop:Po meni Manjaro ipak nije zasluzio prvo mesto. Ja koristim neprikosnovenu debian granu, tj. linux mint, sa Manjarom stalno neki problemi.
Nema tu zasluge, ne meri se ovde kvalitet nego broj klikova. Manjaro postaje popularan jer je to lakša varijanta Arčija, svi pričaju da je Arči odličan i da je Manjaro dobra podvarijanta za one koje mrzi ;) da se trude da savladaju osnovnu verziju. Plus ima neke lepe dodatke za nas lenčuge, neki dan sam hteo da na Arčija nabacim onaj Manjaro Settings Manager i posle dugog maltretiranja sam samo delimično uspeo. Deo sa kernelima nije radio, a on je bio glavni razlog. Neki deo je baš njihov i nešto mi nije uspelo da ga instaliram pa je vrlo verovatno da ću malo više da trošim Manjara.

Tako je i Mint došao na prvo mesto, kada se pojavio bio je olakšana Ubuntu varijanta sa instaliranim programima koje ovaj nije imao, sa novim DE u vreme kada se pojavio Unity koji se nije svima svideo. Tako sam i ja počeo, kao totalnom gušteru mi je Mint uvek bio lakši pa sam tu nešto i naučio. Pošto Mint kasni mesecak dana, jednom sam probao Ubuntu, video da se bez muke dodaje sve što Mint ima preko osnovne varijante i ukapirao da mi Mint nije potreban. Ipak, instalirao sam ga još dugo, sve dok nisam počeo da nailazim na razne bubice. Pratim pripremu i izlazak svake nove verzije, to radi par ljudi i oni verovatno ne mogu da testiraju svaki hardver. Zato se često desi da nešto ne radi, iako je kod mnogih OK. A vrlo često se desi da izbace kao stabilnu verziju koja je imala više problema na testiranju.

Što se kernela tiče, vratio sam većinu linuxa na 4.14 jer mi kasniji brljaju na glavnom kompu. Kada ga uspavam pa probudim, 50% je šansa da mreža neće da radi. Restart pomaže a pomoglo je i vraćanje kernela na 4.14.
[ anon334571 @ 12.05.2018. 11:12 ] @
Ja bih se radovao, kada bih uspeo na desk da poteram Debian GNOME, ali isti slučaj, tako da ova moja integrisana grafika nema šta više da traži u GNOME svetu. Čak bolje sistem radi sa opensource drajverima, ali opet se desi da zamrzne ekran i samo restart pomaže, a kad instaliram nvidia legacy, ne moze skoro nista da se radi, sve je izmesano i isprepleteno.
[ calexx @ 12.05.2018. 11:36 ] @
To već može da uđe u priču zašto 2% jer se za Pendžere nekako i nađu drajveri ali kod Linuxa ume da bude lutrija. Imao sam jednu dobru Ati karticu ... koja uopšte nije mogla ni da startuje Linux, odmah se pojavi ekran-pidžama. Probao sve što sam mogao i ništa. Čak ni bez gui. A na Pendžerima radi odlično. Pre toga sam imao neku Nvidia malo stariju koja je baš često brljala. Kada sam kupovao ovaj komp, nosio sam na fleški neke Linuxe da isprobam kako uopšte rade i ispalo je da Intel integruša radi odlično. Posle dobio laptop sa nekom Ati integrušom pa i tu nema problema.
[ Nedeljko @ 12.05.2018. 12:55 ] @
Kada koristiš na Ubuntu-u ili Mintu-u novi kernel, pokretanje bilo koje mašine u VirtualBox-u zaledi ceo komp (i kursor miša) i samo restart pomaže. Lek je downgrade jezgra na 4.11. Onda radi ispravno.
[ calexx @ 12.05.2018. 15:08 ] @
Pa Ubuntu je prešao na noviji, koristi mislim 4.14 a meni se on pokazuje solidno. Mada nisam probao VirtualBox, ne koristim nešto takvo godinama.
[ Nedeljko @ 12.05.2018. 17:47 ] @
Pa, neće ti raditi. Treba da se nadogradi VirtualBox na verziju koja radi sa novim jezgrom, što na Mint-u još nema.
[ Aleksandar Đokić @ 12.05.2018. 18:26 ] @
Citat:
Kada koristiš na Ubuntu-u ili Mintu-u novi kernel, pokretanje bilo koje mašine u VirtualBox-u zaledi ceo komp (i kursor miša) i samo restart pomaže. Lek je downgrade jezgra na 4.11. Onda radi ispravno.


Upravo mi se desilo :(. I ne samo zaledio, posle reboot-a ode u grub-rescue i kaze "normal.mod not found".

Pokusao rucno da uradim "insmod" ali kad izlistam i386-pc dir prazan... ovo je vec ozbiljno.

Morao sam da dignem live, prekopiram i386pc i kad je krenuo da dize ode u "maintenace mod" i kaze sda1 ima gresaka... sto je boot particija.

Krenem fsck kad ono greske kolko hoces... kao popravio i na kraju bootovao, jedva. Uradio sam update kernela i nadam se da nije zdrndao nesto na drugim particijama.

[ Branimir Maksimovic @ 12.05.2018. 19:14 ] @
Hm, a da tebi nije poceo da crkava disk? ;)
[ Nedeljko @ 12.05.2018. 21:57 ] @
Problem sa zamrzavanjem postoji i na drugim lapovima. Za naknadne probleme sa podizanjem nisam znao. Kod mene i još jednoga je bio problem "samo" u zamrzavanju.
[ Branimir Maksimovic @ 12.05.2018. 22:04 ] @
Milim da sam imao problem sa tim zamrzavanjem zbog virtualboxa ali davno, vise od 6 meseci sigurno, mozda godinu dana.
Sad sam na vbox 5.2.12 i kernelu 4.17rc4 i sve sljaka normalno.
[ calexx @ 12.05.2018. 22:52 ] @
Sutra ću da probam VirtualBox i na Arčiju i na Kubuntu, koliko da znam. Inače je meni taj 4.17rc brljao tako što posle buđenja kompa ne radi klik miša.
[ Aleksandar Đokić @ 13.05.2018. 18:08 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Hm, a da tebi nije poceo da crkava disk? ;)


Neces verovati, ali ovaj disk je star bukvalno nedelju dana :).

Pao mi je laptop na pod dok je radio i crko stari mehanicki... e sad moguce da je nesto i kontroler ili ploca krenula da zeza, ali evo radio je neko vreme bez problema.

Bilo koji normalan fajl sistem ne sme da dozvoli tako nesto da fajlovi jednostavno nestanu... doduse /boot part je ext2. A vidjao sam po netu slicne probleme.

[offtopic]
Kako bih mogao da budem siguran da je sve ok sa diskom i/ili kotrolerom?
Code:
SMART Error Log Version: 1
No Errors Logged

SMART Self-test log structure revision number 1
No self-tests have been logged. 


Code:

=== START OF OFFLINE IMMEDIATE AND SELF-TEST SECTION ===
Sending command: "Execute SMART Short self-test routine immediately in off-line mode".
Drive command "Execute SMART Short self-test routine immediately in off-line mode" successful.
Testing has begun.

--

=== START OF READ SMART DATA SECTION ===
SMART Self-test log structure revision number 1
Num  Test_Description    Status                  Remaining  LifeTime(hours)  LBA_of_first_error
# 1  Short offline       Completed without error       00%       176         -

[/offtopic]
[ vjamovic @ 13.05.2018. 19:06 ] @
Problem sa VirtualBoxom je poznat i nema ga na VMware. (besplano dostupna verzija)
[ Branimir Maksimovic @ 13.05.2018. 19:46 ] @
"Neces verovati, ali ovaj disk je star bukvalno nedelju dana :)."

Meni je ostecenja fajl sistema jedino bilo kad sam drzao komp ne rebutovan nedelju dana, a radio sam suspend svaki dan. To je pocelo sa kernelom 3.16
i od tad nikad ne radim suspend. Svakako da vbox to ne moze da izazove posto on pise samo u onaj virtuelni disk fajl.
Medjutim, medjutim ako bas nemas srece, sad kad razmislim, moze da ne smrzne sistem odmah nego da pobrlja memoriju i za to vreme, nazalost,
fs moze da brlja po disku.
Druga opcija ostecenja fs-a je neispravan RAM, ali verujem da to nije kod tebe.
[ Nedeljko @ 13.05.2018. 21:26 ] @
Aleksandar Đokić

Pominjao si ext2. Odakle ti on?
[ calexx @ 13.05.2018. 21:30 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:Meni je ostecenja fajl sistema jedino bilo kad sam drzao komp ne rebutovan nedelju dana, a radio sam suspend svaki dan.
Nekoliko godina koristim suspend, nekad i mesecima ne rebutujem sistem, jedino kad nešto instaliram ili probam drugi OS. Suspend i kad idem ja da spavam, suspend kad krenem negde, suspend kad neću da radim ništa, nekoliko puta dnevno.
[ Nedeljko @ 13.05.2018. 21:34 ] @
Ja isto.
[ Branimir Maksimovic @ 13.05.2018. 22:06 ] @
Citat:
calexx:
Citat:
Branimir Maksimovic:Meni je ostecenja fajl sistema jedino bilo kad sam drzao komp ne rebutovan nedelju dana, a radio sam suspend svaki dan.
Nekoliko godina koristim suspend, nekad i mesecima ne rebutujem sistem, jedino kad nešto instaliram ili probam drugi OS. Suspend i kad idem ja da spavam, suspend kad krenem negde, suspend kad neću da radim ništa, nekoliko puta dnevno.


Onda su sigurno popravili bug do sada ;p
[ Aleksandar Đokić @ 13.05.2018. 22:07 ] @
Ja isto, da li je to uzrok - ne znam.

@Nedeljko

Ovo je Mint-ov auto-partitioning... mada i ja kad rucno radim particionisanje uvek stavim /boot na ext2 pa mi to nekako normalno.

Code:

laptop ~ # mount | grep boot
/dev/sda1 on /boot type ext2 (rw,relatime,block_validity,barrier,user_xattr,acl)


@Branimir

Prvi put kad se smrzo zdrndao je fs, ali onda sam probao jos jednom i samo je zaledio i onda bootovao normalno. Mozda je stvarno bila nesrecna okolnost ali opet fs ne sme to da dozvoli ... ali to cenim da je ext2 kriv. Ext4 particija (/root) izgleda cista.

[ Branimir Maksimovic @ 13.05.2018. 22:12 ] @
ext2 nema journal pa kad pukne onda mora da se popravi, ali gledam to samo ako je imao nedovrsena upisivanja tamo.
[ Aleksandar Đokić @ 13.05.2018. 22:19 ] @
Da, ali eno npr grub-rescue ne moze da pristupi na ext4, dok ext2 cita. Dok je tako bolje se drzati ext2 za /boot.

Mada opet to je verovatno jer su se pogubili moduli iz i386-pc za ext4 pa zato nije radilo... uglavnom da je /boot bio ext4 verovatno si grub-rescue ne bi startovao.
[ calexx @ 13.05.2018. 23:30 ] @
Oporavak gruba radim drugim alatkama a ionako nikad ne pravim /boot particiju. ;) Čini mi se da se za nove particije po defaultu nudilo ext2, mada mi se čini da sada ipak ponude ext4
[ Branimir Maksimovic @ 13.05.2018. 23:33 ] @
Od 2020 Intel ukida BIOS boot pa cemo morati da pravimo bar jednu sa fat ;)
[ Nedeljko @ 16.05.2018. 21:02 ] @
Stavio sam Manjaro u virtuelku. Je li moguće da on raspolaže sa samo 10886 paketa? Repository editor mi pokazuje core, extra, community i multilib repoe. Nigde ne nudi aur.
[ Space Beer @ 19.05.2018. 10:27 ] @
Igor strikes again :D
https://www.dedoimedo.com/comp...ux-fragmentation-sum-egos.html

Mudro zbori čovek. Nemam šta ni da dodam ni da oduzmem. Verovatno je lakše upakovati "svoj" distro, nego razvijati LibreOffice ili FreeCAD, pa se hvaliti kako si uključen u FOSS. Ali ako nisam developer i ne sviđa mi se Ubuntu, logičnije bi bilo da ih podržim na drugi način nego da pravim neki Voyager, Robolinux ili još gore Pop!_OS. Ako su HP, Lenovo ili Acer prihvatili da koriste tuđi OS, ne mora onda ni neki tamo System76 da izmišlja toplu vodu.
[ anon334571 @ 19.05.2018. 11:11 ] @
Ja mislim da je prelazak sa BIOS-a na UEFI boot, zapravo degradacija a ne napredak, ili kako to da nazovem... Umesto da se što više procesa radi hardverski, oni sve bukvalno prebacuju na softversku varijantu, sto je opasno jer postoji mogucnost neodobrenih promena i ubacivanja raznih spywera.

Kad ce proizvodjaci hardvera, osnovne boot procese da prebace u hardver? Nikad. A mnogo bi lepše bilo da na primer u hardver ubace grafičku podršku ili nesto slicno. Ne, hardver ogoljavaju do kraja i sve svode na softver. Po meni to nije dobro.
[ Nedeljko @ 19.05.2018. 11:51 ] @
Softver ima vrlinu da je lako izmenljiv, što se s druge strane može i zloupotrebiti. No, to je mnogo veća prednost nego mana.
[ anon334571 @ 19.05.2018. 17:09 ] @
To je tačno - može se zloupotrebiti. Ja sam sve ove godine laički mislio da će hardver sve više procesa preuzeti na sebe i da će napredak ići u tom smeru. Da se naprave neki standardi hardvera. Prosto pitanje, ako matična ploča ima integrisanu grafiku, zašto se u BIOS ne stavi podrška za nju? Prosto kao pasulj. Ili postoji integrisana LAN kartica, wireless kartica, sve to može da se odradi hardverski. A mi danas imamo suprotnu situaciju, proizvode se duplirani procesori, koji prave logički 64-bitni procesor, a zapravo nije. I čemu onda prelaz sa 32 na 64? Ja mogu reći, samo jedan hir i trend, jer veća brojka zvuči bolje. Ako je to zbog adresne magistrale ok, ali zašto onda nisu svi programi 64-bitni? Šta smo time dobili? Dobili smo samo na kvantitetu ne i na kvalitetu! Programi su veći po megabajtima, memorije su vece po megabajtima a isti posao se radi. Znači hir i trzisna ekonomija.

To vam, je ono, jedna stara priča: Znaš kupujem gradju da napravim zgradu, drvena gradja da podspajcujem i obloizim zidove. A sta ce ti zgrada? Kako sta ce mi, pa da u nju stavim gradju.

Ko razume shvatice.

Druga stvar da se vratim na bios i uefi. Sve sto se radi je pogresno. Danas u 21 veku mi imamo hardver koji po defaltu daje 640x320 sliku? Jel to normalno? Mora da se nabaci softver da bi monitor prikazao vecu rezoluciju? Nije normalno. Sve treba kontra. U hardver ubaciti sve moguce stvari, a onda softver ostaje kao slag na torti. Zasto Linus Torvalds i dalje razvija svoj kernel? Dokle misli tako? Zar nije moguce taj kernel ubaciti u hardver?

Nije moguce samo zbog jedne stvari. Svi hoce da njihovo kuče laje!!!
[ Branimir Maksimovic @ 19.05.2018. 17:18 ] @
"Ako je to zbog adresne magistrale ok, ali zašto onda nisu svi programi 64-bitni?"

Zato sto imas closed source programe koji se ne mogu iskompajlirati, a imas i druge razloge - recimo assembler koji treba portovati... Linux distribucije masovno prestaju sa podrskom za 32 bitne arhitekture...
I na kraju imas prost razlog ne treba ti vise od 4GB memorije pa onda koristis x32 Linux ABI.
[ Nedeljko @ 19.05.2018. 18:16 ] @
Na hardver se vazda prebacivalo ono što utiče na performanse. Podizanje OS-a to svakako nije. Takođe, sadržaj BIOS-a je softver.
[ Ivan Dimkovic @ 20.05.2018. 13:35 ] @
Citat:
miltop
Kad ce proizvodjaci hardvera, osnovne boot procese da prebace u hardver? Nikad. A mnogo bi lepše bilo da na primer u hardver ubace grafičku podršku ili nesto slicno. Ne, hardver ogoljavaju do kraja i sve svode na softver. Po meni to nije dobro.


Mislim da bi ti se prilicno zavrtelo u glavi da vidis tehnicku dokumentaciju nekog modernog Intel ili AMD procesora (ne specifikaciju, mada i one su dovoljno komplikovane, vec npr. BIOS Writer's Guide i referentni kod).

Samo inicijalizaicja procesora, prepoznavanje hardverske topologije, treniranje memorije i magistrala je proces ciji kod je kompleksniji od citavih operativnih sistema iz ranih 2000-tih.

Razlog zasto se te stvari danas rade u softveru (platformskom firmware-u) je zato sto evoluiraju iz dana u dan i bilo bi potpuno sumanuto fiksirati to u hardver.

Platformski firmware dozivi vise desetina javnih (za proizvodjace hardvera) revizija samo do komercijalne prodaje platforme, a internih revizija sigurno ima na stotine a mozda i hiljade. Zamisli da sad to neko fiskira u hardveru i da za svaku promenu treba da narucuje nove wafer-e i cipove?

A sigurnosni propust mozes napraviti podjednako u hardveru kao i u softveru. Samo sto u softveru jos i mozes da ga korigujes, a u hardveru bi morao napraviti novu reviziju i slati svima zamenu.

Ko bi to placao?
[ anon334571 @ 20.05.2018. 15:36 ] @
Ja bih ipak nesto prebacio na hardver, bar stvari koje su usavršene do nekih 90%. Ne razumem se u te stvari, posmatram laički. Koliko razumem BIOS je chip a UEFI je obična particija na hardu. Tako da izgleda mi da se odustalo od daljeg unapredjenja hardvera u tom smislu. Vodi se računa samo o kompatibilnosti. Ali po mom shvatanju, kada bi neke procese prebacili u EPROM imao bi kakvu takvu hardversku akceleraciju za na primer grafiku i što se kaže brže bi se sistem digao, ka digitron na primer :)

Ali dobro, to je viša matematika. :)
[ Branimir Maksimovic @ 20.05.2018. 15:40 ] @
BIOS butuje sa prvog sektora HDD-a , dok UEFI butuje sa ESP. ESP bi imala prednost i bila bolja da proizvodjaci firmvera ne favorizuju pojedine OS-ove i gledaju da zagorcaju zivot drugim ;p
Sto se tice brzine buta sve zavisi koliko toga treba da se ucita. Nije isto nekoliko kilobajta kod digitrona i gigabajt kod nekog sadasnjeg OS-a...
[ Nedeljko @ 20.05.2018. 19:38 ] @
Ma, imaće digitroni složene OS-eve. Samo polako. Biće im upotreba složena kao upotreba računara.
[ anon70939 @ 20.05.2018. 21:04 ] @
Citat:
miltop:
BIOS je chip a UEFI je obična particija na hardu

Ne kapiram sta hoces da kazes.
Valjda je i UEFI na ploci?

[ Aleksandar Đokić @ 20.05.2018. 21:50 ] @
U stvari moze obe varijante. Moze biti u EEPROM-u na ploci kao i BIOS, a moze da se ucita sa diska pri boot-u.

Hardver bez koda je obican metal, tako da je sve to svakako softver. Samo je pitanje koliko nivoa apstrakcije ima izmedju.
[ Branimir Maksimovic @ 21.05.2018. 03:57 ] @
UEFI i BIOS su samo dva nacina na koji se odradjuje boot. Firmware naravno da se nalazi u ROM-u. Bez toga ne bi ni mogao da inicijalizuje plocu uopste niti da cita disk.
[ anon70939 @ 21.05.2018. 09:21 ] @
pa da, zato mi bila nejasna ona gore izjava :).
[ anon334571 @ 21.05.2018. 09:32 ] @
Citat:
Aleksandar Đokić:
U stvari moze obe varijante. Moze biti u EEPROM-u na ploci kao i BIOS, a moze da se ucita sa diska pri boot-u.

Hardver bez koda je obican metal, tako da je sve to svakako softver. Samo je pitanje koliko nivoa apstrakcije ima izmedju.


Ovaj dečko je lepo objasnio :) Na to sam mislio, pa sam se uhvatio, kad je manja apstrakcija, manje treba i memorije i sistem je brzi, ali valjda danas niko se ne usudjuje da tek tako piše u asembleru, lakse je staviti na disk particiju boot procese, nego ih programirati u ROM-u.

No, sve jedno.
[ anon70939 @ 21.05.2018. 11:55 ] @
Ja mislim da ti je Dimkovic bas lepo objasnio zasto
[ anon70939 @ 24.05.2018. 12:30 ] @
Čitam nešto o Azure i sad slučajno naleteo na info :=

Citat:
Did you know that 40% of #VirtualMachines in #Azure are running #Linux?



https://twitter.com/msdevUK/status/925364206500765696
[ Aleksandar Đokić @ 24.05.2018. 20:59 ] @
Sto ti to cudno? Linux je slab kao OS za kucne racunare, dok su na Azure serveri... 1+1.
[ calexx @ 25.05.2018. 06:34 ] @
Slab ako pod kućni računar misliš na nešto za igrice i slično.
[ anon70939 @ 25.05.2018. 08:19 ] @
^^
pa nije mi cudno, nego mi zanimljiva ova statistika iz teme od 2%, pa onda ta statistika sa Microsoft cloud platforme :)

Citat:
calexx: Slab ako pod kućni računar misliš na nešto za igrice i slično.

Ja sam skoro pa totalno privatno presao na Ubuntu, ali imam Win samo zbog World of Tanks, koji doduse odigram 2 partije u nedelju dana.
Gledao sam kako bi civilizacija mogla da se instalira na linux, mislieci da verovatno treba neki emulator poput playonlinux, ali onda videh da valjda postoji Steam za Linux.
Nisam bas u tom momentu nameravao da dam 36€ za Civilizaciju da probam kako bi to izgledalo :), jer verovatno ne bih ni igrao.
Doduše ne znam šta je Steam
[ Branimir Maksimovic @ 25.05.2018. 12:44 ] @
Ja imam 49 igara sad na stimu pod Linux-om ;)
Imam Civ i 5 i 6 ;)
Steam ti je aplikacija koja downloaduje te azurira bazu igara sa pathevima i modovima, od kad to postoji igranje na PC-ju je pesma.
Inace, nemam Windows na bare metalu, jedino u virtualci.
[ anon70939 @ 25.05.2018. 13:35 ] @
I ne treba da budzis nesto sa emulatorima, nego sa steam svučeš šta treba i instaliraš? Ono kao na windowsu next next finish?
Ako je tako, onda više nije ni nedostatak linuxa igranje igrica kao nekad. Možda je nedostatak što kad se koristi Steam nema krekovanja :). A možda i nema svih baš naslova kao na Win. Ali eto, kad ima Civ 5 i 6, šta drugo i treba :D
[ Branimir Maksimovic @ 25.05.2018. 14:03 ] @
Sa Steamom sada ide kao pesma zato sto sve radis iz aplikacije. Naravno, ne mozes da igras igre koje nisu izasle za Linux. E sad poneki put treba setovati launch options neki lib da se uradi preload ali to je retko.
[ SlobaBgd @ 25.05.2018. 14:16 ] @
Zar nije indikativno da i pored Steama za Linux, naš omiljeni OS i dalje drži tek 2-3% udela na desktopu? Očigledno da nije problem ni u igricama, ima nešto drugo što **** naše koke...
[ Branimir Maksimovic @ 25.05.2018. 14:20 ] @
Ljudi su mazohisti pa vole da rabe diskove i resorse, u tome je problem....
[ Aleksandar Đokić @ 25.05.2018. 14:20 ] @
@calexx

Mislio slab u procentualnom udelu.
[ anon70939 @ 25.05.2018. 15:01 ] @
Citat:
SlobaBgd:
Zar nije indikativno da i pored Steama za Linux, naš omiljeni OS i dalje drži tek 2-3% udela na desktopu? Očigledno da nije problem ni u igricama, ima nešto drugo što **** naše koke...

Mozda sad ljudi vec imaju naviku.
Evo do pre neki minut ni ja nisam znao da je sa Steamom za Linux tako lako instalirati igrici. Sta mislis koliko je lako tamo nekom dedi koji kupuje unuku komp poznato da sada moze.
[ verbe @ 25.05.2018. 15:34 ] @
Pređoh ja sa sedmice na mint. Ili je microsoft propao, ili je meni loš krek, uglavnom nagrdiše me virusi :)
[ anon70939 @ 25.05.2018. 16:03 ] @
Ja antivirus skoro nikad nisam imao instaliran na Win, i nikad nisam imao problema sa virusima. Evo sad sam prvi put posle ko zna koliko instalirao Kaspersky Free da ga probam.
[ S A J A @ 25.05.2018. 16:24 ] @
Citat:
SlobaBgd:
Zar nije indikativno da i pored Steama za Linux, naš omiljeni OS i dalje drži tek 2-3% udela na desktopu? Očigledno da nije problem ni u igricama, ima nešto drugo što **** naše koke...


Ljudi su po prirodi inertni. Neće da menjaju navike osim ako im ne ponudiš nešto drastično bolje. Fakat je da Linux ne nudi ništa drastično bolje u odnosu na Windows a nekim korisnicima može praviti problem ako koriste neki softver koji postoji samo za Windows. Tako da, Linux mora baš dobro da se potrudi ako misli ozbiljnije da preuzima tržište. Ja naravno koristim Win jer računar koristim i za posao ali sve više počinje da me nervira sa prečestim i bagovitim apdejtovima. Od kako imam 4K monitor, žešće me nervira problem sa skaliranjem koji MS nije dobro rešio (pa su neke aplikacije mutne) dok recimo na Ubuntu-u nisam imao tih problema, tamo je sve perfektno grafički odrađeno.
[ Branimir Maksimovic @ 25.05.2018. 16:49 ] @
"Ja naravno koristim Win jer računar koristim i za posao ali sve više počinje da me nervira sa prečestim i bagovitim apdejtovima."

Heh, ja naravno ne koristim Win jer racunar koristim i za posao ;p
[ mjanjic @ 25.05.2018. 17:16 ] @
Pa ono, imaš WPS Office za koji ti ne treba krek, radi relativno OK za ono što većina radi u Word/Excel/PowerPoint, a opet se ljudi maltretiraju sa krekovima.

Kao što se ljudi navade na Photoshop, iako ne koriste maltene ništa od dodataka, samo obrade po koju fotkicu na amaterskom nivou, a opet ih mrzi da nauče Gimp kao da je to neka raketna tehnika, nego ono "PS je PS".

Ali, kako je MS krenuo sa 10-kom, ogadiće svima korišćenje računara.
[ calexx @ 25.05.2018. 18:01 ] @
Navika, ja sam decenijama koristio PS pa kad žurim, njega koristim a kad imam vremena, onda Gimp koji može sve to da odradi. Ali ga nikada nisam naučio pa ne mogu na brzaka.
[ verbe @ 25.05.2018. 18:15 ] @
Ja se lepo snalazim u Gimpu, al što kaze mjanic, navike se tesko menjaju. Sto se tice kvaliteta OS-ova mislim da tu više marketing zavrsava posao, nego sto je nesto zaista bolje u odnosu na drugo. Stalno cukanje u glavu sa tim microsoftovim kursevima i poslovima je urodilo plodom, kao zavrsis te silne kurseve i samo uključiš komp a ono pare padaju. To prvo. A drugo, više imam poverenja u opensource. Mada ni tu nije situacija sjajna, pogotovu ako je mala zajednica, moze svasta da ti uvale, o systemd i da ne pricam.
[ bachi @ 25.05.2018. 19:03 ] @
Zbog ovakvih stvari, nikada, ali nikada neće preći 2% sharea.

https://linuxconfig.org/how-to...m-after-system-reboot-on-linux

Sve što sam zapravo hteo jeste jebeni switch u fsck komandi sa kojom ću da zakažem proveru prilikom sledećeg startovanja sistema.

Samo to, samo toooooo.

A da ne pričam što mi za mountovani drajve OVOLIKIM SLOVIMA JAVLJA DA ĆU GA SJEBATI AKO NASTAVIM DALJE FSCK! Pu daleko bilo da ima read only režim govedo.
[ Branimir Maksimovic @ 25.05.2018. 19:33 ] @
"Sve što sam zapravo hteo jeste jebeni switch u fsck komandi sa kojom ću da zakažem proveru prilikom sledećeg startovanja sistema."

To imas sa tune2fs -c i sa tune2fs -C setujes mount count. Elem nije jedini fs na Linux-u ext4 ;p
fsck ti treba za non journaling file systeme tipa ext2. xfs opet ima svoje, btrfs ima svoje...
[ bachi @ 25.05.2018. 19:37 ] @
Čizs krajst! Zabole me koji je FS ispod haube, oću GUI ili CLI koji sam detektuje koji je i odradi ono što treba da odradi, a ako ne može na živo, da ponudi da sam mogućnost prilikom restarta. A i read only nije za prave linux talibane. Pa je l' ja trebam u Windowsu da znam koji je FS ispod haube? Jok.

Ovakvih "sitnica" je mali milion, ovo je samo poslednje na šta sam naleteo tokom mojih susreta sa Linuxom.

Treba da preimenuju komandu u FFS - for frack sake...
[ Branimir Maksimovic @ 25.05.2018. 20:00 ] @
"Čizs krajst! Zabole me koji je FS ispod haube, oću GUI ili CLI koji sam detektuje koji je i odradi ono što treba da odradi,"

Pa to i radi. Sa ext4 fsck se automatski radi ukoliko fs nije prethodno cisto unmountovan. To sto ti hoces da se petljas sa fsck
vec ne spada u domen average-joe-ta ;)
[ maksvel @ 25.05.2018. 20:07 ] @
Bači, postao si Linux-haker i sad nema nazad.
[ anon70939 @ 25.05.2018. 20:22 ] @
Citat:
S A J A:.... ali sve više počinje da me nervira ....

Ja sam ga batalio samo jer su mi sjebali precice do pravog kontrol panela ili network connections, nego mi otvori neko s*anje sa minimalno opcija u nekom odvratnim sivom fazonu.
Pa prvo posle instalacije uvek sto prvo uradim je da izbacim ikonicu za desktop. Pa to je nekad bilo toliko prosto, pa sam izgubio tonu vremena da nadjem gde je. I sad jos uvek ne znam, nego sa search nadjem. A zamisli kako mi je kad treba na nemackom racunaru da uradim slicno. Ne mogu da kucam search... ali bih znao napamet da isklikam.
Hebo ih taj novi UI koji svom silom forsiraju.

A to za monitore i 4K rezoluciju koja postoji godinama.... i sto jos nisu resili, to tek da ne pominjem

Ubuntu koji sam instalirao je pun s*anja tek.... ali mi ne smeta jer je besplatan pa i ocekujem da bude takav.
[ S A J A @ 26.05.2018. 13:54 ] @
MS je pun nekih čudnih ideja. Još od Windowsa 7 nisu izmislili ništa novo nego već štancaju gluposti i usiljeno menjaju sve i svašta kako bi delovalo da izlaze novi proizvodi. Njihova želja je da ukinu Control Panel i sad polako sve opcije prebacuju u Settings. Svaka sledeća verzija ima sve više stvari preneto a zapravo nije jasno koja je poenta tog presipanja. Ono, glumimo novi proizvod tako što radimo 90% izmena samo na dizajnu. Mada nisu oni jedini. I drugi glume neki lažni progres kako bi delovalo kao da rade nešto korisno. Andoid 8 je ladno mogao da bude 5.3. Intel izbacuje generacije procesora na svakih par meseci a između njih nema realnih poboljšanja (osim na papiru) ali sad kad se AMD malo aktivirao sa Ryzen platformom, odma su i oni "ubrzali" pa 8. generacija konačno ima vidljiv napredak inače bi nastavili da muzu korisnike maglom.
[ Space Beer @ 05.06.2018. 05:24 ] @
Ja mogu da nabrojim nekoliko korisnih funkcija koje Win 10 ima u odnosu na Win 7 ili 8. S druge strane, nisam video ništa korisno što Plasma 5 nudi u odnosu na KDE 4 ili što Gnome 3 nudi u odnosu na bilo koje drugo okruženje. Sreća pa je KDE još u verziji 3 bio ispred svih, pa je tako i dalje. Tj. i nema mnogo mesta za unapređenje, bar kada je funkcionalnost DE-a u pitanju. Bagovi su, naravno, druga priča :D
https://www.dedoimedo.com/computers/fedora-28-gnome.html

Ja uzeo da istestiram Leap 15.0 i od 3 programa koja mi najviše trebaju na linuxu (tj. zbog kojih koristim linux), dva ne rade kada se instaliraju iz (ne)zvaničnih repoa. Jedan sam uspeo da sredim, drugi će morati neko drugi, kad prijavim bag. Iako smatram da je sistem repozitorijuma na linuxu nešto najbolje što postoji za bilo koji OS, mislim da je AppImage ili eventualno Flatpak jedini način da se korisni apliaktivni softver približi prosečnim korisnicima. A to je ono što je bitno, a ne switch i fsck :d
[ Branimir Maksimovic @ 05.06.2018. 05:48 ] @
Space:"ili što Gnome 3 nudi u odnosu na bilo koje drugo okruženje"

Meni Gnome 3 nudi jednostavnost i pristojne performanse kod igara. Moram da priznam da se najvise zadrzavam u njemu. E sad i XFCE bi mi verovatno vrsio posao i MATE, ali ja ipak volim modern look od Gnome-ta.
[ calexx @ 05.06.2018. 20:14 ] @
Citat:
Space Beer:S druge strane, nisam video ništa korisno što Plasma 5 nudi u odnosu na KDE 4 ili što Gnome 3 nudi u odnosu na bilo koje drugo okruženje.
Još uvek imam Kubuntu 14.04 sa KDE4 i nekad se desi da probam pa mi zafali nešto na šta sam (silom prilika) navikao na Plazmi. Možda to i nije nešto korisno a inače smatram da je Plazma promašaj i da je šteta što je KDE4 totalno napušten. :( Ovaj Kubuntu ima podršku još ~godinu dana i do tada ću da ga čuvam. Arči više ne može sa KDE4. :(
Citat:
Space Beer:Ja uzeo da istestiram Leap 15.0 i od 3 programa koja mi najviše trebaju na linuxu (tj. zbog kojih koristim linux), dva ne rade kada se instaliraju iz (ne)zvaničnih repoa.
Kada sam počinjao sa linuxom (Ubuntu), probrao sam gomilu programa i kasnije njih koristio kod testiranja drugih linuxa. Uglavnom nijedan nije uspeo da reši baš baš sve i uvek sam se vraćao na Kubuntu ... dok nisam stigao do Arčija. Kod njega skoro da ne postoji neki linux program koji ne može da instalira. Što nije u repou, nađe se u AUR varijanti. Svi ostali su padali, što zbog 3-4, što zbog mnogo programa koje nisam uspeo da rešim.

Šta ti konkretno ne radi?
[ Nedeljko @ 07.06.2018. 15:06 ] @
U maju je po netmarketshare-u udeo Linux-a na desktopu bio 2.02%.
[ Branimir Maksimovic @ 09.06.2018. 12:08 ] @
Bah, zadnji update na Manjaro-u je borkovao kernel 4.9 ;(
Mora zenin brat da donosi komp kod mene pa da chrootujem i instaliram drugi kernel ;(
Zato obicnim korisnicima ne preporucujem Manjaro nikako, ima isuvise eksperimetisanja od strane distro-maintenera.
To su neki faktori zbog koga Linux ima losu reputaciju. Kad korisnik koji ne zna nista o Linux-u nesto stavi ocekuje da radi
a ne da prilikom sledeceg boot-a nakon update-a saceka ga unbootable system....
[ Nedeljko @ 09.06.2018. 13:59 ] @
A šta bi ti preporučio početnicima?
[ Pali zari @ 09.06.2018. 16:08 ] @
Mozda ce zvuati cudno ali Debian je preporuka od mene. Jeste da je ima malo starije pakete i nije bleeding edge ali za prve korake i vise nego korektan.
[ Nedeljko @ 09.06.2018. 17:26 ] @
Ja bih ipak rekao LinuxMint. Ima bogatiji repo od Debian-a i kada je nešto problem, napiše šta je problem i šta treba uraditi.
[ Branimir Maksimovic @ 09.06.2018. 18:27 ] @
Citat:
Nedeljko:
A šta bi ti preporučio početnicima?


Pa nesto sto nije rolling release definitivno.
[ stoprocentni @ 09.06.2018. 20:32 ] @
Citat:
Nedeljko:
U maju je po netmarketshare-u udeo Linux-a na desktopu bio 2.02%.


Elita koristi Linux. Po prirodi stvari to i ne može biti više od par procenata. :)
[ Nedeljko @ 12.06.2018. 12:20 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Pa nesto sto nije rolling release definitivno.

Slackware?
[ Ivan Dimkovic @ 12.06.2018. 12:29 ] @
Citat:
stoprocentni:
Citat:
Nedeljko:
U maju je po netmarketshare-u udeo Linux-a na desktopu bio 2.02%.


Elita koristi Linux. Po prirodi stvari to i ne može biti više od par procenata. :)


Pih, jaka mi elita od par %, sta bre, prava elita koristi svoj OS a novokomponovani eventualno neki QNX. Vec BSD familije spadaju u konfekciju :-)

Citat:
S A J A
MS je pun nekih čudnih ideja. Još od Windowsa 7 nisu izmislili ništa novo nego već štancaju gluposti i usiljeno menjaju sve i svašta kako bi delovalo da izlaze novi proizvodi. Njihova želja je da ukinu Control Panel i sad polako sve opcije prebacuju u Settings. Svaka sledeća verzija ima sve više stvari preneto a zapravo nije jasno koja je poenta tog presipanja. Ono, glumimo novi proizvod tako što radimo 90% izmena samo na dizajnu. Mada nisu oni jedini. I drugi glume neki lažni progres kako bi delovalo kao da rade nešto korisno. Andoid 8 je ladno mogao da bude 5.3. Intel izbacuje generacije procesora na svakih par meseci a između njih nema realnih poboljšanja (osim na papiru) ali sad kad se AMD malo aktivirao sa Ryzen platformom, odma su i oni "ubrzali" pa 8. generacija konačno ima vidljiv napredak inače bi nastavili da muzu korisnike maglom.


Ja pre neki dan morao da popravim boot neke Windows 8.1 masine...

Jbt, tek sam tu primetio da je MSFT po defaultu izbacio F8 za boot meni, nego, kad se Windows ne podize, moras da cekas da mu se skocka onaj repair mod (koji ne nalazi nista) pa onda unaokolo da se *ebavas da bi dosao do necega sto si ranije dobijao pritiskom na jedan taster.

Naravno, procitam da moze da se ukljuci "legacy" boot meni, pod uslovom da ti Windows jos i dalje radi :-)))

Najjaca stvar, problem je bio korumpirani registry koji je resen kopiranjem backupa - njihov idiotski "system repair" to nije umeo da sam da ukapira vec mi je samo trosio vreme za dzabe.

Zasto? Ok, kapiram da im je detekcija korupcije registry-ja ocigledno SF koji nisu u stanju da rese.

Ali izbacivanje F8 boot menija? Sta su dobili sa tim? Tesko im je da drze malo koda u bootloaderu?

Sto je najgore, to sa cim su sve zamenli je toliko nekonzistentno i neintuitivno da izgleda kao da je sve to dizajnirao komitet preko telefonske konferencije.

Verovatno i jeste.
[ stoprocentni @ 12.06.2018. 16:19 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Pih, jaka mi elita od par %, sta bre, prava elita koristi svoj OS a novokomponovani eventualno neki QNX. Vec BSD familije spadaju u konfekciju :-)


Znam, a illumos koriste najgori hipsteri. :)

OK, ti pričaš o praaavoj eliti. Njima ne treba OS, njima je i BIOS dovoljan. :)
[ Space Beer @ 13.06.2018. 22:25 ] @
Citat:
calexx:Još uvek imam Kubuntu 14.04 sa KDE4 i nekad se desi da probam pa mi zafali nešto na šta sam (silom prilika) navikao na Plazmi. Možda to i nije nešto korisno a inače smatram da je Plazma promašaj i da je šteta što je KDE4 totalno napušten. :( Ovaj Kubuntu ima podršku još ~godinu dana i do tada ću da ga čuvam. Arči više ne može sa KDE4. :(

Jedino što sam primetio da fali na petici jesu tabovi za prozore. Zanimljiva funkcija, ali ja je nisam koristio, pa ne osećam da je nedostatak. S druge strane, plazma i nema neke prednosti u odnosu na KDE 4, tako da ceo proces i jeste mlaćenje prazne slame. Možda lepše izgleda i to je to. Pređi na CentOS, tu je KDE 4 :d
Citat:
Kada sam počinjao sa linuxom (Ubuntu), probrao sam gomilu programa i kasnije njih koristio kod testiranja drugih linuxa. Uglavnom nijedan nije uspeo da reši baš baš sve i uvek sam se vraćao na Kubuntu ... dok nisam stigao do Arčija. Kod njega skoro da ne postoji neki linux program koji ne može da instalira. Što nije u repou, nađe se u AUR varijanti. Svi ostali su padali, što zbog 3-4, što zbog mnogo programa koje nisam uspeo da rešim.

Šta ti konkretno ne radi?

Spyder i Eric IDE. Spyder prijavljuje da fali cloudpickle koji se lako instalira iz pip-a i to je ok. Eric nema šanse da pokrenem. Šta god da uradim, pre ili kasnije dobijem segfault ili nešto slično. Jeste da je sve u Virtualbox-u, ali ne vidim zašto bi bilo razlike u odnosu na metal. Ok, nije meni to neophodno, nije ni problem da nađem rešenje, ali čemu poenta repoa (podrazumevanih, zvaničnih, eksperimentalnih, zajednice....) ako programi instalirani odatle ne rade?
[ Nedeljko @ 13.06.2018. 23:21 ] @
Na LinuxMint Cinnamon-u rade i Spyder i Eric IDE, ali na KDE izdanju ne rade. No, ti voliš KDE. Možda rade na Kubuntu-u.
[ verbe @ 14.06.2018. 10:08 ] @
Šta je bolje Linux Mint Mate ili Kubuntu?
[ flighter_022 @ 14.06.2018. 10:46 ] @
Dok se dogovorite koja distribucija, pod-distribucija, koji desktop itd je bolji, MSFT ima da izda 2 i po nove verzije Windowsa, Apple 6 verzija iOS-a, a google će pripremati Android 11 ;)
[ verbe @ 14.06.2018. 11:38 ] @
Citat:
Dok se dogovorite koja distribucija, pod-distribucija, koji desktop itd je bolji, MSFT ima da izda 2 i po nove verzije Windowsa, Apple 6 verzija iOS-a, a google će pripremati Android 11 ;)


Moze microsoft da izda još deset windowsa, linux ce opet biti bolji. :D dokle? Sve dok microft ne bude iskren prema sebi i kaze, ovaj opencource je zaista dobar, hajde da napravimo takav OS. E onda ce da pobedi sve takmace :D
[ Nedeljko @ 14.06.2018. 14:31 ] @
flighter_022

Pa, tako ti je sa svime - i sa cipelama i kolima i hardverom. Zašto bi softver bio izuzetak? Svako uzme ono što mu odgovara.

Ti bi da svi nosimo iste cipele, ista odela i da svi vozimo ista kola. 1986 sam u Bratislavi video more onih socijalističkih škoda. Samo, mislim da su se i tamo stvari promenile.

[ Branimir Maksimovic @ 16.06.2018. 18:01 ] @
Jos malo vesti:
https://www.kdab.com/the-limux-desktop-and-the-city-of-munich/
[ Nedeljko @ 17.06.2018. 10:35 ] @
Reklamira se firma kako može da održava LiMux po upravama.
[ Nedeljko @ 19.06.2018. 21:54 ] @
[ calexx @ 20.06.2018. 11:10 ] @
Nisam slušao, trenutno je iz pojačala izašao beli dim pa dok to rešim, ali priča iz 2012. godine ne može da se poredi sa pričom od danas ili iz poslednjih nekoliko godina. Ja sam otprilike u to vreme konačno rešio da se ozbiljnije pozabavim linuxom, bilo je tu i tamo povuci-potegni i to sam nekako rešio. Danas je sve malo drugačije.
[ SlobaBgd @ 20.06.2018. 17:19 ] @
Citat:
Ja sam otprilike u to vreme konačno rešio da se ozbiljnije pozabavim linuxom, bilo je tu i tamo povuci-potegni i to sam nekako rešio.

Već čujem odjavnu špicu Grlom u jagode... Te 2012 godine sam konačno rešio da se ozbiljnije pozabavim Linuksom i da postanem čovek!

[ Space Beer @ 21.06.2018. 05:34 ] @
Citat:
calexx:
Nisam slušao, trenutno je iz pojačala izašao beli dim pa dok to rešim, ali priča iz 2012. godine ne može da se poredi sa pričom od danas ili iz poslednjih nekoliko godina.

Može da se uporedi
Citat:
calexx:
Danas je sve malo drugačije.

Nije. Sve je (skoro) isto. Isti problemi su bili i tada i sada
[ Branimir Maksimovic @ 21.06.2018. 06:05 ] @
Bez konkretnih primera, nema smisla tvrditi ovo ili ono. Kod mene je recimo iskustvo malo drugacije. Recimo ubuntu 8.04 mi je bio mnogo bolji nego onaj iz 2011 recimo kad su presli na Unity. Mnogi problemi, prelaskom na KDE5 i Gnome 3 su iskrsli i situacija je bar neko vreme bila *gora* nego 2008.
[ Space Beer @ 23.06.2018. 11:32 ] @
Koga ne mrzi neka odgleda i prethodne prezentacije. Mada je ova najbolja jer pokazuje probleme koji su 2017. aktuelni podjednako kao i 2009. :D
https://www.youtube.com/watch?v=SMKeWTVYBUo

Evo i poslednjeg Igorovog testa
https://www.dedoimedo.com/computers/opensuse-leap-15.html

I Bryan i Igor su ljudi koji žive od linuxa (ili su dobar deo karijere živeli od toga), tako da sve što kritikuju na linux desktopu, rade to iz najbolje namere. Šteta je što mnogi iz zajednice to ignorišu ili shvataju previše lično.

Inače, prešao sam pre nedljeu dana na Leap 15.0 i zaista ne bih preporučio taj OS prosečnom korisniku. Ja sam izgleda postao zavisnik od openSUSE-a i to je jedini razlog zbog kog nisam instalirao Kubuntu umesto Leap-a. Sreća u nesreći je što mi je Windows zabagovao i ne radi sleep, što praktično čini OS neupotrebljivim. Tako da dok ne sredim to, koristiću linux malo više :d
[ tuxserbia @ 23.06.2018. 17:17 ] @
Pa gde ih nalazaš ovakve?!? Dogurao sam do sedmog minuta i prekinuo. Kakav crni WiFi? Audio? Skype? To jedino ako me neko finansira da idem i tražim uređaje koji ne rade i onda pravim šou od toga? A, sve mi se čini da je baš to u pitanju. To može i sa bilo kojim sistemom. Uzmi meka pa mu ubaci nepodržani USB WiFi, neki stariji realtek. Ili kupi audigy pa ga stavi na mek pro. Za win 7 stvarno skoro sve radi, ali vidim da ljudi plaču od ove nove karikature. I onda?

Ovo za KDE je tek smejurija. Ko skida izvorni kod i prevodi ga, valjda zna u šta se upušta. I ( valjda ) zna da može da se desi da ( nešto ) ne radi kako treba. Naročito ako pratiš poslednja, najnovija izdanja autora. A noviji KDE je baš to. Osim što se neko potrudio da ih prevede u binarne pakete. Da ljudima bude lakše valjda.

Dobronameran savet
Ajde da se vratimo na malo starije verzije, win, linux, svejedno. Verujem da će biti manje problema.
[ Space Beer @ 24.06.2018. 07:37 ] @
Nije baš to u pitanju. U pitanju je činjenica da su problemi koji su bili aktuelni na Linux desktopu 2009. bili aktuelni i 2010. i 2012. i 2016. i 2017. i danas. Ne znam zašto uopšte porediš mac, kada je to zatvoren sistem koji i nije pravljen da radi sa bilo kojim drugim hardverom koji Apple nije odobrio. Valjda je poenta da Linux zaživi na desktopu ovakvom kakav jeste? Kako misliš da neko počne da koristi Linux, ako mora da menja hardver češće nego što je planirao? Ili da ne menja kada je planirao, pošto moraš da čekaš godinu dana da bi tvoj CPU ili GPU bio u potpunosti podržan u kernelu, ako ne koristiš rolling distro i vlasničke drajvere.

Ja i ne koristim najnovije verzije OS-a, tj. uglavnom sačekam 2-3 meseca pre nego što pređem na narednu verziju. Pri tom koristim distribuciju koja uvek debelo kaska za aktuelnim verzijama, tj. oslanja se na starije, proverene i stabilne pakete (kernel, X, mesa, Plasma...) i "bajati" softver (Libreoffice, Octave, Gimp, Blender...). I pored toga se javlja gomila problema. Evo od juče ne radi zvuk preko HDMI-a (na TV-u). Radio je u prethodnoj verziji (Leap 42.3), radio je na poslednjoj kada sam instalirao OS, ali sada neće. A nemam pojma šta može biti uzrok tome i kako da rešim problem. Podešavanje više monitora (2 monitora i TV) je uvek lutrija. Pošto često uključujem i isključujem treći (TV), nikada ne znam šta mogu da očekujem. Nekada radi bez problema, nekada se ugase sva tri, nekada slika pobrljavi na dva koja su bila aktuelna pre promene, nekada paneli i ikone na desktopu promene raspored... Ja pored svega toga i dalje (povremeno) koristim Linux jer postoje neke prednosti u odnosu na alternative. Ali retko ko bi ostao pri tome pored svih problema

Što se Igorovih recenzija tiče, da, on ima specifične zahteve koje retko koji desktop korisnik ima (samba, windows phone...) ali neke stvari su zajedničke za sve. Ni ja nisam mogao da verujem da nakon instalacije OS-a ne možeš da pustiš .mp3 bez dodatne zaj3bancije? Šta misliš kako bi reagovao prosečan PC korisnik na to?

Nisam siguran da imate u vidu (ispod)prosečne korisnike računara i koliko je nešto što nama izgleda logično ili se ne čini kao neki veliki problem, za većinu njih špansko selo. Uostalom, nije bez razloga Chrome OS, iako je teletabis operativni sistem, u USA duplo popularniji od klasičnog Linux desktopa
[ tuxserbia @ 24.06.2018. 09:34 ] @
Taman posla da poredim sa kmekom. Uzeo sam čisto primere gde nešto ne radi. Recimo, tv i WiFi kartice iz xp doba mogu da imaju problema u sedmici. Ako niko nije napisao drajvere? Sad mi pade još jedan, ubedljivo najpopularniji "OS"? Drndroid. Promeni verziju. Ako možeš. Drajveri? Ne radi kamera, zvuk, dugmići. Gsm je misaona imenica. Tu isto uleće i taj skrnavi kromirani "OS". Jeste popularan. A još više je bio popularan kmekonja. Prosto, davali su ga preko trange-frange školama svim učenicima. Pa, kad se deca naviknu, promeni mu navike kasnije. Otvori mu oči da ima nešto drugačije. Ne po svaku cenu bolje, samo drugačije.

Da ne bude zabune, linux odaaaavno nije dobar sistem. Došlo se do toga da je postao livada za pokazivanje čiji je veći. Šeširdžije su sitnim, naizgled nepovezanim koracima došli do toga da kontrolišu (ceo) ekosistem. A izgleda da im je cilj da postanu jabučari. Fetiš, šta li je već?
[ Massko @ 24.06.2018. 12:38 ] @
@tuxserbia, izmlatio si svašta, a u oko mi upalo "linux odaaaaavno nije dobar sistem". Jel si ti ikada koristio linux? Pre deset godina nisi mogao ništa da podesiš, puno grešaka, bubica i nefrendly okruzenje. Danas je linux napredovao i baš suprotno, nalazi se među boljim sistemima. Ali pod uslovom da nisi mazohista, nego da si normalan pa instaliraš neki od popularnijih distroa i sve će da radi.
[ tuxserbia @ 24.06.2018. 12:49 ] @
Vala, baš jesam!
A juniks-linuks sam koristio, sfu i wsl, i to me svemirski naterao, ne bih ja. I opet kažem da je truba :-)
[ Branimir Maksimovic @ 24.06.2018. 12:50 ] @
Ajde da budem drveni advokat. Linux desktop je preuzeo filozofiju od Windows-a i Mac-a, u tom smislu nije dobar sistem. Recimo koji ce nam Wayland? Ako to nije badavadjenje bez potrebe radi imitiranja kako to radi Windows onda ne znam sta je.

Ma pre 10 godina sve je radilo ko sat, bagovi su poceli kasnije sa Gnome 3 i KDE 5. Kad je dosla ta 2011 da parafraziram jednog novinara 'Linux je morao sve da pokvari sto je radilo" ;)
[ nkrgovic @ 24.06.2018. 13:44 ] @
Citat:
tuxserbia:
Vala, baš jesam!
A juniks-linuks sam koristio, sfu i wsl, i to me svemirski naterao, ne bih ja. I opet kažem da je truba :-)

Unix si koristio? :)

Pazi, ja jesam koristio Unix(TM) desktop. Solaris, konkretno. Zapravo nije bilo TAKO lose.... nije radilo dosta toga, ali to sto jeste radilo - je radilo. ;) Neke stvari sam se nacekao da vidim na bilo cemu drugom. Jos se secam animiranih ikonica u "dock"-u, za Solaris 8, koje pokazuju u realnom vremenu CPU usage i Disk usage. Siguran sam da se i Bane seca, to smo koristili kao brzu meru kad smo gledali kako da pustamo make ;) - sa koliko paralelnih procesa (make -j ) .

Hint: Baneta znam vise nego sto neki od mojih kolega imaju godina - i znam da je koristio Unix jos tad. ;)
[ bachi @ 24.06.2018. 19:12 ] @
Citat:
Hint: Baneta znam vise nego sto neki od mojih kolega imaju godina - i znam da je koristio Unix jos tad.




[ tuxserbia @ 24.06.2018. 21:49 ] @
Citat:
nkrgovic:
Citat:
tuxserbia:
Vala, baš jesam!
A juniks-linuks sam koristio, sfu i wsl, i to me svemirski naterao, ne bih ja. I opet kažem da je truba :-)

Unix si koristio? :)



Ono gore je bila šala, ali da, jesam koristio. Baš taj Solaris, odnosno SunOS. Došao je sa nekom ultraSparc pizza makinom. Desetak hiljada nemačkih jedinica. Sa sve punom kutijom knjiga i literature. A, vala, i sa linuksom evo dve decenije već. @bachi dodaj još jednog "iskusnog", da ne kažem dedu, uvrediću možda nekog. :-(
[ Branimir Maksimovic @ 25.06.2018. 01:12 ] @
Nikola:"Hint: Baneta znam vise nego sto neki od mojih kolega imaju godina - i znam da je koristio Unix jos tad. ;)"

Pa pazi od 26 godina staza samo sam 2 godine radio sa Windows-om ;)
[ Ivan Dimkovic @ 25.06.2018. 09:24 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ajde da budem drveni advokat. Linux desktop je preuzeo filozofiju od Windows-a i Mac-a, u tom smislu nije dobar sistem. Recimo koji ce nam Wayland? Ako to nije badavadjenje bez potrebe radi imitiranja kako to radi Windows onda ne znam sta je.

Ma pre 10 godina sve je radilo ko sat, bagovi su poceli kasnije sa Gnome 3 i KDE 5. Kad je dosla ta 2011 da parafraziram jednog novinara 'Linux je morao sve da pokvari sto je radilo" ;)


Da li je Linux ikada imao neku dominantnu "filozofiju" osim, naravno, Linusove volje kada je kernel u pitanju?

Mislim svaki distro vendor moze da skocka userland kako god hoce a kome se ne dopada nista moze sam da postane distro vendor. Kako Linuxasi kazu "use the source...". Ako postoji dovoljna komuna za Linux distro sa GUI-jem baziranom na X11 serveru siguran sam da ce opstati. Bese Crux Linux i dalje koristi X11?

Sa druge strane, sasvim je razumno da neki korisnici kojima su performanse lokalnog renderinga kljucna stvar ne zele X11 :-)

IMHO, moje iskustvo sa raznim GUI okruzenjima je to da se "razvoj" mahom sastoji od kopiranja drugih, jako retko se pojavi neka vrlo dobra ideja a mnogo cesce se ubacuje gomila stvari samo zato sto su "u trendu".
[ flighter_022 @ 25.06.2018. 10:30 ] @
Citat:
Nedeljko:Ti bi da svi nosimo iste cipele, ista odela i da svi vozimo ista kola.img]http://static.elitesecurity.org/uploads/3/8/3838637/images.jpeg[/img]


Vrlo loš pokušaj trolovanja :D

Citiraj deo gde tvrdim da svi treba da koriste isto. No, da ipak nacrtam, komentarisao sam isključivo svrsishodnost diskusije oko toga zašto je Linux dostigao astronomski visokih 2.3456789%, ništa manje, ništa više. Stvari stoje tako kako stoje, i tu stanje neće ni najmanje promeniti magično pojavljivanje neke nove distribucije *nix-a, nekog novog desktopa itd.
[ Nedeljko @ 25.06.2018. 11:30 ] @
Citat:
flighter_022: Citiraj deo gde tvrdim da svi treba da koriste isto.


Evo, ovde:

Citat:
flighter_022: Dok se dogovorite koja distribucija, pod-distribucija, koji desktop itd je bolji, MSFT ima da izda 2 i po nove verzije Windowsa, Apple 6 verzija iOS-a, a google će pripremati Android 11 ;)


Šta znači ovaj komentar, nego da je raznolikost kočnica? Ovo što si poslednje napisao je nešto sasvim drugo, i navedeni citat se ne može tumačiti na taj način. To drugo bi se izrazilo rečima "dok vi izbacujete distribucije, pod-distribucije, desktope itd..". Ne, ti si istakao kao problem nemogućnost "dogovora šta je bolje".

Ko onda pokušava da troluje?
[ flighter_022 @ 25.06.2018. 15:49 ] @
Znači to da se jako mnogo grupa trudi da izbaci "nešto svoje" ma koliko malo ili mnogo to bilo drugačije od komšijskog. Nije problem sama raznolikost, čak na protiv. Ali je problem toliko insistiranje na raznolikosti zbog radi eto tako. Sve dok stanje bude takvo, slaviće se skok sa 2% na 2.01% kao uspeh veka.
[ Nedeljko @ 25.06.2018. 16:14 ] @
"Dogovora" ne treba ni da bude, nego baš ovako tržišno. Naravno da će neka grupa nešto da pokuša. Da li će uspeti, tržište će pokazati. Ne radi se niokakvom insistiranju na raznolikosti, nego o prirodi stvari - da monopol ne postoji. Čak ni Linus ne može da nametne init podsistem, već je eto, systemd praktično postao standard.

Pogrešan utisak o insistiranju na raznolikosti si stekao na osnovu toga što na stalne kritke da ima jako puno ovoga i onoga stalno sledi odgovor da raznolikost nije problem.
[ Space Beer @ 25.06.2018. 17:13 ] @
Radi se o izmišljanju tople vode. Tj. "timovi" koji stoje iza većine distribucija rade to da bi napravili distribuciju za svoje potrebe, a ne za krajenje korisnike. Jedino Canonical, tj. Ubuntu pokušava da napravi OS za prosečnog PC korisnika. I baš zato svima smetaju njihovi potezi i prave forkove njihovih alata/sistema, a svaka njihova ideja nailazi na (ne)opravdane kritike zajednice. Da je pameti, GNOME bi se uključio u razvoj Unity-a, koji je koliko toliko normalno/smisleno okruženje za PC, tj. svakako bolja verzija shell-a. Ili KDE Neon vs Kubuntu - presipanje iz šupljeg u prazno.

Kad se samo setim kamenja koje su bacali na Canonical zbog Amazon integracije ili sad zbog statistike. Kakva je zajednica/korisnici, i ovih 2% je puna kapa.
[ Branimir Maksimovic @ 25.06.2018. 21:59 ] @
Ivan:"Bese Crux Linux i dalje koristi X11?"

X11 je i dalje glavna stvar posto je Wayland neupotrebljiv na nvidia kartama...
[ Space Beer @ 26.06.2018. 05:39 ] @
i AMD :d Ja u login ekranu imam opciju da startujem KDE sa Wayland-om, ali nažalost to nije moguće i u realnosti
[ Branimir Maksimovic @ 26.06.2018. 05:47 ] @
Mislim da KDE i dalje ne podrzava Wayland osim da startujes samo kwin pa da pokreces aplikacije standalone. Celo desktop okruzenje je u eksperimentalnoj fazi.
[ Space Beer @ 26.06.2018. 09:47 ] @
Trebalo bi da radi
https://www.phoronix.com/scan....penSUSE-Leap-15-Plasma-Wayland
https://www.fossadventures.com...nsuse-leap-15-kde-plasma-5-12/
[ Nedeljko @ 01.07.2018. 14:27 ] @
1.88%
[ stoprocentni @ 02.07.2018. 10:44 ] @
https://www.linuxfoundation.or...-to-the-open-source-community/
[ Space Beer @ 02.07.2018. 11:25 ] @
Je l' još uvek ne postoji Google Drive za linux? :d
[ Nedeljko @ 08.07.2018. 12:52 ] @
Paj sad ovo:

https://www.b92.net/obrazovanj...p?yyyy=2018&nav_id=1415669

Ne znam šta znači ona oznaka "PR" iznad teksta, ali je tekst napisan prilično naivno. Slažem se da je upravljač paketima značajna prednost koja olakšava programiranje.
[ Branimir Maksimovic @ 08.07.2018. 13:06 ] @
Ovo je tekst za mase pa je prilagodjen tako.
[ Massko @ 08.07.2018. 13:45 ] @
A šta će nam "mase" na Linuxu :D
[ Branimir Maksimovic @ 08.07.2018. 13:51 ] @
Pa ne znam, sada to nije tako vazno ;p
[ SlobaBgd @ 08.07.2018. 13:53 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ne znam šta znači ona oznaka "PR" iznad teksta...

Ispod kog kamena ti živiš?
[ Nedeljko @ 08.07.2018. 14:28 ] @
@SlobaBgd

Umesto ovakvog komentara, mogao si da pojasniš značenje oznake.
[ Nedeljko @ 08.07.2018. 14:32 ] @
Branimire, masama treba davati pojednostavljene, a ne pogrešne informacije.

Kao što piše, ovo plasira IT Akademija. Što mi ventura na fejsu napisa, pišu kako je Linux bolji, a ako želite da naučite Linux, eto slučajnosti, oni imaju kurseve za njega.
[ Branimir Maksimovic @ 08.07.2018. 14:42 ] @
Pa da, IT akademija, ogromna reklama je na toj stranici. Evo vidim reklamiraju se i u SK casopisu ;)
Inace nije ovo najgora dezinformacija. U istom tom, sada tabloidskom b92, su izneli laz da je prosecna plata programera u Srbiji 2k evra,
i da eto tu je IT akademija da vam omoguci dolaz do lake zarade ;)
[ SlobaBgd @ 08.07.2018. 14:58 ] @
Citat:
Nedeljko:
@SlobaBgd

Umesto ovakvog komentara, mogao si da pojasniš značenje oznake.

Da te stvarno interesuje, našao bi odgovor preko Googla.
[ Nedeljko @ 08.07.2018. 20:56 ] @
Jednom trol, uvek trol.
[ Nedeljko @ 09.07.2018. 08:30 ] @
Baj d' vej, netmarketshare se predomislio, pa je sada udeo u junu bio 1,92%.
[ Nedeljko @ 09.07.2018. 10:12 ] @
https://www.b92.net/obrazovanj...p?yyyy=2018&nav_id=1364264

Citat:
Najbolje vreme da zakoračite u IT svet je sada.

Prema najnovijem istraživanju, Srbiji nedostaje 30.000 IT stručnjaka, a prosečna neto zarada u ovom sektoru je 268.000 dinara!


https://www.b92.net/obrazovanje/komentari.php?nav_id=1364264

Citat:
Stanje je još i bolje od opisanog. Srbiji fali 300.000 IT strucnjaka i bilo ko ko završi IT akademiju može očekivati početnu platu od oko 1.500 evra, ali brzo to skoči i na 4 do 5 hiljada ako se malo trudite. Ako imate sreću da ste i talentovani, možda dođete i do 10.000 mesečno nakon samo godinu dana. Posao se ne čeka uopšte, svaki dan vas zovu da radite za njih a jednom nedeljno šalju i limuzinu po vas ako želite da svratite na razgovor, koji vam naravno unapred plate oko 200 evra za utrošeno vreme.

(Jos je bolje, 1. mart 2018 11:05)
[ Nedeljko @ 01.08.2018. 15:12 ] @
Juli - 1.92%.
[ Nedeljko @ 05.08.2018. 08:22 ] @
Moje nanovije iskustvo sa Linux-om:

Nabavio ja laptop, stavio LinuxMint 19 i ne radi mi touchpad. Nađem ja na netu rešenje koje se sastoji u sledećem:

1. Kao admin editujem fajl /etc/default/grub.

2. Nađem liniju GRUB_CMDLINE_LINUX_DEFAULT="quiet splash".

3. Dopunim je da bude GRUB_CMDLINE_LINUX_DEFAULT="quiet splash i8042.notimeout i8042.nomux".

4. Snimim promene.

5. sudo update-grub.

6. Restartujem mašinu.

I radi!
[ bachi @ 05.08.2018. 10:55 ] @
:) Sjajno rešenje za početnike.

Sam si odgovorio zašto je Linux uvek na ~2%.
[ calexx @ 05.08.2018. 12:01 ] @
Problem sa Mintom je što ga radi par ljudi, što ubacuju tu i tamo ponešto a verovatno izbace ono što ne koriste. Onda kao testiraju i nekad verziju koja nije komplet testirana puste u promet a desi se i da to urade iako ima grešaka. Plus što sigurno ne mogu da testiraju raznorazni hardver pa se desi da ponekad bude ovakvih problema.
Posle par ovakvih slučajeva, dešavalo mi se i da Mint KDE ima stalne greške kod startovanja, ukapirao sam da nema razloga da koristim Mint KDE ako je tu Kubuntu. Pa valjda će firma koja je napravila Ubuntu bolje da mu ubaci KDE nego neki Clem. To što u startu postoje acrobat reader, gparted i još poneki program je OK za početnike koji ne bi to umeli da instaliraju. Ne vidim drugu prednost Minta.

Nije ni Windows imun na hardverske problema samo što nova verzija izlazi svakih nekoliko godina pa je to dovoljno da se sve testira. A ako nešto ne radi, onda je muka da se opravi. Kod Linuxa je to kratko pretraživanje i par linija u nekom conf fajlu. Inače se meni i dalje sviđa to što broj korisnika ne prelazi 2% jer bi bilo svašta ako se omasovi. Ličio bi na Windows. :)
[ bigvlada @ 05.08.2018. 15:56 ] @
Brate...

Stvarno stavljaju Acrobat reader?
[ Branimir Maksimovic @ 05.08.2018. 16:12 ] @
Ima neka matora verzija, ako si mislio na to, inace Adobe je decidno resio da ne podrzava Linux...
[ calexx @ 05.08.2018. 17:44 ] @
Ovo sam izvukao iz sećanja, kada sam pre ~desetak godina konačno rešio da pređem na linux, prvi mi je bio Mint kao linux za početnike. Skoro sam siguran da je u startu bio instaliran acroread jer sam u sledećoj instalaciji, dok sam čekao da izađe Mint prema tada novom Ubuntu, probao čist Ubuntu i nervirao se što nema te korisne programe a ja ne umem da ih instaliram. Onda sam guglao i sve redom instalirao ... i ukapirao da Mint nije ništa drugo do malo dopunjen Ubuntu. Nešto kao tada popularni XP Black i slični.

Posle sam prešao na KDE jer mi je Unity nekako drugačiji tj uvek mora da se odradi potez više a Cinnamon mnogo brljao i od tada ne menjam, jedino što Kubuntu više nije osnova nego Arči, KDE naravno.

Vrlo je verovatno da sada ne ide acroread ali sigurno sadrži razne alatke koje početnici ne znaju da instaliraju ... jer stvarno ne vidim drugi razlog da neko koristi Mint.
[ Branimir Maksimovic @ 05.08.2018. 18:00 ] @
Neverovatno je da za Linux nema nijedan free program za editovanje pdf-ova. LO je neupotrebljiv.
[ anon70939 @ 05.08.2018. 18:14 ] @
u kom smislu editovanje?
Mislis ono, da zamarkiras nesto, stavis komentare i slicno?

Ja koristmi PDF-XChange na Win, vidim da ga ima i za Linux
[ Nedeljko @ 05.08.2018. 18:43 ] @
calexx

https://askubuntu.com/question...ad-not-working-in-ubuntu-14-04

Uputstvo je sa Arch Linux foruma. Radi i na LinuxMint-u.
[ calexx @ 05.08.2018. 22:29 ] @
Ma ok, ono je moje globalno viđenje Minta, ne mora da bude baš to.

Ne editujem pdf često, poslednji put sam malo sredio CV tako što sam otvorio u LO i posle eksportovao ali to i nije neki pdf. Vidim da sada LO otvara pdf u Draw programu, mislim da je pre koristio običan Write.

Pomenuti PDF-XChange se startuje (bar prvi put) preko wineta, mada tako rade i teamviewer i još neki i ništa im ne fali.
[ Branimir Maksimovic @ 06.08.2018. 02:55 ] @
Okey pdf xchange sam stavio, to je win program ali radi. E sad kad sam editovao nesto je rekao kao da mogu da editujem u evaluation modu zato sto... Jel je ovo zaista free ?
[ Space Beer @ 06.08.2018. 04:56 ] @
Mislim da Gimp i Inkscape takođe mogu da edituju .pdf. Ili bar jedan od njih, ne sećam se
[ Branimir Maksimovic @ 06.08.2018. 05:27 ] @
pdf mogu da editujem i sa vi ali je beskorisno....
[ Nedeljko @ 06.08.2018. 10:06 ] @
Možeš da ga uređuješ i gcc-om.
[ _owl_ @ 06.08.2018. 10:29 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
pdf mogu da editujem i sa vi ali je beskorisno....


Isto kao što bi i na Windows-u mogao da koristiš Notepad ;) (ali eto iz nekog razloga mislim da niko to ne radi).
Inače PDF je tekstualni format (jedino što je podržana kompresija a tu mogućnost koriste svi alati).

[ bachi @ 06.08.2018. 10:32 ] @
LibreOffice otvara pdf za editovanje ako se ne varam.
[ Branimir Maksimovic @ 06.08.2018. 11:05 ] @
Ali je beskoristan....

edit: Nista ovaj win program pdf xchange radi posao, ukoliko ne blokiraju tu f-ju nakon nekog vremena...
[ Nedeljko @ 06.08.2018. 11:08 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Ali je beskoristan....

edit: Nista ovaj win program pdf xchange radi posao, ukoliko ne blokiraju tu f-ju nakon nekog vremena...

Tražio si free program, što ovaj PDF Xchange očigledno nije.
[ calexx @ 06.08.2018. 13:40 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ali je beskoristan....
Ako ti je pdf editor potreban za neke ozbiljnije potrebe, za komplikovane dokumente, otvori malo novčanik. ;) Meni je LO odradio par sitnih promena bez greške.
[ Branimir Maksimovic @ 06.08.2018. 15:22 ] @
Nego jel LO moze da pravi pdf iz dokumenata a da to na nesto lici? Mogu da otvorim novcanik ali mi malo bez veze da nema tu osnovnu funckionalnost...
Imam neke dokumente, malo komplikovanije u pdf formatu koje bih povremeno edititovao ali kad otvorim u LO to ni na sta ne lici, nema blage veze sa onim kako treba da izgleda.
[ calexx @ 06.08.2018. 16:40 ] @
Pa mislio sam da otvoriš novčanik za neki koji se plaća i koji provereno dobro radi. LO je fraj pa je on u drugoj priči. Nisam probao neke komplikovanije pdf fajlove, ono što jesam je bilo pristojno. Daj neki takav da vidim kako koji program radi.
[ Nedeljko @ 06.08.2018. 16:50 ] @
Imaš Office365. Radi na GNU/Linux sistemima i FF-u i Chrome-u.
[ Branimir Maksimovic @ 06.08.2018. 17:59 ] @
Vec placam. Mislio sam da najdem neki free program da ne moram da placam kad god mi ta usluga treba...
[ Space Beer @ 17.08.2018. 21:01 ] @
Čitam da će Asus neke modele laptopova isporučivati sa Endless OS-om. Ko ne zna, to je teletabis OS baziran na Debianu. Pravljen je da podseća na teblete, tj. nešto kao Chrome OS ili Windows RT. Naravno, podrazumevni i/ili preporučeni programi su Chrome, Youtube, WhatsApp, Facebook, Twitter, Skype, Spotify, Gmail...

https://distrowatch.com/images/cgfjoewdlbc/endlessos.png

Ne znam kakav će uspeh imati, ali je očigledno da Asus smatra da prosečnog PC korisnika ne zanimaju FOSS, GNU, GPL, Stalman i mir u svetu, već da na računaru radi ono što želi na najlakši mogući način
[ Nedeljko @ 18.08.2018. 00:23 ] @
Prvo, po tome što si napisao, ASUS se oslanja na FOSS, GNU, GPL, Stallmana i mir u svetu. Drugo, ko ne želi da omogući svojim korisnicima da rade ono što žele na najlakši moguć način?
[ Space Beer @ 20.08.2018. 05:43 ] @
Nisam znao sa je MS prebacio Skype na GPL? Jer to je ono što prosečan korisnik želi, a retko koji distro ima (Get) Skype na desktopu. I Google Chrome isto? Pošto 2/3 korisnika koristi Chrome, a ja nijedan drugi distro nisam video da dolazi sa njim, Pa ovaj EndlessOS izgleda isto kao i Trisquel. Dalje, pre par godina kada je Canonical ubacio Amazon search u Ubuntu, pola zajednice je skočilo na njih zbog toga i "morali" su da izbace tu opciju. Iako prosečan korisnik koristi Amazon. A ovde je Google search preko pola ekra/na i to je u redu. Slično je i sa anonimnim prikupljanjem podataka o hardveru, gde je Canonical pod pritiskom prešao na opt-in, a ovde je u redu da bude opt-out.

Tako da je odgovor na tvoje pitanje - većina linux zajednice ne želi da omogući korisnicima da rade ono što žele na najlakši mogući način. Ili jednostavno ne žele da imaju korisnike. Mada ne znam koja je onda svrha all-round PC OS-a koji nije namenjen PC korisnicima? Kome je onda namenjen? To me podseća na onu šalu: "Reno 4 je bio odličan auto. Jedino što nije dobar za duge vožnje. A ni za kraće."
[ revlo @ 20.08.2018. 13:05 ] @
Koliko vidim .pdf je odavno promenio svrhu svog postojanja. Početna ideja je bila da samo korisnici sa licencom i digitalnim potpisom mogu kreirati .pdf i onda je to verodostojni dokument kao novcanica na primer, i tacno se zna poreklo, vlasnik itd... a sad? Svako moze da napravi pdf i svako da edituje. Ali ok. Secam se kad je postojala prica o smart karticama, kasnije je to preslovljeno u "licna karta" pa opet nema neke vece digitalne primene. Prvo ne znam ni gde mogu da se kupe citaci licnih karti, ali verovatno ima... ali opet upotreba je skoro neostvarena, nema sajta koji bi prihvatio takav nacin logovanja i identifikacije... bar koliko ja znam...
[ Nedeljko @ 20.08.2018. 14:22 ] @
Space Beer,

Hajde da prebrojimo koliko ima vlasničkih, a koliko slobodnih komponenti? Šta podiže taj OS?

To što je prikupljanje podataka opt-out svakako nije u interesu korisnika, već u interesu profita.

Ko bre hoće Amazon pretragu? Proveri koliko je koji search engine koliko zastupljen i koliko korisnika želi Amazon.
[ calexx @ 20.08.2018. 15:29 ] @
Taman sam hteo da pitam za ono drugo, otkud da hromiranog koristi 2/3 korisnika? Pa ogroman broj i ne ume da promeni nego koristi IE ili Edge. ;) Ili misliš na Linux korisnike? Mada ni tu ne verujem u razlomak.
[ Space Beer @ 20.08.2018. 17:35 ] @
Među svim PC korisnicima. Kaže ista ona statistika koja kaže da je linux na 2%
Link

A stigli su dotle tako što su, između ostalog, uvaljivali svoj browser uz svaku moguću instalaciju drugih programa (npr. Adobe Flash)

@Nedeljko
Ne prikupljaju se podaci o korisniku, već o uređaju. Bez ikakve povezanosti sa korisnikom. Ne znam da li je u interesu profita, ali znam da linux korisnici često kukaju kako im ne radi wifi, touchpad, Fn tasteri, dodatni tasteri na mišu, web kamera, kako OS nije prilagođen high DPI ekranima... A sa druge strane im ne pada na pamet da pomognu zajednici koja im daje besplatan OS. Ili očekuju da će developeri i testeri čitati baš svaku temu na svakom forumu gde se kuka o hardveru i tako prikupljati potrebne informacije.

Proveri koliko se on-line kupovina izvrši preko Amazona u poređenju sa drugim servisima. Ljudi koriste Amazon kada kupuju haljine, grafičke karte, šatore, usisivače, knjige, igre itd. Sasvim je logično da im olakšaš pretragu i kupovinu i tako privučeš određenu grupu korisnika. Takođe, oni koji ne koriste Amazon, mogu bez problema da ugase tu opciju u podešavanjima.

Nema potrebe da se broji bilo šta. Već sam govorio više puta - korisnike ne zanima FOSS. Korisnike zanimaju Office, Facebook, Google, Youtube, Candy crash saga, španske serije... Ko im olakša pristup tim servisima, imaće lidersku poziciju. Za sada su to Windows i Android

Ne znam kakva je danas politika MS-a i šta dozvoljava da se pakuje uz OEM licence, ali vidim da niko ništa ne nudi osim bloat-a. I to je jedini način da privučeš prosečnog korisnika na linux desktop OS - daj mu ISTO ono što koristi na Windowsu i Androidu, a ne alternativu za koju nikada nije čuo. To su Asus i EndlessOS developeri shvatili. Zna to i Canonical, ali pošto će svaki njihov potez privuči znatno veću pažnju, nemaju tu slobodu. Mada mi se čini da su zbog želje da udovolje linux zajednici više korisnika izgubili nego što su dobili.
[ calexx @ 20.08.2018. 19:01 ] @
Ma imam ja mišljenje o statistici pa mi ne ide u glavu da se hromitani toliko koristi na kompu. Ajde za tablet ili mobilni, android i hromirani su rođaci i idu zajedno. Meni bi bilo logičnije da IE i Edge vode jer mislim da 80% windows korisnika i ne ume da instalira browser ili bilo šta što nije fb ili vajber. Mada im i to instalira komšijin mali.
[ SlobaBgd @ 20.08.2018. 19:19 ] @
A šta je komplikovano da instaliraš Chrome?
Preuzmeš neki Windows program, ne primetiš ili ne razumeš kvačicu koja je čekirana da instaliraš i Chrome, i dok si rekao "keks", eto ti instaliranog Chrome-a i podešenog da bude default browser. U toku instalacije (next next yes OK) ili na kraju traži da uveze bookmarks/favorites, i to je to. Više posla ima otkucati ovu poruku nego instalirati Chrome.
[ calexx @ 20.08.2018. 19:40 ] @
Dobro, ti znaš ali nisam ni mislio na tebe.
[ SlobaBgd @ 20.08.2018. 21:35 ] @
Ma ja znam kao da NE INSTALIRAM Chrome.
Instalirati ga može svaka... Svaki korisnik računara. Čak i ako ne želi!
[ Space Beer @ 21.08.2018. 06:35 ] @
Kod mene u firmi preko 80% ljudi koristi Chrome. Iako posao nema veze sa vebom i skroz je svejedno ko šta koristi. Ali prva stvar koju neko uradi kada sedne za svoj PC, jeste da instalira Chrome. Ne znam zašto je to tako, jer je po mom mišljenju teško naći browser koji je veće đubre od Chrome-a, ali ljudi su izgleda navikli da ne traže bolja rešenja.

Zato i govorim stalno da bilo koji OS koji želi da poveća svoj udeo na tržištu, ne treba da bude namenjen i prilagođen ljudima koji pišu po ovom i sličnim forumima, već onima koji su navikli na svoje okruženje, servise, programe i sl. Zato smatrama da je (ovakav) EndlessOS odlično rešenje za prosečnog korisnika.
[ Panta_ @ 21.08.2018. 08:26 ] @
Citat:
jer je po mom mišljenju teško naći browser koji je veće đubre od Chrome-a, ali ljudi su izgleda navikli da ne traže bolja rešenja

Zameni Chrome sa Windows i eto ti odgovora zasto je Linux na 2%.
[ gost12 @ 21.08.2018. 10:02 ] @
Nevjerojatno je koliko je teško linux fanovima prihvatiti da ima ljudi kojima linux ne valja i da ti ljudi nisu budale već često i izrazito stručni ljudi.
Liči na rasizam u vezi OS-eva. Mrziti sve koji su drugačiji i misliti da su glupi. Jedino takvo razmišljanje je jako ograničeno, ništa drugo.
[ Branimir Maksimovic @ 21.08.2018. 10:04 ] @
Zameni Linux sa Windows i dobices isto...
[ component @ 21.08.2018. 10:06 ] @
Da li je Chrome đubre ili ne, ne znam, ali ja ga koristim na svim uređajima. Na poslu Windows, kući Linux, na telefonu i tabletu Android. Meni odgovara to što mogu da se ulogujem sa svojim Google nalogom i da imam istoriju pretrage, favorite, ekstenzije, passworde... snihronizovano po svim uređajima. Ne želim da mi koršićenje na jednom uređaju bude drugačije nego na drugom. Koristim Google servise poprilično i dogovara mi to što znaju da sam sve to ja, bez obzira koji uređaj koristim. Dovoljno je da se ulogujem.
Manite me priče oko velikog brata i sličnih gluposti. Ja sam prosečan korisnik i ne mogu puno ovajditi od informacija o meni.
Linux koristim gde god je to moguće i veoma sam zadovoljan iskustvom. Koristim KDE Neon i mogu reći da je sve bolji i bolji. Ne sećam se kada sam imao bilo kakav problem a KDE je veoma brz i lep.
To što je Linux desktop na 2% ne znači puno. Polako sve prelazi na Web tehnologiju i sve manje me dotiče koji OS imam. Windows je jak u poslovnom okruženju i ne vidim da bi bilo šta tu moglo da se promeni u skorijoj budućnosti. A kući je poslednje što želim da radim u Excelu tako da me baš briga za OS. Igrice više ne igram. Za sve što meni treba Linux je dovoljno dobar, lep, brz, jeftin...
[ Branimir Maksimovic @ 21.08.2018. 10:17 ] @
Heh, ja imam 59 igara u Steam library, a nemam Windows ;)
[ Mord @ 21.08.2018. 11:52 ] @
Dirljivo ma ganutljivo treba ti više od dva para očiju za plakanje. Ja sam probao mnoge Browsere i Hydra browser ako si uopšte čuo za njega danas out of date ali za sve njih je Chrom majka. Ono što je najvažnije bar meni jeste da je nenametljiv i da sve pamti a možeš ga učiniti i da zaboravi u suprotnom bi koristio Tor i trpeo iljade pop upova koji mi non stop skaču od internetskog đubreta koje ljudi stavljaju na svoje sajtove... Mada ako smo kod trasha ja mislim o Linux to isto ko i ti o Hromu. Nije problem Linux već su problem aplikacije koje su pisane za njega pa zavisiš stalno od onoga ko je distributirao određeni distro ili neko ko je pisao aplikaciju za taj distro jer ono što je pisano za opensuse neće na ubuntu.... Windows nema takvih ograničenja i možeš da skineš sa bilo kog "sajta" program koji hoćeš a i zadnji put kada sam probao VLC Player bolje je radio na Windowsu nego na Linuxu. Ako tebi treba fakultet da bi instalirao medija kodeke preko komandne linije a on ti stalno izbacuje da ne prepoznaje komandu koju ti prepisuješ sa nekog sajta onda imate i sreće što je na 2% a lako mu se može desiti da padne i na manje. Mene ne interesuje korišćenje takvog OS-a. Sreća naša u Insajder program..........u suprotnom od ovoga ne bi bilo ništa


[ Branimir Maksimovic @ 21.08.2018. 12:09 ] @
Mordor:"Windows nema takvih ograničenja"

Dobro me nasmeja :P
[ calexx @ 21.08.2018. 12:53 ] @
Citat:
Mord:Mada ako smo kod trasha ja mislim o Linux to isto ko i ti o Hromu. Nije problem Linux već su problem aplikacije koje su pisane za njega pa zavisiš stalno od onoga ko je distributirao određeni distro ili neko ko je pisao aplikaciju za taj distro jer ono što je pisano za opensuse neće na ubuntu....
Koga ne mrzi da kucka i kompajlira, može da instalira valjda svaki program. Razlika je u tome što linux koristi svoje baze programa i većina nema potrebe da skida sa nekog sajta. Ne mora ni da se kuca, u paket menadžeru izabereš program, klikneš na install i malo sačekaš, sve je brzo gotovo.
Ne pamtim kada sam bilo gde instalirao kodeke, prepuštam samom programu da to ima a ne da ja razmišljam.
Citat:
Mord:Windows nema takvih ograničenja i možeš da skineš sa bilo kog "sajta" program koji hoćeš
Tu i leži najveći problem, skine se svašta i brzo dođe vreme kada mora reinstalacija zbog svakakvog đubreta.
[ Branimir Maksimovic @ 21.08.2018. 14:03 ] @
Neka proba Fallout 3 da potera na 10ki ;)
[ revlo @ 21.08.2018. 14:53 ] @
Kakve sise, kakva mačkica, dobar ovaj server...
[ Space Beer @ 21.08.2018. 15:26 ] @
Ni jedno ni drugo ne stoji kada je u pitanju aplikativni softver. Većina linux distribucija dolazi sa paket menadžerima odakle prosečan korisnik može naći sve što mu treba. Takođe, većina novih programa se pakuje u jedan od univerzalnih formata koji (skoro) sve distribucije podržavaju (appimage ili flatpak)

S druge strane, šta se i odakle na prozorima može instalirati zavisi od podešavanja i verzije OS-a. Npr. Windows S dozvoljava samo programe iz Store-a.

@component
Sve to mogu i Opera, Firefox, Yandex, Brave... Takođe, ko ima manje zahteva po pitnaju podržanih platformi, odlične alterantive su Vivaldi, Maxthon, pa i Edge ima neke korisne opcije koje Chrome nema, mada mu neke i fale. Kad god sam uzeo da uporedim opcije različitih browsera, tražeći ono što mi najviše odgovara, Chrome je uvek bio na dnu. Jednostavno, ne nudi baš ništa više od npr. Vivaldi-a ili FF-a, a o Operi da i ne govorimo. A ima gomilu nedostataka. Da ne idem dalje u offtopic, ko koristi Chrome, neka isproba sve kul opcije koje imaju Opera, Vivaldi, FF, a koje olakšavaju život na vebu :D Meni ni iz džepa ni u džep, ali mi žao kad vidim kako se ljudi muče ;)

S druge strane, analogija sa OS-om ne stoji, jer prosečnom koriniku, Linux zaista ne nudi ništa više u odnosu na Windows. Ne kažem da on ne bi mogao da koristi PC za sve što radi na prozorima, ali jednostavno nema razloga da menja svoju naviku jer nema nikakvu korist od toga. Neće mu biti lakše, neće brže odraditi to što radi i uštedeti vreme, neće zaraditi novac... Asus sa EndlessOS-om pokušava da to malo promeni. Iako je ovaj OS po mogućnostima daleko iza drugih distribucija, kao i Windowsa, napravljen je tako da korisnik ima ispred sve što mu treba odmah i uvek. Posebno što je već navikao na takvo (tj. slično) okruženje
[ Branimir Maksimovic @ 21.08.2018. 15:29 ] @
Svemirsko Pivo"Asus sa EndlessOS-om pokušava da to malo promeni."

Samo ako to guraju instalirano na laptop koji prodaju ;p
[ Space Beer @ 21.08.2018. 15:54 ] @
Pa guraju. Vest je na prethodnoj strani
[ brux002 @ 22.08.2018. 10:48 ] @
Citat:
Space Beer:
Linux zaista ne nudi ništa više u odnosu na Windows.


Ne bih se slozio sa ovom izjavom. Iz mog iskustva Linux nudi:

- vecu stabilnost
- brze performanse na slabijim racunarima
- otklanjanje brige o virusima
- otklanjanje brige o instalaciji vecine malware-a (svi programi se instaliraju iz store-a)
- otklanjanje brige zbog koriscenja nelegalnog OS-a

[ Nedeljko @ 22.08.2018. 12:25 ] @
Nudi nerestartovanje usred rada. Čuo sam da ona podešavanja da se ne restartuje automatski baš i ne rade. Možemo to zvati i većom upravljivošću.

Takođe, nudi nešpijuniranje korisnika.

O, da, nudi i sorseve i slobodu onima koji znaju šta će s tim.

Nudi veći stepen lokalizacije.
[ Nedeljko @ 22.08.2018. 12:33 ] @
Nudi nerestartovanje usred rada. Čuo sam da ona podešavanja da se ne restartuje automatski baš i ne rade. Možemo to zvati i većom upravljivošću.

Takođe, nudi nešpijuniranje korisnika.

O, da, nudi i sorseve i slobodu onima koji znaju šta će s tim.

Nudi veći stepen lokalizacije.
[ Branimir Maksimovic @ 22.08.2018. 13:14 ] @
Ono sto je jos jedna bitna stavka je mogucnost promene UI-ja. Recimo, meni kad dosadi jedan UI izaberem drugi. A tu su i oni za ljude koji vole tiling windows manager-e i slicno.
[ gost12 @ 22.08.2018. 14:24 ] @
Kad ovo čitam steknem dojam da je windows na 2%, a ne linux :D ima tu ljudi koji su koristili i windowse i linuxe, aj da govorite da je stabilan, bolje performanse na slabijim računalima, aj čak i ovo oko virusa mogu progutati, makar da ima više od 2% bilo bi i za njega virusa koliko hoćeš. Ali kad netko kaže da je UI prednost na linuxu, to je već strašna komedija :D :D :D Pa više pola programa uopće ne radi. Na dobrom dijelu distribucija nećeš wifi naštimati bez konzole, o nekoj vpn konekciji da ne pričam. Printeri su isto posebna priča, a upogoniti tri ekrana je isto muka sama po sebi, o programima u repozitorijima koji se ni pokrenuti ne daju da ne pričam (npr PAC na opensuse ili fedori). UI na linuxima je rasulo totalno, bez obzira što koristili i miljama daleko od windowsa XP, a ne nekih modernijih verzija... OK ima ponekad nekih fensi featura, ali je sve izrazito kaotično, ne konzistentno i poprilično bugovito.
[ Branimir Maksimovic @ 22.08.2018. 17:05 ] @
Ne znam, sa vpn-om nisam imao problema, sa wifi-jem nikad, pa cak i onaj usb dongle radi bez problema a i i usb prikljucak na mobilni ruter. Svi programi rade sa time da poneki apdejt zezne stvar na kratko, ali to se vrlo broz popravi, u roku od nedelju dana, a ako ne, vrati se prethodna
verzija kao recimo sad hplip-plugin. I da, ja sam na Manjaru koji je nestabilna distibucija. Instalirao sam ga do sad na dva desktopa i 3 laptopa i nijedan problem.
[ Nedeljko @ 22.08.2018. 17:46 ] @
Citat:
gost12: Pa više pola programa uopće ne radi.

Meni na LinuxMint Cinnamon-u rade doslovno svi. Koji ne radi?
Citat:
gost12: Na dobrom dijelu distribucija nećeš wifi naštimati bez konzole

Na kojim to distribucijama treba da se štima wi-fi? Imao sam neki ASUS-ov laptop, pri čemu ASUS-ov drajver nije radio, pa kad je to isključeno, radio je normalno. Dosad sam kupio 6 laptopova. Na preostalima je radio out of the box.
Citat:
gost12: o nekoj vpn konekciji da ne pričam.

Koristio sam je bez problema.
Citat:
gost12: Printeri su isto posebna priča

Koja priča? Štampam normalno. Onomad je na poslu sistem admin poslao uputstva za povezivanje na mrežne štampače za Windows, a ja napisao uputstva za Ubuntu. Sve ide kroz Printers dijalog. Od parametara sam morao da znam IP adresu (sa uputstva za Windows), i ime proizvođača štampača i model (što piše na štampaču).
Citat:
gost12: a upogoniti tri ekrana je isto muka sama po sebi

Moj šef radi sa tri ekrana i Ubuntu-om. Ne znam da je imao neki problem.
Citat:
gost12: o programima u repozitorijima koji se ni pokrenuti ne daju da ne pričam (npr PAC na opensuse ili fedori).

Kakve veze ima PAC sa repoima za openSUSE i fedoru? Ja na LinuxMint Cinnamon-u nisam našao neke koji ne rade.
Citat:
gost12: UI na linuxima je rasulo totalno, bez obzira što koristili i miljama daleko od windowsa XP, a ne nekih modernijih verzija... OK ima ponekad nekih fensi featura, ali je sve izrazito kaotično, ne konzistentno i poprilično bugovito.

?

Iz kog si ti filma?
[ gost12 @ 23.08.2018. 10:36 ] @
program "PAC manager" iz repozitorija npr, clean install sustava i instaliraš taj program iz repoa i ni ne pokrene se, jer mu fali neki py lib...
Evo lenovo laptop, intel centrino WiFi na Fedori i kod kuće se nisam mogao spojiti na wifi, radio je doduše na poslu, ali isto tako Windowsi nisu imali taj problem.
Kad bih išao sa tri ekrana na Fedori i MintOSu sve se smrznulo iste sekunde i gotovo. Na windowsu naravno radi bez ikakvih problema.
Na Fedori dodavanje vpn-a kroz GUI nije napravilo ništa. Klikneš na kraju add i apsolutno ništa se dalje ne događa.
Za GUI je više nego jasno da je divlji zapad što god uzeo. Na MintOSU odabereš mračnu temu pa ti u nekim programima bude crna pozadina sa crnim tekstom :D
Mislim ako tako nešto nije neozbiljno u 2018, ja onda stvarno ne znam što jest. Mrzi me da instaliravam ponovo, ali ako hoćešreci za bilo koju distribuciju i u prvih sat vremena rada naći ću ti bar 5-10 stvari koje bi morale raditi out of the box i kompletne nelogičnosti kao ove i još ću ti screenshotovat. Čisto da ne ispadam iz nekog filma. Ja još nikad nisam vidio linux koji zaista radi posao za desktop. Vrtim 15-tak servera na CentOS-u i tu stvarno nemam zamjerke, ali desktop linux meni barem nikad nije radio posao.
[ Nedeljko @ 23.08.2018. 15:43 ] @
PAC Manager - Nemam pojma šta je to. Koliko vidim, alat za baratanje nekom elektronikom. Ubuntu ga nema u repoima.

Evo, Fujitsu laptop, pre njega HP, pre njega TOSHIBA 2x, WiFi radio out of the box. Na ASUS-u proradio, ali ne baš out of the box. Odmah sam izguglao rešenje. Sve Ubuntu/LinuxMint Cinnamon.

Svojevremeno sam koristio pritunl i radio je VPN bez problema. Koji si to GUI za VPN koristio?

To što neki programi uzmu temu od okruženja ne vidim kao neozbiljno. Podesi kako hoćeš.
[ calexx @ 23.08.2018. 15:50 ] @
Citat:
gost12:Evo lenovo laptop, intel centrino WiFi na Fedori i kod kuće se nisam mogao spojiti na wifi, radio je doduše na poslu, ali isto tako Windowsi nisu imali taj problem.
Meni je ovaj deo sumnjiv. ;)
[ Branimir Maksimovic @ 23.08.2018. 16:36 ] @
Imamo dva razlicita laptopa i nikad nisam imao problem sa wifi.
[ calexx @ 23.08.2018. 16:39 ] @
Ja jesam, ali na drugoj strani. Nekoliko laptopova kod mene i drugara, mislim da nijedan nije imao mrežu u startu, nijedan wireless a možda neki i jeste odmah radio na kablu. Zato startujem linux, ako ništa drugo onda live, pronađem windows drajvere pa posle u lokalu instaliram. Ne pamtim, a ne kažem da je nemoguće, da je neki linux imao problem sa wireless-om u startu.
[ Nedeljko @ 23.08.2018. 19:14 ] @
Na ASUS-u X75V WiFi nije hteo da radi bez kobasica u konfiguracionim fajlovima.
[ Nedeljko @ 27.08.2018. 11:07 ] @
Sećam se 2009, kada prijateljici nije hteo da radi printer/skener... all in one na Visti, iako je postojao drajver ya nju. Kada je stavila Windows 7, naprasno je uređaj proradio.
[ calexx @ 27.08.2018. 12:26 ] @
Sve može da bude i ovako i onako. Linux će u startu da ima skoro sve drajvere koji su potrebni ali ako ih nema, onda je teško da se to reši. Znam da povremeno sklanjaju neke za stariji hardver što mi je bzvz ali je velika šansa da će sve da radi. Windows ima veće šanse da nema drajvere za neki deo ali se lakše reši problem. Sve u svemu, nekada su mi savetovali da proverim da li hardver radi pod linuxom, kod kupovine ploče/procesora sa integrisanom grafičkom sam sve proverio pa kupio.
[ plus_minus @ 27.08.2018. 22:35 ] @
Mislim da će linux vrlo brzo da prebaci još više.

Steam For Linux Adds 1000 Perfectly Playable Windows Games In Under A Week
[ Space Beer @ 28.08.2018. 06:02 ] @
Mislim da neće. Iako je broj Linux igara sve veći. Broj Linuksaša na Steamu se ili ne menja ili smanjuje
[ Branimir Maksimovic @ 28.08.2018. 06:18 ] @
Mislim da su retki oni koji voze iskljucivo Linux na Steamu. Ljudi uglavnom rade dual boot.
[ Nedeljko @ 28.08.2018. 06:45 ] @
Od 26707 igara na steam-u, koliko ih trenutno ima, 5273 rade na Linux-u, što je 19.74%. Od top 25 naslova, radi 7, što je 28%. Od top 10 naslova, radi 4, što je 40%. Rekao bih da su te brojke nedovoljne za populaciju koju zanima igranje.
[ Nedeljko @ 28.08.2018. 20:11 ] @
Šta nam MS nudi za pisanje na srpskom jeziku? Prva četiri fonta su slobodni fontovi, a počev od Arial-a su MS-ovi. Kao što se da videti iz priloženog, slobodni fontovi imaju podršku za srpsku ćirilicu, dok MS-ovi fontovi nude samo ruske varijante slova.

[ Nedeljko @ 01.09.2018. 07:46 ] @
Avgust 2018 - 2.2%.
[ Mord @ 04.09.2018. 10:39 ] @
Linuksaši samo sanjaju o 2% a realnost je 1.51% https://news.softpedia.com/new...rtaking-windows-7-522481.shtml
[ Branimir Maksimovic @ 04.09.2018. 10:44 ] @
Realnost je mnogo veca, posto ovih dana samo oni koji bas nista ne znaju o kompjuterima, ne instaliraju kao dual boot.\
2% je cifra koja se dobije sa potpisima iz web browsera prilikom posete nekom sajtu. Tu ne ulaze serveri gde Linux ima znatno
vece ucesce.
[ Nedeljko @ 04.09.2018. 13:36 ] @
Branimire, ovde se priča o desktopu, a i podatak sa netmarketshare-a se odnosi na desktop.

Realnost je da koliko izvora konsultuješ, toliko brojki dobiješ.

Realnost je da od 24851 igara na steam-u, na Linux-u radi 4953, što je 19.93%.
[ Branimir Maksimovic @ 04.09.2018. 13:53 ] @
Vrtimo se u krug. Nek uzmu statistiku sa nekog sajta koji posecuju iskljucivo Linux useri i dobices preko 90% ;)
[ Nedeljko @ 04.09.2018. 15:04 ] @
Ovi pokušavaju da nađu nepristrasan uzorak.
[ Branimir Maksimovic @ 04.09.2018. 15:26 ] @
Kako to misle izvesti? Tvrdim da broj ljudi koji rade dual boot je 99% Linux usera.
[ Nedeljko @ 04.09.2018. 17:03 ] @
Ja znam više njih sa single boot instalacijom.

Kako se izvodi određivanje nepristrasnog uzorka? Pa, lupiš nasumično 1000 IP adresa koje rade.
[ Panta_ @ 04.09.2018. 18:51 ] @
Citat:
Linuksaši samo sanjaju o 2% a realnost je 1.51% https://news.softpedia.com/new...rtaking-windows-7-522481.shtml


Realnost je 6.2% https://www.w3schools.com/browsers/browsers_os.asp
[ SlobaBgd @ 04.09.2018. 20:44 ] @
6,2% ?
U jeee!!!
[ component @ 05.09.2018. 07:20 ] @
Opet dolazimo do onoga da statistika zavisi od onoga koga pitaš.
Kako izmeriti nešto što je dozvoljeno koristiti, distribuirati, poklanjati, pozamljivati... i to sve bez da moraš da se pravdaš ili tražiš saglasnost? Kako kada bi hteo da znaš koliko je ljudi pročitalo neku knjigu ili poslušalo neku pesmu.
[ Branimir Maksimovic @ 05.09.2018. 07:22 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ja znam više njih sa single boot instalacijom.

Kako se izvodi određivanje nepristrasnog uzorka? Pa, lupiš nasumično 1000 IP adresa koje rade.


I ja imam single boot, ali to je zanemarljivi procenat od ukupnog broja Linux korisnika. Pratim IRC pa vidim koliko njih pita kako da
instalira Manjaro uz Windows.
[ Nedeljko @ 05.09.2018. 07:42 ] @
Citat:
component: Opet dolazimo do onoga da statistika zavisi od onoga koga pitaš.
Kako izmeriti nešto što je dozvoljeno koristiti, distribuirati, poklanjati, pozamljivati... i to sve bez da moraš da se pravdaš ili tražiš saglasnost? Kako kada bi hteo da znaš koliko je ljudi pročitalo neku knjigu ili poslušalo neku pesmu.


Pa, rekao sam ti kako. Anketiraš 1000 nasumično izabranih ljudi (na svetu) u saradnji sa državnim administracijama, da bi bubanj obuhvatio svakoga po jedanput i time svako imao jednake šanse da bude izvučen.
[ Branimir Maksimovic @ 05.09.2018. 07:52 ] @
To nije 1000 nasumicno izabranih u ovom slucaju. Ja sam pratio jedan sajt koji je moja bivsa firma odrzavala i Linux browsera je bilo manje od 1.5%. Sve zavisi koliko Linux korisnik gledaju neki sajt. Dakle koji su to sajtovi koji se prate
i kako znas da su neutralni tj da svi korisnici podjednako posecuju?
[ Nedeljko @ 05.09.2018. 09:57 ] @
Pročitaj još jednom šta sam napisao. Ne da izabereš 1000 sajtova, nego da nasumično izabereš 1000 ljudi na planeti.

Više ćeš ljudi izabrati iz zemlje sa većim brojem stanovnika. Kada se odlučiš za broj stanovnika iz svake od zemalja, onda uspostaviš saradnju sa državnim administracijama da nasumično izaberu toliko građana iz matične knjige rođenih i onda uspostaviš kontakt sa njima ili državna administracija obavi posao po tvom upitniku. Dakle, ode ljudima na noge.
[ Branimir Maksimovic @ 05.09.2018. 10:20 ] @
Ocigledno se ne radi o 1000 nasumicno izabranih ljudi na planeti...
[ Nedeljko @ 05.09.2018. 12:45 ] @
Ja sam napisao kako je to izvodljivo postići.
[ component @ 05.09.2018. 13:28 ] @
Ajde da si rekao 1.000.000 nasumično izabranih ljudi ili 10.000.000, pa da i radiš neku statistiku. 1000 je smešno
Ja sam uradio statistiku juče na 2 nasumično izabrana čoveka. I rezultati su da na desktopu 50% koristi Linux i 50% iOS. Izgleda da Windows niko ne koristi
Statistika ti je kao u politici: Od uzorka 1748 građana 58% je za obavezno služenje vojnog roka, smanjenje penzija, još fontana, rušenje brda,... nastaviti po želji.
[ Space Beer @ 05.09.2018. 17:05 ] @
Statistika ne funkcioniše tako. Bitno je da uzorak reprezentativan, a sam broj ne govori (skoro) ništa o tome. Tj. sasvim je moguće da Nedeljkov uzorak od 1000 bolje oslikava realno stanje nego tvoj uzorak od milion.
[ Ivan Dimkovic @ 05.09.2018. 17:46 ] @
Citat:
Panta_:
Citat:
Linuksaši samo sanjaju o 2% a realnost je 1.51% https://news.softpedia.com/new...rtaking-windows-7-522481.shtml


Realnost je 6.2% https://www.w3schools.com/browsers/browsers_os.asp


Hm, nisam siguran koliko je ta statistika u korelaciji sa pravom, kompletnom, situacijom.

Po toj statistici Linux drzi 6.2% a mobilne platforme drze 8.4%.

Meni to nema nikakve logike. 2016-te godine, oko 2.1 milijarde ljudi su koristili smartphone. Te 2016-te godine Windows 10 je instaliran na 400 miliona masina po Microsoftu.

w3schools.com kaze:

- Win 10: 45.4%
- Mobile: 8.4%

Ocigledno nesto ne stima :)
[ Branimir Maksimovic @ 05.09.2018. 18:17 ] @
Po nekom tamo sajtu koji sam gledao 16% android oko 10% iphone. <1.5% linux ostalo windows u raznim inkarnacijama. Ali na sajt se stizalo uz pomoc reklama ;p

"Ocigledno nesto ne stima :)"

Ne stima da sada otpratim neki sajt android bi bio >50% ;)

edit:
zaboravio sam kolko je OSX uzimao, ali nasao se i pokoji Solaris i *BSD ;)
[ Nedeljko @ 05.09.2018. 19:21 ] @
Meni podaci sa w3schools-a štimaju kada se stave u odgovarajući kontekst. To je struktura poseta tom sajtu. Posećuju ga programeri i obzirom na namenu, mala je poseta sa mobilnih uređaja.
[ Ivan Dimkovic @ 05.09.2018. 19:46 ] @
Pa taj kontekst je potpuno neodgovarajuci za pricu na ovoj temi.

Ako se prica o trzisnom udelu, valjda se pod tim smatra udeo na kompletnom trzistu a ne samo medju korisnicima koji posecuju nekakav sajt.
[ Branimir Maksimovic @ 05.09.2018. 19:48 ] @
Exactly.
[ Nedeljko @ 05.09.2018. 21:15 ] @
Ja samo tumačim one cifre. Naravno da ne doprinose ovoj temi.
[ brux002 @ 11.09.2018. 12:50 ] @
Citat:
SlobaBgd:
E pa čestitamo!
Sledeće godine u ovo vreme biće 2,03%
:D


Evo posle 26 meseci je na 2.16% - kanda se brze penje od tvojih predvidjanja? :)
[ SlobaBgd @ 11.09.2018. 19:19 ] @
Ja sam fasciniran brzinom penjanja!
[ Nedeljko @ 17.09.2018. 11:39 ] @
U septembru će biti 21.6%, u oktobru 100%-21.6%=78.4%. a u novembru 100%-2.16%=97.84%.
[ Nedeljko @ 18.09.2018. 09:26 ] @
Došlo je do korekcije na netmarketshare-u. Linux 2.20%, ChromeOS 0.31%, BSD 0.01%, Unknown 0.17%, Windows XP 3.30%.
[ Space Beer @ 22.09.2018. 10:47 ] @
Linux - The beginning of the end

[ SlobaBgd @ 22.09.2018. 12:52 ] @
To je zapravo izvanredna studija upotrebe jezika (i dominacije engleskog, sa svime što to implikuje), korporativnog poslovanja, odnosa između zaposlenih, uprave i kompanije kao posebnog entiteta, itek u manjoj meri se dotiče Linuxa i njegovog kraja.
[ Branimir Maksimovic @ 22.09.2018. 13:06 ] @


Ma daj dedoimedo ;)
Fuchsia nije imala komit 3 meseca zadnji put kad sam pogledao ;p
To je toy projekt koji je hypovan do nebesa a zapravo nema koda vec vise godina ;p
[ nkrgovic @ 22.09.2018. 14:19 ] @
Fuchsia je glup argument, ali stoji i da "Linus did nothing wrong". Njegov projekat. Ne svidja vam se? Forkujte. Ali batalite kreativne ljude i "code of conduct", takve akcije vode da isplivaju raznorazni "profesionalni manageri", najcesce kroz laktanje, ulizivanje i zabadanje noza u ledja ili tako vec nesto. Linux je do sad funkcionisao jer Linus napusi svakoga ko lupeta. Sad ga optuzuju sto psuje, sto odbija da koristi trece zamenice za kontributore koji su "non-binary gender" i razne druge gluposti. Pri tom, svi se slazu da covek nije seksista, vec da je "equal opportunity napusavac", ako moze tako da se kaze. :)

Ne mislim da je ovo dobro za Linux. Cak se i RMS slaze sa tim:



Code of conduct je za javne ustanove. Ovo je Linus. Covek vodi projekat koji se zove po njemu. Ovo me potseca na hype u zadnjih godinu-dve kad trosimo divljacke kolicine vremena fantasticnih developera da izbacimo termine "master i slave" jer su uvredljivi. Pri tom, vredjaju se ljudi jer neko tako zove parcice memorije.... Zadnjih par godina iza svakog coska je po neki millenial koji vise "I am offended by this". Mislim, OK. Dobro je da jesi. Pa sta?
[ dejanet @ 22.09.2018. 16:11 ] @
Master/Slave je termin koji se odnosi na veze izmedju hdd-ova, memorija, servera i ko-zna gde jos.. Ovo sto se predlaze je vrhunsko nasilje nad strukom, kao i nasilje nad zdravim razumom i vecinskom populacijom u evropi i usa. Sto se Linusa tice bio sam spreman da bacim stotine evra u opkladu da ce se naci u "me too" ili ce ispasti da je silovao neku kuravu u Svedskoj.
[ nkrgovic @ 24.09.2018. 08:47 ] @
Sa LKML :

Citat:
First, let me confirm that this threat has teeth. I researched the
relevant law when I was founding the Open Source Initiative. In the
U.S. there is case law confirming that reputational losses relating to
conversion of the rights of a contributor to a GPLed project are
judicable in law. I do not know the case law outside the U.S., but in
countries observing the Berne Convention without the U.S.'s opt-out of
the "moral rights" clause, that clause probably gives the objectors an
even stronger case.


Pocinjem da se plasim ozbiljnog shitstorm-a....
[ Branimir Maksimovic @ 24.09.2018. 08:53 ] @
Da secam se bilo mi cudno sto funckija abort() nekom smeta ;p
[ nkrgovic @ 24.09.2018. 09:53 ] @
<sarcasm> Jeste, zamenice je funkcijom choice() .... </sarcasm>

Da se razumemo, ne smatram ja da post meritocracy ljudi nisu u pravu. Svi mi jesmo pre svega ljudi, definise nas mnogo vise od naseg posla i nase strucnosti i svi zasluzujemo postovanje. Sve to stoji. Ali to ne znaci da zato imamo pravo da budemo kernel developeri. "Ja se izjasnjavam kao kernel developer" nije opcija. To nije licni identitet. Slobodno se ti osecaj kako hoces, ali to ne znaci da mozes da upadas na projekat ili da nameces "code of conduct". Vec je bio ozbiljan shitstorm kad je FreeBSD uveo isti, ako se i Linux tako raspadne nece da valja.
[ Nedeljko @ 24.09.2018. 11:21 ] @
Ja već nekoliko meseci mislim da je početak kraja linuksa počeo. Prvo Fuchsia, zatim nije više najinstaliraniji kernel, a Linus je svake godine stariji za godinu dana.

Nikada nisam ni mislio da će neki projekat (zvao se Linux ili drugačije) da živi večito. Desiće se kvantni skok u računarstvu, posle koga ni OS-evi ni programski jezici neće biti nalik današnjim. Na to gledam pozitivno, a ne kao na problem.

Trenutno koristim ono što mi trenutno najviše odgovara. Čim se bude pojavilo nešto što će mi biti bolje, preći ću na to.

Takođe, veliki sam protivnik "političke korektnosti". Jesam za ravnopravnost, ali se mora znati šta se pod tim podrazumeva. Često se pod tom firmom propagira čak i diskriminacija. A što se tiče toga da procesi u računaru treba da imaju ljudska prava, neka neko napravi "demokratski OS", pa ako bude bolji, preći ću na njega.
[ Branimir Maksimovic @ 24.09.2018. 11:44 ] @
Nedeljko, Fuchsia je vaporware....
[ Nedeljko @ 24.09.2018. 16:27 ] @
Što, je l' Google nesposoban da napravi kernel, bilo fork nečega (BSD), bilo od nule?

Google pokazuje razmišljanje u pravcu traženja alternative Linux-u.

Što se Linux-a tiče, on se uglavnom ne valja u originalnom obliku (sa init-om), već u izmenjenom obliku (sa systemd-om), pa šta.
[ nkrgovic @ 24.09.2018. 16:36 ] @
Ja se nesto prisecam da je neko portovao i systemd na FreeBSD. :) Zvucacu kao RMS, ali Linux je "samo" kernel...

Ali jako dobar kernel.
[ Space Beer @ 24.09.2018. 18:13 ] @
Mislim da je ovo najbitniji deo Igorovog teksta
Citat:
Linux kernel is everything that the Linux desktop is not, and therefore so successful, is the way the kernel is done: tight control, not breaking the user space, long-term support, and a single, passionate, largely unaffiliated leader at the top. There can be only one!

A complete opposite of how the Linux desktop is realized.


Mislim da će Red Hat, Intel, Google,.. nastaviti da razvijaju kernel prema svojim potrebama (server i HPC), a za desktop šta ostane. Tj. ne verujem da će se za ozbiljne poslove mnogo toga promeniti, ali na desktopu će biti sve gore i gore. I to ne zbog ovoga, već zbog stvari kao što su Wayland, Flatpak, GNOME, Plasma i ostali projekti koji se godinama razviju da zamene ono što je (skoro) odlično funkcionisalo, a još uvek nisu ni na pola puta. I što je to danas trend, a ne izuzetak

I posle se ljudi čude kako odjednom ovakav uposn desnih ideja u svetu. Nije ni čudo kad su se SJW-ovci popeli na glavu i i bogu i ljudima i pustili pipke i gde treba i gde ne treba :d
[ Panta_ @ 24.09.2018. 18:49 ] @
Citat:
ali na desktopu će biti sve gore i gore

Kako god da bude, gore od ovoga neće sigurno:

Microsoft Continues To Install Bloatware Applications Onto Every Windows 10 PC
Citat:
On a fresh, untouched, clean install of Windows 10, these apps will download themselves onto your PC. Even if you cancel the installation of these apps before they manage to complete the download, they will retry at a later date, without you even noticing. The only way I've found that gets rid of them permanently is to let them install initially, without canceling the download, and then uninstall the apps from the Start menu. If you cancel the initial download of the bloatware apps before they complete their first install, the Microsoft Store will just attempt to redownload them later and will keep doing so until that initial install is complete.
[ bojan_bozovic @ 24.09.2018. 18:56 ] @
@Panta

Da, imam ovde Disney Magic Kingdoms i stosta jos, ali to uopste ne utice na brzinu rada, jer clock procesora se meri u GHz a kolicina memorije u Gb. Neko sa krsinom koja ima 2-4 Gb mozda i oseti, ali ja nikako ne mogu.
[ Panta_ @ 24.09.2018. 19:31 ] @
Nije poenta u brzini rada, već da sistem instalira razne "gluposti" i menja podešavanja bez znanja korisnika.
[ Mord @ 24.09.2018. 20:27 ] @
Ne znam ali ja ne mogu da nađem te vaše bloatware. Pokrenem alat za deinstalaciju store aplikacija čak i kalkulatora. Instaliram old calculator. Ono što postavim na off i ostane na off. Ono što mi je najvažnije da imam kontrolu nad OS jer čim instaliram OS instaliram firewall sa maximalnim podešavanjem i kontrolišem što ide na net i nemam nikakvih problema.
Na Linuxu ja nemam nikakvu kontrolu nad sistemom. Osim što dosađuje sa njegovim stalnim traženjem passworda za autentikaciju koju ne mogu da isključim nemam Task Manager da vidim koji procesi rade u pozadini ne znam da li neko hakuje moj računar instalira keyloger, da li nešto drlja u pozadini ništa. Ne želim da koristim takav OS.
[ Branimir Maksimovic @ 24.09.2018. 20:31 ] @
Citat:
Nedeljko:
Što, je l' Google nesposoban da napravi kernel, bilo fork nečega (BSD), bilo od nule?

Google pokazuje razmišljanje u pravcu traženja alternative Linux-u.

Što se Linux-a tiče, on se uglavnom ne valja u originalnom obliku (sa init-om), već u izmenjenom obliku (sa systemd-om), pa šta.


Da je Google sposoban da pravi svoj kernel forkovao bi i pravio. Ali to mnogo kosta.

edit:
na ovo drugo samo mogu da se nasmejem ;)
[ Ivan Dimkovic @ 24.09.2018. 20:59 ] @
Citat:
Mord
nemam Task Manager da vidim koji procesi rade u pozadini


Ovaj, si probao... top? (odes u terminal i kucnes top)



Ako koristis Ubuntu imas i gnome-system-monitor, klikni dole levo i kucaj "gnome-system-monitor" i shell ce ti ga instalirati ako ga vec nemas.



Ako mislis da postoji mogucnost da imas virus/malware na Linux instalaciji, imas antivirusa i za Linux cak i besplatnih, kucaj na Google "free Linux antivirus" .
[ Nedeljko @ 24.09.2018. 22:01 ] @
Pazi kad je Ivan uspeo da instalira Ubuntu! Kad se samo setimo njegovih propalih godišnjih odmora.

Citat:
Branimir Maksimovic: Da je Google sposoban da pravi svoj kernel forkovao bi i pravio. Ali to mnogo kosta.

Kad je mogao neki tamo Tanenbaum, što ne bi mogao i gugl? Ne mora da ima sve što i Linux koji je svaštara.

Citat:
Branimir Maksimovic: na ovo drugo samo mogu da se nasmejem ;)


Mogao bi i da obrazložiš svoje stavove.
[ Branimir Maksimovic @ 24.09.2018. 22:06 ] @
Mord:"Na Linuxu ja nemam nikakvu kontrolu nad sistemom."

Ahahahhahahahahha. Pa ja Windows ne koristim nego Linux iz prvog razloga sto nemam kontrolu nad sistemom ;p
Na Linux-u tacno znam sta i zasto upisuje na disk, sta i zasto radi, sta i kako mogu da promenim i tvikujem kako mi odgovara ;p
Ajde na Windows-u napravi dedikejtid procesor za interapte a na jednom ili vise njih samo ono sto ti pokreces tako da nema context switch?
Ili da li ces imati automatsku alokaciju huge page tabela ili samo po zahtevu?
Ili stavi file system bez ikakvih particija na disku? Ili izaberi da li ces propriterary li open source drajver.
Ili promeni desktop... i ne samo desktop, nego imas dva display servera. I da nema tupavih pitanja i popapova
koji iskacu non stop.
Pa Windows tek od skora ima zram i to samo na 10ki sto Linux ima odavno....
Ah da Windows-u ako hoces nesto da tweekujes moras da kopas po registry-ju cccc
Onda dolazimo do Windows Update. Drugi veliki razlog sto ne koristim Windows.
E tu stajem...
[ Space Beer @ 25.09.2018. 05:31 ] @
Jer to je tačno ono što prosečnom korinisku treba. Ni više, ni manje
[ Branimir Maksimovic @ 25.09.2018. 06:30 ] @
Prosecnom korisniku ne treba nista zato je i zadovoljan Windows-om...

edit:
ali zato ja nisam zadovoljan
[ Ivan Dimkovic @ 25.09.2018. 09:00 ] @
Citat:
Nedeljko:
Pazi kad je Ivan uspeo da instalira Ubuntu! Kad se samo setimo njegovih propalih godišnjih odmora.


Ja nisam imao problema sa Linuxom prilikom instalacije na virtuelnu masinu (btw, takodje, screenshot gore je sa VM-a).

Problemi su uvek dolazili u kombinaciji sa hardverom, nekada cak i najobicnijim konfekcijskim (malo jacim od prosecnog ali i dalje konfekcijskim).

Mada verujem da je danas sigurno mnogo bolje, doduse poslednji put sam Linux instalirao na "bare metal" pre 4-5 godina, tada je i dalje bila potrebna neka budzerajka za NVIDIA CUDA drajvere (nesto je moralo da se dodaje u xorg.conf) ali za to ne bih krivio "Linux" vec verovatno NVIDIA-u.
[ Branimir Maksimovic @ 25.09.2018. 09:14 ] @
Cuda radi lepo sada, mada koliko vidim sve sto racuna nesto na GPU koristi OpenCl. Sto se tice Nvidie, za par nedelja uzimam AMD kartu
iz prostog razloga sto za njih postoji dobar open source drajver. Nvidijin se polomi svaki put kad izadje novi kernel i onda moras da cekas
da se sete da to srede i naravno ne radi Wayland. Open source Nvidia drajver je neupotrebljiv.
[ Ivan Dimkovic @ 25.09.2018. 09:16 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ajde na Windows-u napravi dedikejtid procesor za interapte a na jednom ili vise njih samo ono sto ti pokreces tako da nema context switch?


Malo teze, ali ne i nemoguce:

Za specificne drajvere, interrupt binding: https://docs.microsoft.com/en-...nterrupt-affinity-and-priority

Za mrezni stack: https://serverfault.com/questi...upts-in-windows-server-2012-r2

A ako hoces da rezervises ceo procesor za nesto tvoje u userlandu i izbegnes context switch-eve: https://docs.microsoft.com/en-...rocThread/user-mode-scheduling

Citat:

Sto se tice Nvidie, za par nedelja uzimam AMD kartu
iz prostog razloga sto za njih postoji dobar open source drajver. Nvidijin se polomi svaki put kad izadje novi kernel i onda moras da cekas
da se sete da to srede i naravno ne radi Wayland. Open source Nvidia drajver je neupotrebljiv.


Meni je ovo glavni razlog zasto mi Linux nije omiljeni OS, taj nedostatak stabilnog kernel ABI-ja je je*ada.

Naravno ljudi uvek mogu da kazu da to nije problem Linuxa, eto ako svi lepo igraju i svoje drajvere odrzavaju u Linux mainline-u nece biti problema, ali to zahteva da se proizvodjaci komituju da svoje drajvere:

a) Drze potpuno Open Source
b) Odrzavaju i to na nivou kvaliteta koji zahteva Linux kernel tim

To je malo visoka "precka".
[ bojan_bozovic @ 25.09.2018. 09:17 ] @
@Branimir Maksimovic

Zasto moras da koristis najnoviji kernel na desktopu, pod uslovom da stari vec podrzava sav hardver?
Zasto moras da koristis Wayland?
[ Panta_ @ 25.09.2018. 09:22 ] @
Citat:
Jer to je tačno ono što prosečnom korinisku treba. Ni više, ni manje


Prosečnom korisniku obično treba:

Browser -- Firefox, Chrome, Opera...
Video player -- VLC, Mplayer, Totem, MPV...
Music player -- RhythmBox, Deadbeef, Audacious, Amarok...
Office -- Libre Office, OpenOffice, KOffice...
Email -- Evolution, Thunderbird...
Graphic editor -- Gimp, Inkscape, Krita...
Text editor -- Gedit, Kwrite, Kate...
Torrent client -- Transmission, Deluge, Vuze
Archivers -- Zip, Unrar, 7-zip, File roller...
Antivirus (nije neophodan) -- ClamAV, AVG, Avast home...
Firewall -- GUFW, Guarddog, Firestarter...
Skype -- ima
Dropbox -- ima
Games -- ima koliko hoćeš: https://wiki.archlinux.org/index.php/List_of_games, http://icculus.org/lgfaq/gamelist.php

Plus gomila drugih programa različitih namena koji su možda potrebni prosečnom korisniku.

Plus gomila Linux distribucja upakovanih sa programima za različite korisničke potrebe:

Games -- SteamOS, Ubuntu GamePack, Fedora – Games Spin, Manjaro Gaming Edition...
Graphics -- Fedora Design Suite, Ubuntu Studio...
Video/Audio -- KXStudio, Apodio Linux, AV Linux, Audiophile Linux, Ubuntu Studio...
Security/testing -- Kali, Parrot Security, BlackArch Linux, Tails...
Za lica sa invaliditetom -- Vinux, Sonar...
Za vernike -- Ubuntu Christian Edition
Za nevernike -- Ubuntu Satanic Edition
Za komuniste -- Red Star OS
Za minimaliste -- Linux From Scratch

Ako sve ovo nije dovoljno prosečnom korisniku, onda to nije prosečan korisnik, već neko ko ima potrebu za određenim softverom ili hardverom koji je pravljen za određeni OS. Za ostale, Linux je i više nego dobar OS.
[ Panta_ @ 25.09.2018. 09:27 ] @
Citat:
Problemi su uvek dolazili u kombinaciji sa hardverom, nekada cak i najobicnijim konfekcijskim (malo jacim od prosecnog ali i dalje konfekcijskim).


Linux hardware database: https://linux-hardware.org/index.php?view=timeline
[ bojan_bozovic @ 25.09.2018. 09:33 ] @
@Panta

Uporedi to sa Windows+Linux u VM ili Cygwin. Sve imam sto i ti, sa Cygwin, plus ne moram da se brinem radi li nesto ili ne, proizvodjac garantuje. Za one kojima nije tesko da daju stotinjak evra ili dolara za legalni Windows, to je vise nego opravdan razlog. Nema sta da brinem radi li nVidia ta i ta sa kernelom tim i tim, da li radi CUDA ili ne.
Zbog toga je Linux na par procenata. Zbog toga i zbog piraterije.
[ Branimir Maksimovic @ 25.09.2018. 09:35 ] @
Jer mi se hoce :P


Ivane, ne podrzava Windows full tickless mode, niti je ovo rezervacija procesora na kojima nista nece biti schedulovano.
To je cini se situacija gde tvoj proces nece biti prekidan u okviru svojih threadova, zato sto ima svoj scheduler, ali ce drugi procesi nesmetano prekidati
tvoj proces ako ima sta da se vrti na datom procesoru.

U slucaju lineca ako sikompajliras kernel u full tickless modu kazes mu za koje procesore to da ukljuci
i onda scheduler nece prekidati jedan proces sa timer interruptima. Uz to je moguce rezervisati procesor
pa ces onda tu voziti jedino i iskljucivo samo ako nesto eksplicitno pokrenes na njemu.
[ brux002 @ 25.09.2018. 09:59 ] @
Za low level korisnike Linux je mnogo bolji od Win-a:

- sve sto im treba imaju (Panta_ je to gore jako lepo opisao)
- ne mogu da instaliraju bloatware
- ne moraju da misle o virusima i da im antivirus jede memoriju
- radi mnogo brze od windoze (low level useri mahom imaju slabije masine)
- lokalizacija na srpski je iznenadjujuce dobro uradjena za Ubuntu
- instalacija programa kroz Store je slicna kao na mobilnim telefonima - ne moras da skidas fajlove i klikces "next next yes" ko blesav

Otkad sam instalirao svojoj majci Ubuntu, smanjio sam svoje vreme izigravajuci joj tehnicku podrsku za 90%. Sad kad se vidimo pricamo o zaista bitnim stvarima a ne "zasto mi ovaj avast stalno iskace". Samo da joj jos kupim iphone i sklonim je sa bljuvdroida i bicu srecan :)
[ Nedeljko @ 25.09.2018. 10:26 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Meni je ovo glavni razlog zasto mi Linux nije omiljeni OS, taj nedostatak stabilnog kernel ABI-ja je je*ada.

Ta je*ada postoji i na Windows-u: nema stabilnog kernel ABI-ja, nego za svaku novu verziju Windows-a idu novi drajveri.

Kernel ABI je stabilan prema user space-u. Nije samo kernel internals ABI.
[ calexx @ 25.09.2018. 10:45 ] @
Citat:
brux002:Za low level korisnike Linux je mnogo bolji od Win-a:

Otkad sam instalirao svojoj majci Ubuntu, smanjio sam svoje vreme izigravajuci joj tehnicku podrsku za 90%.
Opet se vraćamo na ono o čemu pričam godinama. Kada low level korisnik nešto zabrlja, traži pomoć. Tvoja majka će da pozove tebe i reši verovatno svaki problem. Za to vreme će 95% drugih da pita komšijinog malog ili kolegu iz firme, pa će uglavnom da ostane bez pomoći, uz obavezan predlog da instalira kršten krekovan windows umesto tog čuda. I posle par tih situacija, low level korisnik ide na windows.

Neki dan me zove drugar, nešto pokušava da iskopira ali mu live windows malo brlja pa je startovao neki *ubuntu koji sam mu narezao pre mnogo godina. Kaže sve lepo radi, startuje se za razliku od onog što je probao ali ... a gde je njemu total commander? Gde mu je disk c: pošto mu je sve na njemu (nema particije) pa mu ništa nije jasno? I gde je desktop jer je sve što je radio trpao tu a sada mu je (sa podignutim linuxom) desktop prazan? Nije vredelo da mu objašnjavam o čemu se radi. Posle malo pokušaja je odustao i opet će da potraži neki live windows. Pa će možda i sve da formatira i ostane bez toga što je hteo da spašava. Inače je jeftino pazario polovnu H81 ploču sa i5 procesorom i uporno hoće da instalira XP jer na njemu zna da radi.

Zato će low level korisnici uglavnom da idu na windows a kada jednom pređu na sledeći nivo, a imaju volju da nešto nauče a ne da samo koriste dva programa i tri igrice, možda se okušaju na linuxu.
[ bojan_bozovic @ 25.09.2018. 10:55 ] @
Citat:
Inače je jeftino pazario polovnu H81 ploču sa i5 procesorom i uporno hoće da instalira XP jer na njemu zna da radi.


Stvarno li mislis da zna da radi (i sta radi) covek koji hoce 32-bitni OS na i5 procesoru? Ili se samo salis?
[ Branimir Maksimovic @ 25.09.2018. 10:59 ] @
calexx:"Za to vreme će 95% drugih da pita komšijinog malog ili kolegu iz firme, pa će uglavnom da ostane bez pomoći, uz obavezan predlog da instalira kršten krekovan windows umesto tog čuda"

Upravo tako. Ali prvo mora da ima nekog da im stavi Linux na prvom mestu ;p
[ anon70939 @ 25.09.2018. 12:05 ] @
Citat:
brux002:
...Otkad sam instalirao svojoj majci Ubuntu, smanjio sam svoje vreme izigravajuci joj tehnicku podrsku za 90%. Sad kad se vidimo pricamo o zaista bitnim stvarima...

Ovo zvuci kao reklama za kosmodisk :D
[ brux002 @ 25.09.2018. 12:10 ] @
Bas vala :D :D
[ dr0id @ 25.09.2018. 12:29 ] @
Citat:
Panta_:
Za nevernike -- Ubuntu Satanic Edition

Nece moci, i satanisti su vernici

Nego kad ste vec i jedni i drugi tu, imam jedno pitanje: koji Windows (moze da) zauzme najmanje mesta nakon instalacije, 7, 8.1 ili 10? Treba da pravim neki dual boot na SSD-u od 120 (znaci 110GB) gde je linux primarni, a win samo ako se javi potreba za nekim odr. programom. Secam se da je pre bilo nekih vlite/nlite i da je mogao da se smanji i iso i instalacija ali ne znam da li postoji nesto i za ove novije i koliko su efikasni?
[ calexx @ 25.09.2018. 13:05 ] @
Citat:
CoyoteKG:Ovo zvuci kao reklama za kosmodisk :D
Pa i jeste tako, često sam pominjao drugara kome sam uvalio linux i sada me zove baš baš retko a i dalje nije naučio da sam radi. Mnogo manje problema, našli smo programe koji mu završavaju posao i sve mu je lakše. ;)
Citat:
bojan_bozovic:Stvarno li mislis da zna da radi (i sta radi) covek koji hoce 32-bitni OS na i5 procesoru? Ili se samo salis?
Pa pod tim zna da radi sam mislio na to da ume da klikne na par mesta i zna šta će da se otvori. Ne znam ni da li je probao 7 pa se možda samo i plaši. Mislim da se bavi muzikom u slobodno vreme a čak planira da ni internet ne koristi na tom kompu.
[ Nedeljko @ 25.09.2018. 13:38 ] @
Trebao si da mu objasniš da je korišćenje nepodržanih verzija OS-a vrlo nepreporučljivo iz sigurnosnih razloga.
[ anon70939 @ 25.09.2018. 14:11 ] @
i strogo kaznjivo zatvorom :D

posto ovo za sigurnosne razloge verovatno nece ni shvatiti sta se misli tim, osim da ce hakeri da ga hakuju, a u tom slucaju razmislja, "ne radim ja nista posebno da bih se plasio da ce mene hakovati".
[ Ivan Dimkovic @ 25.09.2018. 16:36 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Jer mi se hoce :P


Ivane, ne podrzava Windows full tickless mode, niti je ovo rezervacija procesora na kojima nista nece biti schedulovano.
To je cini se situacija gde tvoj proces nece biti prekidan u okviru svojih threadova, zato sto ima svoj scheduler, ali ce drugi procesi nesmetano prekidati
tvoj proces ako ima sta da se vrti na datom procesoru.

U slucaju lineca ako sikompajliras kernel u full tickless modu kazes mu za koje procesore to da ukljuci
i onda scheduler nece prekidati jedan proces sa timer interruptima. Uz to je moguce rezervisati procesor
pa ces onda tu voziti jedino i iskljucivo samo ako nesto eksplicitno pokrenes na njemu.


Koliko se secam (davno me je to zanimalo) ako si afinitetom setovao da UMS aplikacija bude jedina na nekom procesoru (setujes afinitet drugim procesima tako da bitmaskom iskljucis "tvoj" CPU), neces biti prekidan od strane schedulera zbog drugih userland stvari.

>ALI< i dalje ces biti prekidan zbog nekih stvari veceg prioriteta (interapti, DPC-ovi, itd.), tako da ti UMS ne resava taj problem 100%, ali svakako minimizuje nepotrebne context switch-eve.

Ako hoces da nateras Windows da servisira interapte na nekom specificnom procesoru, tu imas polu-resenje za mrezni stack i, takodje, rucno mozes setovati afinitete drajvera linkom koji sam ti poslao. Ali i to i dalje nisu svi interapti, npr. tajmer. Ako bas hoces sve da kontrolises, onda je WRK jedino resenje kada je Windows u pitanju.

Dakle ne nemoguce, ali ograniceno (takodje, upitno je da li kompajlirani WRK kerneli uopste smeju da se koriste u komercijalne svrhe).
[ nkrgovic @ 25.09.2018. 17:30 ] @
Ja vas dvojicu moram da pitam: Da li ste svesni koliko je to edge case? :D Mislim, koliko korisnika ima tu potrebu, realno, tj. koliko ih ima kojima je to razlog za (ne)koriscenje nekog OS-a?
[ anon70939 @ 25.09.2018. 19:26 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
...
Onda dolazimo do Windows Update. Drugi veliki razlog sto ne koristim Windows.
E tu stajem...

Pfff
Bio na odmoru malo duže, pa nisam neko vreme update ovih desetak windows servera, i par linuxovih web servera.
Na linuxima spičio update za čas, nikakav restart, ništa... Trajalo pola minuta sa sve snapshotom pre toga.

A windows... evo od jutros se zaebavam.
Prvo ne smem restart bilo kada, a evo sad upravo posle trećeg update i restarta, i ponovnog skeniranja, evo ga još jedan cumulative posle kojeg će opet trebati restart, tako da ode još bar sat...


A da ne pričam o tome što na Windows Server 2012 R2, imam problem sa KB4054566 (Microsoft .NET Framework 4.7.2 for Windows Server 2012 R2).
Već 3 meseca mi puca update na ovom i ne mogu da nađem fix.

Nisam ja neki linux/windows navijač huligan, ali stvarno apdejtovi ubiše.
[ calexx @ 25.09.2018. 19:43 ] @
A plus je na linuxu bio update i za OS i za programe, na pendžerima samo za OS. Sad kreni program po program da apdejtuješ.
[ Branimir Maksimovic @ 26.09.2018. 01:15 ] @
Citat:
nkrgovic:
Ja vas dvojicu moram da pitam: Da li ste svesni koliko je to edge case? :D Mislim, koliko korisnika ima tu potrebu, realno, tj. koliko ih ima kojima je to razlog za (ne)koriscenje nekog OS-a?


Pa pazi ako ces da obradjujes nesto a bez da te 1000 puta u sekundi ne prekida kernel, to se itekako koristi.

Evo pogledaj malo vise o tome:

https://jeremyeder.com/2013/11/15/nohz_fullgodmode/
[ Branimir Maksimovic @ 26.09.2018. 03:41 ] @
Inace evo rezultata kada sam stavio no_hz=1-7 u parametar kernel komandne linije:

Code:

~ >>> cat /proc/interrupts|egrep 'LOC|CPU'                                                                                                                                                     
           CPU0       CPU1       CPU2       CPU3       CPU4       CPU5       CPU6       CPU7       
LOC:    5816619     243195     351493     227365     254661     507379     642274     836882   Local timer interrupts


Znaci nista nisam rezervisao posto ne zelim da mi jezgra zvrje prazna, samo sam rekao kernelu da cpu-1-7 ne peguje
sa timer interruptima kada za to nema potrebe.
Znaci timer interrupt okida na jezgru samo ako ima potrebe tj ako 2 procesa rade na istom.
Posto vozim WCG u 4 threada non stop, vidi se da ima switcheva ali ni priblizno koliko na 1. jezgru koje
radi uobicajeno.
[ Ivan Dimkovic @ 26.09.2018. 08:52 ] @
Citat:
nkrgovic:
Ja vas dvojicu moram da pitam: Da li ste svesni koliko je to edge case? :D Mislim, koliko korisnika ima tu potrebu, realno, tj. koliko ih ima kojima je to razlog za (ne)koriscenje nekog OS-a?


Evo ja sad znam jednog, Branimira :-)))))

@Branimir, OK full tickless mozda tebi resava problem ali mi se nesto cini da, obicno, ljudima koji izvrsavaju programe gde zele 100% kontrolu nad izvrsavanjem general-purpose OS nece raditi posao. Obicno su oni osetljivi na jos stosta stvari osim interapta koji im tresuje L1 kes, recimo hoce garantovanu latenciju servisiranja OS poziva i sl.

Zato su ljudi za te korisnike izmislili hard-RTOSeve a Windows i Linux to nisu. Mozemo mi da se igramo budzerajke pa da malo nekih use-caseova podrzimo nabudzenim kernelima ali ozbiljno gledano ako zaista hoces kontrolu, mislim da je bolje da se potrazi alternativa.
[ Branimir Maksimovic @ 26.09.2018. 11:13 ] @
E sad spinujes ;)
Linux nije RTOS ali je u pitanju toga sta mozes sa njim i feature-ima koje ima daleko iznad Windows-a ;)
[ Ivan Dimkovic @ 26.09.2018. 11:34 ] @
Slazem se, za kastomizaciju je svakako drasticno bolji, zato je recimo tako i popularan u HPC segmentu zato sto mozes da namestis kernel da radi bas kako ti hoces (ili skoro :-)

Sto se feature-a tice, tu se ne slazem, svakako da ima feature-a koji su bolji u Linuxu ali ni Windows nije bas za bacanje.
[ Space Beer @ 27.09.2018. 20:25 ] @
Sjajan je linux. Još kad bih mogao da kastomizujem da Scilab radi iz zvaničnog repoa, ako već neće iz arhive sa zvaničnog sajta, gde bi mu bio kraj
[ Nedeljko @ 27.09.2018. 22:16 ] @
https://forums.linuxmint.com/viewtopic.php?t=274527
[ Space Beer @ 28.09.2018. 05:42 ] @
I onda dođem do novog, 4-5 godina starog progblema
https://forums.opensuse.org/sh...61bc&p=2617495#post2617495
[ Nedeljko @ 28.09.2018. 09:37 ] @
Što lepo ne staviš Ubuntu ili LinuxMint Cinnamon?
[ Space Beer @ 28.09.2018. 14:28 ] @
Zato što je glavna prednost linux mogućnost izbora i podešavanja OS-a prema sopstvenim potrebama? I instalacija programa iz repoa, tako da ne moram da ih tražim po kojekakvim sumnjivim stranicama interneta? I ne moram da brinem oko update-a svakog programa posebno?

Mada, ja sam skroman, ne tražim mnogo. Hteo bi OS kome je KDE/Plasma okruženje koje je proizvođač uključio u OS (zvanični ISO), a ne spin koji se krpi kad se nađe vremena. Koji nove verzije OS-a dobija u razumnom roku, kada je to potrebno, a ne kada padne neki dan u kalendaru. Da ne bude svakih 6 meseci, ali i da se ne čeka 2 godine. Rolling naravno otpada. Da bude stabilan, ima dobru podršku i koji pravi i pakuje ozbiljna firma/grupa ljudi, a ne dva čoveka iz Argentine. Mislim da kad precrtam sve, ostaje samo openSUSE Leap. Ako grešim, vi me ispravite.

Imam sad disk viška i treba mi Ubuntu LTS (based distro). Pa kad nađem vremena, probaću da li Kubuntu može to što sam planirao.

Inače, ne sviđa mi se ni što je M$ prešao na taj idiotski model - izdajemo novu verziju svakih 6 meseci da se vidi da mi nešto radimo. Nove verzije softvera, kao i svakog drugog proizvoda treba da se izbacuju na tržište kada tržište to traži. I što je još bitnije, kada su u potpunosti spremni za široku upotrebu. A ne: "izbacuj to sad, pa ćemo iskrpiti u naredna 3 meseca toliko da bude upotrebljivo, a nakon toga sa nekoliko novih zakrpa da bude ono što je trebalo da bude. I taman kad ova verzija bude kako treba, mi izbacujemo novu". I to je tako kada je u pitanju OS, ozbiljan aplikativni softver, igre, itd. Al da ne skrećem mnogo sa teme :d
[ bojan_bozovic @ 28.09.2018. 15:41 ] @
Citat:
I to je tako kada je u pitanju OS, ozbiljan aplikativni softver, igre, itd.


Nemoj da se diskreditujes ovakvim izjavama, za igre je uvek najprece bilo da se naprave u roku, o nekom kvalitetu koda ne moze da se govori tu.
[ Branimir Maksimovic @ 28.09.2018. 15:57 ] @
Nije samo za igre.
[ bojan_bozovic @ 28.09.2018. 16:24 ] @
Na zalost, mada ipak OS i vecina aplikacija ne mogu korisniku biti isporuceni u neupotrebljivom stanju, sto se sa igrama desava.
[ Panta_ @ 29.09.2018. 05:05 ] @
Citat:
Zato što je glavna prednost linux mogućnost izbora i podešavanja OS-a prema sopstvenim potrebama?

A zar nije? Ako ti nešto ne radi na jednoj Linux distribuciji, i ne možeš da rešiš problem, uvek imaš mogućnost izbora druge distribucije. Šta da u sličnom slučaju radiš kod Windowsa? Prelazak na ranije verzije istog nije opcija, jer prvo je pitanje da li je hardver podržan. Evo moj slučaj na primer, Windows posle jednog updatea, kada ode u sleep mode, posle 10-ak minuta se ugasi. Da instaliram Windows 7 ili 8, pitanje je da li postoje svi potrebni drajveri. Kod Linuxa je taj problem uglavnom lako ili lakše rešiv. Jednostavno se instalira neka druga distribucija, i podesi se prema sopstvenim potrebama, što je naravno na Linuxu veoma jednostavno, jer Linux nije ograničen u pogledu podešavanja kako samog sistema tako i korisničkog interfejsa, tako da korisnik razlike uglavnom neće ni da primeti. Da li je Ubuntu, Fedora, OpenSuse ili neka druga distribucija, potpuno nebitno. Na Linuxu je, za razliku od drugih, sve podesivo.
[ Branimir Maksimovic @ 29.09.2018. 05:15 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Na zalost, mada ipak OS i vecina aplikacija ne mogu korisniku biti isporuceni u neupotrebljivom stanju, sto se sa igrama desava.


Igre imaju novi model razvoja. Zove se early access. Znaci platis igru dok se razvija i svi zadovoljni ;p
Neke igre su po 4 godine early access. Na taj nacin developeri imaju mogucnost da razvijaju igru onako kako musterije zele, a da pri tom
rezervisu prava na bugove ;p
Inace bug-ovi se promptno resavaju.
[ Space Beer @ 29.09.2018. 07:50 ] @
Jednom sam kupio AAA naslov prvog dana i nikada više. Niti planiram. Ali zato dobru indi igru koja je napravljena kako treba i funkcioniše bez (većih) problema, mogu da kupim bez problema odmah po izlasku i po punoj ceni.

@Panta
Ja rekoh u prethodnom postu zašto to nije tako. Kako da pređem na Ubuntu ili Fedoru, kada je njihovo zvanično okruženje GNOME koji neću. Probam Kubuntu LTS, ne radi nešto drugo što u Leap-u rad. Ili nema ono što Leap ima (npr. YaST). Ili mi ne odgovara period izbacivanja novih verzija. Itd. Izbor postoji ako neko nema specijalne zahteve već mu je dovoljno ono što uz distro dolazi (Firefox, VLC, LibreOffice...). Mada u tom slučaju ti izbor i ne treba

Pogledaj Dedoimedo recenzije. Čovek ima specifične zahteve i tako ocenjuje različite distribucije. Neko će reći kome još treba samba, štampač, windows phone... ali njemu očigledno treba. I za to su njemu Leap ili Fedora neupotrebljivi, a MX Linux ili šta već najbolji izbor
[ Panta_ @ 29.09.2018. 07:57 ] @
I za takve slučajeve postoji rešenje. Instaliraj više Linux distribucija pa ih koristi prema potrebi.
[ Nedeljko @ 29.09.2018. 08:06 ] @
Space Beer jednostavno image previše uske zahteve. Neću GNOME. Neka instalira KDE plazmuna Windows ili neka tamo izvoljeva oko toga kada nove verzije treba da izlaze.
[ Branimir Maksimovic @ 29.09.2018. 08:44 ] @
Citat:
svemirsko pivo: Pogledaj Dedoimedo recenzije. Čovek ima specifične zahteve i tako ocenjuje različite distribucije.



E bas si nasao koga ces da uzmes za uzor ;p
[ Space Beer @ 29.09.2018. 08:53 ] @
Znači ponovo smo došli do toga - možeš da biraš između stotinu različitih distribucija, okruženja, paketa... sve dok je to Ubuntu LTS sa podrazumevanim okruženjem (trenutno GNOME) :d

Ne smeta meni GNOME zato što je GNOME i Ubuntu zato što je Ubuntu. Koristio sam LTS pre nego što sam prešao na openSUSE i KDE, pre 6-7 godina. Smeta mi što je okruženje neupotrebljivo (bez ozbiljnong podešavanja i 20 dodatnih ekstenzija) i što je pravljeno za teletabise. Potpuno mi je nezamislivo da neko pravi radno okruženje za PC koje nema opciju desktop prečica! Koja budala smatra da je to bespotrebno?! Na stranu što onaj ko ne želi, ne mora da vuče ništa na desktop. Ima još primera, ne bih sad o tome-

Windows DE (od Win 10) je zapravo najbliže Plazmi i itekako je funkcionalno okruženje. Tj. jedino je KDE ispred njega, možda je Cinnamon egal

Kao i uvek, linux advokati maše poentu. Linux OS, kao i bilo koji drugi proizvod treba da bude pravljen zprema zahtevima krajnjeg korisnika, a na prema zahtevima razvojnog tima.
[ Branimir Maksimovic @ 29.09.2018. 08:57 ] @
Startujes nemo i eto ti ikona na desktopu. Uzmi onda cinnamon, to ti je jos blize windows-u nego KDE.
Inace ja sam Ubuntu napustio 2014 never to look back. Moje vreme cenim tako da mi Manjaro vrsi posao.

edit:
Inace koristeci Gnome, potpuno sam se odvikao od ikona na desktopu i menija, tako da kada to imam, recimo u XFCE, ni ne koristim.
[ Nedeljko @ 29.09.2018. 10:44 ] @
Na poslu imam Ubuntu 18.04 LTS sa GNOME-om i imam ikone na desktopu. Svoje direktorijume i fajlove. Štagod da iskopiraš u $HOME/Desktop, pojaviće se tamo. Prečice nisam pravio, ali čisto sumnjam da je neki problem.
[ Branimir Maksimovic @ 29.09.2018. 10:51 ] @
Nautilus vise ne hendluje ikone na desktopu od verzije 3.28.
[ nkrgovic @ 29.09.2018. 16:07 ] @
Citat:
Space Beer:
Kao i uvek, linux advokati maše poentu. Linux OS, kao i bilo koji drugi proizvod treba da bude pravljen zprema zahtevima krajnjeg korisnika, a na prema zahtevima razvojnog tima.

Jok i jok.

Desktop okruzenje zapravo treba da se pravi prema inputu onoga ko radi UX dizajn. Sustina je da ti za sve customer facing treba neko ko zna da radi UX dizajn, a tek onda imas graficke dizajnere i na kraju neke programere. I Microsoft i Apple tako prave desktop OS-ove.

Ne znam kako to ide kod Linux-a, ali se plasim... ;)
[ Branimir Maksimovic @ 29.09.2018. 16:14 ] @
Pa evo ti za dva najveca desktopa
1. https://wiki.gnome.org/Design/
2. https://hig.kde.org/
[ nkrgovic @ 29.09.2018. 16:59 ] @
Da, za gnome kaze:
Citat:

Membership of the design team is informal, and there is no application process. Many GNOME contributors, including developers, are involved in design work. Key members of the design team include:

To je i problem. Radi ko misli da nesto zna.

Ja nemam nista protiv tog pristupa, on cesto radi jako dobro. Citao sam ja The Cathedral and the Bazaar, sve je to OK, ali to ima smisla dok postoji neko u zajednici ko daje input i dok postoji merit oko koga ce se formirati meritokratija. UX je tu problem, jer UX svi "znaju", tj svi "znaju kako treba da izgleda idealan desktop". Za njih. I onda Bazaar postane vasar....

Zapravo, vecina uspesnis F/OSS projekata jeste Bazaar, ali je uspela i delom zato sto je postojao neko oko koga se zajednica okupila i ko je davao input sta valja a sta ne. Benevolent dictator for Life. Linus, Stallman, van Rossum... ko god.
[ Branimir Maksimovic @ 29.09.2018. 18:49 ] @
Mislim da rade dobro. I KDE i Gnome imaju jasan put kojim idu, pogotovo Gnome koji ima najbolji expo view ubedljivo. Ono sto se kod njega vidi je da hoce da minimizuju broj opcija po aplikacijama i redundantne stvari. Mozda i previse. Recimo dash2dock i top icons su obavezne ekstenzije. Ne kapiram jedino taj fazon sa uklanjanjem trey ikona. KDE je kad je izasla 5 ica to isto uradio ali su promptno vratili.
[ Space Beer @ 30.09.2018. 18:52 ] @
To što je put jasan, ne znači i da je pravi. Mislim, da sam ja u vrhu GNOME organizacijie i da nakon moje odluke o putu iz Gnome 2 u 3 nastane još 5 drugih GTK okruženja (Unity, Cinnamon, Mate, Budgie, Pantheon), dobro bih se zamislio o svojoj odluci i svom putu, ako ništa drugo.

A što se KDE-a tiče, on sa podrazumevanim podešavanjima izlgeda prilično jednostavno, kao i većina drugih okruženja. Ali zato ima brdo korisnih opcija, dozvoljava svakavke modifikacije i moguće je podesiti ga da izgleda skoro isto kao i bilo koje drugo okruženje (Linux, Windows, OS X). Ne kažem da svi treba da koriste KDE, daleko od toga, ali meni izgleda kao da se KDE Plasma razvija za krajnje korisnike, a GNOME za sopstvenu organizaciju
[ Branimir Maksimovic @ 30.09.2018. 20:02 ] @
To sto Gnome ne lici na Windows je drugi problem ;p
Usabilniji i prostiji dekstop nisam video.
[ Space Beer @ 30.09.2018. 22:38 ] @
Da, toliko je prost da nemaš prečice na desktopu. Mada ti i ne trebaju, pošto nemaš gde da klikneš da ti prikaže desktop (spusti sve prozore). Ne možeš ni klikom na ikonu u doku da spustiš prozor. Ne možeš da postaviš neki program/prozor da bude prikazan na svim radnim površinama. Ne možeš da skroluješ u praznom prostoru ili panelu da bi prešao na drugi desktop. I tako dalje.

Ok, postoje prečice za neke od tih stvari, ali prosečan PC korisnik ne koristi prečice na tastaturi već samo klikće gde treba. To zna svako ko je proveo u nekoj običnoj kancelaiji bar mesec dana. A očigedno je da GNOME dizajneri i developeri nisu.

Ne treba dobar DE da bude kopija Windowsa ili bilo kog drugog okruženja. Ali treba da bude funkcionalan i prilagođen prosečnom korisniku. Takođe, kada je očigledno da je neko rešenje loše/nepoželjno, onda se to menja. Pa je tako čak i MS odustao od full start screen-a umesto menija, ali GNOME ekipa i dalje uporno gura Applications prikaz. Takođe, ako je neko rešenje dobro, nije sramota iskopirati ga (npr. expose iz OS X-a). Pametan uči na tuđim greškama, a budala na svojim. A gnomovi ne uče uopšte :)
[ calexx @ 30.09.2018. 23:43 ] @
Pa dobro, ja koristim kde tj plazmu i izabrao sam desktop bez ikona. Ionako ih ne vidim pa sam namestio levi panel i tu ih naređao. Nešto u unity stilu. Ostalo može da se uradi. Ja najvolem da sve može da se odradi i tastaturom i miškom pa biram ono što mi je tog trenutka lakše.
[ Space Beer @ 01.10.2018. 06:05 ] @
O tome i pričam. Korisniku treba ostaviti izbor, a ne donositi (glupe) odluke umesto njega
[ Branimir Maksimovic @ 01.10.2018. 06:36 ] @
Ti uporno ne vidis da |Gnome expo razvaljuje kolko je dobar.
[ Nedeljko @ 01.10.2018. 06:58 ] @
Septembar, 2.21%.
[ Space Beer @ 01.10.2018. 07:12 ] @
Jurimo 30
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ti uporno ne vidis da |Gnome expo razvaljuje kolko je dobar.

Odakle si sad to izvukao? Pri tom, nigde nisam rekao da su sva Gnome rešenja đubre, već samo većina njih.
Al' ajde, reci zbog čega je njihov expo toliko bolji od ostalih? Koliko sam video, u odnosu na KDE jedino što ima jeste drag&drop na drugi desktop. U poređenju sa Windozom nema ni tu prednost. Ali zato mu fale druge opcije (send to workspace no. x, show window on all workspaces, show all workspaces, desktop cube...)

Evo, ti izvuci sve korisne opcije iz Gnome-a (ili sve ili samo za expo), a ja ću iz Plazme i Prozora, sve bez dodatnih ekstenzija, pa da vidimo šta ko može :d
[ Branimir Maksimovic @ 01.10.2018. 07:28 ] @
"U poređenju sa Windozom nema ni tu prednost"

;)))))))))))))))))))))))))))

edit:
ima kde drag and drop na drugi desktop, a ima Gnome always on visible workspace. Ono sto je prednost Gnome-ta je to sto sve imas na jednom mestu, imas dinamicke workspaceove i pregled je daleko bolji nego kod drugih.
Na Windows-u ni ne koristim workspaceove kolko je dobro ;p
[ Nedeljko @ 01.10.2018. 09:39 ] @
Ubuntu 18.04, GNOME

Prevlačenjem fajla/foldera na desktop uz pritisnut Ctrl se isti kopira na desktop, a iz pritisnut Ctrl-Shift se pravi prečica na desktopu.
[ Panta_ @ 01.10.2018. 10:15 ] @
Citat:
Da, toliko je prost da nemaš prečice na desktopu. Mada ti i ne trebaju, pošto nemaš gde da klikneš da ti prikaže desktop (spusti sve prozore). Ne možeš ni klikom na ikonu u doku da spustiš prozor. Ne možeš da postaviš neki program/prozor da bude prikazan na svim radnim površinama. Ne možeš da skroluješ u praznom prostoru ili panelu da bi prešao na drugi desktop. I tako dalje.

Pomeranjem kursora u girnji levi ugao ekrana prikazuje desktop i pokrenute aplikacije (tzv. activities overview mode), ili pritisnut Super/Win taster. Zatim, klikom na prozor aplikacije, istu je moguce prebaciti na zeljenu desktop povrsinu na desnoj strani ekrana. Zatim je moguce klikom na ili skrolovanjem prebaciti se na razlicite desktop povrsine.

Dakle, moguce je sve navedeno, samo treba znati kako.

[Ovu poruku je menjao Panta_ dana 01.10.2018. u 11:43 GMT+1]
[ Space Beer @ 01.10.2018. 17:21 ] @
Mislim da se nismo razumeli oko svih detalja. Prvo, nisam znao da "Always on visible Workspace" znači "Visible on all workspaces" :D Znam za ostale opcije da postoje i kako funkcionišu, ali ove mogućnosti nisam našao

https://i.imgur.com/R8uD2t4.png

Iz right-click menija, gnome dozboljava slanje samo u WS iznad ili ispod, dok npr. Win i KDE dozovljavaju da ih pošalješ gde hoćeš. Win iz expo prikaza, KDE iz window menija
Za skrolovanje sam mislio bez expo prikaza. Ili preko panela ili preko praznog prostora na desktopu, kao što je moglo i može u (skoro) svim ostalim Linux okruženjima. Ovako ko ne koristi tastaturu (a većina prosečnih koriniska ne koristi) mora da klikne u gornji levi ćošak, a onda da se vraća na desnu ivicu ekrana. To su sitnice na koje se ne obraća pažnja. Ili se ignorišu. Vidim da je i MS ispljuvan kada je workspace panel prebacio gore. A i to je bolje rešenje, jer su monitori u 16:9 odnosu ili većem :d

S druge strane, i dalje ostaje ono da iz doka ne možeš da spustiš prozor ili da nemaš "show desktop" (ili minimize all). WTF? I još štošta

@Nedeljko
To važi za foldere i korisničke fajlove. Da bi kreirao prečicu programa moraš da ideš u /usr/bin/applications. To prosečan korisnik ne zna. On hoće iz applications menija/dashborda ili panela da prevuče program na desktop

Ne bi ništa od toga bilo strašno da već sve te korisne stvari ne postoje u drugim okruženjima (ili su čak postojale u Gnome 2) iil da ih je teško uključiti u Shell. Ja razumem da mnogi ljudi žele minimalizam, jednostavno okruženje i slično. Ali to se ne radi ovako. Čak i KDE koji je klasično PC okruženje može da izgleda jednostavno kao GNOME a da istovremeno bude 3 puta funkcionalnije. Mislim, njegov Application Dashboard, koji je zadnja rupa na svirali, izgleda neuporedivo bolje od Gnome "Show Applications" table. Zašto ga ne iskopiraju, zašto izmišljaju toplu vodu?

Ne znam, kad sve saberem i oduzmem, ne vidim ništa što GNOME nudi a Win 10 ne, zapravo Win 10 ima više korisnih opcija. Jedino što je Gnome expo brži prilikom otvaranja programa koji se već nalazi na drugom desktopu. Sve ostalo je na strani Windows-a. Druga okruženja imaju neke druge prednosti i mane. Uglavnom prednosti. Nekada je čovek mogao da kaže - pređi na Linux, radno okruženje je dosta funkcionalnije. Sada kada se MS dozvao pameti i počeo da sluša korisnike, a sa druge strane Linuksaši počeli da ih ignorišu, zaista nema razloga da prosčan korisnik kaže: "Neću prozore, hoću nešto drugačije, hoću pingvine". U najbolje mslučaju će preći na Mac. Ostaju specifične grupe kao što su developeri, entuzijasti, ljudi zabrinuti za privatnost i sl. Ostaje linux desktop 2± 0,2 % i to je to. Može ići samo dole ako se ovako nastavi :D
[ Branimir Maksimovic @ 01.10.2018. 18:23 ] @
Ja ne znam kako ono cudo iz kamenog doba na Windows-u 10 uopste mozes hvaliti ;p
Kako ne shvatas da Gnome ima filozofiju expo-a takvu da taj right click pa slanje uopste nije potreban. Jednostavno prevuces prozor u koji hoces desktop zato sto su svi worspace-i sa desne strane ;)
A gore dole su ostavili jer je logicno da ces poslati prozor gore dole tim pre sto Gnome ima dinamicke workspace -e;p
[ Space Beer @ 01.10.2018. 21:59 ] @
Ja ne znam kako ne vidiš da su Gnome i Windows expo (skoro isti). U oba slučaja moraš da klikneš u ćošak pa da bežiš na drugu ivicu ekrana (ili preko tastature), možeš da prevlačiš gde šta želiš, možeš da dodaš novi desktop na klik, itd. Jedino što win ima još neke opcije.

To što je dinamički ima svoje prednosti i mane. Baš kao i statički u Plazmi ili poludinamički (polustatički) na Windozi

Ali ja zaista ne vidim gde je prednost Gnome expose-a u odnosu na npr. Windows. Molim te da mi objasniš, zaista me zanima šta je to što ne primećujem
[ Branimir Maksimovic @ 01.10.2018. 22:30 ] @
Pa ne znam gde da pocnem.

1. Kod Gnome sve mozes da radis iz expo-a, pocevsi od searcha pa do startovanja aplikacija.
2. Gnome dinamicki dodaje desktop mozes prevuci prozor bilo iz centralnog dela bilo sa workspace-a na workspace
i bilo gde izmedju dva workspace-a.
3.Kod Gnome klik na workspace ne izlazi iz expo, za to treba double click ili desni klik.
4. Kod Gnome je daleko lepsa navigacija sa workspace na workspace mouse weel-om.
5. Gnome expo je centralna stvar desktopa dok je to kod Windows-a nabudzeno i nije prirodno.
6. Gnome uvek ima jedan workspace prazan i otvara novi tek kad na taj prazan prebacis neki prozor.
7. Gnome nikada ne brise workspace kada na njemu ima prozora, a kada se i zadnji skloni workspace se automatski brise ma gde bio
8. I na kraju cairo dock moze da se startuje i onda imas macOS iskustvo (i show desktop funkcionalnost i jos
dosta toga sto ne bih nabrajao);p

dve stvari kod vanila Gnome-ta koje fale.
1. dash2dock je ekstenzija koja omogucava da se dok koristi dok nije u expo view-u
2. top icons je obavezna zato sto od verzije 3.26 Gnome vise ne prikazuje tray ikone.

Mozes recimo pogledati Cinnamon koji ima slican expo Windows-om ali kao primer kako to treba da se uradi.
Na pr, mogucnost imenovanja workspace-a.
[ Nedeljko @ 01.10.2018. 23:19 ] @
Stvarno, šta će mu prečice do programa na desktopu, kada ih ima u meniju?
[ Space Beer @ 02.10.2018. 06:06 ] @
Kom meniju? Kad ti treba neki program moraš ili da kucaš ili da tražiš iglu u plastu sena u onom dashboard-u. Ponovo, pogledajte kako izlgeda KDE dashboard. Zar je bilo teško napraviti nešto tako?
https://i.imgur.com/LjRmKZO.jpg
Sve na jednom mestu. Možeš da tražiš šta ti treba, možeš bitne da prebaciš u Favorites, možeš da ideš po kategorijama, možeš da imaš sve na jednom mestu... I to je jedan od 3 launchera koji su dostupni. Postoji standardni meni i postoji app launcher koji je nešto između. Pa neka korisnik odluči šta mu treba. Možda neće nijedan od tih menija, panela, dokova... možda hoće da klikće na desktop-u. Možda vama ne treba, ali npr. starijim korisnicima računara znači da sve što redovno koriste bude na desktopu. I to je npr. grupa koja nema posebne zahteve u vezi sa softverom, tj. koja bi bez problema mogla da koristi linux umesto windows-a. Ali džabe kada nisu ciljna grupa GNU komune

@Branimir
1. Lično ne vidim prednost što je sve iz expo-a. Ako mi treba pretraga, koristiću pretragu. Ako mi treba prebacivanje na drugi prostor ili drugi program, koristiću expo. Tj. valjda znam šta želim pre nego što bilo šta kliknem ili pritisnem. Neću ući u expo i pomisliti: "šta sad da radim" :D
2. Win takođe ima opciju prevlačenja prozora kada uđeš u expo. Mada nema opciju dodavanja novog prostora između dva, već samo na kraju
3. Može biti korisno ako ne znaš gde ti se šta nalazi. Istina, u Winu moraš da pogledaš svaki desktop. Mada ja za to koristim "Ctrl + Win + ->", pa podjednako brzo prođem kroz sve i nađem šta mi treba. U Plazmi za te potrebe mogu da koristim Desktop Grid, Cube, tastaturu (kao na Winu) i skrol po panel widget-u :d
4. Subjektivno. Ali da kažemo da jeste, mada je meni lično to poslednja rupa na svirali. Funkcionalnost je na prvom mestu
5. Subjektivno. I opet, ne treba ništa da bude "centralno". Slično kao i prva stavka. Potrebno je naći efikasno rešenje i ponuditi korisniku da uradi nešto na način na koji želi.
6. Subjektivno. Ovo je nekome prednost, nekome mana. Neko želi da uvek ima tačno određen broj radnih površina. Zašto bih hteo da uvek imam jedan prazan desktop? Ili zašto ne bih voleo da uvek imam 3 prazna?
7. Subjektivno. Slično kao i prethodni odgovor. Zašto ne bih hteo da zatvorim jedan workspace (ili više), a da programi ostanu otvoreni i automatski pređu u drugi?
8. Subjektivno. Meni je OS X iskustvo u rangu sa GNOME Shell/Unity okruženjem. Sve duže od 2 sata rada u tome mi je patnja.

Potrebna je gomila ekstenzija da bi dobio proizvod po želji i to je ono što ne valja. Meni to nije problem, ali konfigurisanje ključnih stvari radnog okruženja treba da bude sastavni deo istog, a ne da zavisi od 3rd party rešenja. I ne samo za DE, tako bi trebalo da bude i za sve ostalo. Mali off, ali isto tako mi nije jasno kako je Chrome toliko popularan iako ni sa 5 ekstenzija nije funkcionalan kao npr. Opera bez ijedne. I opet se vraćam na KDE. Kada instaliraš Kubuntu, izgleda prostije i siromašnije od Ubuntu-a. Ali u njemu imaš hrpu dodatnih opcija sa kojima možeš svašta da izmeniš i prilagodiš prema svojim potrebam. I to je ono kako bi po mom mišljenju trebalo da se pravi svaki ozbiljan software (proizvod)

Ne znam, možda ja neke stvari ne razumem, ali za mene sve to što je danas trend nema mnogo smisla :D
[ Branimir Maksimovic @ 02.10.2018. 06:10 ] @
"Subjektivno"

Pa naravno da je subjektivno ;p
Neko voli tiling window managere, gde sve radis preko tasture....
Recimo i3.
Gnome je drasticno razlicit od Windows filozofije ali je mnogo blizi Mac filozofiji. Verovatno nisi radio na Mac-u puno inace bi ti Gnome odgovarao :P
[ Nedeljko @ 02.10.2018. 09:06 ] @
Space Beer

Da, kad sam napisao meni, mislio sam na dashboard.

Kada uđeš u njega, nudi ti izbor Frequent/All u dnu. Takođe, ja stisnem prvo slovo programa koji želim i odmah se pojavi.

Ali, ne. Neko je smislio da to bude na desktopu i onda mora tamo da bude. Imaš li recimo na Windows-u 10 mogućnost razvrstavanja programa po kategorijama ili samo po abecednom redosledu, kada ga već toliko hvališ?
[ Space Beer @ 02.10.2018. 14:56 ] @
Ne mora da bude na desktopu. Gomila Windows, KDE, Cinnamon, XFCE... korisnika ima prazan desktop. A gomila ne vidi wallpaper od prečica i foldera. Poenta je da imaju izbor. Gnome im oduzima izbor (ili ga komplikuje toliko da korisnici odustaju od njega). Ja volim što mogu isti posao da uradim koristeći samo tastaturu ili samo miša, GUI ili terminal, podrazumevano rešenje ili svoju postavku, da startujem program sa desktopa ili panela ili menija ili iz pretrage itd.

Pa valjda je ova Win organizacija po abecednom redu bolja od one "All" šume u dashboard-u. I zapravo možeš da ih sortiraš kako god želiš tako što ćeš ih pinovati na start dashboard, razvrstati po grupama i dati nazive koje hoćeš. Naravno, Win rešenje nije idealno, daleko od toga, ali pruža više mogućnosti. Što nije teško, pošto ne mogu da zamislim manje funkcionalni dashboard od Gnome rešenja. Pogledaj KDE dashboard i reci da nije bolje od Gnome varijante

Ne mogu više o ovoj temi :) Moj stav je da je normalno/potrebno/pametno da postoji više mogućnosti, pa neka korisnik koristi šta želi i kako želi. Vaš stav je da korisnik nema tu šta da se pita i izvoljeva i da neko drugi treba da odlučuje umesto njega
[ Nedeljko @ 02.10.2018. 16:13 ] @
Kod mene (Ubuntu 18.04 GNOME) su u dashboardu programi poređani po abecedi.

Meni su primarni programi koje koristim, a okruženje mi je sekundarno. Okruženje biram samo ako ne ide na uštrb onoga što zapravo radim i šta mi zapravo treba.
[ Space Beer @ 02.10.2018. 19:00 ] @
I kod mene je. Samo ne vidim čemu to kad u jednom redu imam po 4 slova, ili imam slova koja se prostiru kroz više redova. To je opet traženje igle u senu, jedino što imaš magnet :)

Ne znam koji stručnjaci to smatraju kao dobro rešenje. To je jedan od razloga zašto sam google translate zamenio bingom. Dok u prvom nađem jezik, u drugom sam preveo što mi treba :)
[ Nedeljko @ 05.10.2018. 10:57 ] @
Znaš kako, ako misliš da postoji masa takvih kao što si ti i da potrebe takvih nisu pokrivene, onda lepo napravi takvu distribuciju, pa ako je ta masa još spremna to i da plati, namlatićeš se para. To je rešenje za takve.

Međutim, meni se čini da je problem sasvim druge prirode - da su tvoji zahtevi previše uski i da nema mnogo takvih kao što si ti.
[ Panta_ @ 06.10.2018. 06:25 ] @
Citat:
Moj stav je da je normalno/potrebno/pametno da postoji više mogućnosti, pa neka korisnik koristi šta želi i kako želi. Vaš stav je da korisnik nema tu šta da se pita i izvoljeva i da neko drugi treba da odlučuje umesto njega

Na Linuxu ako ništa drugo, postoji više mogućnsti, tako da korisnik može da bira od različitih distribucija do različitih desktop okruženja. Na Windowsu takav izbor ne postoji.

I ono što sam već pisao, da Windows prilikom updatea resetuje korisnička podešavanja. Sada su izgleda otišli korak dalje: Windows 10’s latest update is deleting some users’ documents.
[ Branimir Maksimovic @ 06.10.2018. 06:59 ] @
Da interesantno da space brani windows time da korisnik ima izbora ;p
[ gost12 @ 06.10.2018. 19:56 ] @
Otkud vama informacije da na windowsu nema alternative DE ?
Gotovo svaki dio se da izmijeniti, <troll>jest da alternative obično imaju skroz zanemariv dio, vjerojatno oko 2% marketshare-a, ali postoje</trol>
AltShell, Cairo shell, rainmeter... Doduše puno je teže na windowsu konkurirati jer originalni desktop je stvarno dobar, konzistentan možeš sve kroz njega bez shella, dok naravno na linuxu nešto tako ne postoji, uvijek si u dependency hellu i dobar dio postavki ne možeš uopće mijenjati kroz GUI

Da se ne lažemo, alternativama je teže jer windows nije opensource i vjerojatno nije baš tako jednostavno ući u to, ali definitivno me fascinira koliko neki uzdižu linux na desktopu, a on zaista nije ni blizu konkurenciji (Windows, OSX), svaka čast na serverima i na ostalim nekim poljima, ali na desktopu je na 2% i ne zaslužuje ništa više s obzirom na UX, upotrebljivost i sve ostalo.
[ Space Beer @ 07.10.2018. 12:21 ] @
Ne znam da li me trolujete ili slučajno zanemarujete ono što sam rekao :d

Nisam rekao da su linux okruženja loša i ne nude dovljno mogućnosti za podešavanja. Čak sam više puta rekao da je po mom mišljenju KDE Plasma najbolje desktop okruženje, uključujući i non-linux sisteme. Rekao sam samo da su dizajneri jednog od njih naravili ogroman korak unazad. Očigledno postoji gomila ljudi u zajednici koji misle isto to, jer zbog takvog puta nastalo čak 5 novih okruženja. Windows nema mnogućnost izbora DE-a, ali taj postojeći nudi dosta mogućnosti. Slično kao i Cinnamon ili KDE, s tim što KDE nudi dosta više od njih.

Problem je što je GNOME izbor većine distribucija, posebno onih najpopularnijih (Ubuntu, Fedora, Debian...). A novi Linux korisnici ne padaju sa neba, već su to ljudi koji koriste Windows. I kad neko poželi da isproba desktop linux i vidi da ne može da napravi prečicu na desktopu, spusti prozor klikom u panelu, lako nađe u meniju (dashboard-u) šta mu treba, uradi sve samo kliktanjem, bez tastature... brzo će se vratiti na staro. Neće isprobati drugi distro, neće isprobati drugo okruženje, neće instalirati 25 ekstenzija, reći će: "WTF" i startovati Prozore.

Ja sam našao distro i DE koji mi savršeno odgovaraju. Ne treba mi novi. Problem je što ne radi kako bi trebalo da radi. I to neke osnovne stvari koje su sto puta navođene kao glavne prednosti desktop linuxa, kao što su instalacija softvera iz zvaničnih repoa, manje bagova, veća stabilnost i slično.

Ja koristim linux zato što i pored svih nedostataka, ima neke prednosti u odnosu na Win (ili OS X) koje mi olakšavaju da odradim to to što hoću. Pri tom mogu da rešim većinu problema na koje naletim. Mogu i GNOME da podesim da bude znano manje iritantan. Ali da bi prosečan korisnik počeo da koristi Linux na desktopu, mora postojati distro/okruženje koće će u SVAKOM aspektu biti BOLJE od konkurencije, posebno ako se ima u vidu da nikada neće biti podjednako dobar kada je dostupnost aplikativnog softvera u pitanju. Po onome što sam ja video, novi linux korisnici su pre svega developeri i ljudi zabrinuti za privatnost. Procenat i jednih i drugih je zanemarljiv u poređenju sa običnim korisnicima ili gejmerima. A pri tom će i jedni i drugi ostati pri svom izboru čak i slučaju da im nije sve po volji. Dok su ove druge kategorije previše navikle na svoj sistem pa će ih i najmanja neprijatnost oterati sa Pingvina. I to tako da im nikada ne padne na pamet da isprobaju ponovo. Tako je i u svakom drugom poslu, otuda i gomila ljudi koji se zbog dobrog ili lošeg prvog utiska drže striktno ili podalje od određenog proizvođača računara, telefona, automobila, piva...
[ calexx @ 07.10.2018. 12:48 ] @
Citat:
Space Beer: Problem je što je GNOME izbor većine distribucija, posebno onih najpopularnijih (Ubuntu, Fedora, Debian...). A novi Linux korisnici ne padaju sa neba, već su to ljudi koji koriste Windows. I kad neko poželi da isproba desktop linux i vidi da ne može da napravi prečicu na desktopu, spusti prozor klikom u panelu, lako nađe u meniju (dashboard-u) šta mu treba, uradi sve samo kliktanjem, bez tastature... brzo će se vratiti na staro. Neće isprobati drugi distro, neće isprobati drugo okruženje, neće instalirati 25 ekstenzija, reći će: "WTF" i startovati Prozore.
Ovo je bio slučaj i sa mnom, kao stari korisnik Pendžera sam tražio da Linux može sve na šta sam navikao. Ako, kao najprostije, ne mogu da stavim alt-shift za promenu tastature ili ako ne mogu da namestim panel gde i kako mi odgovara, gudbaj Čarli. Zato sam dugo preskakao Linux, sve dok jednom nisam imao dovoljno vremena i volje da se bavim time. Onda sam otkrio da jedno okruženje u startu ima sve pa i više dok su druga pravljena da za svaku sitnicu moraš da guglaš pa nalaziš ekstenzije pa probaš i ponekad ne uspeš ... šta da se očekuje od nekoga ko ima osnovno i površno znanje? Za neke sitnice sam na početku morao da guglam i ponešto nalazio i onda se iznenadio kako to KDE sve može. Zato i pominjem da ne volim DE za mazohiste. ;)

Naravno da sve što ima KDE može da se reši raznim ekstenzijama ali ne vidim razlog da svaki put kad nešto instaliram, a tada sam to radio prečesto, moram da krenem redom i dovlačim i podešavam a jedno okruženje sve to ima. Više mi se sviđa da to vreme potrošim rešavajući druge probleme i nalazeći nešto što Pendžeri nemaju.

Dodatak, pominjao sam drugara koga sam preveo na Kubuntu i nekoliko godina nije ni pogledao Windows. Sada je nabavio neki krš (i to sam pominjao) sa Nvidia integrušom kod koga grafika brlja samo tako. Probao Ubuntu Mate i Ubuntu Gnome i nema problema, a sve KDE verzije koje sam probao imaju. Jedno od rešenja bi bilo da mu nabacim Mate ili Gnome ali ... meni ne bi bio problem da se naviknem ali kako njemu objasniti gde mu je Delfin, zašto ne može da postavi ikonu ovde ili onde, kako je navikao, kako na desni klik nema ovo ili ono? Zato sam i izgubio par dana i našao neko rešenje. Zato uvek i pomenem da je jedini način da ljudi koriste Linux taj da imaju nekoga ko će da im pomogne kad zapne. A to sigurno nisu komšijini klinci koji su najbolji u igricama ili kolega koji dobro ume da podesi FB.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2018. 07:06 ] @
Citat:
Doduše puno je teže na windowsu konkurirati jer originalni desktop je stvarno dobar, konzistentan možeš sve kroz njega bez shella, dok naravno na linuxu nešto tako ne postoji, uvijek si u dependency hellu i dobar dio postavki ne možeš uopće mijenjati kroz GUI


Ti si ozbiljan kad ovo pises? ;)
Dokle idu WinDroidi ;)
Sve mozes bez shella?
Ajde dodaj staticku rutu na Windows-u bez shella... to moze na Linux-u iz GUI-ja...
[ Space Beer @ 08.10.2018. 08:15 ] @
Ako nešto nije moguće uraditi na Windowsu, to znači da 90% PC korisnika nema potrebu za tim. Ako želiš da povećaš svoj udeo na tržištu, treba da ponudiš ljudima ono što im treba
[ Nedeljko @ 08.10.2018. 08:32 ] @
Ma, da. 100% je tako. Niko se ne žali na Windows od onih 90% koji ga koriste.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 08.10.2018. u 09:42 GMT+1]
[ Space Beer @ 08.10.2018. 08:41 ] @
Naravno da se žale. Ali ako pored svih problema i gluposti koje MS pravi, Win udeo ne opada, ja bih rekao da konkurencija ne nudi ništa bolje.

Žalim se i ja na svaki desktop ili mobilni OS, nijedan mi nije po volji. Ali nešto moram koristiti, tj. najbolje od ponuđenog, ako već neću da pravim svoj OS
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2018. 08:56 ] @
Win udeo itekako opada. Samo je pitanje kad ce korisnici Win 7 i XP-a da predju na Linux.
[ calexx @ 08.10.2018. 10:22 ] @
To je samo prividno, svi kukaju na 10 ali će sve da bude rešeno ili će da prihvate. Ko ima malo duže pamćenje, seća se koliko je XP bio očaj na početku i kako je ispljuvan. Par SP i sređeni problemi, sada se svi kunu u njega.

Ja sam bezbroj puta pisao da neću na linux dok god za svaku sitnicu moram da pišem kobaje. Ili dok je za instalaciju nečega potrebno da se čita uputstvo i jure zavisnosti. Zato sam i prešao na linux tek kada je postalo ovako kako sam hteo. Jeste da i dalje ponešto otkucam u terminalu ali je to samo u slučaju da je to lakši način od otvaranja prozora i traženja opcija.

Mada ... posle ovog iskustva sa nvidia integrušom počinjem da verujem onima koji pišu da je linux neupotrebljiv. Možda jeste glup savet koji sam davno dobio po pitanju linuxa, kupuje se proveren hardver pa će onda sve da radi. Zato sam i ja jednom davno, posle brljanja opet sa nvidia* grafičkom, probao pa kupio matičnu sa intel integrušom, mada ni Ati uglavnom nema problema. Osim sa jednom grafičkom koju sam dobio, sa njom apsolutno nijedan linux nije hteo ni da se startuje (čak ni Arči) dok Pendžeri nisu imali problem.

Sve u svemu, iskustvo sa Linuxom može da bude i razočaravajuće što je ipak njegova krivica.

*Pomenuta nvidia (ako nisam zaboravio neki 5200 model) je radila na *ubuntu 10.10 (otprilike) i onda bi apgrejd do najnovijeg prošao OK i sve bi radilo normalno. Kada sam probao instalaciju novije verzije, odmah u startu bi brljalo i nikako nisam uspevao da uvalim drajvere, a probao sam i stare i nove i ko zna šta. Jedini način je pomenut ali je to mučno kod reinstalacija pa sam se brzo rešio nje.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2018. 10:38 ] @
Ajde poguraj onda neki stari skener na Windows-u: resenje baci u djubre i kupi novi, a na Linux-u - radi.
Tako da sto se tice podrsek hardevra nija bas crno belo.
Sto se tice prelaska na Linux sa strane starih korisnika Windows XP, desava se. Pre svega zato sto Windows 10
kljakavo radi na starom hardveru, i sto je hype oko spyware-a...
[ calexx @ 08.10.2018. 10:59 ] @
Da li da pišem da je moje prvo odustajanje od linuxa bilo baš zbog skenera? Imam neki HP SJ2400 i nije radio na linuxu. Tada sam i dobio prvu preporuku da probam hardver ili se raspitam da li radi pa kupujem. Godinama posle nije bilo drajvera a na sane sajtu je i pisalo ... nema i kraj. Tek pre neku godinu su se pojavili ali skener više ne radi, ni on nije izdržao.

Stari hardver je sada problem i za (nove) linux distribucije. Osim ako se ne koriste neke light osakaćene varijante linuxa ili prastare verzije. Znam tipa koji u ordinaciji ima windows 98 na adekvatnom hardveru, koristi mu za aplikaciju za posao i slušanje muzike. Ne može linux ni tu.

Spyware je i moj adut, godinama sam muku mučio da svima koji me znaju "rešavam" ključeve i slično. Prvo rešenje je bilo kupovina KAV licence pa kad me neko pita, ja mu predložim to isto, meni je odlično pa neka probaju. I posle me više ne pitaju. Drugo rešenje mi je bio linux, od kako ga koristim pravdam se svima da ne znam kako da im fraj instaliram windows i da ne znam kako se to krekuje i aktivira. Predložim linux ... i opet me ni oni više ne dave. ;)
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2018. 11:05 ] @
Podrska za hardver je sad odlicna, jedino jos Winmodemi ne rade ;p
[ calexx @ 08.10.2018. 11:57 ] @
Podrška za noviji hardver je odlična, mada je ova nvidia integruša relativno stara (ili nova) a opet je loše odrađeno. Da ne pišem ovde detalje, proradilo je dobro na Kubuntu 14.04 uključivanjem OpenGL 1.2. Na novijim probano sa XRender i malo radi (Kubuntu 18.04) malo brlja (Manjaro 17.12) pa ne deluje da je dobro rešeno.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2018. 12:04 ] @
Probao si sa open source drajverom? U manjaru imas bar 2 starija drajvera nvidijina koje mozes da probas.
[ Space Beer @ 08.10.2018. 13:15 ] @
Koliko znam, IGP u poslednjim generacijama Intel i AMD procesora radi tek od kernela 4.15, a ni tu nije sve što treba. Tako da i dalje postoje distribucije koje neće raditi sa novim hardverom. A nove nVidia grafike neće bez vlasničkih drajvera, tako da postoji mogućnost da nemaš grafičko okruženje dok ih ne instaliraš. Uglavnom problemi nisu retki, iako ih ima manje. S druge strane, rolling distribucije sigurno nisu namenjene prosečnom PC korisniku. Ionako ljudi žele da pobegnu od svakodnenih (MS) ažuriranja :D

Mada po mom mišljenju to i nije neka mana. Prosečan korisnik kupuje gotov računar, sa sve operativnim sistemom. Odnosno neko drugi treba da brine o kompatibilnosti.
[ calexx @ 08.10.2018. 14:29 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Probao si sa open source drajverom? U manjaru imas bar 2 starija drajvera nvidijina koje mozes da probas.
Napisaću kasnije detaljnije u toj temi, Manjaro nudi samo linux video i vesa video drajvere, nisam primetio konkretne nvidia. Njih ima u Kubuntu i starom i novom.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2018. 14:35 ] @
Hm, video-linux je open source Intel drajver, jesi siguran da imas nvidiu?

edit:
od skora video-linux oznacava open source driver za sta bilo.
[ calexx @ 08.10.2018. 14:40 ] @
Nastaviću u toj temi večeras.
[ bigvlada @ 09.10.2018. 07:23 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ajde poguraj onda neki stari skener na Windows-u: resenje baci u djubre i kupi novi, a na Linux-u - radi.
Tako da sto se tice podrsek hardevra nija bas crno belo.
Sto se tice prelaska na Linux sa strane starih korisnika Windows XP, desava se. Pre svega zato sto Windows 10
kljakavo radi na starom hardveru, i sto je hype oko spyware-a...



Zbog tog problema su mudri ljudi napisali softver tipa Hamrick VueScan koji kombinuje softver za skeniranje i bazu drajvera za matore skenere (ako baš nećeš da se zezaš sa povezivanjem skenera na npr. win xp virtuelnu mašinu). Ja sam na taj način reaktivirao jedan stari Mustek Bearpaw na sedmici. Trial je potpuno funkcionalan, samo ostavlja žigove na skenovima, ali to je dovoljno da se potvrdi ispravnost rada.
[ Branimir Maksimovic @ 09.10.2018. 07:26 ] @
Ma dobro VueScan mora od necega da zivi. Calnes mu tu neku paru i uzivas ;p
[ bigvlada @ 10.10.2018. 11:32 ] @
Bolje imati problem sa drajverima sa starim hardverom nego sa novim.
[ Branimir Maksimovic @ 10.10.2018. 11:40 ] @
M$ ne pise drajvere, nego proizvodjaci, za razliku od Linux zajednice...
[ Nedeljko @ 11.10.2018. 13:52 ] @
Ljudi povukli update za Windows 10 i popili bitlocker za koji nemaju ključ, pa ako nisu imali važne nebekapovane podatke, nije velika šteta - mogu da formatiraju disk i instaliraju sve ponovo.
[ Space Beer @ 11.10.2018. 15:52 ] @
? Neki detalji? Bitlocker se gasi kada ide OS update. Bar je tako bilo do juče
[ Nedeljko @ 11.10.2018. 16:25 ] @
Pa, detalji su baš ti.

1. Korisnik nije zaključavao ništa. Nije stavljao bitlocker. Imao je normalan nalog sa lozinkom.
2. Instaliran je update.
3. Mašina se restartovala.
4. Tražila je Bitlocker ključ.

Otišao sam u konzolu i probao da pređem na disk C:, ali mi je poslao poruku o grešci da ne može da otključa enkriptovan disk. Jedino rešenje je bilo vraćanje u fabričko stanje.

Problem se desio na dva identična DELL laptopa u firmi i kod jednog kolege kod kuće ne znam na kojoj mašini.

Ransomware je bio manje štetan. Mogli su se povratiti podaci za neke pare. Ovde jok. Takođe, ransomware je imao demo otključavanje nekog broja fajlova. Ovde nema ništa.

P. S. Rečeno mi je da su BIOS-i bili automatski ažurirani.
[ Space Beer @ 11.10.2018. 17:19 ] @
Biće da je do Dell-a, a ne Microsofta
https://www.dell.com/community...ever-installed-it/td-p/6019486

A neko je uspeo i da otključa uz pomoć Dell podrške
https://www.dell.com/community.../6108454/highlight/true#M12466
[ Branimir Maksimovic @ 11.10.2018. 17:46 ] @
Citat:
All,

I too have the same problem. First of all let me say I have been a tech for over 25 years and have Cisco, Microsoft, SAP, etc, etc, etc certificates coming out of my ears. I'm not saying that because I'm bragging because they don't mean squat to me. I say that because I want you to know my life is computers. So this isn't coming from some "newbie." (Sorry newbies no offense, you'll get old & crusty too just give it time) Someone mentioned the possibility that the reason some of these computers are having this problem is because they are not "genuine" Dell or they are returns or refurbs. That is not true. I am a Dell reseller and sell quite a few Latitudes to a local compact equipment dealer. They have 6 locations in 4 states and use a lot of laptops. I order ALL of my laptops through my Premier account. Brand new Latitudes between $1200-$1800. Over the past 6-8 months I have had 4 laptops do this exact thing. I was lucky with 2 of them and just kept rebooting and/or doing a "hard" reset, and they eventually booted. They have been fine since. The other 2 however did not boot again. I had to wipe them clean and start over. I had backups but that's not the point. Do you know how long it takes to reload Windows 10 and all the updates (can you say creators edition?). I called Dell support not to see if they could do anything, because once a drive is encrypted you are NEVER going to access it without the key. (And of course I didn't have a key BECAUSE I DIDN'T ENCRYPT IT). The reason I called tech support was to see if they knew why it decided to encrypt itself? They had no idea and pretty much said it was done by the user. Like EVERYONE on here has said, it was NOT done by choice. I can promise you my end users have absolutely no idea what BitLocker is, much less how to use it. Besides you have to access it through Control Panel and that's not an easy task in Windows 10. And even if you did somehow manage to access the program, it still requires a lot of input from the user to actually perform the process. It warns you multiple times so it's not likely that anyone "accidentally" encrypted their drive. The point I'm trying to make (for those of you who keep hinting that the end user is somehow to blame) is that there's a definite problem, and it's NOT the user. And it's NOT questionable equipment purchases. Dell Latitudes are encrypting themselves and someone at Dell needs to acknowledge it and fix it.


A ovo je poen ;)
Citat:

Hey guys I just ran into this problem last night and solved it. On another device enter the website that comes up in the bitlocker screen. Your outlook email will come up, enter your email you use for windows and than password, it will than ask for you to choose one of your recovery emails, choose one and than confirm it by typing it in also, it will send you a code to that email, go to that email and than you have the code to enter. go back to the regular email and press you have code and than enter it. Than you will have 1 to 3 different bitlocker codes to unlock your hard drive and get back to windows. Try all 3 until one of them works on the bitlocker screen.

Znaci salju passfraze u emailu ;)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
Dell takodje prodaje laptopove sa Linux-om da li se i to tamo desava ;))))))))))))))))
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2018. 19:24 ] @
Cuti mogli su da objave i u novinama :)
[ Nedeljko @ 11.10.2018. 20:36 ] @
Ko na kraju šalje ključeve, DELL ili Microsoft?
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2018. 20:50 ] @
Microsoft salje recovery passphrase ako je BitLocker konfigurisan da postoji mogucnost otkljucavanja sa recovery lozinkom.

A Dell je ocigledno odgovoran za (mis)konfiguraciju sistema.
[ Space Beer @ 11.10.2018. 21:32 ] @
Najodgovorniji je korisnik koji bitne fajlove čuva samo na jednom mestu. I to još laptopu
[ Nedeljko @ 12.10.2018. 07:30 ] @
Lepo objašnjenje za OS koji je ovo-ono.
[ Space Beer @ 12.10.2018. 09:54 ] @
Do proizvođača hardvera je problem. Oni koriste opcije OS-a koje ne bi trebalo ako ih korisnik ne želi
[ Nedeljko @ 12.10.2018. 10:08 ] @
OK, lepo objašnjenje za kompletno legalnu i brendiranu opremu koja je ovo-ono.

Zato ja lepo stavim GNU/Linux i voila, a ne da mi tamo neki DELL/MS/kogod brlja po kompu. Hoću da ja imam kontrolu nad svojim računarom. Vidiš šta znače sloboda, ljubav i mir u svetu.

Da je Pera odmah otišao u policiju, svega ovoga ne bi bilo.

OK je kupiti i neki DELL ubuntu da bi se znalo da je sav hardver Linux kompatibilan, pa pregaziti njihovu instalaciju i staviti svoju.
[ Ivan Dimkovic @ 12.10.2018. 10:14 ] @
Hm, ako nisi neutralizovao ME i dalje zapravo Intel ima kontrolu nad tvojim racunarom :-)
[ Nedeljko @ 12.10.2018. 10:25 ] @
U pravu si, ali to je onda viša sila. Smanjio sam upravljanje od strane drugih na najmanju moguću meru. Sad, što su intel i AMD sebe stavili u ulogu bogova, šta ja da radim.

Zato drug Putin sam pravi svoje procesore za svoje namenske potrebe.
[ Space Beer @ 12.10.2018. 10:40 ] @
Purism nudi out-of-box linux mašine sa isključenim ME. Eto ti slobode. Ali i dalje ima drugih problema, sudeći po njihovom forumu
[ Nedeljko @ 12.10.2018. 10:46 ] @
Pa, svi imaju problema, ali da izgubim sve podatke zbog apdejta, to je malo previše.
[ Space Beer @ 12.10.2018. 11:01 ] @
Ja koristim full disk encryption i dešavalo mi se da nakon update-a nešto pobrljavi i ne mogu da pokrenem OS. Možda bih i mogao sa drugim sistemom da ih iskopam, ali to je takođe nepoželjna situacija. Posebno za prosečnog korisnika
[ Nedeljko @ 12.10.2018. 12:29 ] @
Meni LinuxMint nije pravio cpanja sa tim, a imam full disk encryption + home folder encryption.
[ bojan_bozovic @ 12.10.2018. 12:50 ] @
@Nedeljko

Sto ne znaci da ne moze biti problema, s obzirom sta update OS radi, pocev od bagova u drajveru za fajl sistem...
[ Branimir Maksimovic @ 12.10.2018. 12:55 ] @
Naravno da apdejt moze sve da zezne, samo sto enkriptovanu particiju mozes da procitas (i popravis eventualnu stetu) tako sto ces butovati ili sa CD-a ili USB-a ;)

edit:
sto se tice takve katastrofe da drajver brlja po disku, ne videh jos. To mozda u nekoj teoretskoj mogucnosti moze da se desi
ako stavljas kernel iz git repoa, znaci ni rc nego direktno iz nekog repoa tamo ;)
[ Nedeljko @ 12.10.2018. 13:00 ] @
Bojane, uvek se softver može napraviti koliko god hoćeš loše. Radi se o tome da li se to zaista dešava na nekoj opremi ili ne.
[ Space Beer @ 12.10.2018. 17:46 ] @
Ja sam na kanti imao Xubuntu 15.04, radio lepo. Ažuriram na 15.10, radi bez problema. Kad je došlo vreme za LTS, zabaguje. Kasnije se ispostavi da ta verzija ima problema sa mojom grafikom. Instaliram ponovo 15.10 i sačekam 16.10. Trenutno sam na 17.10, ne stižem da isprobam 18.04, koji bi trebalo da bude poslednji OS na mašini

Situacija u kojoj nakon ažuriranja ne radi nešto što je radilo ne sme da postoji. Posebno ako je u pitanju ključni deo PC-a. To je korak unazad.

Na Prozorima sam imao situaciju da update sa 1709 na 1803 nije hteo da prođe. I ne samo to, već nijedan drugi update nije prolazio, pa sam morao da isključim WU. Na kraju je pao clean install.

Oba slučaja su nešto što ne bi smelo da se dešava, ali su i nešto što je nemoguće iskontrolisati kada imaš toliku hrpu hardvera na kojima mora sve da radi.
Ono što MS, Canonical, Dell i ostali mogu i treba da urade, jeste da "zvocaju" korisnicima da treba da prave bekap. Jer čak i ako oni sve odradi bez greške, sasvim je moguće da crkne SSD i da svi podaci nestanu
[ Nedeljko @ 12.10.2018. 20:12 ] @
Je li to onaj Space Beer što ne voli probne poligone, a koristi ne LTS verzije ubuntu-a?

Pa, vidi, ažuriranje i nadogradnja sistema nisu isto.
[ Space Beer @ 12.10.2018. 20:31 ] @
Ja sam hteo LTS, ali on nije radio. Problem je nepodržan hardver. Iako su ne LTS verzije i pre i posle njega radile bez problema. Korak unazad. Loše korisničko iskustvo

Inače taj PC nije namenjen meni, ja ga povremeno koristim, pa ne zavisim od LTS-a, tj njegovih prednosti.

Tako i Windows update nije ažuriranje, nego nadogradnja :) Ali besmisleno je opravdavati bilo koju grešku time. Ako je opcija ponuđena, onda se smatra da je proces testiran i da će proći kako treba.
[ Ivan Dimkovic @ 12.10.2018. 20:56 ] @
Hm koliko se secam Microsoft je zamenio svoj Windows QA tim sa... korisnicima :-) Ne znam kako Linux distroi rade po tom pitanju, ali skorasnji fijasko sa povucenim 1809 build-om dosta govori kada je MS u pitanju.

Sto je najjace, mislim da su se cak i hvalili kako su odlucili da ranije ship-uju... jos su u isto vreme objavili i LTSC i Server 2019 ISO-e... neverovatno ali istinito.

https://www.petri.com/microsof...g-issues-with-content-deletion

Citat:

While this issue is bad enough, the bigger challenge here is that this issue was reported by several users in Microsoft’s feedback hub before this release went public. The problem is that they were lost in the noise of the feedback as they were not receiving a significant number of upvotes to make them more visible.


Evo sta se desava kada outsourcujete QA.
[ Branimir Maksimovic @ 12.10.2018. 21:02 ] @
M$ ionako zaposljava samo istocnjake da im programiraju, dok ameri sefuju ;p
(iz druge ruke)
[ Nedeljko @ 13.10.2018. 06:31 ] @
Citat:
Space Beer: Tako i Windows update nije ažuriranje, nego nadogradnja :)

Update - ažuriranje
Upgrade - nadogradnja.

Nakon ažuriranja oznaka verzije ostaje ista.

Nakon nadogradnje, oznaka verzije je nova.

Windows 10 -> Windows 10 - ažuriranje.
Ubuntu 16.04 -> Ubuntu 18.04 - nadogradnja.

Kada se ubuntu nadograđuje, imaš upozorenje da prethodno bekapuješ sve podatke.
[ Branimir Maksimovic @ 13.10.2018. 06:32 ] @
Windows nema tu razliku. Kod njih update moze biti i update i nadogradnja, ne prave jasnu razliku.
[ Space Beer @ 13.10.2018. 06:55 ] @
Nema danas razlike između update-a i upgrade-a u ovoj besmislenoj agile, scrum, slum... IT modi. Oznake (verzije) su postale besmislene. Windows 10 (MS) je prešao na praktično isti sistem kao i Ubuntu i Fedora - nova verzija svakih 6 meseci, sitne ispravke između. Jedino su oznake drugačije. I što ti Linux dozvoljva da voziš nepodržanu verziju, a MS samo da odložiš ažuriranje na godinu dana. Ili malo više ako koristiš business ciklus (dostupno u Pro verziji). U tom slučaju je nemoguće da se desi ovo što se dešava prilikom svake nove verzije (uvek neki ozbiljan problem). Jedino što je prosečan korisnik neinformisan.

I naravno, i dalje im ne ulazi iz doopeta u glavu da je update nešto što treba da kontroliše korisnik
Citat:
Improving your update experience
Have you ever had to stop what you were doing, or wait for your computer to boot up because the device updated at the wrong time? We heard you, and to alleviate this pain, if you have an update pending we’ve updated our reboot logic to use a new system that is more adaptive and proactive. We trained a predictive model that can accurately predict when the right time to restart the device is. Meaning, that we will not only check if you are currently using your device before we restart, but we will also try to predict if you had just left the device to grab a cup of coffee and return shortly after.

How Accurate is this Model?

We’ve been using this model on internal devices, and we’ve seen promising results upon rollout. Due to the nature of its architecture, we’re able to update the model with minimal turnaround time based on our insights from its performance. It’s all thanks to our cloud infrastructure.

WTF? Evo im mog predloga
Code:
if korisnik_klikne_restart:
   restart
else:
   don't restart
[ Branimir Maksimovic @ 13.10.2018. 07:00 ] @
Ja sam se bede drhtanja na svakih 6 meseci resio prelaskom na Manjaro ;)
Cena je da poneki put zastuca neki apdejt ali zahvaljujuci fenomenalnoj podrsci na forumu, to se brzo resi, tako da retko kad neki bug prodje u stable ;)
Inace ja sam u testing repo i redovno prijavljujem svaki problem sa apdejtom ;p
[ Space Beer @ 13.10.2018. 08:57 ] @
(open)SUSE ima dobro rešenje za update - Snapper i rollback. Mada i to nekad zna da zabaguje. Samo bekap i spremnost da se za dan od nule instalira sve kako je bilo :)
[ Nedeljko @ 13.10.2018. 12:50 ] @
E, pa postoji razlika između

1. Ubuntu 16.04 te je upozorio da treba da bekapuješ podatke pre nadogradnje,
2. DELL te nije ništa upozorio,

kao i između

a) ne može da se digne, ali se podaci mogu spasti (makar i servisu),
b) podaci su bespovratno uništeni.
[ anon70939 @ 13.10.2018. 14:14 ] @
ostavio ja ukljucen komp, Win 10, zapoceo neki posao, pa reko' ajd da ne iskljucujem do sutra, sve mi lepo otvoreno namesteno, samo da sednem i odmah da pocnem da radim.
Kad ono, sutradan, ukljucim monitor, a ono ulogovan u dual boot linux.
Restartujem opet da se ulogujem u win, kad ono, zavrsava se neki update...

Ali OK, posle logina u Win, pootvara sve prozore, sav software koji je bio otvoren pre toga. Kao da pre restarta spakuje sve slicno kao za hibernaciju... sto mi je novost... bar to, ako se restartuje sam kad hoce, ranije bi mi u sred rada to uradio
[ stoprocentni @ 13.10.2018. 17:38 ] @
Manjaro je fenomenalan distro. No, navikao sam na apt-get, još uvek sam na distribuciji koja se bazira na Ubuntu 16.04 jer sam video koliko je problema ljudima napravio prelazak na 18.04 (kao, uostalom, i na Mint 19). Sve mi je privlačniji rolling release model, dešava se da nešto ponekad zataji ali ako se izabere stabilan DE (Xfce), LTS verzija kernela i ne forsira previše AUR, mogući problemi se svode na minimum. Kada budem imao više vremena najverovatnije ću se prebaciti na Manjaro. Pravo je olakšanje ratosiljati se PPA.

Inače, od backup alata mi se TimeShift pokazao kao najbolji...

https://github.com/teejee2008/timeshift
[ Branimir Maksimovic @ 13.10.2018. 17:48 ] @
E da AUR me nikad nije izneverio. Najgore je sto mi se na Ubutnu N puta desilo da PPA njukuje instalaciju i da moram da vracam kako je bilo uz velike muke. Znaci ja sam poceo da uzivam od kako sam na Manjaru.
[ Ivan Dimkovic @ 21.10.2018. 17:53 ] @
https://www.ghacks.net/2018/10...ed-by-another-data-loss-issue/

Citat:

Windows 10 version 1809 plagued by another data loss issue

...

The new bug appears to affect operations with archives. A Reddit user reported that Windows 10 version 1809 would no longer prompt the user for conflict actions, e.g. when a file exists in the destination and is about to be copied to that destination.

Previous versions of Windows 10 would prompt the user for an action such as replacing the original file with the new copy or skipping it. Windows 10 version 1809 does not prompt according to reports but overwrites automatically in the selected destination folder.


Mozda im treci put uspe :)
[ stoprocentni @ 29.10.2018. 10:16 ] @
Posle dve decenije strateškog partnerstva IBM kupuje Red Hat za 34 milijarde dolara...

https://www.redhat.com/en/abou...80%99s-1-hybrid-cloud-provider

Dobra vest.

[ nkrgovic @ 29.10.2018. 10:23 ] @
http://www.elitesecurity.org/t500658-0#3861215

Ima cela tema.
[ Nedeljko @ 01.11.2018. 12:08 ] @
Oktobar - 2.04%.
[ Space Beer @ 03.11.2018. 05:59 ] @
Znači kad podvučemo crtu, posle skoro 2 i po godine, napredak ne postoji. Što je poražavajuće, imajući u vidu da je porastao broj korisika koji bi mogli biti zainteresovani za linux (developeri, ljudi zabrinuti za privatnost...) kao i da je dostupnost kvalitetnog softvera veća nego ranije (igre pre svega, ali i (polu)profesionalni aplikativni softver).

Eh kad bismo imali bilo kakvu naznaku šta je to što ljude odbija od linuxa na PC-u
[ bojan_bozovic @ 03.11.2018. 06:09 ] @
Space Beer

Problem nije sto je Linux los, vec sto je Windows (dovoljno) jeftin i (dovoljno) dobar. Da ne spominjem da ga puno piratizuje, i tako dodje dzabe.
[ Branimir Maksimovic @ 03.11.2018. 06:45 ] @
Ne odbija od Linux-a nista ljude. Jednostavno vecina ljudi ne ume da instalira Windows, let alone Linux pored Windows-a. Niko na prvu loptu ne zeli preci na Linux, zele prvo da isprobaju.
Oni koji su vicniji bar jednom su probali da instaliraju, ako nista drugo onda iz ciste znatizelje, ali takvih nije puno. Sto se tice Windows-a, ljudi ne znaju za bolje jednostavno.
Nit je Windows jeftin nit je dobar, da je tako ja ne bih a i mnogi drugi ni koristio nesto drugo....
[ bojan_bozovic @ 03.11.2018. 07:31 ] @
Branimire, ja sam govorio o prosecnom korisniku, za koga je Windows ipak dovoljno dobar i jeftin, sto potvrdjuje i broj instalacija, na preko devedeset posto.
[ gost12 @ 03.11.2018. 08:50 ] @
Jel vi stvarno živite u uvjerenju da je windows lošiji od linuxa za desktop upotrebu??? Ne, nisu svi neinformirani i naguran im windows od početka. Ljudi traže nešto što im radi posao, linux to za većinu korisnika ne radi.
Mislite li da bi kod poslodavaca windows koji se plaća imao veći udio, a linux da radi posao dobro besplatno? Nemojte biti naivni.
Linux nije dobar desktop sustav. Odličan je na serverima, vrtim ih i sam, ali za desktop ga ne bih nikad nikome preporučio, a sam sam se forsirao na njega jer smatram i windows lošim, ali nakon forsiranja sebe na linux (OpenSuse, Fedora, Ubuntu, MintOs) već nekoliko puta uvijek se vratim na windows i ne vjerujem koliko je linux desktop ustvari nazadni. Ima dobrih fora, neke stvari su bili napredniji, ali konzistentnost ne postoji, uvijek naletiš na gro postavki koje kroz GUI uopće ne funkcioniraju ili čak i ne postoje. Uvijek imaš neki komad hardware-a koji ne radi i uvijek je neki problem s nečime, ovisno o distribuciji. Defaultni desktop djeluje preloše, a mixanje pola KDE programa pola gnome pa još nešto treće je opet takav kupus. O dependency hellu neću ni pričat kad trebaš određenu verziju nečega....
[ Branimir Maksimovic @ 03.11.2018. 08:56 ] @
Standardan repertorar Windroida ;)
[ yaelo @ 03.11.2018. 09:25 ] @
Linux je dobar ali ne odličan. Uvek nešto fali, drajver za grafičku ili ko zna šta. Slabo ima igara, dosta programa deluje loše. Nema ni winamp. Jednosavno utisak kad posle Linuxa stavim Windows je - koliko ima boljih programa i igara. Mada Windows 10 ima propusta. Nervira me malo.
[ bojan_bozovic @ 03.11.2018. 09:32 ] @
yaelo

Aha, nema WinAMP, izuzev ovoga http://www.xmms.org/
;)
[ Branimir Maksimovic @ 03.11.2018. 09:48 ] @
Ja kad god upalim Windows u virtualci, potvrdim sebi da sam u pravu sto zadnjih 4 godine Windows nije bio na bare metal-u kod mene...
[ Mord @ 03.11.2018. 11:04 ] @
Eh kad bismo imali bilo kakvu naznaku šta je to što ljude odbija od linuxa na PC-u Pa ja sam to već pisao ovde. Linux nema kvalitetne programe koji meni trebaju već samo oni koji daje recimo Mint u njegovom onom kontrol panelu yastu ili kako sve već to zove. Rekao sam da i kada sam zadnji put probao VLC da je radio bolje na Windowsu nego na Linuxu. Ja u Linuxu nemam nikakvu kontrolu nad operativnim sistemom i neću da koristim J*** SUDO komandu da bi instalirao Chrom ili kodek ili neki plejer jer mi njegov Linuxov plejer ne odgovara kao što mi ne odgovara Windowsov plejer niti ga koristim. Već 'oću KMPLejer i Jet plejer koji ima funkcionalnost koju tražim niti želim da ceo dan tražim odgovarajući program po Linux "zajednici" i kako da ga uspešno instaliram sa njihovim iljdu binarnih fajlova i on mi stalno izbacuje command not recognize iako je prepisujem sa sajta koja je out of date a oni stalno nešto menjaju. Niti želim da mi za svaku glupost traži enter user i password iako ima opcija Remember koju on neće da zapamti. Linux je za običnog korisnika zatvoren sistem i samo što mu sistem dozvoli to može i da dobije. Ja to ne želim. Prednost Windowsa je da ja idem na net i tražim program koji mi treba i ako ga nađem i stisnem EXE i gotovo. To Linux nema. Linux je frustracija a Windows ko da ploviš na krilima anđela međ' oblake bele...........
[ Nedeljko @ 03.11.2018. 11:14 ] @
Mord

To što ti Windows ne traži admin lozinku za bitne stvari je loše po bezbednost. Takođe, ne znam koji tebi programi tačno trebaju. S tim da je Linux zatvoreniji, nikako ne mogu da se složim.

Inače, Windows jeste mnogo bolje desktop rešenje za veliku većinu korisnika. Stvar je u potpunoj hardverskoj podršci i mnogo boljoj softverskoj podršci, kao i u mnogo široj podršci zajednice kada naiđu problemi.

Što se softverske podrške tiče, vrlo je neravnomerna po segmentima na Linux-u. Za programiranje je banja, ali umetnici, inženjeri arhitekte mogu da se slikaju. Nepotpuna MS Office kompatibilnost u lokalu (Office 365 radi) itd.

Ah, da, za Windows ima piratskih verzija komercijalnih programa, a za Linux baš i ne.
[ Nedeljko @ 03.11.2018. 11:20 ] @
Branimire, kada upališ Windows u virtuelci, ti i dalje nemaš punu HW podršku koja za njega postoji.
[ anon70939 @ 03.11.2018. 12:44 ] @
Citat:
Mord: Linux je frustracija a Windows ko da ploviš na krilima anđela međ' oblake bele...........


:D

Sjajno :D
[ Branimir Maksimovic @ 03.11.2018. 13:04 ] @
Citat:
Nedeljko:
Branimire, kada upališ Windows u virtuelci, ti i dalje nemaš punu HW podršku koja za njega postoji.


Sva sreca ;)

[ stoprocentni @ 03.11.2018. 17:18 ] @
Citat:
Mord:
Linux je frustracija a Windows ko da ploviš na krilima anđela međ' oblake bele...........


Kakve je boje nebo u tom tvom svetu?

[ stoprocentni @ 03.11.2018. 17:24 ] @
Licemerno je zaklinjati se u Windows sa izlivima ljubavi i hvalospevima bez da se zna u kojem procentu su obožavaoci zaista platili svoj Windows, svoj Microsoft Office i sve te fantastične programe bez kojih ne mogu. Još uvek je statistika na svetskom nivou da su preko 50% Windows verzija piratske. To znači da su preko polovine korisnika Windowsa lopovi. Šta ti je ljubav!

Čast svakom čoveku koji je pošteno platio svoj softver, njihovo hvaljenje ima smisla. Sve ostalo je jajarenje.
[ Nedeljko @ 03.11.2018. 19:55 ] @
Može biti da zastupaju stav tipa: "Mi smo za korišćenje MS-ovog i komercijalnog softvera na mufte dok može, a ako ne bi moglo, pre bismo platili Windows+Office365 nego koristili nešto drugo za dž.".
[ Branimir Maksimovic @ 03.11.2018. 20:13 ] @
Mord:"Prednost Windowsa je da ja idem na net i tražim program koji mi treba i ako ga nađem i stisnem EXE i gotovo"

Ahahahhahahahah ;)
[ plus_minus @ 03.11.2018. 20:42 ] @
Citat:
stoprocentni:
Licemerno je zaklinjati se u Windows sa izlivima ljubavi i hvalospevima bez da se zna u kojem procentu su obožavaoci zaista platili svoj Windows, svoj Microsoft Office i sve te fantastične programe bez kojih ne mogu. Još uvek je statistika na svetskom nivou da su preko 50% Windows verzija piratske. To znači da su preko polovine korisnika Windowsa lopovi. Šta ti je ljubav!


Nisu to lopovi, nemoj tako. Takvi korisnici su najbolja podrška za linux zajednicu. Ujedno, demonstriraju i raw m$ `security/power` koji je jel' te - u P.M. odličan.
Doduše, nije baš pametno sve to nesvesno demonstrirati te zauzvrat pokloniti sve sa hdd-a `ovlašćenim licima` na uvid, ali (i nažalost) .. to nije moguće nekima objasniti.
[ Nedeljko @ 03.11.2018. 21:32 ] @
Pa, vidi, za GNU/Linux sisteme nema ni corel-a, ni adobe illustratora, ni autocad-a, ni photoshop-a, ni mnogih drugih profi programa. Ako se time baviš, sa GNU/Linux-om možeš da se slikaš. Takođe, svako parče hardvera ima drajver za windows. Takođe, kada imaš problem, google zahteva da znaš engleski, koji ne zna baš svako. Za windows podršku zajednice dobiješ mnogo lakše.

Koje je vaše objašnjenje zašto je GNU/Linux na desktopu du gde jeste?
[ calexx @ 03.11.2018. 21:54 ] @
Ajde da se ponovim, možda 90% windows korisnika je počelo tako što im je OS instaliran u firmi, u prodavnici/servisu ili je to uradio kolega/komšijin mali. Ako im posao zavisi od nekog od programa koje si nabrojao, kraj priče. Alternative, koliko god bile dobre ili mogu da odrade posao nisu rešenje. Za većinu kućnih potreba su bitne igrice i opet se zna rešenje.

Ja sam počeo sa dual bootom i linux probao tu i tamo. Usput pokušavao da nađem alternativne programe, mada ja ne zavisim od pomenutih. Posle obrnuo priču i sada samo ponekad otvorin Pendžere. I dalje je 99% zbog AoE RoR ali ponekad koristim PS kad moram hitno da nešto uradim a tu se bolje snalazim.

Winamp? Njega sam izbegavao i kada je bilo još par plejera, ne znam kako je bilo posle ali da plejer ne ume da spoji dve numere na live albumu koje su bez pauze ... dovoljno. Prvo sam koristio neke zamene, sve dok nisam ukapirao da postoji jedan plejer i gomila loših alternativa. Kao što za rezanje diskova i za audio ripovanje postoji po jedan pravi program. Winamp nikad više.
[ Nedeljko @ 03.11.2018. 22:56 ] @
Pa, kućni računar obično služi i za razne poslove, a svi imaju nekakvu profesiju.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2018. 05:03 ] @
Tacno, samo sto cisto sumnjam da ce neko za kucne potrebe da kupuje Adobe i AutoCad, sa obzirom na cenu. Nije da je bas zanemarivo dati 1500$ godisnje za autocad ili da daje mesecno za Adobe minimum 10$.
U svakom slucaju za posao developera Linux je idealan, nije dzabe M$ napravio LSW ;)
[ bachi @ 04.11.2018. 08:57 ] @
Citat:
stoprocentni:
Licemerno je zaklinjati se u Windows sa izlivima ljubavi i hvalospevima bez da se zna u kojem procentu su obožavaoci zaista platili svoj Windows, svoj Microsoft Office i sve te fantastične programe bez kojih ne mogu. Još uvek je statistika na svetskom nivou da su preko 50% Windows verzija piratske. To znači da su preko polovine korisnika Windowsa lopovi. Šta ti je ljubav!

Čast svakom čoveku koji je pošteno platio svoj softver, njihovo hvaljenje ima smisla. Sve ostalo je jajarenje.

Kakve ovo veze ima sa bilo čim? OS i aplikacija ili valja ili ne valja, da li je besplatna, plaćena ili krekovana je nebitno.
[ SlobaBgd @ 04.11.2018. 09:09 ] @
Ma traže dlaku u jajetu da bi našli opravdanje za 2% (ej, 2%!?!?!) udela na desktopu.
I svi se 'vataju stanja na srpskom tržištu, kao da je velika (ali ipak sve manja) zastupljenost piraterije u Srbiji i regionu imalo bitna na dva posto (i slovima 2%) na globalnom deskop tržištu.
[ bojan_bozovic @ 04.11.2018. 09:13 ] @
@SlobaBgd

Dva posto je odlicno kada se uzme u obzir da macOS/OS X nije mnogo bolji od toga sa firmom koja vredi stotine milijardi iza njega.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2018. 09:15 ] @
Cek da vidis novi mac mini ;p
[ bojan_bozovic @ 04.11.2018. 09:21 ] @
Ne impresionira. Da stavi 10 Gb Ethernet i integrisanu grafiku to moze samo Apple. Ja za 800 USD koliko kosta najjeftiniji Mac Mini 2018 imam mnogo bolji PC.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2018. 09:48 ] @
Pa zato mu je taj % tako mali ;)
Ako ukljucis razum, i pogledas sta prodaju za koje pare... (mislio sam na desktop, laptopovi su ok valjda)
[ Nedeljko @ 04.11.2018. 10:11 ] @
Branimire, u kući se ne obavljaju samo kućni poslovi, a komercijalni programi se masovno krekuju.

Nego, ne reče ti kako objašnjavaš udeo od 2%.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2018. 10:32 ] @
Mogu da se krekuju ali to nece vrsiti posao sa obzirom na sunbscription model, tj uvek mogu da ti njukuju instalaciju kad god zele.

Sto se tice 2% na desktopu, zar treba drugacije? Uporedi to sa instlacijama drugih OS, videces da tih 2 i nije tako malo. Ne postoji komercijalan entitet koji bi gurao Linux na desktop i tako treba da bude, inace bi imali krsh kao sto je Windows ili OSX.
[ Ivan Dimkovic @ 04.11.2018. 11:04 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
@SlobaBgd

Dva posto je odlicno kada se uzme u obzir da macOS/OS X nije mnogo bolji od toga sa firmom koja vredi stotine milijardi iza njega.


Ta firma koja vredi stotine milijardi se ne bavi prodajom OS-a vec hardvera. Ako zanemarimo "hakintosh" komunu koja je i ovako i onako nebitna, ljudi koji koriste macOS su zapravo kupci Apple hardvera.

U tom kontekstu ne mozes uopste porediti procente macOS-a i Linuxa/Windowsa.
[ bojan_bozovic @ 04.11.2018. 11:22 ] @
Ivane, da Apple prodaje kompjuter sa nekim posebnim sposobnostima pa da se kaze OK, ali to je obican PC. Sta to nudi u odnosu na Windows ili Linux PC za prosecnog korisnika koji nema neku pro video kameru koja bas zahteva Mac? Manje kompatibilnosti i vendor lock in, i svakako posebno Apple "iskustvo"? Vidi Mac Mini. Ako se pljuje po Linuxu po Macu moze deset puta toliko, jer je Linux besplatan.
[ stoprocentni @ 04.11.2018. 12:58 ] @
Citat:
bachi:
Citat:
stoprocentni:
Licemerno je zaklinjati se u Windows sa izlivima ljubavi i hvalospevima bez da se zna u kojem procentu su obožavaoci zaista platili svoj Windows, svoj Microsoft Office i sve te fantastične programe bez kojih ne mogu. Još uvek je statistika na svetskom nivou da su preko 50% Windows verzija piratske. To znači da su preko polovine korisnika Windowsa lopovi. Šta ti je ljubav!

Čast svakom čoveku koji je pošteno platio svoj softver, njihovo hvaljenje ima smisla. Sve ostalo je jajarenje.

Kakve ovo veze ima sa bilo čim? OS i aplikacija ili valja ili ne valja, da li je besplatna, plaćena ili krekovana je nebitno.


A na ovoj temi se kao argumentovano raspravlja o kvalitetima operativnih sistema i aplikacija? Nisam primetio, verovatno jer je zatrpana priča besmislenim mačevanjem procentima.

Pitaš kakve veze ima? Tačno je, to nema direktne veze sa kvalitetom Windowsa ali ima veze sa kvalitetom mnogih njegovih korisnika koji u velikoj meri čine onaj procenat od blizu 90% učešća u desktop udelu. Nagledao sam se i naslušao svakojakih Windows evanđelista, apologeta i drvenih advokata koji su na prvoj liniji advokatisanja i izliva ljubavi, odanosti i privrženosti, koriste ga decenijama, sve što dolazi iz Redmonda prihvataju religijski a dinar Majkrosoftu nikada nisu dali. Licemenrni glodari. Drugim rečima, jajare. Takvi ne kapiraju da ne pljuju po Linuxu već najviše po drugim korisnicima Windowsa koji su svoj primerak pošteno platili.

Nadam se da je sada jasnije.



[Ovu poruku je menjao stoprocentni dana 04.11.2018. u 14:13 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao stoprocentni dana 04.11.2018. u 14:15 GMT+1]
[ stoprocentni @ 04.11.2018. 13:05 ] @
Citat:
SlobaBgd:
Ma traže dlaku u jajetu da bi našli opravdanje za 2% (ej, 2%!?!?!) udela na desktopu.
I svi se 'vataju stanja na srpskom tržištu, kao da je velika (ali ipak sve manja) zastupljenost piraterije u Srbiji i regionu imalo bitna na dva posto (i slovima 2%) na globalnom deskop tržištu.


Jedna od glupljih stvari kojih čovek može da se dohvati kao slepac štapa su argumenti masovnosti kao sertifikata kvaliteta. Ne moraš dalje da odeš od naše svakodnevice. Pogledaj koji procenat ljudi gleda Pink a koji, recimo, BBC Earth i/ili RTS3. Da preduhitrim one koji ne znaju da čitaju, ovim ne želim da kažem da je Pink == Windows već da su procenti varljiva stvar i da ne moraju mnogo da govore o kvalitetu nekog proizvoda.

Ko mi ne veruje nek samo vrati film koliki je procentualni udeo među korisnicima imao pre mnogo godina verovatno najgori brauzer ikada napravljen, IE6.
[ stoprocentni @ 04.11.2018. 14:05 ] @
Citat:
Nedeljko:
Koje je vaše objašnjenje zašto je GNU/Linux na desktopu du gde jeste?


Pre odgovora na ovo pitanje mislim da je nedovoljno napisati nešto u stilu: Windows 88%, OSX 9%, Linux 2%, ostali 1%. I to je to, na osnovu ovih par brojeva zaključivati je greška bez da se oni sami bolje razumeju. One koji lapaju Windows ne računam iako predstavljaju više od polovine Windows udela jer je njih računati paradoksalno kao i računati, na primer, ukradene glasove na izborima kao snagu neke partije. :)

Bilo bi zanimljivo videti koji procenat od ostatka čine korisnci tipa debelih američkih domaćica (i domaćina!) širom sveta koji znaju tek malo više sa kompjuterom od toga da ga uključe i isključe. Nisam baš siguran da ih ima malo. I da koriste Linux.

Kad i njih eliminišemo, tu je masa stereotipnih bubuljičavih klinca koji praše igre po celi dan (čast pro gejmerima!). Nikada nisu bili prioritet i glavna ciljna grupa na Linuxu.

Kad i njih eliminišemo, treba videti koji procenat korisnika koristi samo brauzer i eventualno još neki alat pride. Rekao bih ne uopšte mali. Ljudi masovno koriste komp da bi gledali klipove na YT, čitali novine, Fejs, porn i ređali pasijans. Ovi avangardniji idu na 9gag i reddit. Oni baš zeznuti odu ponekad na 4chan. Za sve takve je Windows koji je došao uz komp i više nego dovoljan. Manjina? Naprotiv.

I tada tek dolazimo do procenta ljudi koji stvarno i realno ne mogu bez Windowsa, kojima on najviše odgovara zbog karakterističnosti njihovog posla prevashodno, kao i aplikacija koje su im neophodne a nisu kompatibilne sa drugim sistemima. Drugim rečima, ljudi koji zaista poznaju Windows i kojima je potreban njegov pun potencijal. Njih je svakako daleko manje od onih mitskih 90%.

I još jedna bitna stvar. Informisanost. Veliko je pitanje koliko je ljudi koji pljuju po Linuxu zaista i dalo fer šansu tom operativnom sistemu. Zaista nemam ništa protiv čoveka koji je ozbiljnije radio sa Linuxom, video da mu iz nekog razloga ne odgovara i vratio se Windowsu. Svaka čast. Ali oni dunsteri i troleri koji nisu suštinski ni prošli pored Linuxa a kamoli ga koristili, ljudi tipa volim Windows jer za razliku od Linuxa volim da jurim programe po netu (umesto da uživa u blagodetima centralnog programa za instalaciju poput sjajnih Pamac-a ili YaST-a) dominiraju jer su većina. Pojma nemaju ali imaju navijačko-tribinašku ostrašćenost i mentalitet, kao i mišljenje za koje su ubeđeni da mnooooooogo vredi i što je najgore, dosadni su i grlati do bola. Mene iskustvo uči, a neka me neko demantuje ako su njegova/njena iskustva drugačija, da su korisnici Linuxa u ovoj priči sa mnogo odgovornijim pristupom. Ogroman broj korisnika Linuxa je ozbiljnije radio na Windowsu, video da nešto ne ogdovara i prešao na Linux. Za ove druge to baš i ne važi.

Ali, u principu sve su ovo jalova posla, ubeđeni ljudi se ne ubeđuju.


[ SlobaBgd @ 04.11.2018. 14:11 ] @
Citat:
Jedna od glupljih stvari kojih čovek može da se dohvati kao slepac štapa su argumenti masovnosti...

Što bi rekli američani, na pogrešno drvo laješ. Za 'vatanje za masovnost i procenat obrati se Nedeljku, on je otvorio temu u kojoj nas redovno izveštava koliko se procenat pomerio ka 3% ili ka 1%.

U svetlu toga, kao i činjenice da je Linux besplatan, da postoje izdanja za svaki segment upotrebe (za audio editovanje i produkciju, za učenje, za starije, za gejeve, za anonimuse, za servisere...), i da je, kako se tvrdi, zajednica uvek prisutna i spremna da pomogne, dakle u svetlu svih tih činjenica, ne misliš li da je problem u nečem drugom a ne u 90% korisnika računara? Ne? Zato vas i ima 2%.
[ stoprocentni @ 04.11.2018. 14:17 ] @
Citat:
SlobaBgd: Što bi rekli američani, na pogrešno drvo laješ. Za 'vatanje za masovnost i procenat obrati se Nedeljku, on je otvorio temu u kojoj nas redovno izveštava koliko se procenat pomerio ka 3% ili ka 1%.


Nije da ljudi poput tebe nisu jedva doćekali Nedeljkovu priču da pokažu i dokažu kako je vaš veći.

Citat:
U svetlu toga, kao i činjenice da je Linux besplatan, da postoje izdanja za svaki segment upotrebe (za audio editovanje i produkciju, za učenje, za starije, za gejeve, za anonimuse, za servisere...), i da je, kako se tvrdi, zajednica uvek prisutna i spremna da pomogne, dakle u svetlu svih tih činjenica, ne misliš li da je problem u nečem drugom a ne u 90% korisnika računara? Ne? Zato vas i ima 2%.


E neka si ti rešio enigmu i neka si nam rekao!

Modovi, zaključavajte!
[ Ivan Dimkovic @ 04.11.2018. 14:19 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Ivane, da Apple prodaje kompjuter sa nekim posebnim sposobnostima pa da se kaze OK, ali to je obican PC. Sta to nudi u odnosu na Windows ili Linux PC za prosecnog korisnika koji nema neku pro video kameru koja bas zahteva Mac? Manje kompatibilnosti i vendor lock in, i svakako posebno Apple "iskustvo"? Vidi Mac Mini. Ako se pljuje po Linuxu po Macu moze deset puta toliko, jer je Linux besplatan.


Ne dovodim ja u pitanje nikome pravo da "pljuje" po cemu god hoce, ukljucujuci i Mac, samo kazem da je besmisleno koristiti Apple-ov udeo u zastupljenosti OS-eva kao bilo kakvu referencu posto Apple nije u biznisu prodaje OS-eva. Ne mozes da skines macOS kao sto mozes da skines Linux ili Windows i instaliras ga na svoju masinu osim ako ta masina nije Apple Mac (ne racunam nelegalne hackintosh instalacije koje su za ovu pricu nebitne).

[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2018. 16:30 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:
bojan_bozovic:
@SlobaBgd

Dva posto je odlicno kada se uzme u obzir da macOS/OS X nije mnogo bolji od toga sa firmom koja vredi stotine milijardi iza njega.


Ta firma koja vredi stotine milijardi se ne bavi prodajom OS-a vec hardvera. Ako zanemarimo "hakintosh" komunu koja je i ovako i onako nebitna, ljudi koji koriste macOS su zapravo kupci Apple hardvera.

U tom kontekstu ne mozes uopste porediti procente macOS-a i Linuxa/Windowsa.


Sa obzirom da Apple uz pomoc OS-a prodaje hardware, rekao bih da svaki deseti preplati hardver da bi se dokopao macOS/OSX-a ;)
Bilo bi interesantno videti kako bi bilo kad bi Apple poceo da pravi konkurenciju MS-u ;)

[ Ivan Dimkovic @ 04.11.2018. 17:13 ] @
Pa ne bi bilo nikako posto bi OS morao da podrzi skrndeljavi hardver i zelje gomile korporativnih kupaca, 'fala bogu pa postoje firme koje ne moraju tako da se prodaju :-)
[ stoprocentni @ 08.11.2018. 12:55 ] @
Microsoft Adds More Features to Windows Subsystem for Linux



:D
[ Ivan Dimkovic @ 08.11.2018. 14:55 ] @
Planeta zemlja, godina je 2018-ta, na trzistu OS-eva za kucne racunare se ovo smatra novinom vrednom pomena:

Citat:

Developers in particular will be relieved to hear that Notepad now supports Linux line endings.


All cekajte, nije to nista, na trzistu mobilnih OS-eva se novinom smatraju f*ckin novi "emojis"...

Stop the world - I want to get off.
[ stoprocentni @ 08.11.2018. 16:00 ] @
:D

Dobri su jednostavni text editori (Pluma, Gedit, Xed...) za brzinsko odrađivanje nečeg sitnog. Pretpostavljam da ima ljudi na Windowsu kojima za sitnice posao odrađuje Notepad. Ne mora baš za sve da se pokreće neki IDE.
[ Nedeljko @ 08.11.2018. 22:08 ] @
Notepad++ je GPL editor za Windows koji ima sve što editor može da ima bez gubljenja jednostavnosti. Ne vidim nijedan razlog za korišćenje Notepad-a, osim ako se nema internet veza, a nešto bolje nije instalirano.
[ Panta_ @ 09.11.2018. 05:28 ] @
Microsoft Bug is Deactivating Windows 10 Pro Licenses and Downgrading to Home

Svaki Windows update donese nešto novo, prošli izbrisa datoteke, sada ovo, šta je sledeće, upgrade na Linux.
[ bachi @ 09.11.2018. 07:32 ] @
Mislim da je ovo problem sa serverske strane, nema veze sa samim Windowsom.
[ Nedeljko @ 09.11.2018. 08:29 ] @
Objasni to malo detaljnije.
[ calexx @ 09.11.2018. 09:23 ] @
Update je sastavni deo (osim ako neko nasilno ne ukine) operativnog sistema, naročito ovog i ne može da se smatra greškom nekog tamo servera. Greška windowsa ne mora da bude lokalna na kompu. Meni se i na linuxu desi da neki update ne prođe, nisu pažljivo proverili zavisnost i onda prijavi da nešto ne odgovara. Nekada sam jurio rešenja, sada sačekam par dana i sve prođe. Ipak nisu destruktivni problemi.
[ Space Beer @ 09.11.2018. 09:51 ] @
Da pohvalim i ja Linux. Xubuntu upgrade prošao bez problema sa 17.10 na 18.04, na staroj kanti (FM2 platforma). S druge strane openSUSE stalno nešto brljavi. Dodam web rečnik (Leo) u goldendict i zakuca mi računar.
[ stoprocentni @ 09.11.2018. 10:33 ] @
Citat:
Space Beer:

S druge strane openSUSE stalno nešto brljavi. Dodam web rečnik (Leo) u goldendict i zakuca mi računar.



Leap ili Tumbleweed?
[ Space Beer @ 10.11.2018. 08:58 ] @
Leap. I neverovatno je koliko propusta ima iako je napravljen prema Enterprise OS-u (SLED 15)
[ calexx @ 10.11.2018. 11:13 ] @
Ma neozbiljno urađen linux.
[ Nedeljko @ 10.11.2018. 11:18 ] @
openSUSE nije napravljen prema SLES-u, već je obrnuto. openSUSE je probni poligon za SLES. Ako već voliš probne poligone, čuo sam da fedora kao da nije probni poligon.
[ Branimir Maksimovic @ 10.11.2018. 14:07 ] @
Ma Manjaro je zakon, ako neces LTS/enterprajz ;)
[ Space Beer @ 10.11.2018. 14:16 ] @
Rolling otpada :D Malo je drugačija priča nego sa Fedora - RHEL D/W sistemima. Leap i SLED se razvijaju zajedno. Zbog toga je Leap i usporio sa novi(ji)m verzijama kernela i paketa u odnosu na to kako je bilo ranije (do verzije 13.x). Tako npr. ne da nisu izbacili OS sa 4.15 kernelom, koji minimum za normalan rad Vega i Kaby Lake grafike, već nisu čak uzeli ni LTS verziju, 4.14. Razlog je što nije bilo dovoljno vremena da se istestira 4.14 za Enterprise okruženje. Meni (trenutno) ne treba za moj hardver, ali i pored toga je brljavio (suspend), pa sam morao da dodam noviju verziju.

I naravno, gomila problema sa raznim paketima iz zvaničnog repoa. A Leap bi trebalo da bude jedna os onih distribucija koja je stabilna, bez (većih) bagova i odlična za linux početnike.

Ne odgovara mi Fedora zato što se pravi za GNOME, a KDE im je usputna varijanta. Već sam govorio, ako počnem da koristim Linux za ozbiljnije stvari, idem na Kubuntu. Ako opet nešto ne bude moglo, onda samo Ubuntu :)
[ yaelo @ 10.11.2018. 14:27 ] @
Odličan je i Mint Cinnamon. Mint i Ubuntu su do sad meni radili perfektno. Ostali kako tako.
[ stoprocentni @ 10.11.2018. 14:38 ] @
@Space Beer

Kubuntu mi je uvek pravio problem, tačnije loša KDE integracija. Stalno neki problem, bagovito, puca svako malo. Ako ti je već KDE prvi izbor moja ti je preporuka KDE Neon, ovo ti je LTS verzija...

https://files.kde.org/neon/images/neon-userltsedition/current/

@yaelo

Ko neće rolling release Ubuntu MATE i Linux Mint Xfce su možda najbolje rešenje (uz MX Linux). Cimet je hipsteraj. :)
[ Space Beer @ 10.11.2018. 15:02 ] @
Cinamon je odlično okruženje. Drugo najbolje za Linux.

KDE Neon se fokusira na KDE softver/Plazmu. Kubuntu se fokusira na Ubuntu softver/bazu i KDE orkuženje. Tj veća je verovatnoća da će progarmi pakovani za Ubuntu raditi u Kubuntu-u, nego u Neon-u
[ stoprocentni @ 10.11.2018. 15:15 ] @
Citat:
Space Beer: Cinamon je odlično okruženje. Drugo najbolje za Linux.


Meni je uz GNOME 3 ubedljivo najgore. No, verovatno o ovome koliko ima ljudi toliko ima i mišljenja. Bitno je da postoji izbor.

Citat:
KDE Neon se fokusira na KDE softver/Plazmu. Kubuntu se fokusira na Ubuntu softver/bazu i KDE orkuženje. Tj veća je verovatnoća da će progarmi pakovani za Ubuntu raditi u Kubuntu-u, nego u Neon-u


Neon je baziran na Ubuntuu LTS. Sve što radi pod Kubuntuom radi i pod Neonom. Prednost Neona je da je stabilniji, bolje je integrisan KDE.
[ Branimir Maksimovic @ 10.11.2018. 15:31 ] @
Gnome shell 3!!! ;)
Bez njega ne mogu ;)
Ozbiljno, takva jednostavnost i preglednost nigde nema!
[ stoprocentni @ 10.11.2018. 15:36 ] @


:D
[ Branimir Maksimovic @ 10.11.2018. 15:51 ] @
Odslusah ;)
Ako neko bude zasluzan sto ce Linux da se popne za 0.01% to je Gnome !
[ stoprocentni @ 10.11.2018. 16:14 ] @
:D

Microsoft je konj na koga bih se kladio kada je u pitanju rast korisnika Linuxa. Kada u januaru 2020. istekne podrška za Windows 7 biće izbeglica. Tada odosmo na neverovatnih i vrtoglavih 3-4%! :)
[ bachi @ 10.11.2018. 17:16 ] @
Neće, Windows 8.1 ima podršku do 2023, a ja uveliko migriram mašine na taj OS.
[ Branimir Maksimovic @ 10.11.2018. 17:18 ] @
Dzabe mucis ljude ;)
[ bachi @ 10.11.2018. 17:31 ] @
Skripta koja pobije sva metro sr*nja + startisback i poprilično upotrebljiv, ispeglavni, predvidiv OS.

Naravno, tamo gde može, tamo gde ne može, mora desetka.

Dobro, pošto sam na linux temi, ne mora desetka, ali kapirate.
[ stoprocentni @ 10.11.2018. 20:23 ] @
Koliko vidim Windows 7 ima ubedljivo najveći market share trenutno, negde oko 42%. Nije sporno da će kada mu istekne rok trajanja velika većina korisnika preći na Osmicu ili Desetku, neki će na OS X a neki na Linux. Sasvim je realno da Linux te godine poraste par procenata zahvaljujući baš ovome. Jedva čekam kvote u kladionici! :)
[ Branimir Maksimovic @ 10.11.2018. 20:29 ] @
To znaci da 42% ima stare kompove 5 godina i vise...
[ stoprocentni @ 10.11.2018. 20:37 ] @
Uh, pa nisam baš siguran da to važi za svih 42% ali verovatno je istina za značajan deo ovog procenta. A za starije kompove nema boljeg rešenja od Linuxa.
[ Branimir Maksimovic @ 10.11.2018. 21:05 ] @
Pa gledaj, sve sto je 2015+ zahteva Windows 10 da bi bilo podrzano. Mislim mozes ti da vozis Windows 7, ali sa ogranicenim featurima. Mogao si ti da stavis Windows na Xeon Phi takodje, ali bez avx512 i jos kojecega...
[ stoprocentni @ 10.11.2018. 21:48 ] @
Pa dobro, to je nešto drugo, pre će dakle biti 3 nego 5+ godina, a to baš i nisu antikviteti. :)
[ bachi @ 11.11.2018. 07:05 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
To znaci da 42% ima stare kompove 5 godina i vise...

Uglavnom da. Mada si do pre dve godine mogao da stavljaš sedmicu i na u to vreme nove računare, sad u poslednje vreme ne, jer nema drajvera za grafičku na primer, itd.

Ali kako se desktop i laptop računari ne menjaju na svake dve godine kao mobilni, dugo vremena će Windows 7 imati značajan udeo na tržištu, pogotovo u poslovnom okruženju.

N bi me čudilo da Microsoft još jednom ponudi opciju besplatne nadogradnje na Windows 10, mada realno ta opcija nikad nije ni ukinuta.
[ Space Beer @ 11.11.2018. 08:18 ] @
MS-u je svejedno. Kakav god da je Windows 10, korisnici koji kupuju nove računare će ga koristiti. Windows 8 je pljuvan još više, doneo je drastičnu promenu okruženja, i to opet nije uticalo na prebeg korisnika sa prozora na pingvine. U tom periodu je značajno porastao jedino broj ChromeOS korisnika. I to je platforma koja će nastaviti da raste. Apple drži svoje, iako se i njihovi korisnici žale sve više. Linux je zakucan na svoja 2% i nema izgleda da se to promeni. Na bolje.
[ bachi @ 11.11.2018. 08:35 ] @
Windows 8 je pljuvan još više i to sa razlogom, ali nije postojalo ništa što bi tebe nateralo da sa Windowsa 7 pređeš na 8.1. Šta više, Windows 7 je i dalje bio u slobodnoj prodaji. Otuda Windows 8.1 ima udeo od svega ~6% što je skoro na nivou XPa.

Sa druge strane, hteo ne hteo na nov računar ako hoćeš Windows, jednostavno moraš da instaliraš Windows 10, sve i da hoćeš, ne možeš 7 i 8.1 jer nema drajvera, a često bude plavi ekran i tokom same instalacije.

Plašim se da zbog malog udela neće čekati 2023. godinu da ga se otarase. :(

Dakle, kupovinom novog računara imaš izbor ili Windows 10 ili Linux. Videćemo posle 2020. odnosno 2023. koliko njih će izabrati Linux, a za to vreme bi bilo pametno da se Ubuntu konačno odluči koji će DE da valja i koji set alata koji rade ispod haube kako bi se što više početnika lakše snašlo u Linux svetu.
[ bojan_bozovic @ 11.11.2018. 09:59 ] @
@bachi

I OSX/macOS je izbor.
[ stoprocentni @ 11.11.2018. 10:58 ] @
Citat:
Space Beer:
Linux je zakucan na svoja 2% i nema izgleda da se to promeni. Na bolje.


Biće zanimljivo videti kakvim će se ovo hrabro proročanstvo pokazati za otprilike dve godine...
[ SlobaBgd @ 11.11.2018. 11:08 ] @
S obzirom da se ništa nije promenlo u poslednje dve godine od kada postoji ova tema, i da ni napuštanje Windowsa XP od strane Microsofta i drugih softverskih (i hardverskih) kompanija nije dovelo do značanijeg priliva novih korisnika Linuxa, kao ni pojava one smejurije od Windowsa 10, na žalost ne očekujem ništa novo u pozitivnom smislu za Linux.
[ nkrgovic @ 11.11.2018. 11:21 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
@bachi

I OSX/macOS je izbor.

Jeste, ali ne toliko u corporate svetu. Mac OS nudi fantasticne alate za upravljanje, koji jesu kompatibilni sa AD-om, cak nude i neke dodatne mogucnosti, ali nije Active Directory. Prelazak sa AD-a na npr. Meraki MDM je komplikovan proces, posebno ako si navikao na AD. Dodatno, nemas desktop virtualization za Mac.
[ bojan_bozovic @ 11.11.2018. 12:32 ] @
@nkrgovic

OSX/macOS nije izbor sem u nisama koje tradicionalno zauzima. Mozda ce software developer ili ilustrator moci da ga koristi na radnom mestu, no prosecna radnica na salteru banke nece, i za to nije kriv niko drugi sem Apple-a koji se orijentise samo na high-end hardver i korisnike koji mogu da plate premium za sistem.
[ stoprocentni @ 11.11.2018. 13:19 ] @
Citat:
SlobaBgd:
S obzirom da se ništa nije promenlo u poslednje dve godine od kada postoji ova tema, i da ni napuštanje Windowsa XP od strane Microsofta i drugih softverskih (i hardverskih) kompanija nije dovelo do značanijeg priliva novih korisnika Linuxa, kao ni pojava one smejurije od Windowsa 10, na žalost ne očekujem ništa novo u pozitivnom smislu za Linux.


Glavne zasluge za to pripadaju Sedmici. Sa XP-a su ljudi masovno prelazili na Sedmicu koja je po tvrdnjama mnogih korisnika Windowsa kvalitetan OS (iz ličnog iskustva ne znam pa i ne mogu da tvrdim, Windows ne koristim od vremena XP-a). Ne tako mali broj je čak ostao na XP-u, bar u početku. Osmica je opet po tvrdnjama mnogih bila loša kada se pojavila pa su ljudi masovno ostajali na Sedmici i dalje, a to još uvek čine i činiće dok god bude moguće (čitaj: već pomenutih ~42%), pogotovu ako se uzme u obzir koje sve probleme donosi Desetka. Ni u jednom jedinom slučaju do sada nije se dešavao masovniji egzodus sa Windowsa pa je eto Linux zaobilažen. Ne, korisnici su jednostavno ostajali na Windows verziji koja im najviše odgovara (W7 najčešće). Međutim, sada nove Sedmice nema (tj. nove i kvalitetne alternative kao što je ona nekada bila) na koju bi se prešlo kada Sedmici prođe rok trajanja. Mnogi će nerado preći na Osmicu/Desetku (inercija je čudo!) i mislim da postoje realni uslovi da to nezadovoljstvo vremenom raste. Manji broj će preći na Linux, to je viđeno. Rekao bih da uopšte nije nerealno očekivati za cca. dve godine rast Linuxa od par procenata. Ne kažem ja da će Linux skočiti na 20% ali sve između 3% i 5% je domen verovatnoće. Dolazi situacija u svetu OS-a po nekim stvarima sasvim nekarakteristična tako da možda i nije najbolje zaključivati na osnovu dosadašnjeg iskustva.


[Ovu poruku je menjao stoprocentni dana 11.11.2018. u 16:55 GMT+1]
[ bigvlada @ 11.11.2018. 16:35 ] @

Staviš na desetku programčić tipa W10 Privacy koji ti omogućava da potrebiš telemetriju i deinstaliraš gigabajte đubreta koje se više ne zove Microsoft Plus ali je podjednako beskorisno (Tablet mod, Internet Eksplorer, XBox integracija, Kortana), posle toga dodaš Classic meni i imaš sistem koji je na izgled veoma približan sedmici. Neće se ljudi maltretirati sa prelaskom na novi OS kada ima jednostavnijih rešenja.
[ nkrgovic @ 11.11.2018. 17:16 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
@nkrgovic

OSX/macOS nije izbor sem u nisama koje tradicionalno zauzima. Mozda ce software developer ili ilustrator moci da ga koristi na radnom mestu, no prosecna radnica na salteru banke nece, i za to nije kriv niko drugi sem Apple-a koji se orijentise samo na high-end hardver i korisnike koji mogu da plate premium za sistem.

Moje iskustvo je da je ono sto sam ja naveo (management i integracija) mnogo veca preporuka nego TCA.

Da Mac nudi savrsenu integraciju i mogucnosti za upravljanje, i da nudi dodatne prednosti u odnosu na windows razlika u ceni izmedju nekog HP ili Dell desktopa do Mac mini-ja uopste ne bi bila prepreka. Ovo drugo je mnogo veci problem.
[ stoprocentni @ 11.11.2018. 17:17 ] @
@bigvlada

I živeće happily ever after do sledećeg update-a koji im ubije licencu. :)
[ Branimir Maksimovic @ 11.11.2018. 17:25 ] @
To je najveci problem. Sta god uradio sa masinom uvek mogu ta te njukuju prilikom sledeceg apdejta. Pitaj me o piratskom ofisu ili tako nesto ;)
[ bachi @ 11.11.2018. 17:30 ] @
Bilo bi lepo da Lindža jednog dana ima 10 - 15% tržišta, jer to nije mali broj korisnika onda.

[ Branimir Maksimovic @ 11.11.2018. 17:48 ] @
Zaboravljas da iza Linux-a ne postoji komercijalni entitet koji bi brinuo o nekom procentu. Zapravo imao Linux vise od 2% mene ne dotice, a u stvari to mi ne bi odgovaralo jer onda bi bio ko Android - pun malware-a, reklama i nesiguran.
Zadovoljan sam sistemom koji me minimum smara i ne radi nista drugo od onog sto sam zamislio.
[ Space Beer @ 11.11.2018. 18:01 ] @
S obzirom na to koliko je MS unapredio prozore po tom pitanju, ne bi Linux bio nesiguran ni da ima 10% udela.

Inače, Canonical brine, ali problem je što je ostatk zajednice uglavnom protiv njih
[ Branimir Maksimovic @ 11.11.2018. 18:42 ] @
Ma Canonical sa onim jadnim forama tipa provlace kroz amazon desktop search je mene definitivno odvojio od Ubuntua. Ali presudna stvar je bila to sto nisam mogao da deinstaliram Plymouth ;)
[ stoprocentni @ 11.11.2018. 20:45 ] @
Citat:
bachi:
Bilo bi lepo da Lindža jednog dana ima 10 - 15% tržišta, jer to nije mali broj korisnika onda.


Ma neee, Linux je underdog, to je deo njegovog šarma. :)

Citat:
Branimir Maksimovic:
Ma Canonical sa onim jadnim forama tipa provlace kroz amazon desktop search je mene definitivno odvojio od Ubuntua.



Da, to je bio baš govnarski potez. Ipak su se opametili i očistili Ubuntu od tog đubreta.

Citat:
Ali presudna stvar je bila to sto nisam mogao da deinstaliram Plymouth ;)


Plymouth je narodski rečeno well-integrated u Ubuntu i njegovo uklanjanje može biti problematično. Na sreću, veoma lako se onesposobljava. Verovatno prva stvar koju uradim posle instalacije nekog Ubuntu distroa je ovo ispod...

Code:
sudo nano /etc/default/grub


GRUB_CMDLINE_LINUX_DEFAULT="quiet splash" >> GRUB_CMDLINE_LINUX_DEFAULT="quiet"

Ctrl-O, Ctrl-X.

Code:
sudo update-grub


Milina.
[ Branimir Maksimovic @ 11.11.2018. 21:14 ] @
Heh, ja imam malo drugaciju tu liniju ;)
Code:

GRUB_CMDLINE_LINUX_DEFAULT="zswap.enabled=1 usbcore.autosuspend=-1 resume=UUID=27aa0780-97b9-42d6-806b-9cdd3998827a resume_offset=60751872 scsi_mod.use_blk_mq=1 bootsplash.enable=0 vsyscall=emulate nvme_load=YES l1tf=off spec_store_bypass_disable=off numa=off"
[ stoprocentni @ 11.11.2018. 21:43 ] @
Show me yours and I'll show you mine! :D
[ Panta_ @ 12.11.2018. 05:53 ] @
Citat:
Bilo bi lepo da Lindža jednog dana ima 10 - 15% tržišta, jer to nije mali broj korisnika onda.

Kako da ima kada svi gledaju da mu stanu na put po tom pitanju.

Apple's New Hardware With The T2 Security Chip Will Currently Block Linux From Booting
[ Space Beer @ 12.11.2018. 07:37 ] @
U, Linus Torvlads i još jedan čovek će morati da traže drugi hardver :D Ne znam šta je gore - kupiti Mac da bi stavio Linux na njega ili porizvoditi Mac i zabraniti da se stavi linux na njega

Inače, za one koji stalno kukaju kako linux ima problem sa hardverom - Nema. Za razliku od OS X-a koji ima samo jednog proizvođača, i pored toga ima svojih ~10%, za linux postoji mnogo više mogućnosti. Npr.
https://certification.ubuntu.com/desktop/
https://slimbook.es/en/
https://puri.sm/products/
https://system76.com

A ima i za radni narod :)
https://www8.hp.com/us/en/workstations/linux.html

Ima toga još. Tako da ni hardver sigurno nije problem male zastupljenosti. Pa da sumiramo:

- Nije hardver
- Nije (u značajnoj meri) dostpunan aplikativni softver
- Nije cena (zapravo to je prednost)
- Nije bezbezdnost/sigurnost platforme (to je možda prednost)
[ bojan_bozovic @ 12.11.2018. 08:39 ] @
Space Beer

Jeste nedostatak to sto manjka kvalitetnog softvera za poslove van IT. Ako je vama linuxasima tesko da zamislite zasto taj OS ne bi bio dobro resenje za dizajnera odece ili profesionalnog kompozitora, to nije moj problem. Svima ostalima kojima je kompjuter sluzio samo za Facebook i Youtube mogu to da obavljaju sa telefona, tako da tu Linux nece da dobije korisnike.
[ Ivan Dimkovic @ 12.11.2018. 08:52 ] @
Citat:
Panta_:
Citat:
Bilo bi lepo da Lindža jednog dana ima 10 - 15% tržišta, jer to nije mali broj korisnika onda.

Kako da ima kada svi gledaju da mu stanu na put po tom pitanju.

Apple's New Hardware With The T2 Security Chip Will Currently Block Linux From Booting


Tja, mislim da Apple zabole bas ona stvar za Linux ("svi gledaju da mu stanu na put'), verovatno nisu ni razmisljali niti testirali Linux bootovanje pa nije imao ko ni da primeti da firmware nema kljuc sa kojim su potpisani Linux bootloaderi. Na kraju krajeva, Linux se moze instalirati na Mac masinama sa T2 cipom samo je neophodno iskljuciti validaciju bootloadera od strane firmware-a.

Ne znam kako je danas ali pre par godina dok sam jos koristio rMBP Pro je Linux podrska bila vrlo limitirana, od trajanja baterije pa na dalje. Daleko jednostavnije i bolje je bilo trcati Linux kao VM pod macOS-om.

Uostalom ne znam ni zasto je Linux komuni Apple masina bitna. Apple je zatvoren sistem sa sve vecim brojem proprietary komponenti za koje ce neko morati da pise drajvere i da se za*bava svaki put kad Apple malo promeni specifikaciju. Apple svakako nece objavljivati a kamo li odrzavati Linux drajvere za svoj hardver tako da je sve to jedno veliko mucenje.

Ajde da ne postoji izbor, ali brate ima danas laptopova koji su u rangu a neki i bolji od skoro cele Apple ponude i native podrzavaju Linux.
[ Nedeljko @ 12.11.2018. 08:52 ] @
+1

Čak i kada je reč o komercijalnom softveru dostupnom za GNU/Linux sisteme (Matlab, Mathematica, Maple, Maya), za njih nema krekova i piratskih izdanja, tako da Windows ispada "jeftiniji".

Jednom davno, kada se piratski softver pazario na ulici, neko je ovde napisao da je Windows "jeftiniji" jer plaćaš jedan CD, a za GNU/Linux 3-4 u zavisnosti od distribucije.
[ Ivan Dimkovic @ 12.11.2018. 09:00 ] @
Citat:
Space Beer
Ne znam šta je gore - kupiti Mac da bi stavio Linux na njega ili porizvoditi Mac i zabraniti da se stavi linux na njega


Ali Apple nije zabranio da se stavi Linux na masine sa T2 cipom. Linux je moguce instalirati gasenjem kriptografske validacije OS bootloadera.

Nece moci da se instalira na glavni (interni) disk zato sto je Apple izbacio SSD kontroler i integrisao tu funkcionalnost u svoj proprietary (T2) cip ali to je onda problem nepostojecih drajvera za T2 cip i bojim se da ce Linux komuna imati malo veci problem sa tim posto Apple vrlo verovatno ne zanima da pisu i validiraju Linux drajvere za njihov hw.

U istom smislu ni jedan drugi OS koji nema adekvatne drajvere za T2 kontroler (posto se SSD ne vidi kao NVMe uredjaj) nece raditi, cela stvar nema veze specificno sa Linuxom vec sa faktom da Apple prodaje komplet sistem koji nije otvoren, a Windows podrska koju oni podrzavaju i za koju pisu drajvere postoji samo zato sto i dalje imaju merljivi komercijalni interes da to rade.
[ Branimir Maksimovic @ 12.11.2018. 09:03 ] @
Zaista ne vidim razlog sto bi neko stavljao Linux na Apple. Mozda zato sto se zeznuo misleci da macOS/OSX valja ili zato sto voli da gleda jabuku na poklopcu ;p
[ Ivan Dimkovic @ 12.11.2018. 09:16 ] @
Nemam pojma, ima nas raznih.

Ja sam dugo vozio Windows (native) na Macbook masini zato sto je u to vreme Macbook bio stvarno najbolji izbor za mene (kada je Sony ubio Z seriju).

Danas sumnjam da bi ih kupio, otisli su u nekom smeru koji je meni smetnja / iritiranje (ubijanje fizickih F tastera, izbacivanje NVIDIA grafike) a kvalitetnog izbora ima koliko hoces.
[ Nedeljko @ 12.11.2018. 09:51 ] @
Ivane,

po tome što si napisao, GNU/Linux i ne može na Apple-ov hardver. Baciti ceo kupljen disk, s tim da ostatak radi, znači upravo to što sam napisao.
[ Space Beer @ 12.11.2018. 11:12 ] @
@Nedeljko
Poslednji put kad sam koristio krekovan softver to su bili Matlab i AnyLogic na linuxu. Koliko znam, i BricsCAD se može naći. Ali svejedno, to su programi za profi upotrebu i licenca mora da se plati, tako da zaista ne vidim razliku. Jedino ako neke bitne opcije koje ima Win verzija fale na verziji za pingvine.

@bojan
Koji procenat PC korisnika se bavi dizajniranjem odeće ili profi komponovanjem? Ima li ih više od 50 miliona na celom svetu, pošto je to otrpilike 1% ukupnog broja desktop računara. Ili je broj znatno manji, možda 0,01% ?

Ja nisam rekao da je Linux egal sa Windows-om ili OS X-om po tom pitanju, ali gomila ozbiljnog posla (CAD, video, photo....) je odrađena u programima koji su dostupni na linuxu. I naravno, dostupnost igara je danas takva da je mnogo teže naći vreme nego kvalitetnu igru na linuxu, kojih zapravo ima gomila

Tj. moje pitanje je - zašto korisnici kojima je glavni program koji koriste Matlab, BricsCAD, AnyLogic, Lightworks, WPS Office... ili Dota, CS:GO... ne koriste OS koji je po vašem mišljenju bolji i/ili jeftiniji od alternativa koje se nude
[ Nedeljko @ 12.11.2018. 11:19 ] @
Citat:
Space Beer: @Nedeljko
...licenca mora da se plati, tako da zaista ne vidim razliku. Jedino ako neke bitne opcije koje ima Win verzija fale na verziji za pingvine.


Ovaj deo ne stoji. Postoje krekovi, tako da nije baš da mora da se plati. Naprotiv, piraterija je vrlo masovna. Najbitnija "opcija" koju ima Win verzija je krek, tako da ja vidim razliku. Krekova za verzije za pingvine nema.
[ Ivan Dimkovic @ 12.11.2018. 11:22 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ivane,

po tome što si napisao, GNU/Linux i ne može na Apple-ov hardver. Baciti ceo kupljen disk, s tim da ostatak radi, znači upravo to što sam napisao.


Za sada ne moze ako hoces na interni disk a mozda ce moci u buducnosti ako neko raspise drajver. Poenta mog posta je da sumnjam da je Apple namerno tu ogranicavao Linux, njih jednostavno drugi OS-evi >osim< Windowsa i ne zanimaju. A i Windows ih zanima iskljucivo zato sto dovoljno bitan % Macbook populacije dual-bootovanje u Windows smatra za bitan feature. Ostali OS-evi su Apple-u komercijalno apsolutno nebitni da bi se njima bavili i pisali drajvere za njih.

Takodje i pre ovog problema sa T2 cipom mislim da je bilo suludo kupovati Macbook kao masinu za native (ne VM) Linux rad posto ta firma, ocigledno, nema nameru da zvanicno podrzava svoj hardver kroz drajvere u Linux kernelu. Pogotovu danas u vreme kada postoje alternative koje su podjednako dobre, ako ne i bolje, sa hardverske strane od Macbooka.
[ Nedeljko @ 12.11.2018. 11:44 ] @
Citat:
Space Beer
@bojan
Koji procenat PC korisnika se bavi dizajniranjem odeće ili profi komponovanjem? Ima li ih više od 50 miliona na celom svetu, pošto je to otrpilike 1% ukupnog broja desktop računara. Ili je broj znatno manji, možda 0,01% ?

Ja nisam rekao da je Linux egal sa Windows-om ili OS X-om po tom pitanju, ali gomila ozbiljnog posla (CAD, video, photo....) je odrađena u programima koji su dostupni na linuxu. I naravno, dostupnost igara je danas takva da je mnogo teže naći vreme nego kvalitetnu igru na linuxu, kojih zapravo ima gomila

Tj. moje pitanje je - zašto korisnici kojima je glavni program koji koriste Matlab, BricsCAD, AnyLogic, Lightworks, WPS Office... ili Dota, CS:GO... ne koriste OS koji je po vašem mišljenju bolji i/ili jeftiniji od alternativa koje se nude


Svako se bavi nekim poslom. Nije bitno da li je to dizajniranje odeće ili CAD ili obrada signala ili štagod. Saberi sve procente i stići ćeš do 100%.

Glavni CAD program nije BricsCAD, nego AutoCAD. Zašto korisnici navedenih programa ne koriste jeftiniji OS koji to može da tera? Pa, za većinu svi OS-evi "koštaju" isto, a aplikatrivni softver je "jeftiniji" za Windows jer za njega ima krekova, a za druge OS-eve nema.

Da zaređa jedna inspekcija, utvrdila bi razloge visoke zastupljenosti Windows-a iz odma'.
[ bojan_bozovic @ 12.11.2018. 11:46 ] @
@Space Beer

Linux nije i laksi za koriscenje nekome ko je vec navikao na Windows, i da bi ga koristili mora ponuditi vise. Pogledaj OSX/macOS, ne bi bio nigde da korisnici nemaju osecaj da su na boljem sistemu od Windowsa, bez obzira sto bi im mozda i on bio dovoljan.
[ Nedeljko @ 12.11.2018. 11:59 ] @
Ivane,

poenta moje poruke je da trenutno GNU/Linux ne radi na tom hardveru. Tako to izgleda iz perspektive korisnika.
[ Space Beer @ 12.11.2018. 12:01 ] @
@bojan
Jbg, ja na OS X-u imam osećaj da sam u ratni zarobljenik i da hoće da me muče da izvuku tajne koje znam :D Srećom tu je GNOME Shell :d
Naravno da je lakši ili isti. Moji roditelji nisu imali nikakv problem da sa XP-a pređu na XFCE. Ali zato stric jeste kada je sa Win 7 prešao na Win 8 :d

@Nedeljko
Jbg, ja ti rekoh da postoje krekovane verzije za linux. Ako mi ne veruješ, potraži sam. Takođe, to su programi koji se najčešće koriste u firmama, gde je piraterija zastupljena znatno manje.

Saberi sve AutoCAD, Maya, CATIA, Adobe CC, Corel, MS Office... korisnike... i nećeš stići do 100% PC korisnika. Nećeš stići ni do 70%. BricsCAD, VariCAD, Draftsight, WPS, Matlab, Lightworks, Blender.. imaju svoje korisnike. Inače ne bi postojali. Posebno oni čija je cena nekoliko stotina evra, pa i preko hiljadu. Ako na to dodaš i PC korisnike koji ne koriste ništa od ozbiljnog softvera, već samo browser, skype i media player, njihov ukupan broj je daleko veći od 2%. I onda se pitam zašto ti ljudi ne koriste linux, već se pate sa virusima, lošim ažuriranjima, špijniranjem, skupom licencom za OS (ili hardver sa njim), radnim okruženjem koje ne mogu da menjaju, lošom distribucijom i ažuriranjem aplikativnog softvera itd.
[ Nedeljko @ 12.11.2018. 12:18 ] @
Kad sabereš procente svih struka (a ne korisnika programa), onda stižeš do 100%. Svako se bavi nekim poslom. Profesionalan softver se ne koristi samo u firmama. Običan korisnik će za najjednostavnije operacije sa slikama pre da uzme Photoshop, nego Krita-u na primer, bez obzira što ne koristi ništa od onoga što PhotoShop ima, a Krita nema.

Tako na primer, ogromna većina Windows korisnika ima MS Office, koga koriste i za kućne poslove. Još je veći procenat Windows korisnika koji imaju barem jedan komercijalan program na računaru.

Prema tome, argumentacija ti nije zasnovana na činjenicama.

Što se krekova za pingvinske verzije tiče, pokaži mi ih.
[ Ivan Dimkovic @ 12.11.2018. 12:38 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ivane,

poenta moje poruke je da trenutno GNU/Linux ne radi na tom hardveru. Tako to izgleda iz perspektive korisnika.


Slazem se.

Moj komentar se odnosio na poruku korisnika "Space Beer", tj. ovaj citirani deo:

Citat:

Space Beer
Ne znam šta je gore - kupiti Mac da bi stavio Linux na njega ili porizvoditi Mac i zabraniti da se stavi linux na njega


Gde mislim da Apple nije >zabranio< stavljanje Linuxa vec ih je jednostavno briga za Linux ili druge OS-eve do te mere (osim Windowsa, iz vec prezvakanih razloga) da nisu gubili vreme sa stavljanjem drugih kljuceva i validacijom firmware-a. Primeti da Apple nece zabraniti instalaciju Linuxa ako kriptografska validacija bootloadera nije ukljucena, ali apsolutno nece ni pomoci sa drajverima :-)
[ Space Beer @ 12.11.2018. 12:57 ] @
@Nedeljko
Imaš na rutracker-u matlab 2018, kažu da radi na Ubuntu 18.04, Debian 9.5 i Mint 19 distribucijama. Registruj se ako hoćeš linkove, ovo nije mesto za pirateriju

Moji koriste Libreoffice za SOHO potrebe. Koristili su ga i dok je na računaru bio XP. Nijedan komercijalni program nije bio ni tada ni sada. Znam još ljudi koji na svom kućnom računaru ne drže komercijalne programe. A koriste Windows. Kao i ljude koji koriste Windows i multi-platform programe. Kao što rekoh, više puta sam video da neko koristi LibreOffice ili WPS Office, BricsCAD ili Draftsigth, ali (skoro) nikada na Linuxu. Običan korisnik ne koristi ni Photoshop ni GIMP, ni AutoCAD ni Draftsight, ni 3ds Max ni Blender. Koristi samo browser, skype i media plejer. I to na Windowsu.

Znam i ja da će mnogi skinuti MS Office, Photshop, AutoCAD i nikada ih neće koristiti, ali to, sa stvarnim korisnicima, nije 88% PC korisnika, ili koliki je već udeo Windowsa. Kod mene u firmi ne možemo bez WIn-only programa i to je u redu, takav je posao. Ali npr. jedan od naših kooperanata koristi i Windows i Linux (Ubuntu), jer žele da smanje troškove licenci. Problem je što IT firme ne reklamiraju Linux jer nemaju nikakvu korist od toga. Tj bolje im je da prodaju Win, možda dobiju prcenat od MS-a. I dokle god nema marketinga, neće biti ni većeg broja korisnika
[ bojan_bozovic @ 12.11.2018. 13:18 ] @
@Space Beer

Citat:
@bojan
Jbg, ja na OS X-u imam osećaj da sam u ratni zarobljenik i da hoće da me muče da izvuku tajne koje znam :D Srećom tu je GNOME Shell :d
Naravno da je lakši ili isti. Moji roditelji nisu imali nikakv problem da sa XP-a pređu na XFCE. Ali zato stric jeste kada je sa Win 7 prešao na Win 8 :d


To vazi samo za dva posto korisnika koji koriste Linux na desktopu, tako da nema sta vise da se doda, posto ovde raspravljamo o tome da li Linux moze, i kako, to prevazici. Resenje svakako nije kao do sada da developeri prave za sebe onako kako se njima svidja.
[ Space Beer @ 12.11.2018. 13:21 ] @
Nije ni okruženje problema, baš zato što postoji izbor za one koji neće GNOME (KDE, Cinnamon, Mate, XFCE, i3...)
[ yaelo @ 12.11.2018. 15:13 ] @
Verovali ili ne, većina korisnika ne koristi Linux zato što i ne znaju da postoji. Dobar deo ne koristi zato što Linux ima reputaciju "teškog" os-a za korišćenje. I na kraju mali procenat koji je probao Linux, ali se vratio na Windows. Tu su razlozi igrice, lakše rukovanje, više softvera...

Inaće Windows ima ponekad probleme sa virusima i đubretom. Ali to se sredi za pola sata. Koliko se vremena potroši na kobaje na Linuxu?

Mada ja mislim da je glavni problem sa Linuxom, nedostatak centralne distribucije. Jedna a ne 1000 distribucija, odmah bi bilo lakše za softver. Dobra reklama i možda bude 10%.
[ Nedeljko @ 12.11.2018. 15:23 ] @
Citat:
Space Beer
Imaš na rutracker-u matlab 2018, kažu da radi na Ubuntu 18.04, Debian 9.5 i Mint 19 distribucijama.

Znači, da bi došao do piratske verzije matlaba 2018, moraš da znaš ruski i da se registruješ. Na koji način je dostupna krekovana verzija za Windows? Imaš TPB koji ne zahteva registraciju i sve je dostupno na engleskom.

Citat:
Space Beer
Moji koriste Libreoffice za SOHO potrebe. Koristili su ga i dok je na računaru bio XP. Nijedan komercijalni program nije bio ni tada ni sada. Znam još ljudi koji na svom kućnom računaru ne drže komercijalne programe. A koriste Windows. Kao i ljude koji koriste Windows i multi-platform programe. Kao što rekoh, više puta sam video da neko koristi LibreOffice ili WPS Office, BricsCAD ili Draftsigth, ali (skoro) nikada na Linuxu. Običan korisnik ne koristi ni Photoshop ni GIMP, ni AutoCAD ni Draftsight, ni 3ds Max ni Blender. Koristi samo browser, skype i media plejer. I to na Windowsu.

Ja lično poznajem ne tako mali broj ljudi koji imaju na desktopu GNU/Linux single boot, kao i dvojicu FreeBSD single boot desktopaša. Međutim, krug ljudi u kojima se krećem je daleko od reprezentativnog.

Da jedna inspekcija zaređa po kućama, na skoro svakoj Windows mašini bi našla MS Office.
[ Space Beer @ 12.11.2018. 15:49 ] @
Haha, šta je sledeće? Moraš da znaš da čitaš i pišeš da bi mogao da korsitiš Linux, Win možeš i bez toga? Ja ne znam ruski. A imaš i na drugim mestim, između ostalog i na TPB-u, mada 2017. Uostalom, onaj ko koristi Matlab ili drugi profi softver, zna da se snađe. S druge strane, prosečan korisnik uglavnom torentuje filmove i muziku, a tu nema razlike.

@yaelo
Ubuntu se nametnuo kao centralna distribucija, te je mnogi neupućeni korisnici misle da je Linux = Ubuntu. Što je ok, jer je zaista dobar distro. Lak je za rukovanje, sav softver ti je na jednom mestu, ima brdo (Steam) i tako dalje. Aplikativni softver nije ograničenje za 2%. Za 20% možda jeste, ali za 2 sigurno nije. Baš kao ni “kobaje”, prošlo je i to vreme. Posebno ako se koristi neki od računara koji dolaze sa Linuxom, a takvih ima dosta.
[ calexx @ 12.11.2018. 16:30 ] @
Ja po milioniti put ponavljam, apsolutno opravdanje za one koji moraju da koriste određeni softver (nije opravdanje i za one koji su ih to obavezali) a ostalo su oni koji se ne razumeju i zavise od nekoga ko će da im pokaže i sutra pomogne. Ja sam izabrao lakši način, kad nekome uvalim linux, kasnije imam manje problema. U startu, nikakvih antivirus problema, aktivacije windowsa i krekovanja. Ako ima 20% onih koji baš moraju, ostali (do 98%) spadaju u ove druge, mada ima i neki promil inadžija. Sigurno nije njih 98% u obavezi da koristi autocad ili corel .... mada za privatne potrebe ima još manji procenat onih koji moraju da koriste windows.

Neki ovde znaju da sam i sam bio takav i da sam ismevao neke detalje ... sve dok nisam našao vremena da probam i priučim. Ko nije probao, ne zna kako izgleda kada se OS ne zaglavi zbog svake sitnice i kada sve tečno radi ako nemate aždaha makinu koja se lako izbori sa opterećenjem.
[ Branimir Maksimovic @ 12.11.2018. 17:13 ] @
Citat:
yaelo:Koliko se vremena potroši na kobaje na Linuxu?


Ne trosim nikakvo vreme na sistem. Prosla su vremena od pre 10 godina kada je svaki apdejt karabasio nesto pa si morao
da trazis resenja za ovo ono. Naravno, uvek postoji mogucnost za tako nesto pogotovo na rolling distribucijama ali recimo
Manjaro ima forum pa prvo proveris da li je neko imao problema i kako je to reseno.
[ Nedeljko @ 12.11.2018. 19:06 ] @
Space Beer

Ne znam u čemu je stvar, ali link https://thepiratebay.org/ kod mene ne radi.
[ Space Beer @ 12.11.2018. 19:52 ] @
Znači više ni za Windows nije tako lako naći piratski softver :D Ima drugih domena i proxy sajtova, ko baš hoće TPB

Inače, da imam firmu a da neću da plaćam licence, išao bih na Linux, jer poreska nema način da proveri šta je na računaru, za razliku od vindoze
[ stoprocentni @ 12.11.2018. 22:45 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ne znam u čemu je stvar, ali link https://thepiratebay.org/ kod mene ne radi.


.rocks
.online
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 09:24 ] @
Upravo videh da zaista postoji krekovana verzija matlaba za GNU/Linux na netu.
[ Mord @ 13.11.2018. 11:16 ] @
Zato piratbeyev pretraživač https://kat.sx/ radi. Uzgred kome treba piratski softwer ako je ponuda ona koja se ne odbija. Patim se sa tim PDF-ovima na piratbeyu odavno i malo pre mi je stigla ponuda za FlexiPDF na mail i ja ga kupio. Ima sve ono što mi treba a cena sitnica još u dinarima. Da je standard malo jači uglavnom ne bi ni bilo potrebe za piratskim softverom.
[ gost12 @ 13.11.2018. 11:24 ] @
Kužim za kućnu upotrebu piratski software, ali sumnjam da u svijetu ima puno piratskog software-a u komercijalnim vodama.
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 12:28 ] @
Piratskog softvera ne bi bilo uopšte da je zakon onakav kakav predlaže RMS.
[ bojan_bozovic @ 13.11.2018. 12:40 ] @
Sta to predlaze?
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 12:55 ] @
Ne znam tačno, ali mogu da zamislim.

Recimo da država ne priznaje nikakav kopirajt na softver (materijalna autorska prava), a možda i da zakon sadrži član da ako isporučuješ softver, moraš da isporučuješ i njegov sors.

U svakom slučaju, autori bi se finansirali putem softverskog poreza. Kada kupuješ hardver, deo cene bi išao na softverski porez. On bi se raspodeljivao autorima donekle slično kao muzički dinar, a sav softver bi svi mogli slobodno da koriste.
[ bachi @ 13.11.2018. 13:02 ] @
Veću glupost nisam pročitao odavno.
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 13:35 ] @
Po čemu je glupost?

Teoreme se ne štite, pa se nauka razvija brže od privrede.
[ Space Beer @ 13.11.2018. 13:53 ] @
Hahaha. Ali se ni ne oporezuju. Pri tom, većina njih je plaćena za to (fakulteti, instituti, kompanije...), a ne znam ko će plaćati čoveka koji ravija program za recepte u GNOME okruženju. I imajući u vidu da se danas više para daje na softver nego na hardver, taj “porez” bi bio 300% :D Naravno da je najveći probelm FOSS-a finansiranje. Neki developeri/kompanije guraju open core model, ali to je protiv RMS (GNU) politike. A ja mislim da je to skroz ok rešenje, kad nemamo bolje. Koliko znam, van developmenta (programski jezici i IDE), i kernela (koji zapravo guraju velike korporacije zbog njih samih), postoji bukvalno tri uspešna FOSS projekta koja su u rangu sa komercijalnim rešenjima. Te je i to jedan od razloga zašto je Linux (FOSS) na 2% - potreban je novac za kvalitetan proizvod. To je činjenica. Posebno danas kada je softver sve složeniji. Npr. ljudi koji stoje iza openFOAM-a, kažu da imaju 10.000 korisnika a da im godišenje treba oko 250.000 $ za održavanje, krpljenje i mala poboljšanja. Što je 25$ po korisniku, a to je smešna cifra. Ali ni to ne dobijaju, jer otprilike samo 1% korisnika besplatnog softvera donira novac.


Inače, ima piratskog softvera i u industriji, ali u manjoj meri. U suštini, kompanije to dozvoljavaju, jer im je bolje da deo korisnika ne plati ništa, nego da koriste proizvod konkurencije. I tek kad primete da određena kompanija koristi više piratskih “licenci” (10+), pošalju upozorenje da bi valjalo nešto i platiti.

Glavni razlog zbog kog ja ne koristim piratski softver nije ljubav prema developerima, već to što smatram da je crack = malware. Jedino ako bih imao posebnu instalaciju za piratske programe, ali to je već triple-boot, a to smara.
[ bojan_bozovic @ 13.11.2018. 14:10 ] @
@Space Beer

Ako bi imao posebnu instalaciju u kojoj malware dobije administratorske privilegije, ta bi mogla da zarazi sve ostalo.
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 14:14 ] @
Citat:
Nedeljko
On bi se raspodeljivao autorima donekle slično kao muzički dinar, a sav softver bi svi mogli slobodno da koriste.


Ja cu da podrzim to, ali ako mi se obezbedi mesto u centralnom komitetu za pitanja "softverskog dinara" gde cu da pecatiram ukaze koliko kome da se odvoji "softverskih dinara".

A u sledecoj fazi treba uvesti i petogodisnje planove i centralno planiranje proizvodnje softvera. Totalno je glupo da postoji 1000 tekst editora kada je radnicima i postenoj inteligenciji potreban samo jedan.
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 14:20 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
@Space Beer

Ako bi imao posebnu instalaciju u kojoj malware dobije administratorske privilegije, ta bi mogla da zarazi sve ostalo.


Pa nista, onda trcis svoju pirateriju svaka u svojoj virtuelnoj masini bez pristupa netu ili bilo kojoj drugoj masini.

Mozda neko ovo i proda kao PaaS - Piracy As A Service, piratske verzije dignute u Cloudu, one-click provisioning i eto ti najnoviji AutoCAD, Photoshop, Matlab, stagod... ne moras da se zezas i gubis vreme jureci crackove, downloade, serijske i da se brines da ce virus da ti inficira tvoj sistem.

Placanje u Bitcoinima itd... itd... jedini problem je monetizacija posto ciljna grupa ne voli placanje softvera, mozda to resim prikazivanjem reklama u VM-u ili da mi das da ti rudarim na kompu dok koristis moj PaaS cloud :-))))
[ Space Beer @ 13.11.2018. 14:24 ] @
Nije loša ideja :) Mada ako nema pristup netu, možda mi se isplati da imam zasebnu mašinu, da ne gubim performanse
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 14:26 ] @
Sad cu da vidim da li Severna Koreja ili neka slicna zemlja bez problema sa softverskim copyrightom moze da podrzi moju PaaS ideju.

Ako moze, dobices invite cim proradi servis, izaberes sw, uplatis bitcoine. i dobijes RDP login detalje i spreman si.

Bice opcija i za "bare metal" pirateriju, naravno za malo vise kinte.
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 14:51 ] @
@Space Beer

Uz svo dužno poštovanje, gledaš iz perspektive sadašnjeg sistema, gde si dugi niz godina učen da mora tako i da ne može nikako drugačije. Mogu ti dati neke kratke odgovore, ali nije to to.

Citat:
Space Beer: Ali se ni ne oporezuju.

Plate autora teorema su oporezovane.
Citat:
Space Beer: Pri tom, većina njih je plaćena za to (fakulteti, instituti, kompanije...).

Vidiš kako može da se bude plaćen, a da teoreme budu slobodne.
Citat:
Space Beer: ne znam ko će plaćati čoveka koji ravija program za recepte u GNOME okruženju.

Softverski dinar. Meri se nekako koliko se šta koristi i prema tome raspodeljuje prihod autorima.
Citat:
Space Beer:  imajući u vidu da se danas više para daje na softver nego na hardver, taj “porez” bi bio 300%

Ne bi. Recimo, efekat ponovnog izmišljanja točka bi bio mnogo manji.
Citat:
Space Beer: Naravno da je najveći probelm FOSS-a finansiranje.

RMS predlaže sistemsko rešenje problema. Sav softver je FOSS i finansiran je.
Citat:
Space Beer: Neki developeri/kompanije guraju open core model, ali to je protiv RMS (GNU) politike.

Neki developeri/kompanije... Mislim da si mislio na android. Eto, ni taj problem koji se zove android ne bismo imali.
Citat:
Space Beer: Koliko znam, van developmenta (programski jezici i IDE), i kernela (koji zapravo guraju velike korporacije zbog njih samih), postoji bukvalno tri uspešna FOSS projekta koja su u rangu sa komercijalnim rešenjima.

Jedan od takvih je Stockfish - svetski prvak u šahu. Bolji od komercijalnih konkurenata. Ovaj sistem je prilagođen zatvorenom modelu. Razmisli o tome šta je prepreka u drugim segmentima da bude kao u dev segmentu.
Citat:
Space Beer: Te je i to jedan od razloga zašto je Linux (FOSS) na 2% - potreban je novac za kvalitetan proizvod. To je činjenica.

Pa, zato RMS predlaže sistemsko rešenje.

Pošto to nije to, predlažem ti da pročitaš sledeće korisno štivo:

https://www.dropbox.com/s/wdufs261qahhhth/GNUzillaRMS.pdf?dl=0

Članci "zašto bi softver trebao da bude slobodan?" i "zašto softver ne bi trebalo da ima vlasnike?". Filozofija slobodnog softvera je utilitaristička etička teorija. Dakle, pokušava da dugoročno maksimizuje opštu društvenu korist od razvoja softvera.

Zakoni ne treba da se usklađuju prema intersima neke grupe - kako da se neka grupa obogati, pa makar i na štetu ostalih, već da budu usklađeni sa opštim intersima, kako svima da nam bude bolje. Ponekad se inters društva poklapa sa interesom krupnog kapitala, ali ne uvek. U slučaju kada se poklapaju - super. U slučaju kada se ne poklapaju bi trebalo da društvo ima prioritet.
[ bojan_bozovic @ 13.11.2018. 15:04 ] @
Nedeljko

Lenjinisticka planska privreda? Mora da se salis?
[ jablan @ 13.11.2018. 15:13 ] @
Citat:
Totalno je glupo da postoji 1000 tekst editora kada je radnicima i postenoj inteligenciji potreban samo jedan.


I ime mu je emacs.
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 15:21 ] @
Here we go... :)
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 15:45 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Nedeljko

Lenjinisticka planska privreda? Mora da se salis?

Ne, ne radi se o planskoj privredi. Razvijaj šta hoćeš, onako kako hoćeš. Bićeš nagrađen onoliko koliko se izmeri da se to tvoje koristi.

RMS se zalagao za anketiranje prilikom kupovine hardvera. Biraš raspodelu poreza koji plaćaš tom prilikom - koliko procenata kom autoru/proizvođaču. Iznos ne biraš, već samo raspodelu iznosa.

Nisam siguran koliko je primenljivo na sisteme koji se sastoje od desetina hiljada komponenti, ali možda i jeste. Ja iskeširam LinuxMint, a oni pomažu one čije pakete koriste da se ne bi ugasili itd.
[ Space Beer @ 13.11.2018. 15:52 ] @
Tvorci teorema imaju plate koje im plaća institucija koja ima korist od toga. Zato je i npr. inženjerski softver razvijen na univerzitetu FOSS. Trebalo im je neko rešenje, napravili su ga zbog sebe i što da ne podele. S druge strane, nijedan univerzitet ili institut neće plaćati (skupo) svoje zaposlene da pišu program za recepte ili da prave igru kao što je Counter-Strike. Takođe, niko od njih nema toliko novca da plaća developere koji bi napravili softver kao što je Photoshop ili AutoCAD, koji se razvijaju 20 ili 30 godina i u koje je ulupana ogromna količina novca. Posebno što će im Adobe ili Autodesk ponuditi da koriste njihove proizvode za mali novac ili čak i besplatno. A da ne pominjemo SAP ili CATIA paket.

Softverski dinar koji će dobiti autor programa za recepte je verovatno 3$ mesečno, imajući u vidu broj korisnika. Više košta pravljenje takve raspodele i provizija za transakciju.

Ne mislim na Android. Mislim na projekte kao što su PyCharm, Seafile i slični. Imaš FOSS verziju koja je relativno dobra. I plaćenu, komercijalnu koja nudi više.

Sistemsko rešenje je da korisnici FOSS-a ne budu stipse, već da daju mesečni prilog autorima programa koje koriste. Ili nek zavuku rukave i daju svoje vreme. U novembru za Libreoffice, u decembru za GIMP, u januaru za Canonical i tako dok ne obrnu krug. Ako ih ima 100 miliona i ako daju u proseku 5$ mesečno (10$ u USA, 0$ u Bangladešu), to je više nego dovoljno da se napravi OS koji će biti bolji od konkurencije, Office koji će biti egal sa MS paketom, foto editor koji će biti bolji od većine i egal sa PS-om i tako dalje.

Problem sa levičarima i njihovim idejama i projektima, a FOSS je jedna od njih, je što očekuju da im drugi rešavaju probleme. Tj. da im plaćaju rešavanje problema.
[ bojan_bozovic @ 13.11.2018. 15:53 ] @
Nedeljko

Mislis da je ta vestacka kontrola i raspodela bolja od slobodnog trzista? To je bas isto sto je u komunizmu pokusano, i dovelo do masovne korupcije, neefikasnosti i uravnilovke - sa druge strane slobodno trziste omogucava da svako glasa - svojim novcanikom - a ne korumpirani komiteti.
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 16:11 ] @
Kopirajt sistem odavno ne funkcioniše.

Uveden je pre oko 200 godina, kada se odnosio samo na knjige, jer su se samo one mogle efikasno umnožavati pomoću štamparskih mašina. Oprema za efikasno umnožavanje je bila skupa, postojao je mali broj štamparija koje su se lako mogle staviti pod kontrolu.

Međutim, okolnosti su se promenile. Danas je oprema za efikasno umnožavanje bilo koje vrste sadržaja jeftina i ima je svako. Kopirajt sistem više nije moguće sprovesti. Stiglo se čak dotle da se ne dokazuje krivica, već nevinost.

Ne radi se tu niokakvoj "uranilovci". Problem "korumpiranih komiteta" se lako može rešiti javnom bazom podataka. Svako može da sprovede nezavisno istraživanje o tome da li su podaci iz baze približno tačni itd. Takođe, RMS se zalaže za glasanje nočanikom putem popunjavanja anketnog listića prilikom kupovine hardvera.

A ovaj izraz "neko drugi ti rešava probleme" zaista ne razumem. Ako si mislio na institucionalna rešenja, u ovom sistemu je država ta koja uteruje kopirajt. Zar to nije korišćenje državne batine za ostvarivanje profita? Ja sam svakako za institucije. Šta je alternativa? Anarhija? Ili da BSA ide po kućama i vrši pretres?
[ bojan_bozovic @ 13.11.2018. 16:21 ] @
A zasto verujes da RMS i FSF nemaju skrivene motive? Zasto da ne placam sw developera direktno, vec da neki komitet odredjuje gde ce moje pare, makar i RMS-ov? Ako FSF ne valja trenutni sistem to je zato sto zele da uniste sav komercijalni software, to otvoreno i kazu, a to zele da bi uzeli pare od onih koji razvijaju sw koji se moze prodati. Tehnologija nije ugrozila copyright - ja ne vidim da se iko zali sem FSF i RMS - a ako im nije pravo da ih niko ne placa mogu slobodno da se okusaju u komercijalnom sw.
[ Space Beer @ 13.11.2018. 16:22 ] @
Niko developere ne tera da štite svoj kod. Niti iko brani ljudima da ih plaćaju onoliko koliko software koriste. Šta sprečava FOSS korisnike da plaćaju softver? Ništa. Zašto bi ih neko terao, anketirao ili bilo šta drugo. Na stranu što ja kad kupujem hardver koristim jedan program, a za godinu dana pređem na drugi.

Alternativa trenutnom sistemu nije potrebna. Ko hoće da plaća komercijalni, zaštićen softver, ima izbor. Ko hoće da (ne) plaća FOSS, ima izbor. Bolje da se RMS zapita zašto je ljudima ok da ulupaju toliki novac u Apple, MS, Google, Adobe, Autodesk... proizvode, a nije im ok da jednom u tri godine daju 5$ za Ubuntu, Libreoffice, Gimp, FreeCAD...

Edit:
Evo ti računice:
- Prosečan korisnik koristi 30-40 aplikativnih programa
- Prosečan korisnik jednom mesečno plati 5$ za jedan od programa koji koristi
- To znači da za 3 godine obrne krug i krene ponovo
- Libreoffice ima 100 miliona korisnika (većina linux korisnka, dobar deo win korisnika, neke organizacije, institucije i sl.)
- Libreoffice u tom slučaju dobije 33 miliona $ godišnje, odnosno 2,75 miliona $ mesečno
- Libreoffice ima novca za 750 full-time developera, dizajnera, testera... koje će plaćati u proseko 3600$ mesečno (bruto). Neki su USA, neki u Poljskoj, neki u Indiji.

Naravno, LO je jedan od najpopularnijih programa, ali sa tom cifrom će svakako imati više resursa nego npr. Softmaker ili WPS

GIMP je manje popularan, ali bi u takvoj raspodeli imali bar 50-70 full-time zaposlenih koji bi mogli da naprave alat koji možda nije kao PS, ali jeste kao Corel


[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 13.11.2018. u 17:35 GMT+1]
[ bigvlada @ 13.11.2018. 16:40 ] @
Citat:
stoprocentni:
@bigvlada

I živeće happily ever after do sledećeg update-a koji im ubije licencu. :)


Bar nemaju problem sa drajverima kada izađe novo parče hardvera. :D
[ Branimir Maksimovic @ 13.11.2018. 17:00 ] @
Nemaju problem ukoliko ih neko drugi napise. Linux je drasticno bolji od Windows-a po pitanju drajvera u smislu kernel developera koji pisu drajvere, ne u smislu da imaju bolje i vise drajvera.
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 17:08 ] @
Citat:
Nedeljko:
Kopirajt sistem odavno ne funkcioniše.

Uveden je pre oko 200 godina, kada se odnosio samo na knjige, jer su se samo one mogle efikasno umnožavati pomoću štamparskih mašina. Oprema za efikasno umnožavanje je bila skupa, postojao je mali broj štamparija koje su se lako mogle staviti pod kontrolu.

Međutim, okolnosti su se promenile. Danas je oprema za efikasno umnožavanje bilo koje vrste sadržaja jeftina i ima je svako. Kopirajt sistem više nije moguće sprovesti. Stiglo se čak dotle da se ne dokazuje krivica, već nevinost.

Ne radi se tu niokakvoj "uranilovci". Problem "korumpiranih komiteta" se lako može rešiti javnom bazom podataka. Svako može da sprovede nezavisno istraživanje o tome da li su podaci iz baze približno tačni itd. Takođe, RMS se zalaže za glasanje nočanikom putem popunjavanja anketnog listića prilikom kupovine hardvera.

A ovaj izraz "neko drugi ti rešava probleme" zaista ne razumem. Ako si mislio na institucionalna rešenja, u ovom sistemu je država ta koja uteruje kopirajt. Zar to nije korišćenje državne batine za ostvarivanje profita? Ja sam svakako za institucije. Šta je alternativa? Anarhija? Ili da BSA ide po kućama i vrši pretres?


Nedeljko, Copyright sistem nikoga ne primorava da ga koristi ako nece.

Niko ti ne moze zabraniti da svoje delo objavis u javnom domenu, bez ikakvih ogranicenja.

Stavise, mozes cak i da se piggyback-ujes na copyright zastite i uz pomoc njih sprovodis neku svoju softversku ideologiju, bas kao sto to rade RMS/FSF. Iza GPL licenci stoji copyright kao legalni instrument ako dodje do spora, bez copyright-a bi GNU licenca bila besmislena posto ne bi bilo nikakvog nacina da mene autor GPL softvera tuzi ako ne distribuiram izvorni kod mojih derivata njegovog dela.

I sta je sad problem? Neko bi sad i tudju lovu da sprovodi svoju ideologiju pod imenom "javnog dobra".

A zasto? Sta to nedostaje softveru danas? Softvera vise nego ikad. FOSS alternative imas za skoro sve. Sad jos treba da uvedemo i "porez na FOSS" da bi se drugovi FOSS-eri osecali bolje?
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 17:13 ] @
@bojan_bozovic

Zreo si za čitanje onog broja GNUZille od korice do korice. RMS je imao plaćen posao na MIT-u i dao je otkaz da bi napravio GNU. Zašto misliš da nije bio sposoban da pravi komercijalan softver? Napravio je prvu verziju GCC-a u vreme kada su cene kompajlera bile četvorocifrene i petocifrene u dolarima. Zašto misliš da nije mogao zajedno sa nekom ekipom da napravi kompajler koji bi se prodavao po barem trocifrenoj, ako ne i četvorocifrenoj ceni u dolarima? Takođe je pokaza izuzetne organizacione sposobnosti. Nešto mi ne liči na čoveka koji nije bio sposoban da namlati mnogo miliona da mu je to bio životni cilj. Njegov faul je što slabo razume programere manjih sposobnosti od njegovih.


@Space Beer

Većina ljudi ne želi da plaća nešto što ne mora da plati. U ovom sistemu "moraju" da plate vlasnički softver a ne moraju FOSS. Sistem je pravljen za vlasnički model (i polovično funkcioniše), a FOSS se snalazi u njemu. U RMS-ovom sistemu je sav softver FOSS i mora da se plaća.

Ko hoće ozbiljno da raspravlja o tome, neka prvo pročita barem ona dva članka. Tu se radi o dva sistema - postojećem i predloženom. Od kojeg bi društvo dugoročno gledano imalo veću korist?
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 17:21 ] @
Citat:
Nedeljko
Od kojeg bi društvo dugoročno gledano imalo veću korist?


Jednostavno za proveriti, neka se umovi iza "softverskog dinara" udruze sa umovima koji valjaju hardver kupcima koji koriste FOSS softver i neka naprave svoj ekosistem gde ce se FOSS softver finansirati na nacin koji RMS predlaze.

Sta je problem? FOSS dominira u gomili IT segmenata, bas kao sto postoje oni "XYZ certified" programi koji kostaju, ovo bi bio "FOSS for business certified" gde bi kinta isla u pool koji bi se rasporedjivao kako god to RMS & Co. zamisljaju.

Ako je model superioran u odnosu na postojeci, proizvodi u tom ekosistemu ce biti jos bolji, softver jos bogatiji, developeri jos vise motivisani.

Sto se ne bi prvo igrali sa svojim parama pre nego sto krenu da zahtevaju tudje?
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 17:26 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Iza GPL licenci stoji copyright kao legalni instrument ako dodje do spora, bez copyright-a bi GNU licenca bila besmislena posto ne bi bilo nikakvog nacina da mene autor GPL softvera tuzi ako ne distribuiram izvorni kod mojih derivata njegovog dela.

Tačno. GPL je dizajniran za upotrebu u kopirajt sistemu dok je važeći. U RMS-ovom sistemu nikakve licence ne bi bile potrebne, pa ni GPL. U kopirajt sistemu imamo paradoks da se za razvoj slobodnog softvera ne mogu upotrebiti dve slobodne biblioteke jer su im licence nekompatibilne. Ako je jedna biblioteke GPLv2 only, a druga (L)GPLv3 only, ne mogu se obe upotrebiti za isti program. Ne možeš baš sve ideologije da sprovodiš u kopirajt sistemu.

Citat:
Ivan Dimkovic: I sta je sad problem? Neko bi sad i tudju lovu da sprovodi svoju ideologiju pod imenom "javnog dobra".

A zasto? Sta to nedostaje softveru danas? Softvera vise nego ikad. FOSS alternative imas za skoro sve. Sad jos treba da uvedemo i "porez na FOSS" da bi se drugovi FOSS-eri osecali bolje?

Ako ne vidiš nikakav problem počev od Windows 10 polise privatnosti, android spajvera, nemogućnosti javne i nezavisne provere bezbednosnih asekata, gomile virusa jer je crack = malware, uspostavljanja nepoštene podele ljudi na budale koje poštuju zakon i pametnjakoviće koji ga krše, previsokih cena komercijalnog softvera (pored ostalog i zbog ponovnog izmišljanja točka), ne znam šta da ti kažem, sem da pročitaš ona dva članka.
[ bojan_bozovic @ 13.11.2018. 17:32 ] @
@Nedeljko

Zasto onda trazi pare preko poreza za FOSS? Ono sto on zeli je cist komunizam, da neuspesni (koji ne mogu ziveti od svoga rada sw developera) uzimaju od uspesnih (koji mogu). Vec je receno da je trenutni sistem u kojem kupci glasaju novcanikom mnogo bolji - ne mozes da prodas svoj (sw) proizvod? Pa radi za onoga ko moze!

A Nedeljko te bibioteke zasto su GPL ne BSD/LGPL/public domain? Zato sto se neko bori protiv komercijalnog softvera, a ne za foss jer su LGPL/BSD/public domain jos slobodnije! Jos da je RMS stvarno za foss mozda bi popustio i omogucio FSF softver pod drugom licencom koja jeste foss! RMS prodaje svoju ideologiju.

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 13.11.2018. u 18:46 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 13.11.2018. 17:46 ] @
GPL je odlican u smislu da korporacije ne mogu to jednostavno uzeti i iskoristiti u razvoju zatvorenog koda. Rezultat se vidi: Linux popularan medju korporacijama - FreeBSD nista,
[ bojan_bozovic @ 13.11.2018. 17:48 ] @
Branimire, popularnost nista ne znaci. Vidi Clang vs gcc, skoro pa je obrnuto tu, kako to objasnjavas? Mozemo da kazemo "koga briga sto *bsd i macOS koriste Clang", bas kao sto se moze reci "koga briga sto je *bsd u embedded uredjajima", ali je li to ispravno i mudro reci?
[ Space Beer @ 13.11.2018. 17:53 ] @
Korisnici ne žele da plaćaju ono što je besplatno i zato im trebauzeti novac i reći im da su programi koje su za taj novac dobili besplatni.

Kao što rekoh RMS i FOSS ekipa treba da ubede bar 25 % svojih korisnika da su im donacije nephodne za dalji razvoj
[ Branimir Maksimovic @ 13.11.2018. 17:57 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Branimire, popularnost nista ne znaci. Vidi Clang vs gcc, skoro pa je obrnuto tu, kako to objasnjavas?


Kako ne znaci? Pa Linux ima podrsku korporacija (citaj razvija se) dok FreeBSD stagnira. clang vs gcc ne znam na sta mislis?

[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 17:57 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
Ivan Dimkovic: Iza GPL licenci stoji copyright kao legalni instrument ako dodje do spora, bez copyright-a bi GNU licenca bila besmislena posto ne bi bilo nikakvog nacina da mene autor GPL softvera tuzi ako ne distribuiram izvorni kod mojih derivata njegovog dela.

Tačno. GPL je dizajniran za upotrebu u kopirajt sistemu dok je važeći. U RMS-ovom sistemu nikakve licence ne bi bile potrebne, pa ni GPL. U kopirajt sistemu imamo paradoks da se za razvoj slobodnog softvera ne mogu upotrebiti dve slobodne biblioteke jer su im licence nekompatibilne. Ako je jedna biblioteke GPLv2 only, a druga (L)GPLv3 only, ne mogu se obe upotrebiti za isti program. Ne možeš baš sve ideologije da sprovodiš u kopirajt sistemu.


Nije to paradoks vec su to zelje autora. Ako autori zele da se dogovore da im je softver pod kompatibilnom licencom, apsolutno ih nista ne sprecava da to urade.

Alternativa je da ja kao autor softvera izgubim pravo da biram pod kojom licencom cu izdati softver. Sta ako meni >ne odgovara< GPL v3??? ili LGPL? Eto, ne zelim da mi softver bude tako licenciran. U cemu je problem?

Kakva je to sloboda za koju se RMS zalaze? To nije sloboda za autore softvera to je sloboda za konzumente koji bi da pregaze moja prava iako sam ja pisao softver a ne oni.

Meni to ne zvuci OK.

Citat:

Ako ne vidiš nikakav problem počev od Windows 10 polise privatnosti, android spajvera, nemogućnosti javne i nezavisne provere bezbednosnih asekata, gomile virusa jer je crack = malware, uspostavljanja nepoštene podele ljudi na budale koje poštuju zakon i pametnjakoviće koji ga krše, previsokih cena komercijalnog softvera (pored ostalog i zbog ponovnog izmišljanja točka), ne znam šta da ti kažem, sem da pročitaš ona dva članka.


Mene niko ne tera da koristim Windows 10, ni Android.

Niko me ne sprecava da koristim iskljucivo softver kome su "bezbednosni aspekti" (sta god to znacilo) "javno i nezavisno" provereni.

Ja danas imam te slobode, kao sto imam i slobodu da kupim komercijalni softver po sasvim drugim kriterijumima koji mozda meni odgovaraju.
[ bojan_bozovic @ 13.11.2018. 18:05 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Kako ne znaci? Pa Linux ima podrsku korporacija (citaj razvija se) dok FreeBSD stagnira. clang vs gcc ne znam na sta mislis?


Apple je presao na clang za svoje os (macos i ios). NVidia je ulozila puno u Flang, llvm fortran kompajler. Zasto ako je tu fsf na celu sa RMS, kako da ne uvide prosvetljenje? Ili super vide da je gpl viralna i opterecujuca licenca, jer sa v3 ne moze da se pise proprietary sw za embedded uredjaje, pa hoce da je se rese zauvek?
[ Branimir Maksimovic @ 13.11.2018. 18:14 ] @
Apple razvija clang iz svojih razloga, ali zato nista ne ulaze u FreeBSD jer iz toga nema nikakve koristi, iako su pokrali dosta od istog. Glavni razlog zasto clang postoji je upravo GPL.
[ bojan_bozovic @ 13.11.2018. 18:18 ] @
Zasto "pokrali" kad je to bilo besplatno dostupno, po bsd licenci? Valjda uzeli?
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 18:26 ] @
@Ivan Dimković

Kako si zamislio da napraviš izolovan ekosistem? Na Marsu? Odakle bi ulazile pare u taj ekosistem? Fantastičniju bajku odavno nisam pročitao.

Citat:
bojan_bozovic:
Zasto onda trazi pare preko poreza za FOSS?

Preko čega da ih traži ako je softver javno dobro i sav je FOSS?
Citat:
bojan_bozovic: Ono sto on zeli je cist komunizam, da neuspesni (koji ne mogu ziveti od svoga rada sw developera) uzimaju od uspesnih (koji mogu). Vec je receno da je trenutni sistem u kojem kupci glasaju novcanikom mnogo bolji - ne mozes da prodas svoj (sw) proizvod? Pa radi za onoga ko moze!

Na koji bi se način neuspešni omastili na račun uspešnih? Proizvođača vlasničkog softvera ne bi bilo. Glasalo bi se novčanikom putem anketnog listića prilikom kupovine hardvera.
Citat:
bojan_bozovic:
A Nedeljko te bibioteke zasto su GPL ne BSD/LGPL/public domain? Zato sto se neko bori protiv komercijalnog softvera, a ne za foss jer su LGPL/BSD/public domain jos slobodnije! Jos da je RMS stvarno za foss mozda bi popustio i omogucio FSF softver pod drugom licencom koja jeste foss! RMS prodaje svoju ideologiju.

Što se licenci tiče, GNU ih za svoj softver bira upravo po kriterijumu da slobodnog softvera bude što više, a vlasničkog što manje.

1. Ako je GNU biblioteka superiorna u odnosu na vlasničku konkurenciju, onda je GPL da bi se razvijaoci slobodnog softvera stavili u prednost u odnosu na razvijaoce vlasničkog softvera. Primer je GNU Scientific Library (GSL)

2. Ako GNU biblioteka nije superiorna u odnosu na vlasničku konkurenciju, onemogućavanje korišćenja u vlasničkim programima ne koristi, već šteti ciljevima i onda se bira LGPL.

3. Ako je širenje GNU biblioteke strateški cilj da neka vlasnička biblioteka ne bi postala industrijski standard, onda se stavlja pod BSD.

To oko licenci je odavno raspravljeno sa stanovišta RMS-ovih ciljeva.
Citat:
Space Beer: Korisnici ne žele da plaćaju ono što je besplatno i zato im trebauzeti novac i reći im da su programi koje su za taj novac dobili besplatni.

Kao što rekoh RMS i FOSS ekipa treba da ubede bar 25 % svojih korisnika da su im donacije nephodne za dalji razvoj

Većina ljudi ne želi da plaća ni vojsku, ni policiju, pa mora. RMS-ovo rešenje je uzeti im pare, omogućiti im da odluče o raspodeli istih i reći im da je softver javno dobro. RMS skoro nigde ne koristi izraz "besplatno", već "slobodno".

Ako ćemo o moralnosti sistema, po ovome treba

A) da korisnici biraju između licenciranja i TPB-ja,
B) da se moralno osuđuju u slučaju drugog izbora i da im se kaže da je jedino ispravno biti budala koja licencira, a ne pametnjaković koji krši pravila sistema,
C) da se isti taj TPB juri,
D) da se omogući privatnim firmama da prave softver za koji se ne zna šta zapravo sve radi i da nema kontrole moguće destruktivnosti,
E) da korisnici dokazuju svoju nevinost u slučaju pretresa,
F) da se ista stvar implementira mnogo puta, tako da softver bude nenormalno skup,

Kako ste vi momci zamislili sprovođenje kopirajt sistema (TPB) i da li je vama postojeće stanje OK?
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 18:41 ] @
Ivane,


To jeste paradoks jer nema boljeg rešenja za RMS ciljeve u okviru kopirajt sistema. Ako autor stavi kod pod GPL verzije 2 ili novije, može nastati jedan derivat pod GPLv2 only, drugi pod GPLv3 only, tako da se ne mogu inkorporirati u originalni projekat. Autor koji se maksimalno zalaže za FOSS ne može u potpunosti da sprovede svoje želje u okviru kopirajt sistema.

RMS-ova sloboda za autore je da koristiš bilo koje parče dostupnog softvera, praviš šta hoćeš i budeš nagrađen onoliko koliko korisnici budu hteli da te nagrade.

Možda tebe niko ne tera da koristiš Windows 10, ali to je monopolistički OS koji neki moraju da koriste.

Liberalni kapitalizam nije izašao na dobro u XVIII i XIX veku. Zašto bismo ponavljali istorijske greške?
[ Branimir Maksimovic @ 13.11.2018. 18:46 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Zasto "pokrali" kad je to bilo besplatno dostupno, po bsd licenci? Valjda uzeli?


Meni lepse da se izrazim tako, zato sto to jeste tako. Ako je razvoj softvera umetnost onda je macOS plagijat... ako ces to tako bolje..
[ Space Beer @ 13.11.2018. 19:00 ] @
Postojeće stanje je sasvim ok. Ništa mu ne fali. Za svakog ima ponešto. Neko plaća, neko piratizuje, neko bira FOSS

Ako FOSS korisnici nisu svesni značaja slobodnog softvera, onda to sigurno neće biti ni korisnici Google, Apple, Adobe... paketa. Koji na činjenicu da su sami zapravo proizvod Gugla ili Fejsbuka odmahuju rukom i u fazonu su: “pa šta, kakve veze ima?”

A broj FOSS korisnika je dovoljno veliki da napravi značajnu promenu trenutnog stanja. S tim što taj posao nije lak, ali traži “samo” red, rad i disciplinu. Rad nije problem, ali red i disciplina jesu. Ako LO nije u stanju da bar četvrtini svojih korisnika objasni zašto je FOSS važan, zašto besplatni vlasnički programi zapravo nisu besplatni, zašto piratski programi nisu besplatni i da ih ubedi da im jednom u 3 godine doniraju iznos koji bi MS-u plaćali mesečno, onda nema potrebe da se bilo ko brine o njima i njihovom razvoju.

Npr. Krita naplaćuje verziju iz Windows Store-a, i to je jedan od načina za ostvarivanje prihoda. Naravno, ko ne zna da isti program može potpuno besplatno preuzeti sa njihovog sajta, verovatno će naći neku alternativu
[ Branimir Maksimovic @ 13.11.2018. 19:10 ] @
Pa nesto je ili besplatno ili nije. Ne mozes da kazes da je nesto besplatno a onda trazis pare ;)
To sto ljudi nece da placaju besplatan softver je potpuno logicno...
[ Space Beer @ 13.11.2018. 19:18 ] @
Poenta je da ništa nije besplatno. “Free as in freedom”, a ne “Free as in free beer”. Da bi se napravio (kvalitetan) softver, potrebna je gomila radnih sati. Koji koštaju. Neke kompanije naplaćuju svoj proizvod, neke ga daju "besplatno" ali imaju drugi način da monetizuju upotrebu istog, a neki se oslanjaju na dobru volju pojedinaca i/ili kompanija. Ili drugačije - sad imaš naš program koji ne moraš da platiš, ali ako ne platiš, verovatno ga neće biti za godinu, dve, ili će biti miljama iza konkurencije. Kao što je npr. prošao Theano, ali primera ima mnogo više.
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 19:36 ] @
Citat:
Nedeljko
Kako si zamislio da napraviš izolovan ekosistem? Na Marsu? Odakle bi ulazile pare u taj ekosistem? Fantastičniju bajku odavno nisam pročitao.


Odakle pare? Iz istih izvora odakle dolaze i danas u razvoj FOSS softvera. Ako neki iole relevantan % FOSS-era podrzava softverski komunizam mogu da ga finansiraju bas kao sto danas finansiraju ostale produkte/servise koji rade sa FOSS-om.

Ako ti mislis da je to bajka onda ocigledno takav sistem i nije bas nesto potreban zapravo, osim nekoj maloj grupici i sve se svodi na "hocemo tudje pare koje danas nemamo i ocigledno ne mozemo da ih dobijemo".

Citat:

To jeste paradoks jer nema boljeg rešenja za RMS ciljeve u okviru kopirajt sistema. Ako autor stavi kod pod GPL verzije 2 ili novije, može nastati jedan derivat pod GPLv2 only, drugi pod GPLv3 only, tako da se ne mogu inkorporirati u originalni projekat. Autor koji se maksimalno zalaže za FOSS ne može u potpunosti da sprovede svoje želje u okviru kopirajt sistema.


A sta ga to tacno sprecava? Autor >eksplicitno< moze da navede da je softver licenciran GPL v2 ili kasnijom i time omogucava kompatibilnost. Koliko mi je poznato, GPL podrzava takvu vrstu kompatibilnosti i FSF ohrabruje autore da kod licenciraju upravo sa tom klauzulom.

Ali to je >sloboda< autora a ne >prisila<.

Ako ima vise od jednog autora, moraju da se dogovore. To je osnova slobodnog drustva. Ako bi jedan mocugu da drugog natera da mu softver pokloni pod uslovima na koje drugi autor ne pristaje ta "sloboda" pocinje da zvuci kao oksimoron.

Citat:

RMS-ova sloboda za autore je da koristiš bilo koje parče dostupnog softvera, praviš šta hoćeš i budeš nagrađen onoliko koliko korisnici budu hteli da te nagrade.


Sta ce mi RMS-ova sloboda da "pravim sta hocu"? To mogu i danas.

Danas isto mogu biti nagradjen onoliko koliko korisnici hoce da me nagrade.

RMS mi ne predlaze nikakvu novu slobodu vec bi da mi otme pravo kontrole mog softvera ako ja necu da ga dajem pod uslovima koje bi neko drugi da diktira.

Citat:

Možda tebe niko ne tera da koristiš Windows 10, ali to je monopolistički OS koji neki moraju da koriste.


Monopoli su potpuno nezavistan problem i postoje u domenima koji veze sa copyrightom nemaju.

Citat:

Liberalni kapitalizam nije izašao na dobro u XVIII i XIX veku. Zašto bismo ponavljali istorijske greške?


Ali ovde nije rec ni o kakvom liberalnom kapitalizmu vec o slobodi uopste. Slobodi da prodajes ili poklanjas ili zajmis ili stagod. rezultate svog intelektualnog rada kako ti zelis a ne kako ti nekakav komitet diktira.
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 19:44 ] @
Space Beer

prvo potenciraš "besplatno", što uopšte nije tema, a onda konstatuješ da nije tema. Bolje bi bilo da tu reč nisi ni koristio.

LO ne treba da objašnjava korisnicima da vlasnički "besplatni" programi nisu besplatni, već da ubedi korisnike da je život sa FOSS-om bolji od života sa vlasničkim softverom ("besplatnim" ili komercijalnim, svejedno).

To je tako u postojećem sistemu.

U RMS sistemu, LO ne treba da ubeđuje korisnike da autori treba leba da jedu, nego da je njihov program bolji od konkurencije.

Ovde se često pominjao argument da je razvoj softvera vrlo skup. Razvoj softvera istog kvaliteta bi bio kudikamo jeftiniji da je sav softver slobodan. Moglo bi se koristiti bilo koje postojeće parče koda, tako da se ne b moralo uvek kretati od nule.
[ Branimir Maksimovic @ 13.11.2018. 19:46 ] @
Citat:
Space Beer:
Poenta je da ništa nije besplatno. “Free as in freedom”, a ne “Free as in free beer”. Da bi se napravio (kvalitetan) softver, potrebna je gomila radnih sati. Koji koštaju. Neke kompanije naplaćuju svoj proizvod, neke ga daju "besplatno" ali imaju drugi način da monetizuju upotrebu istog, a neki se oslanjaju na dobru volju pojedinaca i/ili kompanija. Ili drugačije - sad imaš naš program koji ne moraš da platiš, ali ako ne platiš, verovatno ga neće biti za godinu, dve, ili će biti miljama iza konkurencije. Kao što je npr. prošao Theano, ali primera ima mnogo više.


Ako nije besplatno nek istaknu cenu i mirna backa...
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 19:47 ] @
Citat:
Nedeljko
Razvoj softvera istog kvaliteta bi bio kudikamo jeftiniji da je sav softver slobodan. Moglo bi se koristiti bilo koje postojeće parče koda, tako da se ne b moralo uvek kretati od nule.


Pa da, i razvoj zgrada bi bio mnogo jeftiniji da mogu da odem do stovarista i maznem materijal.

Boze kako se niko nije toga setio...
[ Space Beer @ 13.11.2018. 19:56 ] @
I kako bi bio jeftiniji, kad bih ja morao da plaćam "porez" MS developerima za softver koji ne koristim :d

@Nedeljko
Linux advokati vole da naglase da se Linux (FOSS) ne plaća. Ja sam već govorio da to nije prednost i da to ne treba naglašaviti. Zato sam, između ostalog, i rekao da LO (ili bilo ko drugi) treba da naglasi da je FOSS važan. A to znači da treba da ubedi svoje korisnike da je RMS sistem bolji. Jer kada bi FOSS korisnici shvatili to, onda bi napravili za sebe RMS sistem. U kom bi davali "programerski dinar". Koji je po nekima najbolje moguće rešenje. Ja mislim da je moje rešenje bolje - ne zahteva komitet, ne zahteva ankete i anketare, ne zahteva uplitanje prodavaca hardvera... zahteva samo da korisnik sam plati onoliko koliko misli da taj program vredi, pa i mnogo, mnogo manje od toga. Ništa lakše. Ili ne?
[ Branimir Maksimovic @ 13.11.2018. 20:03 ] @
Zaboravljate da je softver roba. Kada bi svako placao kolko sta misli da vredi a ne kolko vredi, nista ne bi funkcionisalo. Kod softvera je stvar ista kao i kod muzike i filma...
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 20:03 ] @
Ivane,

Bajka je da možeš da napraviš izolovan ekosistem koji si pominjao. Čak i monasi iz Hilandara, koji proizvode ozbiljnu količinu hrane, ne mogu da proizvedu tkaninu za odeću za sebe i ne mogu da proizvedu sve alake koje koriste.

Bajka je da možeš da plaćaš samog sebe. Činjenica je da pare svi uzimaju od drugih.

Ovo oko GPL-a nisi shvatio.

Autor A stavi svoj kod pod GPLv2+. Autor B napravi derivat pod GPLv2, a autor C stavi svoj kod pod GPLv3. Ta dva koda autor A ne može da ubaci u svoj program. Možda takav scenario nije želeo.

Autor A stavi svoj kod pod GPLv2. Autor B stavi svoj rad pod GPLv3. Autor C je sprečen da koristi ta dva koda u svom programu. Možda A i B to nisu želeli.

Ne postoji formulacija slobodne licence koja dozvoljava pravljenje derivata akko je licenca derivata slobodna. Ako to hoćeš da postigneš, ne može.

RMS ti daje slobodu da koristiš bilo koj dostupan kod, da stojiš na ramenima svih pre tebe, a ne samo na ramenima svojih kolega iz firme. Ako hoćeš da plasiraš svoj softver kao vlasnički, RMS to smatra društveno destruktivnim, a društveno destruktivne radnje se obično zabranjuju.

Pročitaj malo bolje u kom sam kontekstu pominjao monopol. Windows 10 kao monopolistički proizvod ima vrlo destruktivno ponašanje. U RMS svetu ne bi imao takvo destruktivno ponašanje, tako da bi problem bio manji, bez obzira na to što je proizvod monopolistički. Monopol sam pominjao u kontekstu toga što si rekao da te ništa ne tera da koristiš Windows 10. E, pa neke tera. Monopol je nešto što ne može svako da izbegne tek tako. Dobro bi bilo da se barem ne ponaša destruktivno.

Liberalni kapitalizam je bio upravo preširoka sloboda - sloboda da ugroziš druge.
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 20:34 ] @
Citat:
Nedeljko
Autor A stavi svoj kod pod GPLv2+. Autor B napravi derivat pod GPLv2, a autor C stavi svoj kod pod GPLv3. Ta dva koda autor A ne može da ubaci u svoj program. Možda takav scenario nije želeo.


Ali Autor B jeste zeleo.

Autor B isto ima prava i slobode kao i svako drugi. Ako se Autorima A i C ne svidja, mogu ili da se dogovore sa Autorom B ili da reimplementiraju kod koji je Autor B napravio - i svi su zadovoljni.

Citat:

RMS ti daje slobodu da koristiš bilo koj dostupan kod, da stojiš na ramenima svih pre tebe, a ne samo na ramenima svojih kolega iz firme. Ako hoćeš da plasiraš svoj softver kao vlasnički, RMS to smatra društveno destruktivnim, a društveno destruktivne radnje se obično zabranjuju.


Razumem ja sta RMS smatra, samo sto ja smatram da je drustveno drasticno destruktivnije zabraniti ljudima da raspolazu plodovima svog rada kako zele.


[ stoprocentni @ 13.11.2018. 20:36 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Mislis da je ta vestacka kontrola i raspodela bolja od slobodnog trzista? To je bas isto sto je u komunizmu pokusano, i dovelo do masovne korupcije, neefikasnosti i uravnilovke - sa druge strane slobodno trziste omogucava da svako glasa - svojim novcanikom - a ne korumpirani komiteti.


Naravno da je bilo kakav komesarski sistem daleko gori od tzv. slobodnog tržišta (Free market, Inc.), ali je pravo pitanje koliko je slobodno tržište zaista slobodno za sve a i koliko su ljudi sposobni da budu zreli i odgovorni u takvoj slobodi. Prva žrtva slobodnog tržišta su neprofitabilne stvari vitalne po jedno društvo (ili civilizaciju generalno), kao visoka umetnost i kultura na primer. Ako se takve stvari ne stave van tržišne utakmice (da se poslužim popularnom kretenskom sportskom metaforom) nužno propadaju a i celokupni socijum sa njima. A i ta pomenuta regulativa novčanikom... To je samo donekle tačno i prilično binarno: imaš para ili nemaš za neki proizvod. Međutim, tu prečesto postoji i bezbroj nijansi, nije sve ili-ili. Ljudi kupuju (iliti glasaju, kako bi ti to inspirativnije rekao) novčanikom, ali on je tek alat koji prati odluke. A kako se odluke donose? Koliko ljudi ih donosi van predrasuda, inercije, manipulacija, neznanja, dezinformisanosti, neinformisanosti? Ne bih rekao mnogo, svakako ne dovoljno da bismo od slobodnog tržišta pravili biblijsko zlatno tele kao što se uporno i radi. Evo i konkretnog primera. Pogledaj kako se ljudi informišu prilikom kupovine recimo automobila. A pogledaj i kako ih mediji "kvalitetno" informišu o tome (mediji koji su kučke velikih korporacija koje su šampioni slobodnog tržišta u kome po pravilu ima i onih slobodnijih od drugih). Umesto da reklama za neki automobil sadrži zaista korisne informacije, tipa štatijaznam, farovi, karoserija, hladnjaci, retrovizori, vešanje, kočnice, točkovi... ti dobiješ holivudsku zvezdu u tom automobilu sa osmehom od milion dolara. I onda bira novčanik. Nije nego. Mislim da se i prilikom izbora softvera masa ljudi ne informiše mnogo bolje od ovoga. Nažalost. Ogroman broj ljudi i ne zna šta im treba, lenji su da pomere pozadinu i informišu se pa onda koriste što koristi većina. Inercija. I onda naravno da će Windows imati 90%.

[Ovu poruku je menjao stoprocentni dana 13.11.2018. u 21:47 GMT+1]
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 21:18 ] @
Ljudi, ja stvarno ne znam otkud tolika lenjost da se pročitaju dva članka u cilju nastavka kvalitetne rasprave o tome.

Citat:
Ivan Dimkovic: Pa da, i razvoj zgrada bi bio mnogo jeftiniji da mogu da odem do stovarista i maznem materijal.

Boze kako se niko nije toga setio...

Očigledno nisi pročitao članke. Da jesi, našao bi tamo primer sa gradnjom puteva.

Društvu treba put. Ima građevinskih preduzeća koja mogu da ga naprave i to košta koliko košta. Kako da se finansira taj put?

Jedan način je putem poreza (slobodan put), a drugi da neko inicijalno plati i onda vraća ulaganja putarinom (vlasnički put). Da ih uporedimo.

Cena:

1. U fazi gradnje, vlasnički put je skuplji za cenu gradnje naplatnih rampi.
2. U fazi iskorišćavanja, vlasnički put je skuplji za plate radnika na naplatnim rampama i uopšte funkcionisanje te naplate.

Društvena korist:

1. Vlasnički put ima naplatne rampe koje veštački usporavaju saobraćaj.
2. Vlasnički put se manje koristi jer putarina obeshrabruje njegovu upotrebu.

Dakle, slobodan put je jeftiniji i korisniji. Izbor je jednostavan.

Što se zgrada tiče, da li bi zaista gradnja na tak način bila dugoročno održiva i jeftinija? RMS predlaže načine finansiranja razvoja softvera koji mogu da funkcionišu.
[ Space Beer @ 13.11.2018. 21:28 ] @
Zašto misliš da nismo pročitali. Eto to za puteve ne stoji. Naplatna rampa nije jedini način za naplatu. A i da jeste, njena gradnja je zanemarljiva u poređenju sa cenom samog puta. I ne mora da usporava saobraćaj niti da košta više za plate radnika, ako se npr. koristi elektronska naplata.

I još, put koriste svi. Manje ili više, ali svako ponekad negde ode. Softver ne koriste svi. Posebno ne onaj za recpte ili Counter Strike ili neki šahovski. Zašto bi onda ljudi plaćali ono što ne koriste? Posebno ako,neće ni da plaćaju ono što koriste i što im olakšava život ili posao :)
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 21:32 ] @
Kolika god da je cena naplatne rampe i koliko god da usporava saobraćaj i kolika god da je cena, ma koliko bili mali, vlasnički put nema nijednu, ni najmanju prednost u odnosu na slobodan, a ima mane, ma koliko male ili velike bile. Dakle, izbor je jednostavan.

Ne koriste svi Stockfish, ali svi korisnici hardvera koriste neki softver. Hardver bez softvera nema smisla. Softverski porez ide na cenu hardvera. Plaćaš nadoknadu za razvoj softvera i biraš gde će da ode.
[ Space Beer @ 13.11.2018. 21:35 ] @
Naravno da ima manu. Neko iz komiteta može da sagradu most bez kraja, most do svoga zavičaja, koji nikome ne treba.

Ne koriste svi neki softver. Moja baba nije koristila nijedan softver
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 21:39 ] @
Svi korisnici hardvera koriste softver, a porez na softver ide na cenu hardvera.
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 21:48 ] @
Citat:
Nedeljko:
Kolika god da je cena naplatne rampe i koliko god da usporava saobraćaj i kolika god da je cena, ma koliko bili mali, vlasnički put nema nijednu, ni najmanju prednost u odnosu na slobodan, a ima mane, ma koliko male ili velike bile. Dakle, izbor je jednostavan.


Samo sto je analogija potpuno pogresna, put je potpuno "standardizovan proizvod" u smislu da su varijacije prakticno nebitne (ako zanemarimo sirinu/broj traka i sl. parametre). Svi koji koriste puteve ih prakticno koriste na manje-vise isti nacin.

Softver je potpuno druga prica i dodatna vrednost softvera je upravo u specificnim stvarima koje su neki korisnici spremni da plate vise od drugih. Takodje zastita softvera daje izuzetnu motivaciju proizvodjacu da se diferencira od drugih i pravi kvalitetniji proizvod.
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 21:56 ] @
Ivane,

Opet RMS naglašava da ima određene premise. Ako neko smatra da je onaj ko je unajmio autora važniji od drugih, onda cela priča nema smisla. Premisa je da se želi maksimizovati opšta društvena korist i da su svi građani jednako važni.

Da, vlasnički model na razne načine omogućava vlasnicima bogaćenje. Nije sporno. Ali, kako se to odražava na društvo?

Vidiš, u FOSS svetu se opet neki diferenciraju od drugih. KDE nije nalik na GNOME iako je preuzimanje ideja moguće. Takođe, kada napraviš nadogradnju koja je značajna, onda će korisnici na anketi da glasaju za tebe.
[ Space Beer @ 13.11.2018. 22:07 ] @
Odražava se odlično. Milioni ljudi danas žive od pisanja i testiranja koda.

Moja baba nije koristila ni hardver. Je l' sad bolje? A takvih imaš jedno 20% u Srbiji, 1% u Finskoj i 80% u Severnoj Koreji

Ajde objasni mi zašto je moj sistem lošiji od Stalmanovog? U mom sistemu:
- Proizvođači/developeri dobijaju novac srazmerno broju korisnika (baš kao i kod RMS-a)
- Što je softver bolji, imaće više korisnika i više novca za dalji razvoj (isto kao i kod RMS-a)
- Korisnici plaćaju manje nego što bi plaćali komercijalni softver danas (to možda ne bi bio slučaj u RMS sistemu)
- Mogućnost zloupotrebe ne postoji. Čim bi neko pokušao da zloupotrebi svoj položaj ili da pravi gluposti, ostao bi bez dobrog dela finansija i bez korisnika (u RMS sistemu to ne mora biti pošto "komitet" odlučuje koji se programi razvijaju, i možda proceni da je dobro sa se sredstva potroše na igru kao što je Popcorn simulator. I kad bi videli da je broj korisnika nula, shvatili bi da je to bačen novac. Tuđi novac)
- Korisnik sam odlučuje šta će podržati. Čak i ako ne koristi taj softver. (u RMS sistemu developer dobija novac samo od svojih korisnika)
- Ne troše se sredstva na komitete, ankete i slične naplatne rampe
- Moćda još nešto, ako se setim, dodaću

edit:
- U mom sistemu ne postoji mogućnost veštačkog podizanja popularnosti (u RMS sitemu Ivan može da plati meni i tebi da glasamo za njegov projekat u anketi i tako dobije novac)

Kao što rekoh (više puta), glavni "krivac" za relativno loše stanje Linuxa i FOSS-a su zapravo Linux i FOSS korisnici. A ne MS, Apple, Google, Adobe.

[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 13.11.2018. u 23:23 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 13.11.2018. u 23:23 GMT+1]
[ Ivan Dimkovic @ 13.11.2018. 22:08 ] @
Citat:
Nedeljko
Ali, kako se to odražava na društvo?


Odrazava se dobro zato sto daje motivaciju ljudima da stvaraju nesto bolje ako za tako necim postoje drugi ljudi koji su to spremni da plate.

Citat:

Takođe, kada napraviš nadogradnju koja je značajna, onda će korisnici na anketi da glasaju za tebe.


Da ali sada korisnici imaju i dodatni izbor, da kupe direktno nesto ako misle da je bolje njima a nije otvoreno, recimo macOS.

I to je dobro, zato sto daje Apple-u motivaciju da pravi dobar OS a uopste ne sprecava one koji zele otvoreni KDE da ga koriste i da doniraju svoje pare KDE projektu ako zele.

[ Nedeljko @ 13.11.2018. 22:23 ] @
Citat:
Space Beer: Odražava se odlično. Milioni ljudi danas žive od pisanja i testiranja koda.

Šta bi sa milijardama ostalih ljudi?
Citat:
Space Beer: Moja baba nije koristila ni hardver. Je l' sad bolje? A takvih imaš jedno 20% u Srbiji, 1% u Finskoj i 80% u Severnoj Koreji

U RMS-ovom sistemu takvi ne plaćaju ni softver ni hardver. Porez na softver ide na cenu hardvera. Dakle, plaća se isključivo kupovinom hardvera.
Citat:
Space Beer
- Korisnici plaćaju manje nego što bi plaćali komercijalni softver danas (to možda ne bi bio slučaj u RMS sistemu)

Ovaj deo mi ej potpuno nejasan. Šta si hteo da kažeš?
Citat:
Space Beer
- Mogućnost zloupotrebe ne postoji. Čim bi neko pokušao da zloupotrebi svoj položaj ili da pravi gluposti, ostao bi bez dobrog dela finansija i bez korisnika (u RMS sistemu to ne mora biti pošto "komitet" odlučuje koji se programi razvijaju, i možda proceni da je dobro sa se sredstva potroše na igru kao što je Popcorn simulator. I kad bi videli da je broj korisnika nula, shvatili bi da je to bačen novac. Tuđi novac)

Komitete ste vi izmislili, a ne RMS. U njegovom sistemu korisnici odlučuju šta će finansirati.
Citat:
Space Beer
- Korisnik sam odlučuje šta će podržati. Čak i ako ne koristi taj softver. (u RMS sistemu developer dobija novac samo od svojih korisnika)

Ovaj deo mi je takođe potpuno nejasan.

1. Softver istog kvaliteta bi bio jeftiniji (plaćen kroz porez, OK) jer je moguće koristiti rad drugih, a ne sve raditi od nule. BTW viši kvalitet.
2. Softver bi bilo moguće prilagoditi potrebama korisnika, a ne praviti novo rešenje od nule.
3. Studenti računarskih nauka bi mogli da nauče iz velikih dobrih programa kako se prave veliki i složeni programi. Bolje obrazovanje -> viši kvalitet.
4. Korisnici bi birali najbolji softver, a sada se obaziru na cenu.


Ivane,

Pa, motivaciju je komentarisao RMS, samo što nisi hteo da pročitaš.

1. Programiranje je izuzetno zabavno.
2. Zarađivanje je moguće.
[ Space Beer @ 13.11.2018. 22:38 ] @
Ako je samo za korisnike hardvera, onda ok.

Hteo sam da kažem da se FOSS može finansirati od svojih korisnika koji bi plaćali 5$ mesečno u proseku. Možda i manje. A "porez" na hardver bi bio verovatno veći. Posebno kad bi se videlo da ljudi i ne menjaju hardver toliko često. Pa bi povećali porez, pa bi ljudi još ređe menjali hardver i tako dok izvor ne presuši. Možda bi u RMS sistemu bilo i manje, ali ne znam koliko manje može biti od jedne kafe mesečno.

I opet, ako ja pokrenem novi projekat, takav da ne postoji sličan, ja moram dobiti novac od tog "poreza". A ne garantujem nikome da će od mog projekta biti neke koristi. U mom sistemu imam kickstarter, pa nek odluče ljudi da li im se ideja sviđa ili ne.

Kako će korisnik izabrati kad on ne usmerava novac, već treća strana? On samo glasa u anketi i u RMS sitemu Ivan može da plati meni i tebi da glasamo za njegov projekat (dodao sam to u edit prethodnog posta)

1. I danas ne moraju da rade od nule (videti pod 3.)
2. I danas se može prilagoditi korisnicima. Pogledaj razvoj npr. Nextcoud-a ili Blendera ili videti pod 3.
3. Studenti danas imaju Linux kernel, ozbiljno radno okruženje (KDE), ozbiljan office paket (LO), ozbiljan cloud sistem (Nextcloud), ozbiljan softver za grafički dizajn (Blender, Krita....), ozbiljan softver za CFD (openFOAM), za razne matematičke discipline (Octave, R...), za AI (Theano, Caffe)... Tj. i u postojećem sistemu imaju itekako dovoljno resursa da nauče kako se prave veliki i složeni programi
4. Zato što veća cena uglavnom podrazumeva i veći kvalitet. Zato i u mom sistemu imaš slobodu da za GIMP ili Kritu doniraš 20€, a sa KolourPaint 3€

1.1. Programiranje nije svima zabavno.
1.2 Moguće ali ne i obavezno. Tj ako na kraju meseca moj projekat nije skupio novca da platim račune, hrani, zdravstveno i penziono, džaba mi sve ostalo
[ Nedeljko @ 13.11.2018. 22:59 ] @
I u RMS-ovom sistemu postoji kikstarter.

Proizvodnja softvera istog kvaliteta bi bila mnogo niža (zbog počinjanja uvek od nule), tako da tih 300% koje zamišljaš su daleko od realnog.

Hardver je sve kvarljiviji. Ne možeš da ga ne menjaš. Može softverski porez da se ugrađuje i cenu servisa van garancije.

Korisnik odlučuje (anketom) gde će otići deo poreza koji on daje. Nikakva treća strana.

To što se danas ne mora kretati od nule, može prilagođavati i učiti je zasluga FOSS-a. No, u ovakvom sistemu gde se FOSS ne mora plaćati, on razvojno zaostaje u mnogim oblastima. Sve bi to bilo kudikamo intenzivnije u RMS-ovom sistemu.
Citat:
Space Beer
4. Zato što veća cena uglavnom podrazumeva i veći kvalitet. Zato i u mom sistemu imaš slobodu da za GIMP ili Kritu doniraš 20€, a sa KolourPaint 3€

U ovom sistemu se ustručavaš od korišćenja najboljeg programa zbog cene, pa možda nećeš koristiti najbolji program. U RMS-ovom sistemu bi koristio najbolji program jer ti je platežno svejedno. Platio si fiksan softverski porez kupovinom hardvera i imaš pravo da koristiš sve programe.

1.1 Mnogima je zabavno, pa motivacija postoji čak i bez novca.
1.2 Ni u kopirajt sistemu ti nije zagarantovan uspeh komercijalnog proizvoda.
[ Space Beer @ 14.11.2018. 05:18 ] @
Hardver nije sve kvarljiviji. PC radi godinama bez problema, pogledaj po forumima kakve konfiguracije ljudi koriste. Moj laptop ima skoro 7 godina i jedino sam "morao" da kupim bateriju od 30€. Roditelji koriste desktop star 5-6 godina, i monitor star 12. Jednom bio na servisu koji je koštao 20€. Moj prethodni desktop koji sam prodao posle 3 i po godine, radio je bez kvara. A hardver sam menjao, ne jer mi treba bolji, već sam želeo novu platformu. Da moram da plaćam porez, to verovatno ne bih uradio, posebno kad skoče cene memorije, grafičkih ili neke druge komponente, pa je to ionako skup sport. I ako se za tri računara za 7 godina potroši ukupno 1500€ (hardver i vangarncijski servis), to je 70€ godišnje po računaru. A ja u mom sistemu izdvajam 60€ godišnje za FOSS. Znači porez mora da bude 85% da bi se došlo do istog nivoa. Zamisli hoćeš da kupiš računar od 500€ i neko ti kaže da moraš da platiš još 400€ za "porez". Bilo bi mrtvih :d

Nisi me razumeo za treću stranu. Ti ja kupimo PC i platimo porez koji ide u neki fond. Neka je taj porez npr. 10€. U hoćemo u anketi da kažemo da taj novac ode za LO. Onda dođe Ivan i kaže nam da nema smisla da dajemo za LO, kad su već milioni dali. Bolje da usmerimo taj novac za njegov projekat, a on će, kada dobije novac od tog poreza, nama vratiti po 5€, a sebi zadržati 10€. I svi su na dobitku - ti ja koristimo LO kao da smo ga platili, platili smo zapravo duplo manji porez, a Ivan je dobio novca za sebe koji inače ne bi. Jedini gubitnik je LO, ali oni ionako imaju milione korisnika, pa i nije neki gubitak. Sve dok gomila drugih ne počne da radi isto i sistem se uruši.

Danas ako imaš potrebu da koristiš najbolji (najskuplji) softver, to znači da se baviš ozbiljnim poslom. Što znači da ćeš vrlo brzo povratiti svoju investiciju. I sami ste više puta govorili da većina ljudi nema potrebu da koristi Photoshop ili Autocad ili WIndows (najbolji i najskuplji softver), pa ih opet koristi jer može da ih nađe "besplatno". Ili ih mrzi da uče nešto drugo. I u ovakvom sistemu FOSS je došao do ozbiljnog nivoa. Zamisli još da su i FOSS korisnici svesni njegovog značaja i da upumpaju pola milijarde $ mesečno za dalji razvoj. I znaš šta bi još bilo kul u tom slučaju. Čak i same FOSS kompanije odvajaju deo priloga koji dobiju, za druge FOSS projekte (npr. Mozilla, Open IT store...), pa bi tako Libreoffice možda prosledio deo novca za openFOAM. I onda bi se vrlo brzo došlo do situacije da kvalitet poraste, pa bi dobili ove korisnike, pa FOSS sa 2% skoči na 5%, pa na 10%, pa na 30%, pa možda čak i prestigne komercijalni jer bi ljudi videli da imaju više koristi i da im je jeftinije. I onda bi na kraju imali unapređeni RMS sistem i svi bi bili srećni i zadovoljni do kraja života

1.1 Softver podrazumeva i pisanje dokumentacije, testiranje, prevođenje... to većini nije zabavno. A posle dosta vremena postane veoma dosadno
1.2 Nije. Ali ako vidiš da ti prodaja ide, možeš da povećaš cenu, pa možda i prođe. U RMS sistemu neko drugi odlučuje kolika je jedinična cena. Tj. ukupna suma se deli na ukupan broj programa, a to ne možeš da promeniš
[ Panta_ @ 14.11.2018. 06:05 ] @
Superiornost komercijalnog softvera, imaš koga da tužiš: Nasty Adobe Bug Deleted $250,000 Worth of Man's Files, Lawsuit Claims
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 07:56 ] @
Space Beer

Dakle, smatraš da je porez nevezan za hardver bolji. OK, možda ima smsla, kao što porez za vojsku plaćaju i pacifisti i pankeri, zdravstveno osiguranje plaćaju i oni koji su zdravi, u penzioni fond uplaćuju i bogati kojima penzija ne treba itd.

Sa navedenim zloupotrebama ankete se slažem. Finansiram ja tvoj Hello World, a ti moj. Onda bi trebalo nekako meriti zastupljenost softvera.

A što se tiče (ne)korišćenja najboljih programa, većina korisnika ne razmišlja kao ti.

1.1 Ne znam na koji si vid dokumentacije mislio - tehničku ili za krajnje korisnike. Ovu drugu bi mogao da napiše neko u vidu komercijalne knjige. Testiranje je sastavni deo programiranja. Kako si drugačije mislio da napišeš program?

1.2 Pitanje je da li će korisnici želeti da plate tu višu cenu. Ako poboljšaš proizvod, može doći do većeg priliva novca. Da li korisnici treba da plaćaju nesposobne autore da unaprede svoj program? Da li je ta mogućnost koju pominješ prednost ili mana kopirajt sistema?

Panta_

To nije prednost komercijalnog softvera, već softvera sa garancijom. FOSS ne isključuje mogućnost zasebnog prodavanja garancije i podrške.

Komercijalan softver često dođe sa ograničenom garancijom. To znači da ćeš, ako visina štete me prelazi cenu programa, dobiti punu nadoknadu štete, a ako visina štete prelazi cenu programa, dobiti nadoknadu u visini cene programa i to samo ako dokažeš da je šteta nastala korišćenjem softvera, a usled njegove neispravnosti.
[ nkrgovic @ 14.11.2018. 08:03 ] @
Citat:
Nedeljko:
I u RMS-ovom sistemu postoji kikstarter.

Proizvodnja softvera istog kvaliteta bi bila mnogo niža (zbog počinjanja uvek od nule), tako da tih 300% koje zamišljaš su daleko od realnog.

Hardver je sve kvarljiviji. Ne možeš da ga ne menjaš. Može softverski porez da se ugrađuje i cenu servisa van garancije.

Korisnik odlučuje (anketom) gde će otići deo poreza koji on daje. Nikakva treća strana.

To što se danas ne mora kretati od nule, može prilagođavati i učiti je zasluga FOSS-a. No, u ovakvom sistemu gde se FOSS ne mora plaćati, on razvojno zaostaje u mnogim oblastima. Sve bi to bilo kudikamo intenzivnije u RMS-ovom sistemu.
Citat:
Space Beer
4. Zato što veća cena uglavnom podrazumeva i veći kvalitet. Zato i u mom sistemu imaš slobodu da za GIMP ili Kritu doniraš 20€, a sa KolourPaint 3€

U ovom sistemu se ustručavaš od korišćenja najboljeg programa zbog cene, pa možda nećeš koristiti najbolji program. U RMS-ovom sistemu bi koristio najbolji program jer ti je platežno svejedno. Platio si fiksan softverski porez kupovinom hardvera i imaš pravo da koristiš sve programe.

1.1 Mnogima je zabavno, pa motivacija postoji čak i bez novca.
1.2 Ni u kopirajt sistemu ti nije zagarantovan uspeh komercijalnog proizvoda.

I u tom sistemu najvise novca dobijaju najpopularniji programi. To je klasican populizam. LibreOffice ce dobiti mnogo vise nego Oracle Database ili npr. GlusterFS. Znas sta bi ostalo da se razvija mesec dana posle prelaska na taj model? Fart apps. Populizam nije mera. A "sloboda" da pravim sta hocu i da neko drugi proglasi to za drustveno koristan rad i da ja nemam pravo da to naplatim koliko hocu, vec koliko mi "drustvo dodeli" nije sloboda.
[ Space Beer @ 14.11.2018. 08:26 ] @
@Nedeljko

Mislim na dokumentaciju kao što je Help fajl. Svaki program mora da ga sadrži a dosadno je pisati ga. I za testisranje i jurenje bagova - to je dosadan posao. Nije zanimljiv. Pravljenje velikog i složenog softvera za najveći broj ljudi nije zanimljiv posao. Baš kao nijedan drugi. Tako i onima koji trče za loptom 2 sata nedeljno taj posao dosadi posle 10 godina.

Ako Ivan pravi program koji treba samo meni i tebi, a njega vreme košta 5000€ (npr. 168 radnih sati), on će nama reći da ćemo dobiti naš program jedino ako smo spremni da platimo po 2500€. U suprotnom neće ni početi da radi. U RMS sistemu Ivan će potrošiti svoje vreme, tj čitav mesec, da napravi taj, očigledno koristan softver. Ali će dobiti novac srazmeran broju korisnika, tj. verovatno oko 10-20€. Malo teže će pregurati mesec sa tim.

Smatram da je najbolje da svako plaća ono što želi i koliko želi. I smatram da ako FOSS advokati smatraju da je to najbolji i/ili jedini ispravan put za softver, njihova dužnost je da ubede korisnike da ga finansiraju. I nema potrebe da se mešaju u rad ljudi koje prave vlasnički softver. Prosto k'o pasulj.
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 08:31 ] @
nkrgovic

Raspodela prema popularnosti može da uzme u obzir i segmente.

Liberalni kapitalizam XVIII i XIX veka je bio u tom smislu slobodan. Imao si slobodu da zahtevaš od radnika da rade koliko smatraš da treba i slobodu da im za to daješ plate kolike misliš da treba. E, onda se neko izborio za zakon koji recimo ograničava radno vreme, propisuje minimalnu cenu rada, propisuje bolovanja (uključujući i trudničko i porodiljsko) itd. Danas zaposlena žena ako zatrudni može da dobije otkaz. Koliko je to dobro za društvo, izlišno je komentarisati. To je kad ne ograničiš slobodu pojedinca.


Space Beer,

Empirijska činjenica je da je programiranje izuzetno zabavno, a sastavni deo toga je i testiranje i ispravljanje grešaka. Ne postoji programiranje bez toga.

Takođe, RMS-ov sistem ne isključuje rad po narudžbini, kao ni zadržavanje programa in house. Problem je kada daješ binarni kod bez mogućnosti da primalac dobije sorseve i ograničavaš upotrebu toga, a ne kada program ne daješ drugima uopšte.
[ Space Beer @ 14.11.2018. 08:55 ] @
Ali i u postojećem sistemu je to moguće. Tj. mi možemo da sklopimo ugovor sa Ivanom da je kod koji napiše naše vlasništvo i da ga pustimo posle pod GPL. Jedino što će malo ko iskeširati 5000€ za svoj projekat i posle dati to besplatno bilo kome.

Tako da postojeći sistem nudi veliku slobodu, možda i veću nego RMS. Samo što ne žele svi ljudi da dele svoj rad ili svoj novac. Što je sasvim u redu. Baš kao što ne dele svoj stan sa beskućnicima, autmobil sa pešacima, ručak, odeću, slobodno vreme...
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 09:09 ] @
To što si naveo kao prednost ovog sistema nije prednost jer je isto moguće u oba sistema. U RMS-ovom sistemu niste dužni da dajete taj program drugima ako ne želite. Jedino što će Ivan za te pare morati da vam da i sorseve. In house je OK. Dakle, kada postoji naručilac, sistemi se poklapaju - nijedan nije u prednosti.

Nesaglasnost postoji oko načina finansiranja programa za opštu upotrebu.

A što se velike slobode tiče, već sam pisao o tome.
Citat:
Nedeljko

Liberalni kapitalizam XVIII i XIX veka je bio u tom smislu slobodan. Imao si slobodu da zahtevaš od radnika da rade koliko smatraš da treba i slobodu da im za to daješ plate kolike misliš da treba. E, onda se neko izborio za zakon koji recimo ograničava radno vreme, propisuje minimalnu cenu rada, propisuje bolovanja (uključujući i trudničko i porodiljsko) itd. Danas zaposlena žena ako zatrudni može da dobije otkaz. Koliko je to dobro za društvo, izlišno je komentarisati. To je kad ne ograničiš slobodu pojedinca.
[ nkrgovic @ 14.11.2018. 09:21 ] @
Citat:
Nedeljko:
Raspodela prema popularnosti može da uzme u obzir i segmente.

Moze. Problem je u tome ko ce da uzima to u obzir? Ko ce organizovati i voditi komitet za pravilnu rasporedu po segmentima?

Bese nema komitet? Ili pak ima? :)
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 09:35 ] @
Usvoji se nekakva metrika ista za sve. Može i na međunarodnom nivou. Može statistički da se proceni koliko korisnici softvera iz segmenta X mlate para na tome.
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 09:41 ] @
Nedeljko, sve sto zeli RMS i za sta se zalazes moze i sada, bez prisile i komiteta, ko zeli da svoj kod da pod gpl/bsd moze, ko zeli da naplacuje sw, moze, ali da kazes da je dzabe a zelis da uzmes pare, to ne moze i hvala bogu nece ni biti. :)
[ nkrgovic @ 14.11.2018. 09:43 ] @
Citat:
Nedeljko:
To što si naveo kao prednost ovog sistema nije prednost jer je isto moguće u oba sistema. U RMS-ovom sistemu niste dužni da dajete taj program drugima ako ne želite. Jedino što će Ivan za te pare morati da vam da i sorseve. In house je OK. Dakle, kada postoji naručilac, sistemi se poklapaju - nijedan nije u prednosti.

Nesaglasnost postoji oko načina finansiranja programa za opštu upotrebu.

Pa to onda vec sad imas. Smatraj da sav softver koji se komercijalno prodaje "nije za opstu upotrebu" i eto, sve se uklopilo.
[ nkrgovic @ 14.11.2018. 09:46 ] @
Citat:
Nedeljko:
Usvoji se nekakva metrika ista za sve. Može i na međunarodnom nivou. Može statistički da se proceni koliko korisnici softvera iz segmenta X mlate para na tome.

Ko usvoji metriku? Ko radi procenu?
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 10:11 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Nedeljko, sve sto zeli RMS i za sta se zalazes moze i sada, bez prisile i komiteta, ko zeli da svoj kod da pod gpl/bsd moze, ko zeli da naplacuje sw, moze, ali da kazes da je dzabe a zelis da uzmes pare, to ne moze i hvala bogu nece ni biti. :)

Reč "džabe" si ti ubacio.

Ne treba imati slobodu ugrožavanja drugih. Ajde još jednom da ponovim, pošto neki ne čitaju
Citat:
Liberalni kapitalizam XVIII i XIX veka je bio u tom smislu slobodan. Imao si slobodu da zahtevaš od radnika da rade koliko smatraš da treba i slobodu da im za to daješ plate kolike misliš da treba. E, onda se neko izborio za zakon koji recimo ograničava radno vreme, propisuje minimalnu cenu rada, propisuje bolovanja (uključujući i trudničko i porodiljsko) itd. Danas zaposlena žena ako zatrudni može da dobije otkaz. Koliko je to dobro za društvo, izlišno je komentarisati. To je kad ne ograničiš slobodu pojedinca.


Dakle, i u to doba je bilo poslodavcu dozvoljeno

1a da organizuje penzioni fond,
2a da ne traži od radnika da rade više od 8 sati,
3a da im obezbeđuje plaćene godišnje odmore,
4a da im da slobodan vikend i poštuje praznike,
5a da im obezbeđuje plaćena bolovanja po porebi,
6a da im daje plate koje su dovoljne za pristojan život.

Istovremeno je poslodavcima bio dozvoljeno i

1b da radnici nemaju penziju,
2b da traži od radnika da rade po 12 sati, pa i više,
3b da im ne da nikakve godišnje odmore,
4b da im ne da slobodne dane ni za vikend, ni za praznike,
5b da im ne da da idu na bolovanja, a ako baš mora, da ne budu plaćeni u tom periodu,
6b da im daje platice sa kojima se ne mogu izvući iz siromaštva.

Velka sloboda za poslodavce, nema šta. Šta misliš šta je od to dvoje zaživelo? Kako su se proveli socijalutopisti? Je li privreda propala zbog uvođenja zakona koji obavezuje sve poslodavce na prvu varijantu?
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 10:33 ] @
Citat:
nkrgovic: Pa to onda vec sad imas. Smatraj da sav softver koji se komercijalno prodaje "nije za opstu upotrebu" i eto, sve se uklopilo.

Misli se na softver koji je masovno dostupan, to jest objavljen, nasuprot softveru koji je rađen za naručioca.
Citat:
nkrgovic: Ko usvoji metriku? Ko radi procenu?

Koliko se ja razumem, u demokratskom svetu je parlament zakonodavno telo. Postoje i podzakonski akti, kojima se bave nekakva ministarstva. Ovde bi pak trebao da postoji neki međunarodni dogovor između vlada.

Ne misliš valjda da zakonodavna vlast postoji samo u komunizmu?
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 10:46 ] @
Sve to i dalje ne isključuje mogućnost da interesne grupe dotiraju neki softver koji je za njih značajan. Dakle, ne gasi se linux fondacija ili tako nešto.
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 10:58 ] @
Nedeljko

Paralelu izmedju kapitalizma liberalnog tipa i danasnjeg trzista softvera pravis samo ti! Nema to veze uopste, nego potezes da bi odbranio svoje ekstremne i levicarske ideje (ili RMS-ove)!

Sistem je dobar, i zato ga ne treba menjati, pogotovo ne tako da neko ko je u komitetu moze da prisvoji tudji rad (ciji je on samo maintainer npr.) i zaradjuje na njemu. Da ne napominjem da iza softvera mogu stajati i eksperti kojima programiranje nije struka, i oni bi trazili svoj honorar. Kako to zamisljas da se izvede u RMS sistemu? Ko ce i taj porez na softver razrezivati, i po kojim kriterijumima? Zato sam i napisao da RMS hoce pare za FSF softver koji je trenutno besplatan, mogu ja potpuno da zaobidjem FSF tako sto cu koristiti BSD ili komercijalni softver, dalje, sta misli da zamenjuje, onih 98% instalacija koje teraju Windows ili OSX?
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 12:48 ] @
Liberalni kapitalizam je istorijski primer za sledeće:

1. Zakonski su svi bili izjednačeni (dobro, belci, tadašnji rasizam nije tema ove rasprave).
2. Zakon je davao vrlo široke slobode pojedincu.
3. Pošto su pojedinci prirodno nejednaki, jači mogu itekako da ugroze slabije, a da sve bude u okvirima takvih zakona, što se i desilo.
4. Poslodavci su u takvim okolnostima praktično morali da budu vrlo nehumani prema radnicima zbog pritiska konkurencije.
5. Nametanjem humanih zakonskih normi obavezujućih za sve poslodavce privreda nije propala, a problem prekomerne eksploatacije je rešen.

Zašto to pominjem? Kao kontraargument na stav "RMS-ov zakon je restrktivniji od postojećeg". Da, tako je, ali suština te slobode postojećeg zakona se svodi na gore opisan problem. Paradoksalno, današnji zakoni su restriktivniji od onih iz perioda liberalnog kapitalizma, ali su danas ljudi slobodniji nego onda.
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 13:10 ] @
Ne sloboda je izvojevana sindikatima i strajkovima, nije to doslo odozgo, niti svuda u isto vreme, i u pravima radnika prednjacile su visokorazvijene zemlje. Ali to nije tema.
Protiv FOSS nemam nista, sve dok ne sluzi za promociju nekakve ideologije, to je ono sto zameram RMS i FSF. RMS-ova vizija zakona bi, ponajpre, sw industriji donosila mnogo manje novca od postojeceg sistema, ali sustina je da su protiv vlasnickog sw iako vecina ne moze bez vlasnickog sw.
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 13:16 ] @
Sloboda, kako god da je izvojevana, dobila je oblik zakona koji je bio kudikamo restriktivniji od prethodnog.

Restriktivniji zakon može da dovede do veće slobode u praktičnom životu ljudi od manje restriktivnog zakona.

Formula "restriktivniji zakon ne može da dovede do veće slobode" nije tačna.

Kapitalizam je takođe ideologija. Ako od ovog zakona softverska industrija profitira na štetu ostatka društva, onda je interes društva da to promeni.

Kako to misliš da većina ne može bez vlasničkog softvera? Koji to softver ne može da bude slobodan?
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 13:18 ] @
Samo 2% korisnika koriste FOSS OS, ostali koriste vlasnicki. A sto se restriktivnih zakona tice tu bi bio vrlo oprezan, korporacije ne mogu da tlace onako kako moze drzava (ne mislim na istorijske korporacije sa atributima drzavnosti, recimo British East India Company i sl.)
[ Branimir Maksimovic @ 14.11.2018. 13:26 ] @
Pojam drustvo, je tipicno komunisticki. Nema nikakvog interesa drustva, ima interesa pojedinaca.
[ Ivan Dimkovic @ 14.11.2018. 13:36 ] @
Citat:
Nedeljko
Ako od ovog zakona softverska industrija profitira na štetu ostatka društva, onda je interes društva da to promeni.


Ali realnost je suprotna, drustvo >i< softverska industrija su profitirali i interes drustva je da se ta klima uzajamnog profitiranja odrzi. Korisnici, recimo, Adobe softvera su stvorili mnogo vecu vrednost i profitirali vise nego sam Adobe.

Bilo je eksperimenata i sa centralnim planiranjem i raspodelom kapitala i proizvodnje "po potrebama" pa se nisu zavrsili tako uzajamno profitabilno ni za koga osim za sacicu onih koji su na kraju pokrali "nicije" resurse u momentu kraha.

RMS i njegova ideoloska braca i sestre su slobodni da svoju ideologiju propagiraju medju sobom i da je reklamiraju drugima. Ali da nekom drugom ukidaju pravo na drugacije misljenje i proces, e pa to ce malo teze da ide bar dok su u teskoj manjini.
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 13:39 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Samo 2% korisnika koriste FOSS OS, ostali koriste vlasnicki.

Koji to OS ne može da bude slobodan ako vlasnik donese takvu odluku?
Citat:
bojan_bozovic: A sto se restriktivnih zakona tice tu bi bio vrlo oprezan, korporacije ne mogu da tlace onako kako moze drzava (ne mislim na istorijske korporacije sa atributima drzavnosti, recimo British East India Company i sl.)

Mogu i megakorporacije itekako. Štaviše, u SAD zapravo one i donose zakone putem "lobiranja" koje je ništa drugo do podmićivanje predstavnika zakonodavnih vlasti.
Citat:
Branimir Maksimovic: Pojam drustvo, je tipicno komunisticki. Nema nikakvog interesa drustva, ima interesa pojedinaca.

Jok vala! Utilitarizam kao pravac u etici razmatra kakve norme dovode do opšteg boljitka, tj. kako da svi zajedno pobedimo. Da si pročitao one članke, našao bi da Ustav SAD dopušta kopirajt koji se može pravdati samo opštim interesom za napretkom.
[ Ivan Dimkovic @ 14.11.2018. 13:41 ] @
Citat:
Nedeljko
tj. kako da svi zajedno pobedimo.


Pripazi ti na svoj novcanik kad ti neko prica tu pricicu.

U ovom slucaju, na kod :-)
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 13:57 ] @
Nedeljko

Lako je otici od loseg poslodavca konkurenciji, emigracija u drugu drzavu je mnogo teza i za vecinu nemoguca.
Kopirajt se ne bavi samo 'opstim napretkom' inace bi vecina dela zasticena autorskim pravima automatski bila u javnom vlasnistvu, ponajpre, brine se time da autor moze da zaradi od svoga rada.
[ tuxserbia @ 14.11.2018. 14:15 ] @
Šta fali komunizmu?

Niko nije gledao Star Trek serijal?
[ ineve74 @ 14.11.2018. 14:32 ] @
Komunizam je star trek kako za koga.
Ja sam godinama koristio linux na desktopu ne zato sto je free nego sto mi se svidjalo.
Obozavo sam KDE okruzenje.
[ Ivan Dimkovic @ 14.11.2018. 14:52 ] @
Citat:
tuxserbia:
Šta fali komunizmu?

Niko nije gledao Star Trek serijal?


Eto resenja, nek naprave novu sezonu Star Trek serijala sa RMS-ovim "obavezno slobodnim" softverom. Mozda cu ga i pogledati.
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 15:01 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Ali realnost je suprotna, drustvo >i< softverska industrija su profitirali i interes drustva je da se ta klima uzajamnog profitiranja odrzi.

Sve vreme o ovome pričamo. Uporedimo dva sistema sa stanovišta interesa društva, koje čine svi njegovi građani.
Citat:
Ivan Dimkovic: Korisnici, recimo, Adobe softvera su stvorili mnogo vecu vrednost i profitirali vise nego sam Adobe.

Kolika bi društvena korist bila stvorena da je Adobe softver sve vreme bio FOSS?

Ako preskočimo Adobe, ne reče mi kako ti izgleda polisa privatnosti Windows-a 10, koji mnogi ne moraju da koriste, budući da je monopolistički proizvod?
Citat:
Ivan Dimkovic: Bilo je eksperimenata i sa centralnim planiranjem i raspodelom kapitala i proizvodnje "po potrebama" pa se nisu zavrsili tako uzajamno profitabilno ni za koga osim za sacicu onih koji su na kraju pokrali "nicije" resurse u momentu kraha.

Gde je ovde centralno planiranje i raspodela kapitala "po potrebama"?
Citat:
Ivan Dimkovic: Pripazi ti na svoj novcanik kad ti neko prica tu pricicu.

U ovom slucaju, na kod :-)

Utilitarizam je priznat pravac u etici. Drugi pravac je deontološki, koji polazi od naših osećaja, tj. intuicija da je neko ponašanje u nekim okolnostima obavezujuće, ili dopustivo ili zabranjeno, a onda se formulišu kriterijumi iz kojih ti osećaji proističu, čime se ti osećaji objašnjavaju i uopštavaju. To su dva pravca u etici koji su kao jin i jang. Ne postoje 100% utilitaristi, kao ni 100% deontolozi. Osporavanjem priznatog pravca u etici kao grani filozofije i nazivanje njega "pričicom" se odlazi baš predaleko.

Naravno, niko nije dokazao da je RMS filozofija utilitaristička teorema. Samo odgovaram na to da je interes društva komunistički pojam. Eto, pominje se i u američkokom Ustavu.
Citat:
bojan_bozovic: Nedeljko

Lako je otici od loseg poslodavca konkurenciji, emigracija u drugu drzavu je mnogo teza i za vecinu nemoguca.

Evo, MS je poslodavac koji zapošljava stotinak hiljada zaposlenih i ja nisam jedan od njih, nego jedan od preostalih sedam milijardi i kusur, koji ne rade kod tog poslodavca. Taj poslodavac je sa svoijm zaposlenima napravio Windows 10 takav kakav jeste. Pošto je monopolitički proizvod, mnogi ne mogu da ga ne koriste, a spajver je sve u šesnest. Kako sav taj plebs da pobegne od tog poslodavca?
Citat:
bojan_bozovic: Kopirajt se ne bavi samo 'opstim napretkom' inace bi vecina dela zasticena autorskim pravima automatski bila u javnom vlasnistvu, ponajpre, brine se time da autor moze da zaradi od svoga rada.

Bavi se isključivo opštim napretkom ili bi barem tako trebalo da bude. Jedino se opštim interesom može opravdati. Uveden je iz ubeđenja da će klikeraši biti motivisani da programiraju mogućnošću zarade i da će to dovesti do kvalitetne ponude i bržeg napretka. Ivan veruje da je to u stvarnosti tako, ti misliš da nije.
[ dule_ns @ 14.11.2018. 15:10 ] @
Ovo je isto kao kad bi proizvođači kola davali kola za džabe (i nadavno davali svima svoju tehnologiju) a onda korisnici kad kupuju benzin biraju kom proivođaču će otići pare

Eto ideje!!!
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 15:44 ] @
@Nedeljko

Citat:
Evo, MS je poslodavac koji zapošljava stotinak hiljada zaposlenih i ja nisam jedan od njih, nego jedan od preostalih sedam milijardi i kusur, koji ne rade kod tog poslodavca. Taj poslodavac je sa svoijm zaposlenima napravio Windows 10 takav kakav jeste. Pošto je monopolitički proizvod, mnogi ne mogu da ga ne koriste, a spajver je sve u šesnest. Kako sav taj plebs da pobegne od tog poslodavca?


Niko te ne tera da koristis MS softver, koristis Linux, nije mi jasno kako Windows tebe dotice? Slicno i za skoro svakoga, tj. svakoga ko ne zavisi od MS softvera, mogu koristiti drugo.

Citat:
Bavi se isključivo opštim napretkom ili bi barem tako trebalo da bude. Jedino se opštim interesom može opravdati. Uveden je iz ubeđenja da će klikeraši biti motivisani da programiraju mogućnošću zarade i da će to dovesti do kvalitetne ponude i bržeg napretka. Ivan veruje da je to u stvarnosti tako, ti misliš da nije.


Ako se bavi opstim napretkom zasto su autorska dela zasticena od umnozavanja kada je svrsishodnije da ne budu, i da se dele dzabe? Itekako se copyright bavi samo zastitom prava onoga ko ima autorska prava, kao i u svakom drugom zakonu ima tu "opsteg napretka" samo ako to namerno ubacimo u pricu. Kako je autorsko delo vlasnistvo autora, kako bi bilo deljeno autoru se omogucuje da poseduje izvesna prava, i da monetizuje ista, bez cega ni sama prava u mnogim jurisdikcijama nisu odrziva - "opsti interes" tu ne postoji, tu sam ja koji zelim da slusam muziku i Zdravko Colic koji je pravi i prodaje preko diskografske kuce - inace je nebi ni pravio, ako ne moze da je monetizuje.
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 16:19 ] @
Citat:
dule_ns: Ovo je isto kao kad bi proizvođači kola davali kola za džabe (i nadavno davali svima svoju tehnologiju) a onda korisnici kad kupuju benzin biraju kom proivođaču će otići pare

Eto ideje!!!

Materijalni predmeti su drugo, jer se ne mogu jeftino umnožavati. Takođe, umnožavanje zahteva crpljenje prirodnih resursa. Nije isto.
Citat:
bojan_bozovic: Niko te ne tera da koristis MS softver, koristis Linux, nije mi jasno kako Windows tebe dotice? Slicno i za skoro svakoga, tj. svakoga ko ne zavisi od MS softvera, mogu koristiti drugo.

Ponavljam, ima tu monopolističkih proizvoda, a u tom slučaju priča "niko te ne tera to da koristiš" ne pije vodu. Možda ja ne moram, ali postoji masa ljudi koja mora. Naravno, od onih 90% koji koriste Windows samo je deo prinuđen na to, ali ih ima ohoho.
Citat:
bojan_bozovic:
Ako se bavi opstim napretkom zasto su autorska dela zasticena od umnozavanja kada je svrsishodnije da ne budu, i da se dele dzabe? Itekako se copyright bavi samo zastitom prava onoga ko ima autorska prava, kao i u svakom drugom zakonu ima tu "opsteg napretka" samo ako to namerno ubacimo u pricu. Kako je autorsko delo vlasnistvo autora, kako bi bilo deljeno autoru se omogucuje da poseduje izvesna prava, i da monetizuje ista, bez cega ni sama prava u mnogim jurisdikcijama nisu odrziva - "opsti interes" tu ne postoji, tu sam ja koji zelim da slusam muziku i Zdravko Colic koji je pravi i prodaje preko diskografske kuce - inace je nebi ni pravio, ako ne moze da je monetizuje.

To što si opisao je mlaćenje para na društveno destruktivan način - kao dilovanje droge. U tome se ti i RMS slažete.

Ivan pak veruje da je kopirajt zakon upravo društveno koristan, odnosno veruje u sledeći obrazac obrazac:

Klikerašima je omogućeno da zarade => klikeraši će da rade => klikeraši će da donesu dobru ponudu i napredak.
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 16:32 ] @
Nedeljko

Citat:
To što si opisao je mlaćenje para na društveno destruktivan način - kao dilovanje droge. U tome se ti i RMS slažete.


Bavljenje muzikom je kao dilovanje droge? Izvini po zakonu to nije isto.

Citat:
Ivan pak veruje da je kopirajt zakon upravo društveno koristan, odnosno veruje u sledeći obrazac obrazac:

Klikerašima je omogućeno da zarade => klikeraši će da rade => klikeraši će da donesu dobru ponudu i napredak.


Za neke stvari ti ne treba poseban kliker - bavljenje muzikom je jedna od njih - mada pomaze, u skladu sa tim ta definicija je nebulozna, ali ne samo zato - sta je drustveno korisno - mozda za mene Colic, za tebe Ana Netrebko, za trecega Ceca Raznatovic, a bogami za nekoga i Mica Troftrtaljka, jer je muzika njeove mladosti?




[ Nedeljko @ 14.11.2018. 16:48 ] @
Zakon i moral nisu isto. Nekada su i Ustav i zakoni SAD bili rasistički na primer. Zakon treba da se ugleda na etiku, a ne obrnuto. Etika izučava kojim normama treba težiti. Po tvom mišljenju, društveno bi bilo korisnije da nema kopirajta. To znači da je kopirajt društveno destruktivan.

Umesto klikeraš slobodno upotrebi izraz "lice sposobno za autorski rad" ili "potencijalni autor". Suština se ne menja.
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 17:00 ] @
Nedeljko zasto mi pripisujes nesto sto nisam tvrdio? Teznja za sticanjem bogatstva je normalna, ljudska teznja, oko koje je moderno drustvo i organizovano, i u skladu s tim, smatram kopirajt korisnim, jer omogucava autorima da stvaraju, sto ne bi bez zastite! Zakon mozda treba da se ugleda na etiku, no u svakom slucaju prilagodjava se volji vecine.
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 17:15 ] @
Kako nisi napisao da bi bilo svrsishodnije da autorska dela ne budu zaštićena od umnožavanja i da se dele džabe? Napisao si. To upravo znači da je zaštita autorskih dela od umnožavanja društveno destruktivna. Zarađivanje društvenom destrukcijom jeste uporedivo sa dilovanjem droge.

Etika se bavi time kakav da bude sistem normi tako da ako ga se (skoro) svi pridržavaju da dovede do opšteg boljitka i tako da te norme bude moguće sprovesti. Krimosi to krše. No, njihov interes nije da se svi ponašaju kao oni, nego da samo ini krše te norme, a da ih se drugi pridržavaju.

Pozivanje na većinu u etici može da bude problem, jer se ne sme dozvoliti da većina ugrozi manjinu.
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 17:25 ] @
Drustvo nije iznad pojedinca. Pozivanje na vecinu u etici je normalno, posto je volja vecine kreira, bas kao i zakon, eto drugde jos postoji smrtna kazna i to je po volji vecine u tim drzavama. A ako bi drustvo bilo iznad pojedinca, mogli bi pravdati sve sto je drustveno korisno a naustrb egzistencije pojedinca, ukljucujuci i to da se npr. neke manjine povrgnu segregaciji ili istrebljenju - to smo videli kako je u XX veku.

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 14.11.2018. u 18:35 GMT+1]
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 17:34 ] @
Kriminalci nemaju etiku. Imaju kodeks. To je drugo. Napisao sam ti u čemu je razlika.

Njima ne odgovara da se svi ponašaju po njihovom kodeksu, već da se oni kao manjina ponašaju tako, a ostali po propisanim normama koje kriminalci krše.

Kada bi se svi ponašali po kodeksu Đoke kriminalca, svi bi bili na gubitku, pa i on.

Kada bi se svi pridržavali normi koje društvo propisuje, a Đoka krši, svi bi bili na dobitku, pa i Đoka, samo što bi on bio na manjem dobitku, nego kada on krši te norme, a ostali ne.

Kriminalci ne promovišu svoj kodeks ponašanja kao nešto čega treba svi da se pridržavaju, jer im to ne odgovara. Ne bore se za drugi sistem vrednosti za koji veruju da vodi opštem boljitku.
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 17:49 ] @
E, da, kako to misliš da društvo nije iznad pojedinca? Itekako jeste. Naravno da se tu društvo posmatra kao skup pojedinaca.

Pojedincu može da odgovara da se ponaša društveno štetno.

Vraćamo se na priču o liberalnom kapitalizmu XVIII i XIX veka, koji je okončan uvođenjem zakona koji ograničavaju ponašanje pojedinca.
[ bojan_bozovic @ 14.11.2018. 18:23 ] @
Drustvo odnosno drzava iznad pojedinca to znaci da nema demokratije, ta "drzava" moze da bude despot ili nasledna aristokratija, ili partija, sve kako se "drzavi" svidi. :)

Nega ne moramo da se slozimo u ovome, svakako, bolje da diskutujemo o Linuxu. :)
[ Nedeljko @ 14.11.2018. 18:57 ] @
Društvo čine svi njegovi članovi. Ako govorimo o državi, nju čine svi njeni građani. U slučaju Srbije, čine je svi od čistačice Mice do predsednika republike. Naravno da je društvo iznad pojedinca.
[ dule_ns @ 15.11.2018. 10:30 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
dule_ns: Ovo je isto kao kad bi proizvođači kola davali kola za džabe (i nadavno davali svima svoju tehnologiju) a onda korisnici kad kupuju benzin biraju kom proivođaču će otići pare

Eto ideje!!!

Materijalni predmeti su drugo, jer se ne mogu jeftino umnožavati. Takođe, umnožavanje zahteva crpljenje prirodnih resursa. Nije isto.


Upravo. Zato ona vaša poređenja sa zgradama i putevima uopšte nisu odgovarajuća.


Ali ajde da zanemarimo to. Zanemarimo takođe priču o slobodi i društvenoj koristi - ne zato što mislim da nisu važna, nego zato što želim da ukažem na jedan tehnički aspekt.

Naime, ako sam dobro razumeo, ideja je da se prilikom kupovine hardvera određeni procenat preusmeri proizvođačima softvera, i to tako što će kupac hardvera da izabere softversku firmu/projekat/programera/štagod kome će te pare otići.

1) Koji sistemi plaćanja će se koristiti? Ko će o tome odlučivati?
2) Koji proizvodi će biti uključen u sve ovo? Mobilni telefoni? Igračke konzole? Miševi? Fiksni telefoni? Televizori? Ko će o tome odlučivati?

E sad, recimo da smo to rešili, ajde da zamislimo scenu gde kupac kupuje hardver. Cenim da ćemo tu imati sledeće slučajeve, ja ću ubaciti procente čisto ilustracije radi ali oni naravno mogu da variraju:

19,9% kupaca (firme, manje ili veće svejedno) će te pare odmah preusmeriti svojoj firmi. Čak i ako se inače ne bave proizvodnjom softvera verovatno će naklepati neko HelloWorld-oliku aplikaciju i velikodušno je podeliti sa zajednicom
19,9% kupaca će pitati klinca sa kojim je otišlo u kupovinu kome da preusmere pare. Odgovor će biti GTA 5, Red Dead Redemption 2, ili već šta sad klinci praše
19,9% kupaca su fanboji koji će pare proslediti Samsungu, Microsoftu, Apple-u
19,9% kupaca neće razumeti šta se tačno traži od njih i navešće ime poslednje aplikacije koju su koristili
19,9% kupaca neće razumeti šta se tačno traži od njih i navešće ime operativnog sistema koji imaju instaliran na računaru, telefonu, ... (to naravno u ogromnoj većini neće biti linux)
0,5% kupaca će zaista dobro razumeti i razmisliti kome da daju pare. Ipak, i oni će uglavnom proslediti pare proizvođaču linux-a koji koriste, jednoj firmi koja piše neki program koji intenzivno koriste i eventualno jednoj-dvema firmama koji su izbacili neki program koji ne koriste ali smatraju da je baš zanimljiv


P.S. mislim da sam sa ovih 0,5% bio baš velikodušan
[ bigvlada @ 15.11.2018. 10:59 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Nemaju problem ukoliko ih neko drugi napise. Linux je drasticno bolji od Windows-a po pitanju drajvera u smislu kernel developera koji pisu drajvere, ne u smislu da imaju bolje i vise drajvera.


Zašto bi mene kao krajnjeg korisnika novokupljenog uređaja trebalo da zanima da li je drajvere pisao proizvođač operativnog sistema, uređaja ili foss kernel programer? Mene treba da interesuje samo da li dotični drajver postoji i da li je kvalitetan, tj. da li iskorištava sve hardverske mogućnosti uređaja bez štucanja. Ne shvatam logiku. Kupio sam recimo novi ploter i ne mogu da ga koristim pod linuksom jer ne postoji drajver ali mi je toplo oko srca jer znam da drajvere za linuks pišu kernel programeri?
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 11:39 ] @
dule_ns


Poređenje sa putevima nije neodgovarajuće.

1. Izdrada puta košta, kao što izrada softvera košta.
2. Održavanje puta košta, kao što održavanje softvera košta.
3. Naplatnim rampama u fazi razvoja odgovara razvoj zaštita od neovlašćene upotrebe.
4. Naplatnim ramama u fazi iskorišćavanja odgovaraju ulaganja u prodajnu mrežu, BSA i slično.

Takođe, putevi kao oblik zajedničke svojine postoje i u kapitalizmu.

RMS pominje softverski porez. Nisam našao punu formulaciju da bih mogao da odgovorim na tvoja pitanja o njegovom mišljenju na datu temu. Međutim, on to nikako ne smatra jedinim načinom finansiranja razvoja softvera.

Pominjao je da je u vezi sa GNU C kompajlerom dobio kintu od više proizvođača hardvera (među kojima je bio intel) i da je američka vojska finansirala izradu GNU Ada kompajler, da je bio plaćen za neke dodatne mogućnosti programa koje je napisao, za držanje predavanja o tome. Kao vid finansiranja je naveo i pružanje tehničke podrške. Izrada softvera po narudžbini se naplaćuje isto kao danas.

Ono što vidi kao destruktivno je ograničavanje upotrebe izdatog programskog koda, uključujući i sors.

+ Neizdavanje programa, to jest čuvanje programa samo za sebe je OK.
- Izdavanje izvršne verzije bez izdavanja izvornog koda nije OK.
- Ograničavanje upotrebe izdatog softvera nije OK.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 11:50 ] @
Cemu sors za 99.9% korisnika?
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 12:07 ] @
Neće oni lično da čitaju nešto što ne razumeju, ali to sors ne čini nepotrebnim.

1. Neko će da iskoristi taj sors pri pravljenju svog programa i poboljšaće ponudu. Ovde treba uzeti u obzir i snižavanje cene proizvodnje zbog manje ponovnog izmišljanja točka.
2. Neko će da prilagodi postojeći program svojim specifičnim potrebama.
3. Neko će nešto da nauči iz sorsa, pa će više znanja u glavama većeg broja ljudi dovesti do bolje ponude.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 12:12 ] @
I "4", neko ce da iskoristi sors da do softvera dodje besplatno. How convenient! Cela sustina je u tome, jer MS (a i Apple mislim da bi isto) daje sors na uvid, ali za pare.

Koliko ce stvarno da uce ili unapredjuju ili prilagodjavaju sw, u uporedjenju sa onima koji ga samo zele dobiti dzabe? Nemoj da se pravis da ne vidis. Upravo zato su RMS resenja ekstremna i nepozeljna.
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 13:14 ] @
RMS se uopšte ne zalaže za uobičajene prakse MS-a i Apple-a. Takođe, RMS ne tvrdi da njegove ideje MS i Apple vide kao nešto poželjno. On samo smatra da bi to bilo poželjno za društvo, a da se MS i Apple ponašaju društveno destruktivno.

Opiši kako to do softvera dolaziš besplatno putem sorsa, a da ne možeš besplatno da dođeš do binarne verzije. Meni takav slučaj nije poznat. Ako autor nudi sors besplatno, onda nudi i binarnu verziju besplatno. Izuzetak je Linux kernel, koji se na zvaničnom sajtu nudi samo u vidu sorsa jer se može konfigurisati na mnogo načina, tako da kačenje binarnih varijanti nema smisla.

RMS se ne zalaže za davanje sorsa "na uvid", već za sledeće:

1. Svako ko legalno nabavi primerak binarne verzije programa ima pravo i na sors (ako ga želi i ako ga nije već dobio) po ceni koja ne prelazi troškove isporuke sorsa.
2. Nema ograničavanja načina raspolaganja programskim kodom u bilo kom obliku (izvornom ili binarnom), što uključuje pored ostalog pravljenje izvedenog rada, umnožavanje, delenje, objavljivanje, instaliranje i izvršavanje u sve svrhe.
3. Nema prisile isporučivanja programa, osim ako je isporučena binarna verzija bez izvornog koda, kada se primenjuje tačka 2. Sa tim izuzetkom, isporuka je isključivo dobrovoljna i sme se naplaćivati po bilo kojoj ceni.
4. Zadržavanje programa isključivo za sebe je OK, što podrazumeva neisporučivanje nijednog oblika programa.

I možda

5. Svako ko legalno putem mreže izdaje komande nekom programu ima pravo na primerak tog programa u izvornom obliku po ceni koja ne prelazi troškove isporuke i bez ograničavanja načina upotrebe.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 13:49 ] @
RMS zeli da oduzme programeru slobodu da svoj program ne ucini dostupnim u obliku source koda i uspesno zaradjuje od njega. Sve ostalo moze programer i danas ako izabere open source model i licencu. Ko ce ista da plati ako ima sors? Zasto uporno ponavljas RMS gluposti?
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 13:55 ] @
Tačno! RMS hoće upravo to. Detaljno sam to formulisao u svojoj prethodnoj poruci.

To je analogon Zakonu o radu koji poslodavcu oduzima slobodu da ne uplaćuje radniku penzioni doprinos, tera radnika da rmbači do iznemoglosti itd, a u cilju snižavanja troškova proizvodnje i bogaćenja. Kao što Zakon o radu ne vidi bogaćenje kao problem, već samo navedene prakse, tako i RMS ne vidi bogaćenje kao problem, već samo prakse koje su po njemu društveno destruktivne.

Ti si se već složio sa njim da je kopirajt društveno destruktivan.
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 13:59 ] @
Još nešto,

Teško je biti konkurentan kada se sam odričeš mogućnosti koje tvoja konkurencija ima. To je razlog propasti socijalutopista. Kada su socijalutopističke prakse zakonski nametnute svima kao obavezujuće, onda privreda nije propala.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 14:04 ] @
Je li? Ko ce zeleti da se bavi programiranjem kad jednostavno mozes pokupiti sw resenje od konkurenta koji je uspesan i promeniti logo i tekst? Zato sam vec rekao, RMS resenje bi bilo visestruko stetno. Jos nisi odgovorio na ovo, sta sa softverom u cijem razvoju moraju ucestvovati eksperti kojima programiranje nije struka, kako to finansirati?

Nisam se ja slozio sa RMS da je kopirajt destruktivan. Vec sam napisao da je pozitivan jer omogucava autorima da rade i zive od svog rada (inace bi pekli meso u McDonaldsu) a da od oporezivanja drzava (kako ti kazes "drustvo" ) zaradi.
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 14:30 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Nisam se ja slozio sa RMS da je kopirajt destruktivan. Vec sam napisao da je pozitivan jer omogucava autorima da rade i zive od svog rada (inace bi pekli meso u McDonaldsu) a da od oporezivanja drzava (kako ti kazes "drustvo" ) zaradi.

Pa, evo šta si napisao o kopirajtu:
Citat:
bojan_bozovic: Ako se bavi opstim napretkom zasto su autorska dela zasticena od umnozavanja kada je svrsishodnije da ne budu, i da se dele dzabe?


Ja sam ti na to odgovorio da je kopirajt zakon uveden samo na osnovu verovanja u formulu

kopirajt => klikeraši mogu da zarade od autorskog rada => klikeraši su motivisani da rade => klikeraši će da zavrnu rukave i stvore vrednost => od stvorene vrednosti celo društvo ima koristi (daleko od toga da je samo porez u pitanju, a ne i stvorena vrednost).
Citat:
bojan_bozovic: Je li? Ko ce zeleti da se bavi programiranjem kad jednostavno mozes pokupiti sw resenje od konkurenta koji je uspesan i promeniti logo i tekst?

Moralna autorska prava ostaju. Ne možeš tuđi rad da pripišeš sebi. Šta koristiš, treba da citiraš.
Citat:
bojan_bozovic: Zato sam vec rekao, RMS resenje bi bilo visestruko stetno. Jos nisi odgovorio na ovo, sta sa softverom u cijem razvoju moraju ucestvovati eksperti kojima programiranje nije struka, kako to finansirati (a s obzirom da konkurent moze da pokupi to dzabe)?

Odgovorio sam. Razvoj softvera košta i RMS je predložio neke načine finansiranja, a osim toga naveo da je programiranje izuzetno zabavno. Kao što drugi mogu da pokupe od tebe, možeš i ti od drugih.

Eto, RMS je napravio GNU C kompajler u vreme kada su se takve stvari naplaćivale u četvorocifrenim dolarskim iznosima jer je malo ko znao to da napravi. Zar to nije ekspertski posao? Eto, našao je finansiranje.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 14:39 ] @
Gresis o kopirajtu, postoji zato da Colic peva a ne pece meso u McDonaldsu, tako i drzava ima vise jer mora da plati porez. Inace bi za kulturu bilo svrsishodnije da je dzabe, jos kad bi Cola pristao da peva za dz! Mozda da ga prisilimo na to, kao sto RMS programere hoce prisiliti da pisu sw za dz, a? :)

RMS nije gcc napisao sam, ko zna koliko man-years je trebalo za gcc.
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 14:57 ] @
Pročitaj naš Zakon o autorskom i srodnim pravima. Na početku piše šta je sve izuzeto. Nismo mnogo različiti od SAD. Državni je interes da gražani budu informisani o tekstu Ustava zakona i podzakonskih akata, kako bi ih se pridržavali. Državni je interes da suđenja budu javna, jer to doprinosi dolaženju do presuda u skladu sa istinom, zakonom i pravdom (kada se zakon i pravda ne mogu istovremeno zadovoljiti, zakon ima prioritet).

RMS ne prisiljava nikoga da piše softver. Nudi načine da se zaradi na tome, pa ako hoćeš i možeš, izvolte. Ako nećeš ili ne možeš, ne moraš.

GNU C kompajler ima svoje autore. Prvi je bio RMS, što je potpuno nevažno. Suština je da su finansiranje i izrada slobodnog kompajlera bili izvodljivi u vreme kada je to malo ko to znao i kada su cene kompajlera bile četvorocifrene u dolarima.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 15:06 ] @
RMS-ov sistem prisiljava programere da svoj rad dele besplatno u obliku source koda. Nema sta dalje da se diskutuje, posto dobiti izvrsnu verziju iz source koda nije problem. Opet nisi odgovorio, sta sa ekspertima koji nisu programeri, a neophodni su za izradu sw, kako njih RMS placa po tom sistemu? :) Programerima nudi sta, socijalnu pomoc iz drzavne kase? :)
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 16:04 ] @
Pročitaj Zakon o radu. On prisiljava poslodavce da prijavljuju radnike, uplaćuju im penzioni doprinos, zdravstveno i invalidsko osiguranje, da plaćaju porez za njih, da ne teraju radnike da rade više od 40 časova nedeljno, da poštuju praznike, da daju plaćene godišnje odmore, plaćena bolovanja po potrebi itd. Istorija je pokazala da je takva prisila dovela do veće slobode od odsustva takve prisile.

Ako ti se to ne sviđa, nije problem. Ne moraš biti poslodavac.

RMS-ov sistem ne prisiljava programere da dele svoj rad nikako. Mogu u potpunosti da ga zadrže za sebe. Ako ga isporučuju, mogu to da naplate koliko hoće, što rešava problem izrade po narudžbini.

On isključuje mogućnost prodaje licenci i čini licenciranje nepotrebnim. Zakon "licencira" sav softver svima.

Ono što tebe suštinski brine je mogućnost zarade od programiranja. Za to je takođe predložio neka rešenja i sva predložena rešenja (osim softverskog poreza) je deminstrirao ličnim primerom.

On ne tvrdi da bi programeri u tom sistemu zarađivali približno isto koliko sad. Tvrdi da bi taj sistem bio društveno korisniji.

Što se tiče stručnjaka koji nisu programeri, a potrebni su za softverski projekat, ne vidim razliku u odnosu na finansiranje programera. I jedno i drugo je ljudski rad i predstavlja trošak izrade softvera. Ulaganja u razvoj softvera se vraćaju na načine koje sam pominjao i to obuhvata sav uloženi ljudski rad.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 16:15 ] @
A koliko bi i na cemu to programeri zaradjivali ako je sav softver dz, ako nije tajna? :)
Uporno ponavljas RMS mantre po kojima bi programeri pekli rostilj da prezive, kao i svi koji zive od copyrighta. :)

Citat:

On ne tvrdi da bi programeri u tom sistemu zarađivali približno isto koliko sad. Tvrdi da bi taj sistem bio društveno korisniji.


Koliko bi poreza donosio u drzavnu kasu u odnosu na danasnji? Manje? A programeri na socijalnu pomoc iz drzavne kase! Eto to je odgovor koliko bi bio korisniji... Od mnogo programera bili bi socijalni slucajevi. :)
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 16:23 ] @
CCCP je itekako priznavao kopirajt.

Niko nije pominjao roštilj, već

1. izradu po narudžbini za keš,
2. finansiranje od strane interesnih grupa kojima to treba,
3. prodaju podrške,
4. skupljanje dobrovoljnih priloga,
...

Sve ono što je i danas u upotrebi za finansiranje FOSS-a osim višestrukog licenciranja (koje bi postalo neizvodljivo u RMS sistemu).

Od čega 'leba jedu današnji ravijaoci ozbiljnih FOSS projekata? Mislim na projekte koji nemaju pored FOSS licence još i komercijalnu.

Dakle, današnje metode finansiranja FOSS projekata plus softverski porez minus višestruko licenciranje.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 16:27 ] @
Rekao si da bi zarada bila manja, i ako se ukupno od sw bude zaradjivalo manje, manje ce i drzava imati od poreza. Kako taj "mali" problem mislis da resis?
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 16:49 ] @
Nema to mnogo veze sa porezom. Ako je moja zarada niža jer drugi manje plaćaju moj rad, onda će njihova zarada biti za toliko viša, pa će u zbiru država da ubere isti porez.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 16:58 ] @
Ne ide to bas tako Nedeljko. Zasto bi drugi placali porez ako ne potrose novac? U tom smislu manja potrosnja na softver znaci i manji porez, a ako i neki programer ostane bez posla to je umnogome veci problem, jer umesto da zaradjuje i placa poreze i doprinose ide na socijalnu pomoc, i umesto da doprinosi drzavnoj kasi, on zavisi od nje za osnovne zivotne potrebe.
[ Branimir Maksimovic @ 15.11.2018. 17:09 ] @
Ne znam samo kako o ovome tako dugo moze ozbiljno da se raspravlja ;p
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 17:30 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Ne znam samo kako o ovome tako dugo moze ozbiljno da se raspravlja ;p

Pitanje je sugestivno. Sadrži netačan iskaz da je ova rasprava ozbiljna. Ipak, nadam se da je uljudna.


@bojan_bozovic

Hajmo ovako: Danas su tekst procesori zamenili daktilografkinje. Šta je bilo sa daktilografkinjama, njihovim radnim mestima i poreskim prilivom od tih radnih mesta? Takav trend je stalan usled automatizacije poslova. Šta se dešava sa ukupnim prilivom poreza?
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 17:41 ] @
Nema problema. Ako je poslodavac efikasniji (nebitno zasto) i ostvaruje vecu zaradu, dakle stvara vecu vrednost, ta vrednost se oporezuje (kroz porez na dobit, doprinose zaposlenima itd.). Manja dobit znaci i manji prihod drzavi, a manje radnih mesta takodje. Sto se daktilografkinja tice one su bile primorane da se prekvalifikuju, ali je to nebitno.

Mi trosimo mnogo vise i kvalitativno i kvantitativno od generacija pre nas, a i ima nas sest milijardi, mnogo vise nego ranije, upravo zato je neophodna ta veca proizvodnja. Neka je pre 150 godina covek bio zadovoljan konjem, danas zeli Harley-Davidson. Toliko.
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 18:09 ] @
Ako ti zarađuješ manje, to ne znači da država ubira manje jer država ne ubira samo na tebi, nego ubira zbirno od svih.

Nekada su programeri programirali prevodioce između raznih mrežnih protokola, pa se pojavio TCP i tog posla više nema. Je li država ubira manje poreza nego ranije? Danas je poljoprivredni rad jeftiniji po hektaru zbog napretka mehanizacije. Je li ukupan priliv poreza manji? Fotografi ne mogu više da žive od običnog škljocanja, već unapređuju svoju ponudu obradom napravljenih slika u fotošopu. Jednom će i za to da se pojavi robot. Šta onda? Nekada se moglo živeti od instalacija softvera po kućama. Više ne može. Je li manji priliv poreza zbog toga?

Iščezavanjem zanimanja na pomenute načine se ne smanjuje potrošnja, već se povećava jer se troši na druge stvari. Sam si rekao da je današnja potrošnja mnogo veća nego nekadašnja.

Jednostavno će ista osoba morati da prilagodi svoje poslovanje novim uslovima. Kao što fotograf ne živi više samo od škljocanja, nego nudi još nešto uz to.

Neko je možda mislio da će ceo život moći da guli prevodioce između mrežnih protokola, ali ne može. Neko je mislio da će ceo radni vek moći da pravi istu vrstu programa, pa je ta vrsta uklopljena u nešto sveobuhvatnije ili je napravljen robot za to.

Ista stvar naravno da treba da bude vremenom sve jeftinija. To ne dovodi do manje potrošnje, već do skoka kvaliteta života.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 18:22 ] @
Je li? A kako bi RMS-ov sistem uticao na celokupnu sw industriju? Hajde ti meni objasni, u kom smislu bi se doprinosilo vise? Koji su to aspekti industrije sw koji bi procvetali i nadoknadili dobitak koji stvara vlasnicki softver a koji ne bi bio prisutan? Govorimo o milijardama dolara tu, i milijardama u porezu koji drzava dobija.
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 18:39 ] @
Softevrska industrija je samo jedna od grana privrede. Ne može se ukupan poreski priliv razmatrati sa stanovišta jedne grane privrede.

To što je softverska industrija super uspešna u otimanju para od naroda je nešto što je u suprotnosti sa napretkom, a samim tim i sa rastom ukupnih poreskih priliva. Trošilo bi se na druge načine i ti načini bi napredovali dok se ne iscrpe i budu zamenjeni drugim načinima. Pare koje sada trošiš na softver bi potrošio na nešto drugo.
[ bojan_bozovic @ 15.11.2018. 18:48 ] @
Mozda ne bi potrosio vec bi stedeo sto znaci da je taj novac izgubljen za privredu, a time i ne ostvaruje prihod od poreza? Sta rade ljudi kad nemaju na sta da potrose pare?
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 18:54 ] @
Eh, pored onoliko šarenih izloga i reklama. Što sada ne štediš? Štedeo bi koliko i sad, samo što bi ti sve bilo jeftinije, pa bi ti život bio kvalitetniji.
[ Ivan Dimkovic @ 15.11.2018. 20:41 ] @
Citat:
Nedeljko
Pare koje sada trošiš na softver bi potrošio na nešto drugo.


Ne, udruzio bih se sa slicnima meni pa bi trazio i da to "nesto drugo" bude dzabe pod pretnjom batine.

Zamisli tek koliko bi ti zivot bio kvalitetan da je sve dzabe.

Samo bi onda i to sto ti imas u glavi i novcaniku vredelo isto toliko - "dzabe".
[ Nedeljko @ 15.11.2018. 21:50 ] @
Pa, nije primenljivo na ono što zahteva resurse za umnožavanje i što se ne može umnožavati jeftino.

Što se zamišljanja svetova tiče, zamisli sledeće, što će za jedno sto godina (a i manje) biti stvarnost:

Veliki broj poslova je automatizovan. Za podmirivanje osnovnih potreba svih ljudi (koje podrazumevaju pristojan život) nije neophodan rad najvećeg broja ljudi, već je uz rad mašina dovoljan rad 5% ljudi. Prostih poslova za ljude više nema ili ih ima jako malo. U principu su ostali samo kreativni poslovi za koje je samo 10% ljudi sposobno. Nezaposleno je preko 90% ljudi. Nezaposleni primaju osnovni dohodak koji je dovoljan za pristojan život, a oni koji rade imaju više.

Takođe, FOSS nije džabe, već se plaća na drugi način, a glavna je razlika u tome šta se dobije za te pare.

1. Neustručavanje od korišćenja najboljih programa za određenu namenu zbog cene i samim tim šire korišćenje i veća korist od tih programa.
2. Mogućnost korišćenja rešenja iz postojećih programa u novim programima i time snižavanje troškova proizvodnje softvera.
3. Mogućnost prilagođavanja programa specifičnim potrebama korisnika.
4. Mogućnost da se bude dobar komšija koji će dati primerak programa, bez trpljenja unutrašnjih neprijatnosti.
5. Programi rade ono što im naredi korisnik, a ne neko drugi.
6. Programi ne rade ništa destruktivno po korisnika (špijuniranje i narušavanje privatnosti za početak).
7. Zna se šta programi stvarno rade.
8. Mogućnost javne i nezavisne provere aspekata sigurnosti.
9. Mogućnost konkurencije pružaoca podrške za isti program.
10. Mogućnost učenja programiranja iz najboljih programa i sledstveno tome jačanje kvaliteta ponude.
[ bojan_bozovic @ 16.11.2018. 07:11 ] @
To sto si napisao moze na svaku delatnost i svaki proizvod da se primeni, recimo zasto da se ljudi voze po skupe pare u Dacijama i Skodama, da prisilimo autoindustriju da prodaje proizvode po ceni repromaterijala, i jos daje blueprints zabadava! Em ce svi da se voze u Mercedesima i BMW-ovima za male pare iz blueprints ce mladi masinski inzenjeri moci da uce kako se projektuje auto. Da li ti se cini da bi to bilo fer?

Ili jos bolje, cime god da se bavis, kako bi bilo tebe prisiliti da radis zabadava jer drustvo od toga ima vece koristi? Fer?
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 07:24 ] @
Autori FOSS-a ni danas ne rade za cenu repromaterijala, to jest umnožavanja, niti se RMS za to zalaže. Da je tako, RMS bi umro od gladi posle davanja otkaza na MIT-ju i smrt bi ga sprečila da prenese ove poruke. Očigledno nije tako.
[ bojan_bozovic @ 16.11.2018. 07:27 ] @
Bavi se RMS drugim poslom a ne zivi od prodaje softvera, ali zato moze da prica o prodaji softvera, ne razmisljajuci o onima koji bi ostali bez hleba, jer za razliku od njega zive od toga.
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 08:13 ] @
RMS je godinama nakon davanja otkaza u MIT-ju živeo od proizvodnje softvera. Slažem se da bi reč "prodaja" tu verovatno bila naprikladna.
[ bojan_bozovic @ 16.11.2018. 09:02 ] @
Mozda je ziveo od proizvodnje ali nije ziveo od prodaje softvera. To su dve razlicite stvari. Jedno je prodati, drugo npr. ziveti od donacija ili korporativne podrske ili pruzanja usluga vezanih za softver poput tehnicke podrske.
[ Space Beer @ 16.11.2018. 10:16 ] @
Taj argument da umnožavanje ne košta ništa i da zbog toga softver treba da bude besplatan ili jeftin je najgluplji mogući argument. I verovatno ljudi koji ga potežu nisu nikada radili u industriji, pa misle da se cena materijala ili rada radnika u proizvodnji jedini bitni faktori koji utiču na krajnju cenu proizvoda, a da R&D, marketnig, podrška, logistika, usaglašavanje sa regulativima... ne koštaju ništa. Jedina paralela bi možda mogla da bude da npr. MS danas prodaje Win XP za 5$, ili Adobe Photoshop 6.0 za 10$, pa nek ljudi kupuju ako im treba, ali nek vide gde će ih i kako koristiti. Čak su i npr. Linux Mint i GIMP danas daleko ispred njih po mogućnostima :d Mada, koliko pratim, i MS i Adobe su počeli da otvaraju kod svojih starih proizvoda, tako da neće čak ni tih nekoliko dolara da uzmu ;)
[ _owl_ @ 16.11.2018. 10:41 ] @
Citat:

2. Mogućnost korišćenja rešenja iz postojećih programa u novim programima i time snižavanje troškova proizvodnje softvera.

Citat:

...da prodaje proizvode po ceni repromaterijala, i jos daje blueprints zabadava!


Kada su već pomenuti troškovi snižavanja proizvodnje softvera i nacrti istog, zanima me gde se može preuzeti tehnička dokumentacija za bilo koji open source projekat (ne mislim da komentare u okviru koda nego na pravu tehničku dokumentaciju koja objašnjava dizajn rešenja, način na koji su funkcionalnosti implementirane, itd)?
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 11:02 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Mozda je ziveo od proizvodnje ali nije ziveo od prodaje softvera. To su dve razlicite stvari. Jedno je prodati, drugo npr. ziveti od donacija ili korporativne podrske ili pruzanja usluga vezanih za softver poput tehnicke podrske.

A gde je tu tačno problem?

Proizveo je vrednost od koje drugi imaju koristi i on sam zaradio na tome. To se zove održiv sistem razvoja. Znači, nije utopizam.

Ako imamo dva održiva sistema razvoja, od kojih je jedan društveno korisniji od drugog, koji od njih uvesti (da, zakonski, sistemski)? Mislim da je izbor jednostavan.
Citat:
Space Beer: Taj argument da umnožavanje ne košta ništa i da zbog toga softver treba da bude besplatan ili jeftin je najgluplji mogući argument. I verovatno ljudi koji ga potežu nisu nikada radili u industriji, pa misle da se cena materijala ili rada radnika u proizvodnji jedini bitni faktori koji utiču na krajnju cenu proizvoda, a da R&D, marketnig, podrška, logistika, usaglašavanje sa regulativima... ne koštaju ništa. Jedina paralela bi možda mogla da bude da npr. MS danas prodaje Win XP za 5$, ili Adobe Photoshop 6.0 za 10$, pa nek ljudi kupuju ako im treba, ali nek vide gde će ih i kako koristiti. Čak su i npr. Linux Mint i GIMP danas daleko ispred njih po mogućnostima :d Mada, koliko pratim, i MS i Adobe su počeli da otvaraju kod svojih starih proizvoda, tako da neće čak ni tih nekoliko dolara da uzmu ;)

Da ponovim. RMS ne tvrdi niti da softver treba da bude besplatan, niti jeftin, već slobodan za sve njegove korisnike.

Softver nema ljudska prava, pa da brinemo o njemu da ne bude previše jeftin. Ljudska prava imaju isključivo njegovi autori.

Koliko treba autori da budu plaćeni za svoj rad?

Za svaki konkretan softver cena treba da bude najniža od cena koje tražće oni koji umeju, mogu i voljni su to da naprave po ceni koju traže.

Ako u RMS-ovom sistemu kvalitet softverske ponude ne bi dugoročno opao u odnosu na ovaj sistem, a bio bi jeftiniji nego sad, onda je njegov sistem bolji, jer bi bilo onih koji umeju, mogu, i pristaju da naprave odgovarajući softver po nižoj ceni.
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 11:08 ] @
Citat:
_owl_: Kada su već pomenuti troškovi snižavanja proizvodnje softvera i nacrti istog, zanima me gde se može preuzeti tehnička dokumentacija za bilo koji open source projekat (ne mislim da komentare u okviru koda nego na pravu tehničku dokumentaciju koja objašnjava dizajn rešenja, način na koji su funkcionalnosti implementirane, itd)?

To obično nemaju ni proizvođači komercijalnog softvera za programe koje prave. Neki su temeljni u pisanju dokumentacije, ali većina nije. Evo ti ovoga:

https://gmplib.org/

U dokumentaciji (koju možeš kompajlirati u html ili pdf) su objašnjene i korišćene matematičke metode. Dobijaš i automatske testove. Šta bi još hteo?

Za Linux kernel imaš knjiga koliko hoćeš.
[ bojan_bozovic @ 16.11.2018. 11:22 ] @
Nedeljko

Nije mozda uopste odrzivo to sto RMS propoveda zato sto on moze tako.
[ Space Beer @ 16.11.2018. 12:06 ] @
@Nedljeko
Danas je svako slobodan da napravi softver koji je bolji od Autocad-a ili Photoshop-a i da ga prodaje za 10% njihove cene. Takva kompanija bi se obogatila za kratko vreme
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 13:59 ] @
Space Beer

Prost kontraargument je da bi bilo mnogo lakše napraviti bolje programe od AutoCAD-a i PhotoShop-a kada bi oni bili FOSS. Međutim, suština nije u tome.

Ti posmatraš stvari sa stanovišta tekovina postojećeg sistema. U ovom sistemu se došlo do stanja u kome postoje ti ptogrami tog kvaliteta i u tom sistemu su njihovi proizvođači do toga stigli uklopljeni u taj sistem.

Pravo pitanje je sledeće: Šta bi bilo da ovakav sistem nije nikada bio uveden i da je umesto njega bio usvojen RMS-ov? Da li bi najbolji CAD program bio na nivou AutoCAD-a ili bolji ili lošiji?

Ovaj sistem uopšte nije prilagođen FOSS-u i naravno da je softver nastao na način koji sistem propoveda bolji. U ovom sistemu se radom na način koji sistem propoveda ostvaruju mnogo veći prihodi nego FOSS-om i stoga imaju mnogo veće mogućnosti za podizanje kvaliteta. U RMS-ovom sistemu bi išlo drugačije. Programi bi nastajali evolutivno, tako što mnogi autori dodaju razne nove mogućnosti. Otkud znaš koji bi nivo kvaliteta dostigao FreeCAD da nije imao vlasničku konkurenciju? Postojao bi mnogo veći interes da se podrži FreeCAD i mnogo više bi ljudi moglo da se uključi u to i nivo kvaliteta FreeCAD-a uopšte ne bi bio ovaj koji je sad.

To je nalik na istoriju, gde su socijalutopisti propali jer su zbog veće humanosti prema radnicima od svojih konkurenata bili manje konkurentni na tržištu. Ali, kada je to isto zakonski nametnuto svim poslodavcima, privreda nije propala.
[ Ivan Dimkovic @ 16.11.2018. 14:08 ] @
@Nedeljko,

Citat:

Pravo pitanje je sledeće: Šta bi bilo da ovakav sistem nije nikada bio uveden i da je umesto njega bio usvojen RMS-ov? Da li bi najbolji CAD program bio na nivou AutoCAD-a ili bolji ili lošiji?


Sve to moze lepo danas da se testira.

Imas FOSS toolchain? Imas.
Imas FOSS OS? Imas.
Imas FOSS 3D biblioteke i drajvere? Imas.
Imas FOSS GUI toolkite, font parsere i milion drugih bilblioteka potrebnih jednom CAD programu? Imas.

U cemu je problem kazes, sto u danasnjem sistemu moze da se uzme vise para za zatvoren softver?

Da li si siguran? Napravi ti bolji softver od AutoCAD-a i neka je FOSS, kupac ce ti platiti vise zato sto kupcu treba softver a ne sors. Briga ga za sors, placaju oni nesto drugo.

Uspsesan cloud model poslovanja Adobe-a pokazuje da je to slucaj, ljudima cak ni binarni kod nije prioritet, hoce ljudi firmu i proizvod za koju znaju da ce im dati ono sto im treba, i to ce da placaju cak i mesecno, nije im cak problem ni to sto nisu ni "kupili" softver vec rentaju servis.

A to je moguce samo zato sto ta firma ima komercijalni interes da to radi, stvaranjem svoje intelektualne svojine.

Da nema toga, unistio bi se glavni motivator za pravljenje razlike i drustvo bi degradiralo u pre-industrijsko doba.
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 14:42 ] @
Ivane, iskreno nisam očekivao ovakav faul od tebe:
Citat:
Ivan Dimkovic
Da li si siguran? Napravi ti bolji softver od AutoCAD-a i neka je FOSS, kupac ce ti platiti vise zato sto kupcu treba softver a ne sors. Briga ga za sors, placaju oni nesto drugo.

Ogromna većina korisnika FOSS-a isti plaća $0.

Ajd' sad ažuriraj argumentaciju.

Takođe, za pravljenje boljeg CAD programa od AutoCAD-a osim navedenog trebaju i $$$.
[ Space Beer @ 16.11.2018. 15:27 ] @
Zapravo, danas kada se sve seli na oblak, i jeste lako da imaš FOSS softver koji ćeš naplaćivati. Tj. naplaćuješ uslugu i servis. Pogledaj npr. ERPNext, Nextcloud, Standard notes, Wallabag i još gomila drugih manjih ili većih programa... Sve je FOSS, ali sve se plaća ako ne želiš da držiš svoj server i patiš se sa održavanjem i upravljanjem. I ljudi to plaćaju jer im je tako lakše. Bar oni manji. A oni veći, koji hostuju sve kod sebe, plaćaju podršku i znanje proizvođača.

Ili imaš Blender koji naplaćuje obuku, neke radove i sl. Tako da postoji način da se zaradi od FOSS-a. Tako bi i FreeCAD mogao da prodaje bazu standardnih delova ili da hostuje PDM platformu koja bi se plaćala. Još ako bi se korisnici edukovali, gde bi nam bio kraj.
[ Ivan Dimkovic @ 16.11.2018. 15:28 ] @
Placa isti $0 zato sto toliko i kosta. Da kosta vise i da im vredi vise, platili bi vise, bas kao sto placaju Adobe-u "Creative Cloud" mesecnu pretplatu iako bi mogli da zgrabe i neku FOSS alternativu za dzaba. Ocigledno onima koji placaju Adobe-u mesecnu pretplatu to vredi vise nego "dzabe" FOSS alternativa posto em alternativu imaju em ih niko ne tera da koriste Adobe.

Sistem ocigledno funkcionise.

Citat:

Takođe, za pravljenje boljeg CAD programa od AutoCAD-a osim navedenog trebaju i $$$.


Za pravljenje bilo cega treba vreme/$$$.
[ bigvlada @ 16.11.2018. 16:10 ] @
Citat:
Nedeljko:
Softevrska industrija je samo jedna od grana privrede. Ne može se ukupan poreski priliv razmatrati sa stanovišta jedne grane privrede.

To što je softverska industrija super uspešna u otimanju para od naroda je nešto što je u suprotnosti sa napretkom, a samim tim i sa rastom ukupnih poreskih priliva. Trošilo bi se na druge načine i ti načini bi napredovali dok se ne iscrpe i budu zamenjeni drugim načinima. Pare koje sada trošiš na softver bi potrošio na nešto drugo.


Zanimljivo, nisam znao da npr. Paradox i CD Project Red otimaju pare od naroda. Bio sam u ubeđenju da ljudi koju kupuju njihove igre imaju pune reči hvale za činjenicu da njihovi naslovi nemaju nikakvu softversku zaštitu a usled svog kvaliteta se prodaju u milionskim tiražima.

Kako bi u sistemu o kome ti pričaš funkcionisali MMO (Massive Multiplayer Online) naslovi gde nije neuobičajeno da se cifra potrebna za softver i hardver piše sa devet nula? Star Wars Knights of the Old Republic je koštao skoro 200 miliona dolara i predstavlja igru sa najviše izgovorenog teksta, svi mogući dijalozi sa NPC-ovima su snimljeni i to za svih tadašnjih osam rasa i po osam klasa za svaku stranu. Kako bi bili plaćeni audio glumci, pisci scenarija, dizajneri nivoa (ovde u potpunosti izostavljam hardverskideo sa postavljanjem i održavanjem servera i ostalim troškovima)?
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 16:24 ] @
Sistem ne funkcioniše, jer se taj Adobe skida sa TPB-a. Ljudi se dele na budale koje poštuju zakon i pametnjakoviće koji ga krše. Je li to pošten odnos između ljudi?

E, sada, kada bi neki FOSS konkurent PS-a bio bolji ode PS-a, koliko bi ga većina korisnika plaćala?

E, sad, vrati se na onu svoju tvrdnju:
Citat:
Ivan Dimkovic: Napravi ti bolji softver od AutoCAD-a i neka je FOSS, kupac ce ti platiti vise zato sto kupcu treba softver a ne sors. Briga ga za sors, placaju oni nesto drugo.

Samo jedan problem. Gde naći tog kupca?

Dakle, cela tvoja argumentacija o mogućnosti testiranja teorije danas pada u vodu.

Tačno je da se neki FOSS ekvivalent PS-a može finansirati pružanjem cloud usluge, ali ne po sadašnjoj ceni PS-a u cloud-u pod pretpostavkom da se dostigne isti kvalitet. Cena tog klauda bi bila u skladu sa činjenicom da svako može da drži na svojim serverima ili da pruža cloud uslugu za isti program.

Ovaj sistem je pravljen za vlasnički softver i on je sistemski favorizovan. Šta nije jasno?
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 16:25 ] @
bigvlada

Ako treba ravnati sistem prema vidoje igrama... mislim stvarno.

Eto ti cloud-a, ako baš hoćeš.
[ Ivan Dimkovic @ 16.11.2018. 16:45 ] @
Citat:
Nedeljko
Ovaj sistem je pravljen za vlasnički softver i on je sistemski favorizovan. Šta nije jasno?


Sistem nije pravljen za vlasnicki softver, stavise ideja naplacivanja softvera je mnogo novija od samog copyright-a.

Inicijalno je softver bio deljen za dzabe sa hardverom i kopije su se delile unaokolo. Sistem to tada nije branio bas kao sto ne brani ni danas, ako se autori sloze.

A istorija je naravno pokazala nesto sasvim drugo u pogledu softvera kao IP-a i mogucnosti koju takva direktna finansijska motivacija autoru nudi.

Citat:

Ako treba ravnati sistem prema vidoje igrama... mislim stvarno.


Pa da, burzoaske aktivnosti, bas ne bi ni bilo steta da ne mogu da se finansiraju u vrlom novom svetu proleterskog softvera.
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 16:49 ] @
Kopirajt sistem je inicijalno pravljen za knjige.

E, sad da se vratimo na priču o liberalnom kapitalizmu XVIII i XIX veka, pošto nekima treba mnogo podsećanja.

Ako se odrekneš mogućnosti koje tvoji konkurenti imaju, propašćeš. Kada su uvedeni zakoni koji su prethodne prakse zabranili svim poslodavcima, privreda nije propala.

Zakoni XVIII i XIX veka su nudili poslodavcima određene mogućnosti, tako da su propali oni koji te mogućnosti nisu koristili. Da li to znači da sistem bez takvih mogućnosti nije moguć? Istorija je pokazala da ne znači.
[ Ivan Dimkovic @ 16.11.2018. 16:55 ] @
Da, tako je, sistem moze funkcionisati i ako se oduzmu neke mogucnosti.

Ali porediti "mogucnosti" da radis bez prava na pauzu ili godisnji odmor i "mogucnosti" da imas pravo na poslovnu tajnu koja je vezana za intelektualnu vrednost tvog proizvoda su apsolutno neuporedive stvari.
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 18:04 ] @
Poenta je da ako su propali oni koji su se jednostrano odrekli mogućnosti koje konkurencija ima, to ne znači da bi sistem propao ako se svima oduzmu te iste mogućnosti.
[ bojan_bozovic @ 16.11.2018. 18:10 ] @
Nedeljko zasto zelis uzeti slobodu vlasniku softvera - autoru - da njime neograniceno raspolaze - pa ga moze i prodati - nisi li razmisljao da time ne bi bila ugrozena necija univerzalna prava?
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 18:32 ] @
Pa, imaš one članke za čitanje. Polazi se od toga da je svaki čovek jednako važan, nasuprot pretpostavci da je autor važniji od korisnika. Onda se računa zbir svih dobitaka manje zbir svih gubitaka.
[ Branimir Maksimovic @ 16.11.2018. 18:57 ] @
Zasto se ograniciti samo na softver. Eto hardver, otvoriti sav hardver, nece vise nvidia da zeza pa da ne moze da se napise open source drajver. Koka kola? E mora da da recept za pice! I svi ostali nevaljalci sto imaju neke tajne...
[ bojan_bozovic @ 16.11.2018. 18:58 ] @
@Nedeljko
Je li? Zato sto korisnik zeli da dobije softver besplatno to valja dozvoliti, i to prisilom? Nedeljko time se ugrozavaju univerzalna prava. Ne samo slobodno raspolaganje imovinom, vec, valjda i pravo na rad i uzivanje postene nadoknade za svoj rad. A ne dobija se time nista sto trenutno nije moguce, jer autor i danas moze da koristi GPL,BSD ili trecu FOSS licencu za svoj program. Samo ne znam zasto si protiv komercijalnog softvera kad te niko ne primorava da ga koristis, mozes koristiti FOSS umesto njega. A oni koji zele komercijalni softver da koriste i ne zele blagodati RMS-ovog softverskog komunizma, njima je u redu nametati izbor?
[ Shadowed @ 16.11.2018. 22:05 ] @
Citat:
Nedeljko:Polazi se od toga da je svaki čovek jednako važan

Zasto se polazi od toga kad to nije tacno?
[ Shadowed @ 16.11.2018. 22:08 ] @
Nedeljko, videh ranije u temi da se zalazes za stav da je dobrobit zajednice iznad dobrobiti pojedinca. Ako je to tako, smatras li onda da bi trebalo da se npr. zrtvuje neka zdrava osoba kako bi joj se uzeli organi i spaslo nekoliko zivota?
[ Shadowed @ 16.11.2018. 22:12 ] @
Predlog:

Nedeljko, ako si raspolozen, hajde ovako: napravi novu temu i opisi kako si zamislio tacno da se vrsi raspodela novca prikupljenog kroz namet uz kupovinu hardvera. Koliko sam video, predlagao si neke ankete, ali hajde da idemo malo u detalje. Mozemo onda da trazimo mane i nacine da se taj sistem poboljsa pa da vidimo da li moze da se napravi nesto uspesno.
Dakle, da ne idemo odmah sa odbacivanjem tog Nedeljkovog sistema nego da, eto, iz razonode probamo da analiziramo tu zamisao.
[ stoprocentni @ 16.11.2018. 22:37 ] @
Citat:
Shadowed
Nedeljko, videh ranije u temi da se zalazes za stav da je dobrobit zajednice iznad dobrobiti pojedinca.


The needs of the many outweigh the needs of the few. Or the one. To svi Vulkanci znaju.

LLAP

Citat:
Nedeljko, ako si raspolozen, hajde ovako: napravi novu temu i opisi kako si zamislio tacno da se vrsi raspodela novca prikupljenog kroz namet uz kupovinu hardvera.


i++
[ Nedeljko @ 16.11.2018. 23:06 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Zasto se ograniciti samo na softver. Eto hardver, otvoriti sav hardver, nece vise nvidia da zeza pa da ne moze da se napise open source drajver. Koka kola? E mora da da recept za pice! I svi ostali nevaljalci sto imaju neke tajne...

Interesantno je pitanje na šta sve to ima smisla uopšavati.

Preko softvera je moguće uspostaviti kontrolu nad ljudima, a preko pića jedino ako sadrži ko zna kakve supstance, što se lako reguliše na drugi način. RMS te kriterijume primenjuje samo na softver. JW ih je uopštio na slobodno znanje i napravio vikipediju.
Citat:
bojan_bozovic: @Nedeljko
Je li? Zato sto korisnik zeli da dobije softver besplatno to valja dozvoliti, i to prisilom? Nedeljko time se ugrozavaju univerzalna prava. Ne samo slobodno raspolaganje imovinom, vec, valjda i pravo na rad i uzivanje postene nadoknade za svoj rad. A ne dobija se time nista sto trenutno nije moguce, jer autor i danas moze da koristi GPL,BSD ili trecu FOSS licencu za svoj program. Samo ne znam zasto si protiv komercijalnog softvera kad te niko ne primorava da ga koristis, mozes koristiti FOSS umesto njega. A oni koji zele komercijalni softver da koriste i ne zele blagodati RMS-ovog softverskog komunizma, njima je u redu nametati izbor?

Nisi pročitao ona dva članka. To je kao što si u XVIII i XIX veku imao zakonsku slobodu da izrabljuješ radnike ili da budeš human, ali si praktično imao samo slobodu da radiš šta i većina, što se vidi po tome kako su prošli socijalutopisti.

Previše zakonske slobode znači slobodu ugrožavanja drugih, što na kraju praktično uništi slobodu.
[ Panta_ @ 17.11.2018. 05:59 ] @
Microsoft Is Putting Ads on the Mail App in Windows 10

Sada su kompletirali desktop, reklame i u Windows programima. Uskoro, prvo klik na reklamu pa onda send email, slično kao prilikom logina, mora klik da se prikaže polje za unos lozinke. A, pored reklama, malo prikupljaju podatke (neke "slučajno" i obrišu)

Citat:
Microsoft systematically collects data on a large scale about the individual use of Word, Excel, PowerPoint and Outlook. Covertly, without informing people.

Microsoft does not offer any choice with regard to the amount of data, or possibility to switch off the collection, or ability to see what data are collected, because the data stream is encoded.

Similar to the practice in Windows 10, Microsoft has included separate software in the Office software that regularly sends telemetry data to its own servers in the United States.


https://thenextweb.com/microso...gather-personal-data-on-users/
[ bojan_bozovic @ 17.11.2018. 06:06 ] @
Citat:
Nedeljko:
Nisi pročitao ona dva članka. To je kao što si u XVIII i XIX veku imao zakonsku slobodu da izrabljuješ radnike ili da budeš human, ali si praktično imao samo slobodu da radiš šta i većina, što se vidi po tome kako su prošli socijalutopisti.

Previše zakonske slobode znači slobodu ugrožavanja drugih, što na kraju praktično uništi slobodu.


Kako izrabljuje onaj koji prodaje svoj softver? Imas opensource ne moras da kupis, nije ti nuzno za egzistenciju da kupis komercijalni softver, za razliku od rada kod (necovecnog) poslodavca, neumesno je uporedjivanje te dve stvari.
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 12:53 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Kako izrabljuje onaj koji prodaje svoj softver? Imas opensource ne moras da kupis, nije ti nuzno za egzistenciju da kupis komercijalni softver, za razliku od rada kod (necovecnog) poslodavca, neumesno je uporedjivanje te dve stvari.

Nisam rekao da je prodaja softvera izrabljivanje. Pročitaj na ša je taj primer odgovor. Odgovor je na pitanje zašto bi se zabranjivale nekakve prakse.

Citat:
Shadowed: Nedeljko, videh ranije u temi da se zalazes za stav da je dobrobit zajednice iznad dobrobiti pojedinca. Ako je to tako, smatras li onda da bi trebalo da se npr. zrtvuje neka zdrava osoba kako bi joj se uzeli organi i spaslo nekoliko zivota?

Ovo je poznat primer iz etike kojim se opravdava privatna svojina, mada to nije jedino objašnjenje valjane intuicije da je uzimanje organa od jedne osobe da bi se spaslo više života moralno nedopustivo.

Drugo objašnjenje je da ne smeš da želiš neko zlo da bi učinio neko dobro, ali da činjenjem dobra smeš da učiniš neko zlo koje nisi želeo, kao propratnu štetu.

Primer 1: Recimo da tramvaj juri šinama i da su mu kočnice otkazale. Jedino što vozač može da praduzme je da skrene tramvaj na sporedni kolosek. Ako se ništa ne preduzme, usmrtiće se pet ljudi koji stoje na glavnom koloseku. Ako se tramvaj skrene na sporedni kolosek, usmrtiće se jedan čovek koji stoji na njemu. U tom slučaju, smrt tog jednog čoveka je propratna šteta jer njegova smrt inače nije neophodna za spas onih pet ljudi u sledećem smislu - hupotetički, kada njega ne bi bilo na sporednom koloseku, skretanjem tramvaja bi na sporedni kolosek bi petoro ljudi koji stoje a glavnom koloseku takođe bili spaseni. To se tumači na način da njegova smrt nije sredstvo spasavanja onih pet ljudi jer mehanizam spasavanja petoro ljudi sa glavnog koloseka funkcioniše bez obzira na prisustvo/odsustvo tog čoveka sa sporednog koloseka. Zbog toga je njegova smrt propratna šteta u činjenju dobra.

Primer 2: Recimo da tramvaj juri šinama i da postoji samo jedan kolosek na kome je petoro ljudi koji će poginuti ako se ništa ne preduzme. Pored koloseka stoji jedan debeljko. Jedini način da se spase petoro ljudi koji stoje na glavnom koloseku je da se taj debeljko gurne pod tramvaj. U tom slučaju će on poginuti, ali će svojim telom da zaustavi tramvaj. Pošto mehanizam spasavanja petoro ljudi koji stoje na glavnom koloseku ne funkcioniše bez debeljka i njegove smrti, smatra se da je debeljkova smrt stredstvo spasavanja tih petoro ljudi, tako da se ne može tretirati kao propratna šteta.

Po tome, u prvom primeru treba skrenuti tramvaj, a u drugom se ne sme gurnuti debeljko.

U primeru sa organima, mehanizam spasavanja petoro pacijenata ne funkcioniše bez smrti osobe od koje se uzimaju organi, tako da smrt te osobe nije propratna šteta u spasavanju petoro pacijenata.

Sa druge strane, pozivanjem na privatnu svojinu se ne objašnjava primer 1.


Navešću još jedan misaoni eksperiment.

Zamislimo da sutra svi idemo u neki bubanj u kome će uloge svih ljudi biti nasumično permutovane. Niko ne zna kog će pola biti posle bubnja, koje će starosti biti, kog društvenog statusa, kojih prirodnih i stečenih sposobnosti. Ja ću biti u cipelama ko zna koga - možda novorođenčeta u bogatoj porodici, a možda i starca koji umire u mukama. Svaka postojeća ličnost će biti u cipelama neke postojeće ličnosti, samo se nasumično permutujemo.

Zamislimo da svi znamo da sutra idemo u takav bubanj i da su danas izbori na kojima treba da odlučimo o sistemu kakav će važiti posle bubnja. Za kakav sistem biste glasali? Većina bi glasala za princip maksimizacije minimuma - da najugroženijima bude što bolje.
[ Ivan Dimkovic @ 17.11.2018. 14:03 ] @
https://www.theregister.co.uk/2018/11/16/microsoft_gdpr/

Citat:

Microsoft menaced with GDPR mega-fines in Europe for 'large scale and covert' gathering of people's info via Office

Microsoft broke Euro privacy rules by carrying out the "large scale and covert" gathering of private data through its Office apps.

That's according to a report out this month [PDF] that was commissioned by the Dutch government into how information handled by 300,000 of its workers was processed by Microsoft's Office ProPlus suite. This software is installed on PCs and connects to Office 365 servers.

The dossier's authors found that the Windows goliath was collecting telemetry and other content from its Office applications, including email titles and sentences where translation or spellchecker was used, and secretly storing the data on systems in the United States. That's a no-no.

Those actions break Europe's new GDPR privacy safeguards, it is claimed, and may put Microsoft on the hook for potentially tens of millions of dollars in fines. The Dutch authorities are working with the corporation to fix the situation, and are using the threat of a fine as a stick to make it happen.

The investigation was jumpstarted by the fact that Microsoft doesn't publicly reveal what information it gathers on users and doesn't provide an option for turning off diagnostic and telemetry data sent by its Office software to the company as a way of monitoring how well it is functioning and identifying any software issues.


Ouch.

Eto prilike za FOSS, brate nikad bolja: 100% GDPR-compliant softver bez telemetrije, sve se smesta lokalno "on-prem", eventualno sa opcijom clouda na teritoriji kompatibilnoj sa EU zakonima i pod 100% kontrolom korisnika (kriptovano u lokalu, iskljucivo smesteno na odobrene masine u cloudu, mogucnost permanentnog brisanja od strane korisnika, itd.).

Eto bar na teritoriji EU je sada bukvalno nikad bolji momenat za FOSS-ere da pokazu korisnicima da sa njihovim softverom imaju ocigledne prednosti. Kad krenu GDPR globe, bice kukulele.

Ne treba nikakva reforma copyrighta, cak postoji i ocigledna drzavna sankcija za prestupnike i Microsoft, kako stvari stoje, najverovatnije jeste prestupnik.

Dakle, Linuxasi, FOSS-eri, izvolte.

This time next year...
[ stoprocentni @ 17.11.2018. 14:42 ] @
Za dve, najdalje tri godine...
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 15:25 ] @
Ko koristi FOSS, vec koristi, nista se nece promeniti. Koga briga za telemetriju...
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 15:31 ] @
Nisam razumeo ovo Ivanovo. Može li neko pojašnjenje?
[ negyxo @ 17.11.2018. 16:14 ] @
Citat:
Nedeljko
Zamislimo da sutra svi idemo u neki bubanj u kome će uloge svih ljudi biti nasumično permutovane. Niko ne zna kog će pola biti posle bubnja, koje će starosti biti, kog društvenog statusa, kojih prirodnih i stečenih sposobnosti. Ja ću biti u cipelama ko zna koga - možda novorođenčeta u bogatoj porodici, a možda i starca koji umire u mukama. Svaka postojeća ličnost će biti u cipelama neke postojeće ličnosti, samo se nasumično permutujemo.

Zamislimo da svi znamo da sutra idemo u takav bubanj i da su danas izbori na kojima treba da odlučimo o sistemu kakav će važiti posle bubnja. Za kakav sistem biste glasali? Većina bi glasala za princip maksimizacije minimuma - da najugroženijima bude što bolje.



Problem sa ovakvim razmisljanjima je sto nemaju kontekst. Suvise su opsta i tesko je razumeti poentu. Recimo, oce li svaki dan da se ide u taj bubanj? sta znaci maksimizacija minimuma - samo vezano za fizicku i mentalnu nefunkcionalnost? Mozemo ovako u nedogled.

BTW. evo jedno ipak istrazivanje (samo pise researh, ne vidim link) https://bigthink.com/21st-cent...unfair-equality-research-shows

[ bigvlada @ 17.11.2018. 16:27 ] @
@ Nedeljko

Fascinantno je kako jednim potezom pera odbacuješ industriju koja je decenijama višestruko veća od filmske samo zato što ti se ne uklapa u narativ. Hardver na kome ćeš pisati odgovor ne košta 5+ hiljada dolara kao pre trideset godina je između ostalog rezultat toga što veoma veliki broj ljudi kopuje računare da bi se na njima igralo.

Da si iole obratio pažnju video bi da u industriji video igara ima više modela finansiranja koji bi bili itekako primenljivi na foss softver, počevši od patreona i kickstartera preko steam early access-a do gog-a (koji obuhvata i tržište starih igara, upakovanih zajedno sa aemulatorom i skinutim drm-om).



[ Ivan Dimkovic @ 17.11.2018. 16:29 ] @
Citat:
Nedeljko: Nisam razumeo ovo Ivanovo. Može li neko pojašnjenje?


Ti si EU firma ili imas predstavnistvo u EU, radis sa EU drzavljanima / firmama.

Kaci te GDPR koji je jedan od najstrozijih propisa o privatnosti podataka trenutno na planeti.

Koristis najnovija Microsoft Office resenja koja, ako se ispostavi da nisu kompatibilna sa GDPR, to te izlaze enormnom legalnom riziku zato sto ljudi mogu tebe da tuze.

Citat:
Branimir Maksimovic
Ko koristi FOSS, vec koristi, nista se nece promeniti. Koga briga za telemetriju...


Koga briga? Recimo firme koje mogu upasti u legalno s*anje.

Naravno svi verovatno ocekuju da ce Microsoft da se skocka tu i da srede probleme ali eto tu vrlo ozbiljne prilike za alternative ako mogu da garantuju privatnost.
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 16:59 ] @
Citat:
negyxo: Problem sa ovakvim razmisljanjima je sto nemaju kontekst. Suvise su opsta i tesko je razumeti poentu. Recimo, oce li svaki dan da se ide u taj bubanj? sta znaci maksimizacija minimuma - samo vezano za fizicku i mentalnu nefunkcionalnost? Mozemo ovako u nedogled.

Imaju kontekst.

Recimo, bogati mogu da se zalažu za niže poreze i slabiju socijalu, siromašni za jaku socijalu itd. Brane svoju trenutnu poziciju. Problem sa tim je što ljudi koji glasaju na izborima ne uzimaju u obzir položaj drugih u toj opciji za koju se zalažu.

Bubanj znači da ne znaš u čijim cipelama ćeš biti, pa da vidimo kako onda razmišljaš. Ne bi se bubanj išlo svaki dan. Maksimizacija mnimuma kvaliteta života je jasan pojam. Da bude što bolje onima kojima bude najlošije.
Citat:
Ivan Dimkovic: Ti si EU firma ili imas predstavnistvo u EU, radis sa EU drzavljanima / firmama.

Kaci te GDPR koji je jedan od najstrozijih propisa o privatnosti podataka trenutno na planeti.

Koristis najnovija Microsoft Office resenja koja, ako se ispostavi da nisu kompatibilna sa GDPR, to te izlaze enormnom legalnom riziku zato sto ljudi mogu tebe da tuze.

Ne verujem u to. Kupujem softver na teritoriji svoje jursdikcije, koji mora da bude usklađen sa lokalno važećim zakonima, što je u odgovornosti proizvođača i/ili uvoznika. Ako to nije tako, oni odgovaraju, a ne ja. Ako su napisali da je tako, a ispostavi se da nije, zbog čega su moji klijenti nadrljali, onda ja mogu proizvođača da tužim. Ne može mene niko da tuži za nešto što nije u oblasti moje odgovornosti.
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 17:06 ] @
Citat:
bigvlada: @ Nedeljko

Fascinantno je kako jednim potezom pera odbacuješ industriju koja je decenijama višestruko veća od filmske samo zato što ti se ne uklapa u narativ. Hardver na kome ćeš pisati odgovor ne košta 5+ hiljada dolara kao pre trideset godina je između ostalog rezultat toga što veoma veliki broj ljudi kopuje računare da bi se na njima igralo.

Da si iole obratio pažnju video bi da u industriji video igara ima više modela finansiranja koji bi bili itekako primenljivi na foss softver, počevši od patreona i kickstartera preko steam early access-a do gog-a (koji obuhvata i tržište starih igara, upakovanih zajedno sa aemulatorom i skinutim drm-om).

Sve ja tebe razumem, ali znaš šta. Više bih voleo svet sa skupljim hardverom, a manje dangubljenja omladine, nego obrnuto. Pod dangubljenjem ne podrazumevam sve vrste zabave. Postoje zdraviji i korisniji načini zabave i rekreacije, u kojima će ljudi itekako biti ispunjeni ako nemaju mogućnosti za koje se zalažeš.

Možda bi takva omladina bila pametnija i dugoročno doprinela većem napretku na koji se ovde pozivaš kroz pominjanje cene hardvera.
[ Ivan Dimkovic @ 17.11.2018. 17:10 ] @
Citat:
Nedeljko
Ne može mene niko da tuži za nešto što nije u oblasti moje odgovornosti.


Radis sa EU kupcima i imas kancelariju u EU? Ti si sa njima u ugovornom odnosu i kaci te EU zakon i ako su njihovi privatni podaci procureli oni tebe tuze i totalno im puca ona stvar ko je tebi dobavljac, uvoznik, ko je lupao pecate ili nesto deseto.

Kad oni tebe tuze, ti posle to potrazuj od koga god mislis da je odgovoran ali tvoje musterije nemaju nista sa tvojim dobavljacima i procedurama.
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 17:14 ] @
Citat:
Ivan:Koga briga? Recimo firme koje mogu upasti u legalno s*anje.

Naravno svi verovatno ocekuju da ce Microsoft da se skocka tu i da srede probleme ali eto tu vrlo ozbiljne prilike za alternative ako mogu da garantuju privatnost.


Cek, hoces da kazes da ovaj zakon kaci klijente? Neverovatna debilnost ako je to tako ;p
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 17:15 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
bigvlada: @ Nedeljko

Fascinantno je kako jednim potezom pera odbacuješ industriju koja je decenijama višestruko veća od filmske samo zato što ti se ne uklapa u narativ. Hardver na kome ćeš pisati odgovor ne košta 5+ hiljada dolara kao pre trideset godina je između ostalog rezultat toga što veoma veliki broj ljudi kopuje računare da bi se na njima igralo.

Da si iole obratio pažnju video bi da u industriji video igara ima više modela finansiranja koji bi bili itekako primenljivi na foss softver, počevši od patreona i kickstartera preko steam early access-a do gog-a (koji obuhvata i tržište starih igara, upakovanih zajedno sa aemulatorom i skinutim drm-om).

Sve ja tebe razumem, ali znaš šta. Više bih voleo svet sa skupljim hardverom, a manje dangubljenja omladine, nego obrnuto. Pod dangubljenjem ne podrazumevam sve vrste zabave. Postoje zdraviji i korisniji načini zabave i rekreacije, u kojima će ljudi itekako biti ispunjeni ako nemaju mogućnosti za koje se zalažeš.

Možda bi takva omladina bila pametnija i dugoročno doprinela većem napretku na koji se ovde pozivaš kroz pominjanje cene hardvera.


Igranje nije dangubljenje. Sta ces raditi u slobodno vreme ne zove se dangubljenje. Ti malo u naci fazonu ovo je dangubljenje ono nije. Sport, disciplina arbeit macht frei ;p
[ Ivan Dimkovic @ 17.11.2018. 17:19 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Citat:
Ivan:Koga briga? Recimo firme koje mogu upasti u legalno s*anje.

Naravno svi verovatno ocekuju da ce Microsoft da se skocka tu i da srede probleme ali eto tu vrlo ozbiljne prilike za alternative ako mogu da garantuju privatnost.


Cek, hoces da kazes da ovaj zakon kaci klijente? Neverovatna debilnost ako je to tako ;p


Sta je tu tacno debilno? Zamisli ubijes coveka bagovitim autom i Mercedes ti kaze, "e sorry bato, tuzi ti Kumara iz AbcSoft Ltd u Indiji" koji nam je pisao kod.

Nemas ti nista sa Kumarom i njegovom firmom, bas kao sto ne bi imao nista sa Microsoftom ako tvoja banka napravi za*er i tvoji podaci zbog MSFT-a budu snifovani i procure gde ne treba.

Nek banka posle tuzi MSFT ali ti nemas odnos sa njima vec sa bankom.
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 17:21 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Kad oni tebe tuze, ti posle to potrazuj od koga god mislis da je odgovoran ali tvoje musterije nemaju nista sa tvojim dobavljacima i procedurama.

Ja na sudu dokažem da je problem u nadležnosti nekog drugog. Sudiji već ne može da puca ona stvar.
Citat:
Branimir Maksimovic: Igranje nije dangubljenje. Sta ces raditi u slobodno vreme ne zove se dangubljenje. Ti malo u naci fazonu ovo je dangubljenje ono nije. Sport, disciplina arbeit macht frei ;p

Nije svako igranje dangubljenje, ali neke vrste jesu.
[ negyxo @ 17.11.2018. 17:46 ] @
Citat:
Nedeljko:
Imaju kontekst.

Recimo, bogati mogu da se zalažu za niže poreze i slabiju socijalu, siromašni za jaku socijalu itd. Brane svoju trenutnu poziciju. Problem sa tim je što ljudi koji glasaju na izborima ne uzimaju u obzir položaj drugih u toj opciji za koju se zalažu.

Bubanj znači da ne znaš u čijim cipelama ćeš biti, pa da vidimo kako onda razmišljaš. Ne bi se bubanj išlo svaki dan. Maksimizacija mnimuma kvaliteta života je jasan pojam. Da bude što bolje onima kojima bude najlošije.



Pa to nije problem, normalno je da svako brani svoju poziciju, ono sto nije normalno je da svako iz svoje pozicije trazi krsenje tudjih sloboda, sto bi u idealnom slucaju trebala da resava drzava sa "fer" regulacijama.


Sto se tice bubnja, i dalje je to primer koji ne mozes da rezonujes, ne primenjiv je za diskusiju, jer je nerealan. Da bi video sta ljudi zaista misle, kreni od onoga sto je realno. Sorry, citiracu onaj clanak od gore, koji jako dobro sumira sustinu vrednovanja sta je fer, bar kod vecine ljudi:

Citat:

To make this point, Sheshkin asks you to imagine co-owning a bakery. If you put in four days of work per week and your partner three, you would likely expect to be paid 4/7 of the profits, not 1/2. Beyond equality, humans are more invested in fairness. If you work more it’s only fair that you receive more of the profit, a basic capitalist principle. As Sheshkin writes,


Citat:

There are many reasons why we might prefer a society with some wealth inequality. One is a hope that we will become one of the wealthier people ourselves. Another is that it promotes industriousness and social mobility.


[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 17:51 ] @
Nedeljko:"Nije svako igranje dangubljenje, ali neke vrste jesu."

Jel spavanje dangubljenje? Kad spavas nista korisno ne radis pa dangubis! Dole spavanje!
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 17:53 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:
Branimir Maksimovic:
Citat:
Ivan:Koga briga? Recimo firme koje mogu upasti u legalno s*anje.

Naravno svi verovatno ocekuju da ce Microsoft da se skocka tu i da srede probleme ali eto tu vrlo ozbiljne prilike za alternative ako mogu da garantuju privatnost.


Cek, hoces da kazes da ovaj zakon kaci klijente? Neverovatna debilnost ako je to tako ;p


Sta je tu tacno debilno? Zamisli ubijes coveka bagovitim autom i Mercedes ti kaze, "e sorry bato, tuzi ti Kumara iz AbcSoft Ltd u Indiji" koji nam je pisao kod.

Nemas ti nista sa Kumarom i njegovom firmom, bas kao sto ne bi imao nista sa Microsoftom ako tvoja banka napravi za*er i tvoji podaci zbog MSFT-a budu snifovani i procure gde ne treba.

Nek banka posle tuzi MSFT ali ti nemas odnos sa njima vec sa bankom.


Sada pravis coveka od slame ;p
Ovde se ne radi o bagovima nego o telemetriji ;)
Znaci zakon kaci privatnost podataka tj koliko kapiram to je upuceno firmama koje prikupljaju podatke na meni neshvatljiv nacin...
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 17:54 ] @
Citat:
negyxo: Pa to nije problem, normalno je da svako brani svoju poziciju, ono sto nije normalno je da svako iz svoje pozicije trazi krsenje tudjih sloboda, sto bi u idealnom slucaju trebala da resava drzava sa "fer" regulacijama.

Pa, problem je. Hajde da pobijemo sve pripadnike neke manjine. Ima nas više i možemo da izglasamo tako nešto. Naravno da to mora da se reguliše odozgo nekim regulativama.

A što se tiče ovih kapitalističkih citata, to su bajke koje nemaju veze sa stvarnošću. U stvarnosti su ljudi koji najviše rade najmanje plaćeni.

Ono razmišljanje sa bubnjem je primenljivo tako što anketiraš ljude postavljajući im takvo pitanje - kakav biste sistem želeli ako bismo sutra svi išli u bubanj. Ljudi to vrlo dobro razumeju.
[ nkrgovic @ 17.11.2018. 17:54 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Citat:
Ivan:Koga briga? Recimo firme koje mogu upasti u legalno s*anje.

Naravno svi verovatno ocekuju da ce Microsoft da se skocka tu i da srede probleme ali eto tu vrlo ozbiljne prilike za alternative ako mogu da garantuju privatnost.


Cek, hoces da kazes da ovaj zakon kaci klijente? Neverovatna debilnost ako je to tako ;p

Nije.

Svako ko procesira podatke gradjana EU podleze GDPR-u, cak i ako nije u EU. Propisi su vrlo bolni i kazne VRLO velike. Ti si kao procesor duzan da garantujes da ce se sa tim podacima postupati na nacin koji je u skladu sa pozitivnim propisima EU. Imas dva izbora:

- Da sam uradis kompletan due diligence i da verifikujes SVE sto koristis.
- Da, eventualno, za ono sto nisi siguran, dobijes NAPISEMNO od svojih dobavljaca da su oni compliant.

Vodi racuna: Ti mozes da kupis softver sasvim legalno u non-EU zemlji (tipa Srbije) i tvoj dobavljac nema nijedan razlog zasto bi morao da bude GDPR compliant. Samim tim, ako koristis softver koji smesta podatke "negde" a da to nije u skladu sa propisima, ako si ti u obavezi da budes compliant, ti si u prekrsaju. Ako si pod-ugovarac neke EU firme dobices detaljan ugovor gde ces se obavezati za to. Ako sam radis sa gradjanima EU, tj. ako poslujes na trzistu unije, onda si duzan da pratis propise zemlje gde poslujes.To sto si ti fizicki van EU te ne oslobadja odgovornosti ako hoces da poslusjes u EU, a EU smatra poslovanjem u EU ako neko ko sedi u EU i njen je gradjanin posluje sa tobom.

Nepoznavanje zakona ne oslobadja odgovornosti za postovanje istih.
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 17:56 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Nedeljko:"Nije svako igranje dangubljenje, ali neke vrste jesu."

Jel spavanje dangubljenje? Kad spavas nista korisno ne radis pa dangubis! Dole spavanje!

Spavanje je korisno. Medicina može da da stručan odgovor na to, ali je i banalno jasno. Probaj da ne spavaš, da vidimo kakve će biti posledice.
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 17:59 ] @
Citat:
nkrgovic:
Citat:
Branimir Maksimovic:
Citat:
Ivan:Koga briga? Recimo firme koje mogu upasti u legalno s*anje.

Naravno svi verovatno ocekuju da ce Microsoft da se skocka tu i da srede probleme ali eto tu vrlo ozbiljne prilike za alternative ako mogu da garantuju privatnost.


Cek, hoces da kazes da ovaj zakon kaci klijente? Neverovatna debilnost ako je to tako ;p

Nije.

Svako ko procesira podatke gradjana EU podleze GDPR-u, cak i ako nije u EU. Propisi su vrlo bolni i kazne VRLO velike. Ti si kao procesor duzan da garantujes da ce se sa tim podacima postupati na nacin koji je u skladu sa pozitivnim propisima EU. Imas dva izbora:

- Da sam uradis kompletan due diligence i da verifikujes SVE sto koristis.
- Da, eventualno, za ono sto nisi siguran, dobijes NAPISEMNO od svojih dobavljaca da su oni compliant.

Vodi racuna: Ti mozes da kupis softver sasvim legalno u non-EU zemlji (tipa Srbije) i tvoj dobavljac nema nijedan razlog zasto bi morao da bude GDPR compliant. Samim tim, ako koristis softver koji smesta podatke "negde" a da to nije u skladu sa propisima, ako si ti u obavezi da budes compliant, ti si u prekrsaju. Ako si pod-ugovarac neke EU firme dobices detaljan ugovor gde ces se obavezati za to. Ako sam radis sa gradjanima EU, tj. ako poslujes na trzistu unije, onda si duzan da pratis propise zemlje gde poslujes.To sto si ti fizicki van EU te ne oslobadja odgovornosti ako hoces da poslusjes u EU, a EU smatra poslovanjem u EU ako neko ko sedi u EU i njen je gradjanin posluje sa tobom.

Nepoznavanje zakona ne oslobadja odgovornosti za postovanje istih.


Cekaj kako to onda kaci krajnjeg korisnika. Znaci recimo ja sam u EU, kupim prozore i kancelariju i sad ce mene da rebnu ne Mikrosoft?
[ Shadowed @ 17.11.2018. 18:00 ] @
Nedeljko, napisao si ogroman post ali mi nisi odgovorio na pitanje :)
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 18:01 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
Branimir Maksimovic: Nedeljko:"Nije svako igranje dangubljenje, ali neke vrste jesu."

Jel spavanje dangubljenje? Kad spavas nista korisno ne radis pa dangubis! Dole spavanje!

Spavanje je korisno. Medicina može da da stručan odgovor na to, ali je i banalno jasno. Probaj da ne spavaš, da vidimo kakve će biti posledice.


Zasto bi onda igranje na kompjuteru bilo dangubljenje? I to je korisno...
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 18:23 ] @
Citat:
Shadowed: Nedeljko, napisao si ogroman post ali mi nisi odgovorio na pitanje :)

Kako? Pitao si kako se može tumačiti primer sa organima i dao sam dve mogućnosti. Prvi je privatnost svojine, a drugi princip da ne smeš želeti zlo da bi učinio dobro, ali da smeš činiti dobro tako da napraviš propratnu štetu koju ne želiš i dao sam primere koji objašnjavaju šta jeste, a šta nije propratna šteta.

Ne odgovori ti meni na pitanje vezano za primer 1. Da li treba skrenuti tramvaj na sporedan kolosek, tako da ubijemo jednog čoveka da bi spasli pet i zašto.
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 18:24 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Zasto bi onda igranje na kompjuteru bilo dangubljenje? I to je korisno...

Na koji način je korisno?

Ako ne spavaš, imaćeš velikih zdravstvenih problema. Ako ne igraš video igre, nećeš biti niukakvom problemu.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 17.11.2018. u 19:36 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 18:53 ] @
Znas kako nista se ne mora osim jednog...
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 19:00 ] @
Šta li si hteo ovim da kažeš?

Da sistem dizajniram prema potrebama gejming industrije, malo me zabole. Ima viših prioriteta.
[ Ivan Dimkovic @ 17.11.2018. 19:16 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic
Ovde se ne radi o bagovima nego o telemetriji ;)
Znaci zakon kaci privatnost podataka tj koliko kapiram to je upuceno firmama koje prikupljaju podatke na meni neshvatljiv nacin...


Da ali tvoje privatne podatke, recimo, prikuplja tvoja banka.

To sto oni imaju MSFT softver cija je posledica krsenje GDPR-a ne menja stvar da je za tebe >banka< prekrsila GDPR.

Ti nemas nista sa MSFT, ti si tvoje podatke dao banci i njihovo cuvanje ocekujes od banke - ako su ti podaci zavrsili gde ne trebaju, za to je banka odgovorna, potpuno irelevantno da li je instrument tog krsenja bio neki MSFT softver koji je telemetrijom povukao podatke u USA, ili Mile Lozac koji je iskopirao podatke sa diska i prodao ih da plati ratu kredita za auto.

Zato mene kao pravno lice koje posluje i te kako zanima sta softver radi sa podacima, zato sto sam za moje klijente ja odgovoran za njihove privatne podatke.
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 19:20 ] @
A na koji način banka može da odgovara za bag MS-a? Šta banka treba da preduzme, pa da spreči situaciju da bude kriva?
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 19:36 ] @
Citat:
Nedeljko:
Šta li si hteo ovim da kažeš?

Da sistem dizajniram prema potrebama gejming industrije, malo me zabole. Ima viših prioriteta.


Gaming industrija je velika poput filmske ili muzicke. Nije to naivno. Po tebi ni gledanje filmova ni slusanje muzike ne bi trebalo ;p
Ono sto pokrece napredak kod PC hardvera na desktopu je upravo ta industrija i to ne bez razloga. Svake godine igre postizu
i prestizu mogucnosti kucnih kompjutera...
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 19:37 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:
Branimir Maksimovic
Ovde se ne radi o bagovima nego o telemetriji ;)
Znaci zakon kaci privatnost podataka tj koliko kapiram to je upuceno firmama koje prikupljaju podatke na meni neshvatljiv nacin...


Da ali tvoje privatne podatke, recimo, prikuplja tvoja banka.

To sto oni imaju MSFT softver cija je posledica krsenje GDPR-a ne menja stvar da je za tebe >banka< prekrsila GDPR.

Ti nemas nista sa MSFT, ti si tvoje podatke dao banci i njihovo cuvanje ocekujes od banke - ako su ti podaci zavrsili gde ne trebaju, za to je banka odgovorna, potpuno irelevantno da li je instrument tog krsenja bio neki MSFT softver koji je telemetrijom povukao podatke u USA, ili Mile Lozac koji je iskopirao podatke sa diska i prodao ih da plati ratu kredita za auto.

Zato mene kao pravno lice koje posluje i te kako zanima sta softver radi sa podacima, zato sto sam za moje klijente ja odgovoran za njihove privatne podatke.


Dobro, banka, svakako da ne sme da dozvoli da cure informacije o klijentima. Ali ja sam shvatio da ja koji sam recimo iz EU, koristim M$, mogu da odgovaram za to sto mi M$ krade podatke ;)
Izgleda da se radi malo nesporazumu ;p
[ stoprocentni @ 17.11.2018. 19:46 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
Branimir Maksimovic: Zasto bi onda igranje na kompjuteru bilo dangubljenje? I to je korisno...

Na koji način je korisno?

Ako ne spavaš, imaćeš velikih zdravstvenih problema. Ako ne igraš video igre, nećeš biti niukakvom problemu.


Ako ne spavaš, imaćeš velikih zdravstvenih problema. Ako ne pišeš na forumu, nećeš biti ni u kakvom problemu.

Kvalitetan aršin.

Citat:
Branimir Maksimovic:
Znas kako nista se ne mora osim jednog...


Dva. Mora i dete golo da se rodi.
[ Ivan Dimkovic @ 17.11.2018. 20:50 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic
Dobro, banka, svakako da ne sme da dozvoli da cure informacije o klijentima. Ali ja sam shvatio da ja koji sam recimo iz EU, koristim M$, mogu da odgovaram za to sto mi M$ krade podatke ;)
Izgleda da se radi malo nesporazumu ;p


Pa mozes da odgovaras, ako u svom poslu prikupljas podatke drugih i ako su to podaci koje ti je MS ukrao ;-)

Recimo ako si advokat ili doktor itd...
[ Shadowed @ 17.11.2018. 21:04 ] @
Citat:
Nedeljko: Kako? Pitao si kako se može tumačiti primer sa organima i dao sam dve mogućnosti.

Nisam. Pitao sam da li smatras da bi trebalo to raditi, ne kako se moze tumaciti. Dakle, da li si za to da se na nivou drzave uvede zakon da se mora vrsiti zrtvovanje jedne osobe za spasavanje vise od jedne.

Citat:
Nedeljko: Ne odgovori ti meni na pitanje vezano za primer 1. Da li treba skrenuti tramvaj na sporedan kolosek, tako da ubijemo jednog čoveka da bi spasli pet i zašto.

Smatram da ne treba postojati obaveza ni jedne ni druge odluke (ni skretanja tramvaja ni ostavljanja na isti kolosek) vec da osoba u toj situaciji samostalno odlucuje.
[ negyxo @ 17.11.2018. 21:06 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
negyxo: Pa to nije problem, normalno je da svako brani svoju poziciju, ono sto nije normalno je da svako iz svoje pozicije trazi krsenje tudjih sloboda, sto bi u idealnom slucaju trebala da resava drzava sa "fer" regulacijama.

Pa, problem je. Hajde da pobijemo sve pripadnike neke manjine. Ima nas više i možemo da izglasamo tako nešto. Naravno da to mora da se reguliše odozgo nekim regulativama.

A što se tiče ovih kapitalističkih citata, to su bajke koje nemaju veze sa stvarnošću. U stvarnosti su ljudi koji najviše rade najmanje plaćeni.

Ono razmišljanje sa bubnjem je primenljivo tako što anketiraš ljude postavljajući im takvo pitanje - kakav biste sistem želeli ako bismo sutra svi išli u bubanj. Ljudi to vrlo dobro razumeju.


Ne, nisi me dobro razumeo. Poenta je da nije problem da se neko za nesto opredeljuje i glasa, problem je kada to opredeljenje krsi necije slobode (da ne kazem prava). Drugim recima, da, ako neko misli da moze da izglasa da se pobiju manjine neka misli tako (iako svi verovatno mislim da je to neispravno) ali drzava sa svojim regulacijama ne moze da dozvoli da dodje do toga, jer to krsi tudje slobode (mislim, znam da je banalno ovo sve pisati ali ti si izabrao ovaj ekstreman primer). Manje vise, ovde je to vise puta prezvakano, slicno kao sto ti pravosudni sistem dozvoljava da tuzis bilo koga ne znaci da ce i da presudi u tvoju korist. Jeste, kod drzava je to malo komplikovanije, kako doci do tog inicijalnog reda (ustava), ali to je sad vec kokoska ili jaje problem i ne bi o tome.


Sto se tice bubnja, i dalje se ne slazem, pitanje bi bilo imaginarno i kao svako imaginarno pitanje tezi nerealnom odgovoru, tj odgovoru o kome anketirani osim ako nije napisao neki filozofski rad na tu temu ne moze da da realan odgovor. U ostalom dovodis ga u situaciju koju si mapore opisao:

Citat:

Problem sa tim je što ljudi koji glasaju na izborima ne uzimaju u obzir položaj drugih u toj opciji za koju se zalažu.
[ Nedeljko @ 17.11.2018. 21:39 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Gaming industrija je velika poput filmske ili muzicke. Nije to naivno. Po tebi ni gledanje filmova ni slusanje muzike ne bi trebalo ;p
Ono sto pokrece napredak kod PC hardvera na desktopu je upravo ta industrija i to ne bez razloga. Svake godine igre postizu
i prestizu mogucnosti kucnih kompjutera...

Znaš koliko me zabole koliko je velika. Kakve to veze ima sa vrednostima?

Filmovi i muzika su umetnost. Mogu se i video igre posmatrati kao umetnost. Ipak, značaj dela se ne meri veličinom industrije, pa ni zaradom autora. Dobar film i dobra muzika mogu da izgrađuju ličnost npr. Nađi mi jedni kvalitetnu video igru u pogledu ciljeva umetnosti.

A što se tiče razvoja hardvera, zar ne misliš da je bolje da se razvijamo tako što ćemo imati klince genijalce koji nisu podlegli zaglupljivanju odn strane industrije video igara?
Citat:
Ivan Dimkovic: Pa mozes da odgovaras, ako u svom poslu prikupljas podatke drugih i ako su to podaci koje ti je MS ukrao ;-)

Recimo ako si advokat ili doktor itd...

Pa, neće biti. Moje je da se sprovodim propisane mere sigurnosti od lopova. Ako se pored toga desi krađa, nije do mene.
Citat:
Shadowed: Pitao sam da li smatras da bi trebalo to raditi, ne kako se moze tumaciti. Dakle, da li si za to da se na nivou drzave uvede zakon da se mora vrsiti zrtvovanje jedne osobe za spasavanje vise od jedne.

Naravno da ne treba. Dao sam i odgovor na pitanje zašto ne treba.
Citat:
Shadowed: Smatram da ne treba postojati obaveza ni jedne ni druge odluke (ni skretanja tramvaja ni ostavljanja na isti kolosek) vec da osoba u toj situaciji samostalno odlucuje.

Aha, smatraš da taj postupa nije ni zabranjen, ni obavezujući, već dopustiv. Na koji se način razlikuje od uzimanja organa od nekoga da bi se spasao veći broj života? Da li je i to po tebi dopustivo i ako nije, u čemu je razlika? U oba slučaja se žrtvuje jedna osoba da bi se spasao veći broj osoba.


@nexygo

Pa, ako svako štiti svoje interese, manjina može da trpi jer će sistem posle glasanja odgovarati većini.
[ Branimir Maksimovic @ 17.11.2018. 23:54 ] @
Citat:
Znaš koliko me zabole koliko je velika. Kakve to veze ima sa vrednostima?

Filmovi i muzika su umetnost. Mogu se i video igre posmatrati kao umetnost. Ipak, značaj dela se ne meri veličinom industrije, pa ni zaradom autora. Dobar film i dobra muzika mogu da izgrađuju ličnost npr. Nađi mi jedni kvalitetnu video igru u pogledu ciljeva umetnosti.

A što se tiče razvoja hardvera, zar ne misliš da je bolje da se razvijamo tako što ćemo imati klince genijalce koji nisu podlegli zaglupljivanju odn strane industrije video igara?


Imas mnogo igara koje su umetnost, evo ti jedna https://store.steampowered.com/app/230290/Universe_Sandbox/
Postoje toliko razlicitih, da se to ne moze skleptati na brzinu.
Klinci genijalci ;p
Ne zaglupljuju video igre nego GUI ;)
Nekad se nakon paljenja kompa otvarao BASIC interpreter, a sad te zaglupljuju reklamama i interfejsom koji svako moze da koristi ;p
Igre su tu zapravo pozitivan element jer te teraju da koristis mozak!
[ bigvlada @ 18.11.2018. 22:08 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
bigvlada: @ Nedeljko

Fascinantno je kako jednim potezom pera odbacuješ industriju koja je decenijama višestruko veća od filmske samo zato što ti se ne uklapa u narativ. Hardver na kome ćeš pisati odgovor ne košta 5+ hiljada dolara kao pre trideset godina je između ostalog rezultat toga što veoma veliki broj ljudi kopuje računare da bi se na njima igralo.

Da si iole obratio pažnju video bi da u industriji video igara ima više modela finansiranja koji bi bili itekako primenljivi na foss softver, počevši od patreona i kickstartera preko steam early access-a do gog-a (koji obuhvata i tržište starih igara, upakovanih zajedno sa aemulatorom i skinutim drm-om).

Sve ja tebe razumem, ali znaš šta. Više bih voleo svet sa skupljim hardverom, a manje dangubljenja omladine, nego obrnuto. Pod dangubljenjem ne podrazumevam sve vrste zabave. Postoje zdraviji i korisniji načini zabave i rekreacije, u kojima će ljudi itekako biti ispunjeni ako nemaju mogućnosti za koje se zalažeš.

Možda bi takva omladina bila pametnija i dugoročno doprinela većem napretku na koji se ovde pozivaš kroz pominjanje cene hardvera.


Podržavao ti to stanovište ili ne, video igre su vid umetnosti, isto onoliko koliko su to književnost, slikarstvo, film, muzika ili stripovi. One ih sve objedinjuju a njihovi uživaoci nisu samo pasivni posmatrači već aktivno učestvuju u pričanju priče. Konzumiranjem kulturnih sadržaja ljudi postaju svestranije i obrazovanije ličnosti. Koliko je igranje video igara značajno i za isključivo poslovne primene se vidi i u brojnim primerima hmm igrizacije (eng. gamification) pojedinih poslovnih ili obrazovnih procesa. Npr. sajt za učenje stranih jezika Duolingo se veoma oslanja na igrizaciju svojih kurseva kako bi ljudima predstavio učenje stranih jezika kao nešto što je zabavno i što se može igrati u društvu. A sve to je moguće jer je većem krugu ljudi dostupan jeftin kompjuterski hardver. O vežbanju u gaćama ispred Microsoft Kinect-a i plesanju i igranju tenisa uz Nintendo Wii drugom prilikom.

Citat:
Da sistem dizajniram prema potrebama gejming industrije, malo me zabole. Ima viših prioriteta.


Kako bre sad ovo? Ja sam mislio da su u komunizmu, pardon RMS-ovoj viziji slobodnog softvera svi programi jednaki a sada ispada da su neki jednakiji od drugih. A baš me interesuje kako bi izgledao neki foss mmo u oblaku. U današnje vreme milioni ljudi na dnevnom nivou pominju Blizzard-u, Electronic Arts-u i ostalima i pleme i seme zbog upucavanja dedicated servera kada izađe nova ekspanzija ili lagovanja tokom rejdinga i pvpovanja. Nije humano da ih držiš u neznanju, od tolike količine negativne energije ima da počnu da se stvaraju ley line-ovi.
[ Nedeljko @ 19.11.2018. 12:18 ] @
Pa, i farma je umetnost, kao i Ceca kad falšira (n'ume da peva).

Obrazovne igre su nešto sasvim drugo. Umetnost ne mora da bude obrazovnog karaktera da bi ljudima širila vidike. Međutim, vi ovde govorite u najboljem slučaju o pop-kulturi.

Igra je ograničena algoritmima koje su ljudi smislili, tako da, naravno da je interaktivnost privlačna, ali se upija mnooogo manje informacija u jedinici vremena, nego čitanjem. Takođe, knjiga tera čoveka da domaštava nedostajuće informacije.
[ dule_ns @ 20.11.2018. 12:11 ] @
Ne Nedeljko, mi ovde govorimo o slobodi i ljudskoj prirodi uopšte.

Uporno daješ neke izmaštane primere zašto bi ovo tvoje trebalo da bude bolje od trenutnog stanja pri tom ignorišući istorijske činjenice kako je i zašto je komunizam propao i šta je sve to pratilo.

Mogli bi mi sad tebi da pišemo pasuse i pasuse ali najbolji opis toga sam našao ovde na forumu u nečijem potpisu, ne sećam se više čijem:

Citat:
E. O. Wilson: Wonderful theory, wrong species


Možda će ljudska vrsta za 200-300 godina evoluirati gde će komunizam i marksizam biti izvodljivi. Možda će to biti za 50 godina. Možda nikad.
[ Nedeljko @ 20.11.2018. 15:51 ] @
Komunizam i marksizam upravo vi ubacujete u priču. Ne ja. Kad već uporno odbijate da pročitate one članke, evo, da citiram RMS-a:

Citat:
Zašto se ne preselite u Rusiju?

U Sjedinjenim Američkim državama, svaki zastupnik nečega a da to nije forma laissez-faire sebičnosti je često čuo ovu primedbu. Na primer, uperena je protiv ljudi koji podržavaju nacionalno zdravstveno osiguranje, kakvo imaju sve druge industrijske nacije slobodnog sveta. Uperena je protiv zastupnika javne podrške umetnostima, koja je takođe prisutna u naprednim nacijama. Ideja da građani imaju bilo kakvu dužnost javnom dobru u Americi je identifikovana sa komuniznom. Ali, koliko su slične ove ideje? Komunizam koji je praktikovan u Sovjetskom Savezu je bio sistem centralizovane kontrole odakle su sve aktivnosti bile upravljane, u stvari za dobro čanova Komunističke partije. I gde je oprema za kopiranje bila pod stražom da bi se sprečilo ilegalno kopiranje. Američki sistem intelektualnog vlasništva sprovodi centralizovanu kontrolu nad distribucijom programa, i osigurava opremu za kopiranje sa automatskim zaštitama od kopiranja da bi sprečili ilegalno kopiranje.

Nasuprot tome, ja radim da se napravi sistem gde će ljudi biti slobodni da odlučuju o svojim delovanjima; to jest, gde će biti slobodni da pomognu svojim komšijama, i slobodni da menjaju i poboljšavaju alate koje svakodnevno koriste u svojim životima. Sistem baziran na dobrovoljnoj saradnji i decentralizaciji. Stoga, da sudimo o stvarima na osnovu slićnosti sa ruskim komunizmom, onda su vlasnici softvera komunisti.
[ dule_ns @ 20.11.2018. 16:51 ] @
Nedeljko, u prethodnom postu sam ti postavio neka konkretna pitanja na koja si odgovorio (daću samo deo, ako smatraš da istrgnuto iz konteksta izvinjavam se):

Citat:
RMS pominje softverski porez. Nisam našao punu formulaciju da bih mogao da odgovorim na tvoja pitanja o njegovom mišljenju na datu temu. Međutim, on to nikako ne smatra jedinim načinom finansiranja razvoja softvera.


ali si pre toga na 5 mesta spomenuo kako neće biti nikakvih komiteta. Na osnovi čega?

Par stranica nakon toga ti je Shadowed dao odličan predlog
Citat:
Shadowed:
Predlog:

Nedeljko, ako si raspolozen, hajde ovako: napravi novu temu i opisi kako si zamislio tacno da se vrsi raspodela novca prikupljenog kroz namet uz kupovinu hardvera. Koliko sam video, predlagao si neke ankete, ali hajde da idemo malo u detalje. Mozemo onda da trazimo mane i nacine da se taj sistem poboljsa pa da vidimo da li moze da se napravi nesto uspesno.
Dakle, da ne idemo odmah sa odbacivanjem tog Nedeljkovog sistema nego da, eto, iz razonode probamo da analiziramo tu zamisao.

Ni na to nismo dobili nikakav odgovor, a mislim da bi razdvajanje tema bila odlična stvar, ovo sa linuxom mnogo veze nema.

A što se tiče komunizma, ja ne znam kako drugačije da nazovem ovo što predlažeš: stvaralac (u ovom slučaju programer / softverska firma) nije više vlasnik svog dela, njime slobodno raspolažu svi, a on/a će za svoj trud, vreme i znanje kao nadoknadu da dobije nešto, možda ništa, bez obzira na to koliko je to nekom koristilo, i to na način za koji 99% populacije ne mari. Tržišta ni u tragovima, nigde. Ako nije komunizam, ajde nadeni mu ime pa ću rado koristiti ako se složim.

Sem toga, spominjao si i ti liberalni ili tako neki kapitalizam.

Za kraj, ovo što si ti naveo kao kontraprimer je klasičan strawman argument. Sem toga, obožavam slobodu gde ako želim da se bavim nečim sam slobodan da svoj rad u potpunosti poklonim drugima. A ako neću, oni će mi to oteti. Jaka mi je ta sloboda.

Citat:
Nasuprot tome, ja radim da se napravi sistem gde će ljudi biti slobodni da odlučuju o svojim delovanjima; to jest, gde će biti slobodni da pomognu svojim komšijama, i slobodni da menjaju i poboljšavaju alate koje svakodnevno koriste u svojim životima. Sistem baziran na dobrovoljnoj saradnji i decentralizaciji.
[ Space Beer @ 20.11.2018. 16:51 ] @
Ti, RMS, i ostali levičari uporno odbijate da prihvatite činjenicu da trenutni sistem dozvoljava dobrovljna udruženja, pomaganje drugima, deljenje i sl.

Niko ne brani softverašima da naprave udruženje koje će praviti softver po RMS pravilima. Niko ne brani malim popjoprivrednicima da se udruže i dele svoje resurse. Niko ne brani USA građanima da naprave svoj zdravstveni fond koji će biti isti kao neki tamo u Švajcarskoj ili Danskoj. Niko ne brani radnicima da naprave firmu za e-trgovinu koja će biti konkurent Amazonu, ali sa boljim uslovima za radnike. I naravno, niko ne brani običnom čoveku da koristi softver koji je blagosiljao RMS, kupuje hranu od ZZ "Naš kombinat", uplaćuje zdravstveno u fond "Zdravlje za sve" i kupuje gluposti sa portala "Internet radnicima"

Tj. niko ne brini narodu da za sebe napravi sistem, gde će biti slobodni da pomognu svojim komšijama, i slobodni da menjaju i poboljšavaju alate koje svakodnevno koriste u svojim životima. Sistem baziran na dobrovoljnoj saradnji i decentralizaciji.
[ Ivan Dimkovic @ 20.11.2018. 16:54 ] @
Citat:
Nedeljko
Američki sistem intelektualnog vlasništva sprovodi centralizovanu kontrolu nad distribucijom programa, i osigurava opremu za kopiranje sa automatskim zaštitama od kopiranja da bi sprečili ilegalno kopiranje.


Kakvu bre centralizovanu kontrolu? Distribucija programa je stvar njegovog autora, ako hoce da ga deli za dzabe moze, ako hoce da trazi 1000000000000 dolara moze i to. Drzava se u to ne mesa, osim sto zakonom stiti svakog vlasnika svojine, pa i intelektualne u smislu da ce mu dati pravo da potrazuje odstetu na sudu ako veruje da neko krsi njegova prava.

Citat:

Nasuprot tome, ja radim da se napravi sistem gde će ljudi biti slobodni da odlučuju o svojim delovanjima; to jest, gde će biti slobodni da pomognu svojim komšijama, i slobodni da menjaju i poboljšavaju alate koje svakodnevno koriste u svojim životima. Sistem baziran na dobrovoljnoj saradnji i decentralizaciji. Stoga, da sudimo o stvarima na osnovu slićnosti sa ruskim komunizmom, onda su vlasnici softvera komunisti.


I RMS danas to savrseno moze i radi, ceo FSF je fokusiran na to.

Da li im neko brani da stite "slobodan softver"? Jok.

Ali tudje da dobiju nece moci ako taj neko drugi to ne zeli. Otimanje toga nije sloboda nego bas "sloboda" klasicne komunisticke diktature.
[ Nedeljko @ 20.11.2018. 19:48 ] @
@dule_ns

Pogledaj kako funkcioniše muzički dinar. Gde je tu komitet? Komitet je SOKOJ, udruženje muzičkih umetnika, koje odlučuje o tom muzičkom dinaru. Ako SOKOJ hoćeš da nazoveš komitetom, OK, ali bih pre rekao da je SOKOJ esnafsko udruženje nacionalnog karaktera, tj. samo jedno takvo može da postoji u zemlji. Ostala udruženja muzičkih umetnika u Srbiji nemaju prava koja ima SOKOJ.

Inače, ne znam kako je RMS zamislio softverski porez i njegovu raspodelu, tako da sam se od toga već ogradio. Navodim primere iz postojećeg sistema. Evo šta piše u Zakonu o autorskom i srodnim pravima:

Citat:
Član 39

Kada se autorsko delo umnožava bez dozvole autora, shodno odredbama člana 46. st. 1. i 2. ovog zakona, autori dela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može očekivati da će biti umnožavana fotokopiranjem ili snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta za lične nekomercijalne potrebe fizičkih lica (književna, muzička, filmska dela i dr.) imaju pravo na posebnu naknadu od uvoza, odnosno prodaje tehničkih uređaja i praznih nosača zvuka, slike i teksta za koje se opravdano može pretpostaviti da će biti korišćeni za takvo umnožavanje.

Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju proizvođači uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja, proizvođači praznih nosača zvuka, slike i teksta, i solidarno sa njima uvoznici uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja i praznih nosača zvuka, slike i teksta, osim ako se radi o uvozu malih količina namenjenih za privatno i nekomercijalno korišćenje, kao deo ličnog prtljaga.

...


Citat:
Član 46

Dozvoljeno je fizičkom licu da bez dozvole autora i bez plaćanja autorske naknade umnožava primerke objavljenog dela za lične nekomercijalne potrebe, čime nije isključena primena člana 208. stav 1. tač. 4. i 5. ovog zakona.

Umnoženi primerci dela iz stava 1. ovog člana ne smeju se stavljati u promet niti koristiti za bilo koji drugi oblik javnog saopštavanja dela.

Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na:

...

5) računarske programe i elektronske baze podataka;

...

Obeštećenje zbog korišćenja dela na način predviđen st. 1. i 2. ovog člana, autori imaju na osnovu odredaba člana 39. ovog zakona.


Što se pitanja člana Shadowed tiče, već sam rekao da ne znam kako je RMS tačno zamislio taj softverski porez.

Ipak, sa tim softverskim porezom se obezbeđuje da autor dobije nadoknadu putem softverskog dinara prema tome koliko je korišćen njegov program, što ne isključuje druge vidove finansiranja. Izvini, ali to jeste oblik tržišta - prihod prema korišćenosti (porez) + prihod prema želji korisnika da doniraju + prihodi od podrške (gde proizvođač nema monopol nad pružanjem podrške za svoj program) + prihod od prilagođavanja specifičnim potrebama klijenta...

Kada već pominješ tržište, reci mi da li misliš da baš sve treba prepustiti tržištu? Tržište će odabrati Cecu koja n'ume da peva, a za operu će biti jako malo. Da li misliš da su besplatno zdravstvo i školstvo komunizam? To sve nema veze sa RMS-ovim predlogom, koji jeste tržišno zasnovan.


@Space Beer

Tebi opet treba ponavljati pri;u o liberalnom kapitalizmu XVIII i XIX veka, gde niko nije branio narodu... Takođe, kada se npr. obrazovanje finsnsira iz budžeta, onda bogati plate više, siromašni manje, a dobiju isto. To se pokazalo kao daleko bolje rešenje od nekadašnjeg sistema u kome su samo bogati mogli da se školuju.


@Ivan Dimkovic

Je li toliko teško utuviti istorijsku lekciju o liberalnom kapitalizmu, u kome niko nije branio ni poslodavcima, ni narodu da rade šta im je volja? Do čega je to dovelo?
[ bigvlada @ 20.11.2018. 21:56 ] @
Citat:
Nedeljko:
Pa, i farma je umetnost, kao i Ceca kad falšira (n'ume da peva).

Obrazovne igre su nešto sasvim drugo. Umetnost ne mora da bude obrazovnog karaktera da bi ljudima širila vidike. Međutim, vi ovde govorite u najboljem slučaju o pop-kulturi.

Igra je ograničena algoritmima koje su ljudi smislili, tako da, naravno da je interaktivnost privlačna, ali se upija mnooogo manje informacija u jedinici vremena, nego čitanjem. Takođe, knjiga tera čoveka da domaštava nedostajuće informacije.



Srednjoškolski predmet pod imenom Sociologija (ne znam da li i dalje postoji, ne bi me čudilo da su ga ukinuli) se između ostalog bavi pojmovima kiča i šunda. Većina ljudi koji su to odslušali shvata zašto muzički opus Džastina Bibera, Mexican midget porn 16 i knjige vojvode od zarđale kašike ne spadaju u umetnost iako je proces njihovog nastanka sličan procesu nastanka nekog umetničkog dela. Da li tvoje pominjanje farme i cece kao primera umetničkih dela proizilazi iz toga što dotični predmet nisi slušao ili što si spavao na času?

mmm da ali ne. Da ne bih po ko zna koji put pričao istu priču, poslednjih nekoliko godina samo šibnem link ka tekstu.

Citat:

Više od igre

Ako se prihvati stav da umetnost jeste ili može biti igra, zašto onda igra ne bi mogla da bude umetnost?



Gotovo od trenutka kada su se video-igre pojavile, otpočele su polemike oko toga da li je u pitanju samo puka zabava ili je rođen i jedan novi vid umetnosti. Kako su s vremenom sticale sve veću popularnost, rasprave o tome postajale su sve burnije, a u toku su i dan-danas (jedna se odvija i na našem forumu – www.sk.co.yu/forum). Sâm fenomen igre kao estetskog objekta sve više zaokupljuje stručnjake iz raznih oblasti koji pokušavaju da dokažu da igre mogu biti umetnost, kao i da primene razna saznanja iz drugih nauka i stvore celovitu teoriju igara.

Kada raspravljamo o tome da li igra može da bude umetničko delo, zanimljivo je za početak prisetiti se nekoliko teorija iz davne prošlosti koje su definisale umetnost upravo kao igru ili je poredile s njome. Verovatno najpoznatija je bila Kantova teorija o umetosti kao „slobodnoj igri imaginacije”, ali vredi pomenuti i Šilera po kome se umetnik „igra prividima koje stvara” i „čovek nikada nije toliko ozbiljan kao kad se igra”. Mnogi estetičari su kasnije govorili da umetnost u svojoj suštini jeste igra jer sadrži isti bitan element – slobodu. Čovek se igra i stvara umetnička dela nesputan zakonima koji vladaju u drugim oblastima (moralnim, religijskim ili bilo kakvim drugim normama). Jedina pravila koja mora da poštuje jesu pravila igre, to jest unutrašnji zakoni samog umetničkog dela. Dakle, ako se prihvati stav da umetnost jeste ili može biti igra, zašto onda igra ne bi mogla da bude umetnost? Čovek je od davnina stvarao umetnička dela tražeći pri tom stalno nove načine da se izrazi, i tako su nastajale nove forme. Ako prihvatimo da je stvaranje video-igara jedan vid izražavanja, svakako je jasno da i igre mogu biti jedna forma umetnosti, naravno ukoliko imaju estetsku vrednost. Gotovo svaki vid izražavanja kroz istoriju prošao je kroz iste polemike. Setimo se samo brojnih rasprava o tome da li roman može biti umetničko delo, a od novijih formi i film i strip su morali da prođu kroz isti period osporavanja i branjenja.

Naučnici koji se bave igrama kao estetskim fenomenom uglavnom su koncentrisani na teoriju o interaktivnosti jer je upravo to ono što igre odvaja od drugih načina izražavanja. Dakle, narativ igre zahteva od nas stalnu akciju – priča se neće samo odvijati pred nama, već će zahtevati da i mi učestvujemo u njoj, a dalji tok će u manjoj ili većoj meri zavisiti od naših akcija. Dakle igra od nas zahteva interakciju s drugim igračima i/ili sa objektima u igri. No, vrlo brzo su se među proučavaocima ovog fenomena pojavile dve struje. S jedne strane su bili oni koji veruju da su igre dela u kojima je najbitniji element upravo narativ te da ih treba proučavati na isti način kao i književna dela. S druge strane, oformila se grupa naučnika koji se nazivaju „ludolozima” i tvrde da igre treba proučavati prvenstveno vodeći računa o specifičnostima koje one kao drugačija forma imaju, dakle koncentrišući se na gameplay. Konačno, kao što to često biva, pojavila se i treća struja, oni koji su pokušali da pomire prethodna dva mišljenja smatrajući da su oba pomenuta aspekta jednako bitna za analizu igara, dakle i narativ i igranje.



Međutim, ono oko čega se svi ovi proučavaoci slažu i što pokušavaju da dokažu u svojim studijama jeste da video-igre jesu umetnost. S jedne strane su stavovi po kojima video-igre sadrže muziku, elemente vizuelne umetnosti, literarne predloške... Dakle, to su sve već priznate forme umetničkog stvaralaštva, međutim, da li to znači da su igre samo neka vrsta mozaika drugih umetničkih formi? Igra kao celina ima vrednost ne samo ako su ovi pojedinačni elementi vredni nego i kad su nešto više od toga. Ukoliko ti segmenti nisu lepo ukomponovani i ne funkcionišu zajedno, ni celina neće imati vrednost.

Jedan od glavnih argumenata koje potežu oni koji se protive stavu da igre mogu biti estetska dela jeste to što su one pravljene da zabave. Niko ne može da spori da postoje igre koje su isključivo zabavne, ali to je slučaj i sa svim drugim formama umetnosti – uvek postoje i ostvarenja koja nemaju nikakvu umetničku vrednost. Isto tako postoje i naslovi koji nude i mnogo više od pukog zabavnog sadržaja. Slično je i sa onima koji u prvi plan ističu komercijalnu stranu igara. Činjenica je da velike kompanije prave igre sa prvenstvenim ciljem da ostvare profit, ali se često zaboravlja na nezavisne tvorce igara kojih ima sve više i koji stvaraju prava remek-dela. A i u velikim kompanijama sigurno ima pojedinaca koji rade na tim igrama imajući na umu i nešto više od novca. Činjenica koja se ne može poreći jeste da na tržištu trenutno postoji veliki broj igara koje sadrže i nešto više od puke zabave. Ako se malo bolje udubimo, videćemo različite slojeve, višestruka značenja... Jedina razlika u odnosu na ranije forme umetnosti sastoji se u tome što se sada koristi drugačiji medij, mada treba uvek imati na umu da kvalitet jednog dela ne zavisi isključivo od načina na koji je ono stvoreno. Da citiramo Henrija Dženkinsa, jednog od autora programa komparativnih medijskih studija na Kembridžu: „Kompjuter je samo alatka koja nudi umetnicima nove resurse i mogućnosti za komunikaciju sa javnošću; ljudska kreativnost je ono što stvara umetnost.”

O temi video-igara kao umetničkih dela moglo bi se još mnogo toga reći, međutim tu bismo već zašli u stručne rasprave koje verovatno ne bi bile preterano zanimljive većini naših čitalaca. Ukoliko vas zanima da nešto više saznate o ovoj temi, preporučujemo vam da posetite sledećih nekoliko sajtova koji se, svaki na svoj način, bave igrama kao estetskim objektima: www.game-research.com/default.asp, web.mit.edu/cms/People/henry3/index.html, www.gamestudies.org, www.digra.org...

https://www.sk.rs/2006/03/siak01.html


Elem, možda bi Linuks i imao više od 2% da se developeri vode idejom Distroi svih zemalja, ujedinite se. Kako? Već su probali? Šta reče? United Linux? Ništa, ne gine im 2% i ubuduće.
[ Nedeljko @ 20.11.2018. 22:07 ] @
Dobro, ako šund nije umetnost, odgovori mi na jednostavna pitanja:

1. Koliki procenat svih muzičkih dela dela su umetnička?
2. Koliki procenat svih video igara su umetničke?
3. Kada bismo u toku godinu dana sabrali minute koje su svi igrači sveta odigrali u šund igrama i u umetničkim igrama, koliki bi procenat pripao umetničkim igrama?
4. Da li se umetnost može tržišno finansirati?
[ Branimir Maksimovic @ 20.11.2018. 22:10 ] @
bigvlada:"Elem, možda bi Linuks i imao više od 2% da se developeri vode idejom Distroi svih zemalja, ujedinite se. Kako? Već su probali? Šta reče? United Linux? Ništa, ne gine im 2% i ubuduće. "

To je standardna prica. Linux ima vise od 2% iz zove se Android. E sad, koliko ti se svidja Android, a koliko GNU Linux? Da li bi hteo da GNU Linux postane kao Android?
Ili kad smo vec kod toga, da postane kao Windows? Ili macOS?
[ Branimir Maksimovic @ 20.11.2018. 22:17 ] @
Citat:
Nedeljko:
Dobro, ako šund nije umetnost, odgovori mi na jednostavna pitanja:

1. Koliki procenat svih muzičkih dela dela su umetnička?
2. Koliki procenat svih video igara su umetničke?
3. Kada bismo u toku godinu dana sabrali minute koje su svi igrači sveta odigrali u šund igrama i u umetničkim igrama, koliki bi procenat pripao umetničkim igrama?
4. Da li se umetnost može tržišno finansirati?


Koji ti je kriterijum za umetnost? Svaka veca igra ima poseban tim umetnika.
[ Nedeljko @ 21.11.2018. 00:08 ] @
Imaš na vikipediji. Nije svaka pesma umetnička.
[ Space Beer @ 21.11.2018. 05:42 ] @
@Branimir
Tema je o desktop operativnom sistemu. Za uspeh Androida nije zaslužan Linux nego Google. Prosečnog korisnika telefona ili PC-a ne zanima šta je ispod haube, već šta je ispred njega. Ono što korisnik vidi na Droidu nema ama baš nikakve veze sa GNU/Linux filozofijom. Jedino ako mislin na F-Droid korisnike, a njih verovatno nema ni 2%

@Nedeljko
Ne možeš vući paralelu sa 18. i 19. vekom, jer su danas prilike u društvu primetno drugačije. Prilično je jednostavno ljudima iz celog sveta da se okupe oko zajedničkog cilja, prilično je jednostavno plasirati usluge i proizvode na druga tržišta, prilično je jednostavno naći novac za dobru ideju, prilično je jednostavno naći ljude koji će podržavati dobru ideju i tako dalje. Sve to nije bio slučaj pre 200 godina.
[ Nedeljko @ 21.11.2018. 06:27 ] @
Space Beer

Poenta je u tome da

1. Veće zakonske slobode mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda.
2. To što zakon nešto omogućava, ne znači da je u tom sistemu to praktično moguće.
3. Jednostrano odricanje od mogućnosti koje konkurencija ima, smanjuje konkurentnost na tržištu i može dovesti do propasti tog privrednog subjekta.
4. Oduzimanje mogućnosti (kao pod 3) svim privrednim subjektima, ne dovodi do propasti tržišta.

To se nije promenilo od XVIII do danas i za to je primer dobar.

Takođe,

5. RMS-ov model jeste tržišan.
6. Ne treba sve prepuštati tržištu.
[ bojan_bozovic @ 21.11.2018. 07:55 ] @
Citat:
Nedeljko:
Dobro, ako šund nije umetnost, odgovori mi na jednostavna pitanja:

1. Koliki procenat svih muzičkih dela dela su umetnička?
2. Koliki procenat svih video igara su umetničke?
3. Kada bismo u toku godinu dana sabrali minute koje su svi igrači sveta odigrali u šund igrama i u umetničkim igrama, koliki bi procenat pripao umetničkim igrama?
4. Da li se umetnost može tržišno finansirati?


Nije bitno kako ti definises umetnost, ili neki ljudi sa akademskim obrazovanjem iz struke, svaka igra je delo primenjene umetnosti, makar bila i sund.
Za ljude iz struke je Ceca Raznatovic sund, no ne mogu osporiti da je to muzika. :)
[ Space Beer @ 21.11.2018. 09:04 ] @
Citat:
Nedeljko:
Poenta je u tome da

1. Veće zakonske slobode mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda.
2. To što zakon nešto omogućava, ne znači da je u tom sistemu to praktično moguće.
3. Jednostrano odricanje od mogućnosti koje konkurencija ima, smanjuje konkurentnost na tržištu i može dovesti do propasti tog privrednog subjekta.
4. Oduzimanje mogućnosti (kao pod 3) svim privrednim subjektima, ne dovodi do propasti tržišta.

To se nije promenilo od XVIII do danas i za to je primer dobar.

Takođe,

5. RMS-ov model jeste tržišan.
6. Ne treba sve prepuštati tržištu.

1. Možda. Ali i manje zakonske slobode takođe mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda. Zapravo i dovode
2. U ovom sistemu jeste praktično moguće. Hint: Ubuntu, Libreoffice, Librem, uspeh malih indie studija, poslova iz garaže, veganskih restorana, proizvođača organske hrane, qwtzgftrs udruženja....
3. Librem se odrekao mogućnosti koje konkurencija ima i napravio za sebe dobar poslovni model. Kao i Nextcloud, Signal, Protonmail, CD Project... Inače propadanje firmi je sasvim normalna pojava, kao i stvaranje novih
4. Oduzimanje mogućnosti svim privrednim društvima u nekim državama je dovelo do stagnacije, nedostatka inovacija i gubitka konkurentnosti na globalnom tržištu. Tj. "Radio, ne radio, svira mi radio"

Koliko je privreda SFRJ ili SSSR bila uspešna i tržišno orijentisana? Bilo je odličnih prizvoda, ali je EI Niš ostao daleko iza Sonija ili HP-a, Lada iza Mercedesa itd. Ne treba sve prepustiti tržištu. Ali nema razloga softver ubaciti u tu grupu.
[ yaelo @ 21.11.2018. 09:12 ] @
Ima jedna razlika između Androdida i Linux OS-a. Android je samo jedan a Linux ima mnogo distroa iako je kernel isti. Google je odradio odličan posao sa Google Play i Androidom, zašto to ne bi moglo da bude i sa Linuxom? Jedan centralni Linux OS. Koliko bi samo sve bilo lakše. Iako je zastupljen samo 2% to je u globalu veliki broj korisnika. Krenule su i igre sa Steamom. Još samo malo da se ispegla i centralizuje i krenuće gore makar još 2%.

Koliko je brzo Chrome browser uzeo primat kad se pojavio? Ipak je do kvaliteta, reklame i podrške.
[ bojan_bozovic @ 21.11.2018. 09:21 ] @
yaelo

Sta bi se dobilo sto ne postoji sad? Eto, uzmi Ubuntu da ti bude standardni distro, i toliko. Problem je sto bi prilagodjavanje Linuxa obicnom korisniku uklonilo sve prednosti koje ima u odnosu na Windows ili macOS/OSX, a to Linuxasi nece.
[ Ivan Dimkovic @ 21.11.2018. 09:29 ] @
@Nedeljko,

Propadanje privrednog subjekta je >osnova< koja omogucava napredak.

Mislim bez bojazni da ladomudjenjem moze da nam propadne posao, kvalitet tog posla bi bio... pa kao vec vidjen u svakom od "rajeva".
[ dule_ns @ 21.11.2018. 09:33 ] @
Citat:
Nedeljko:
Space Beer

Poenta je u tome da

1. Veće zakonske slobode mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda.
2. To što zakon nešto omogućava, ne znači da je u tom sistemu to praktično moguće.
3. Jednostrano odricanje od mogućnosti koje konkurencija ima, smanjuje konkurentnost na tržištu i može dovesti do propasti tog privrednog subjekta.
4. Oduzimanje mogućnosti (kao pod 3) svim privrednim subjektima, ne dovodi do propasti tržišta.

To se nije promenilo od XVIII do danas i za to je primer dobar.

Takođe,

5. RMS-ov model jeste tržišan.
6. Ne treba sve prepuštati tržištu.

RMS-ov model, barem kako si ga ti predstavio, nije tržišni.

Na pravom tržištu subjekti iznose svoju robu / usluge / novac (mada i novac je roba) i međusobno pregovaraju oko uslova razmene. Ukoliko su obe strane zadovoljne onim što dobijaju zauzvrat posao se ugovara i razmena se vrši.

Na "tržištu" koje ti zagovaraš prodavac iznosi svoju robu i više nema nikakvu kontrolu nad svojim proizvodom - svi ostali mogu da koriste tvoj proizvod na bilo koji način koji nađu za shodan bez obaveze da ti išta daju zauzvrat. Kompenzacija koju dobijaš zauzvrat zavisi od spleta slučajnih okolnosti koji nema skoro nikakve veze sa tvojim razvojem softvera. To veze sa tržištem nema.
[ Space Beer @ 21.11.2018. 09:34 ] @
@bojan
Ne znači da bi se uklonile sve prednosti, pošto to nije neophodno da napraviš dobar OS. Kao što smo više puta pisali - prednost je što imaš mogućnost da isti posao odradiš i preko konzole i preko GUI-a, da instaliraš softver iz binarnog paketa ili iz repo-a, da ažuriraš OS kada ti hoćeš ili da ga pustiš da on to radi automatski, da biraš okruženje koje želiš i tako dalje. Sve to može da ostane, a da i prosečni i napredni korisnici budu zadovoljni. Potrebno je samo pratiti KDE filozofiju “Simple by default, powerful when needed” :D

Neophodno je napraviti OS koji ne pravi jedan korak napred, pa dva nazad. MS možda i može da prođe sa tim pristupom, ali zato što su u mnogo boljoj početnoj poziciji. I neophodno je napraviti OS koji običnom korisniku nudi više od konkurencije, što trenutno nije slučaj sa Linuxom za PC

@yaelo
Ako ti je Chrome referenca, onda treba preformulisati - ipak je do novca, bloat-a, guranja browsera uz zimske gume, zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu... U suštini, teško je naći browser koji nudi manje od Chrome-a. Čak su i Chromium-based browseri primetno bolji (Vivaldi, Opera, Brave...)

Nije potrebna centralna distribucija. Problem linuxa na desktopu nije 100 različitih distribucija (a sve one dele iste probleme). Problem je što se Linux za desktop OS ne pravi prema potrebama 98% korisnika, već prema potrebama svojih autora. Ubuntu je možda izuzetak, zato i jeste najpopularniji.
[ yaelo @ 21.11.2018. 10:10 ] @
Ideja sa centralnom distribucijom je da bi bilo lakša situacija sa drajverima. Mnogo više softwera, mnogo lakša podrška pošto postoji samo jedan os. Ne bi bilo potrebno učiti svaki novi distro.

Koliko je samo lakše napraviti i testirati softwer za jedan distro a ne za milion? Prevelika gužva, a skoro svaki distro izbacuje nove verzije na par meseci. Skoro sam probao novi Mint i ne radi mi drajver za Radeon. Instaliram Ubuntu 18.10 i ne radi instalacija za drajver i plus problemi sa paketima i svašta. Instaliram Kubuntu LTS i radi sve perfektno.
[ bojan_bozovic @ 21.11.2018. 10:21 ] @
@yaelo

Ako ja hocu svoj distro (a ko moze da mi zabrani!) imam pravo da ga napravim, to je sustina, a ako ga korisnici zele i podrzavaju moze da postane i nesto veliko. Svi ti distroi ne bi postojali bez korisnika.
[ Space Beer @ 21.11.2018. 10:30 ] @
@yaelo
Većina linux drajvera je deo kernela i pratećih paketa, tj. open-source drajveri rade svuda. Bar Intel i AMD nemaju tih problema, osim u slučaju novog hardvera, a starog kernela (OS-a), što je i logično. Ti si verovatno iz nekog razloga hteo vlasnički, a on je za Radeon dostupan samo za Ubuntu LTS i enterprise distribucije. Za nVidia karte mislim da vlasnički ide bez problema na (skoro) sve, ali njima je optvoreni đubre, pa postoji mogućnost da ne pokreneš OS.


U svakom slučaju, bitno je da postoji hardver koji odlično radi na Linux desktop OS-u. Ostavljao sam ovde i linkove ka proizvođačima. Možda izbor hardvera nije kao za prozore, ali je znatno veći nego za npr. OS X. I možda jeste ograničenje za udeo od 30%, ali nije za npr. 10%. Baš kao ni dostupan aplikativni softver.
[ Nedeljko @ 21.11.2018. 14:26 ] @
Citat:
dule_ns: RMS-ov model, barem kako si ga ti predstavio, nije tržišni.

Na pravom tržištu subjekti iznose svoju robu / usluge / novac (mada i novac je roba) i međusobno pregovaraju oko uslova razmene. Ukoliko su obe strane zadovoljne onim što dobijaju zauzvrat posao se ugovara i razmena se vrši.

Na "tržištu" koje ti zagovaraš prodavac iznosi svoju robu i više nema nikakvu kontrolu nad svojim proizvodom - svi ostali mogu da koriste tvoj proizvod na bilo koji način koji nađu za shodan bez obaveze da ti išta daju zauzvrat. Kompenzacija koju dobijaš zauzvrat zavisi od spleta slučajnih okolnosti koji nema skoro nikakve veze sa tvojim razvojem softvera. To veze sa tržištem nema.

Ako niz dugu ulicu imaš deset muzičara, pri čemu svaki od njih ispred sebe drži kutiju za priloge, jesu li oni na tržištu ili ne?

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 21.11.2018. u 16:11 GMT+1]
[ Nedeljko @ 21.11.2018. 15:22 ] @
I još nešto. Kako to misliš da prihodi po RMS-u ne zavise od kvaliteta proizvoda?

1. Softverski porez - dobićeš više ako je tvoj program više korišćen.
2. Donacije - prikupićeš ih više ako ima više zadovoljnih korisnika.
3. Prodaja podrške - što je više ozbiljnih korisnika, biće više prihoda.
...
[ Branimir Maksimovic @ 21.11.2018. 15:27 ] @
Kako mislis naplacivati softverski porez? Prisilom ili sta?
[ Nedeljko @ 21.11.2018. 15:40 ] @
Citat:
Space Beer: 1. Možda. Ali i manje zakonske slobode takođe mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda. Zapravo i dovode

"Dovode" i "mogu da dovedu" nisu isto. Manje zakonske slobode mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda, kao i do većih zakonskih sloboda. To zavisi od toga kakvi su sistemi koji se upoređuju.
Citat:
Space Beer: 2. U ovom sistemu jeste praktično moguće. Hint: Ubuntu, Libreoffice, Librem, uspeh malih indie studija, poslova iz garaže, veganskih restorana, proizvođača organske hrane, qwtzgftrs udruženja....

Isto tako je i u liberalnom kapitalizmu XVIII i XIX veka bilo moguće pružiti radnicima humane uslove - ali na kratko, jer su socijalutopisti propali. Ubuntu, LibreOffice i Librem nisu primeri uspešnosti FOSS modela, već primeri da FOSS često zaostaje u razvoju u okruženju vlasničkog softvera. Što se indie studija, i poslova iz garaže tiče, oni nisu primeri nekoga ko se odrekao mogućnosti koje imaju konkurenti, već nisu ni imali mogućnosti kao njihovi najjači konkurenti. To je kaio da porediš manje i veće proizvođače vlasničkog komercijalnog softvera. Što se veganskih restorana i zdrave hrane tiče, to je primer onih koji pikiraju na zasebnu ciljnu grupu, koja je daleko manja od ostatka, ali je spremna da plati istu stvar i nekoliko puta više, pa opet ne vidim gde je tu odricanje od mogućnosti koje konkurencija ima. Oni ne pikiraju na isti tržišni segment kao mesari, pa nisu u konkurenciji.
Citat:
Space Beer: 3. Librem se odrekao mogućnosti koje konkurencija ima i napravio za sebe dobar poslovni model. Kao i Nextcloud, Signal, Protonmail, CD Project... Inače propadanje firmi je sasvim normalna pojava, kao i stvaranje novih

Da ne budu ovi primeri kao pod 2 (FOSS model je inferioran u okruženju vlasničkih programa).
Citat:
Space Beer: 4. Oduzimanje mogućnosti svim privrednim društvima u nekim državama je dovelo do stagnacije, nedostatka inovacija i gubitka konkurentnosti na globalnom tržištu. Tj. "Radio, ne radio, svira mi radio"

Koliko je privreda SFRJ ili SSSR bila uspešna i tržišno orijentisana? Bilo je odličnih prizvoda, ali je EI Niš ostao daleko iza Sonija ili HP-a, Lada iza Mercedesa itd. Ne treba sve prepustiti tržištu. Ali nema razloga softver ubaciti u tu grupu.

To zavisi od formulacije celog sistema.
Citat:
Ivan Dimkovic: @Nedeljko,

Propadanje privrednog subjekta je >osnova< koja omogucava napredak.

Mislim bez bojazni da ladomudjenjem moze da nam propadne posao, kvalitet tog posla bi bio... pa kao vec vidjen u svakom od "rajeva".

Stvarno? Hajde da upropastimo celu privredu da bismo bili najnapredniji.

Napredak ne omogućava propadanje preduzeća, već okruženje u kome preduzeća mogu da propadnu, kao i da se pojave nova.

Inače si potpuno omašio poentu, a to je da u kopirajt sistemu ne možeš očekivati masovnu navalu proizvođača na FOSS model jer znaju gde ih vodi jednostrano odricanje od mogućnosti koje imaju konkurenti, a takvu perspektivu ne žele.
[ bojan_bozovic @ 21.11.2018. 15:46 ] @
@Nedeljko

Citat:
Da ne budu ovi primeri kao pod 2 (FOSS model je inferioran u okruženju vlasničkih programa).


Ako zaista mislis da je ovako zasto podrzavas inferioran model, i zasto bi iko podrzavao losiji a ne bolji model?
[ Nedeljko @ 21.11.2018. 17:37 ] @
Pa, inferioran je u ovom sistemu. U RMS-ovom sistemu bi davao bolje rezultate nego što sad daje, možda i bolje nego vlasnički model u ovom sistemu.
[ bojan_bozovic @ 21.11.2018. 17:49 ] @
A ako nisi siguran zasto ga podrzavas? Kako ocekujes da tvoj stav utice na druge?

Umesto da se fokusiras na stvari po kojima je open source superioran, potenciras nedostatke.
[ dule_ns @ 21.11.2018. 18:00 ] @
Citat:
Nedeljko: I još nešto. Kako to misliš da prihodi po RMS-u ne zavise od kvaliteta proizvoda?

1. Softverski porez - dobićeš više ako je tvoj program više korišćen.
2. Donacije - prikupićeš ih više ako ima više zadovoljnih korisnika.
3. Prodaja podrške - što je više ozbiljnih korisnika, biće više prihoda.
...

1. Ne. Dobićeš više ako prilikom kupovine hardvera se neko seti da mu je baš tvoj softver valjao. Onaj ko bude imao bolji marketing će recimo proći bolje.
2. To imaš i sada, na vidim da ovaj tvoj predlog išta menja u vezi donacija.
3. Ne mora da znači. Source si poklonio. Ako neko ima dovoljno sredstava i ljudstva i razvijenu bazu klijenata lakše i bolje će to uraditi od tebe. Sem toga, to imaš i u sadašnjem modelu - napravi dobar program, prodaj ga, nemoj pokloniti source, ako program ima potrebu za podrškom imaćeš prihode.
[ Nedeljko @ 21.11.2018. 20:18 ] @
@bojan_bozovic


Glavna prednost modela slobodnog softvera je upravo u slobodi koju korisnici imaju. U RMS-ovom sistemu bi se softver razvijao možda brže, a možda i sporije nego u ovom sistemu. Verujem da bi išlo brže zbog vrsta produktivnosti kojih nema u svetu vlasničkog softvera. Međutim, pravo pitanje je zapravo u kakvom svetu želimo da živimo.


@dule_ns


Nisi razumeo moju poentu, a to je da nije tačan tvoj stav da bi u RMS-ovom sistemu prihod autora bio potpuno nepovezan sa time koliko je dobro napravio program, odnosno da je tačan moj stav da je RMS-ov sistem takođe tržišan.

1. Ne znam koja bi tačno bila pravila bila oko raspodele softverskog poreza, ali u svakom slučaju bi išlo po nekim pravilima i na osnovu merljivih parametara, a ne kako se dune nekim komitetlijama. Ipak, moja primedba se odnosi na nešto drugo. U postojećem sistemu kvalitet reklamiranja itekako utiče na prihode, ali utiču i cena kvalitet. Isto i u RMS.ovom sistemu.

2. Da, RMS-ov sistem se ne razlikuje od postojećeg po pitanju donacija. Dakle, prihodi zavise od kvaliteta.

3. Kada je sors javno dostupan, moguća je konkurencija u pružanju podrške za isti program (što je prednost slobodnog softvera). Ako proizvođač dobro organizuje podršku, može biti bolji od drugih u tome. Takođe, ima početnu prednost u tome što će se većina klijenata za podršku prirodno obratiti baš proizvođaču. Dakle, prihodi zavise od kvaliteta rada.

Dakle, nije tačno da je u RMS-ovom sistemu visina prihoda nepovezana sa kvalitetorm rada.
[ bigvlada @ 23.11.2018. 21:23 ] @
Citat:
Nedeljko:
Dobro, ako šund nije umetnost, odgovori mi na jednostavna pitanja:

1. Koliki procenat svih muzičkih dela dela su umetnička?
2. Koliki procenat svih video igara su umetničke?
3. Kada bismo u toku godinu dana sabrali minute koje su svi igrači sveta odigrali u šund igrama i u umetničkim igrama, koliki bi procenat pripao umetničkim igrama?
4. Da li se umetnost može tržišno finansirati?


1. Možda par procenata, kao i u bilo čemu drugom.
2. GOTO 1
3. Ne shvatam poentu pitanja, ja iznosim tvrdnju da video igre jesu umetnost poput književnosti, stripa ili muzike, ne koliki procenat istih spada u tu kategoriju. Treba li onda ja tebe da pitam koliko su pre pola veka ljudi proveli minuta čitajući petparačke romane a koliko Tolstoja i Prusta?
4. Naravno da može. Dao sam više primera kako se može finansirati (i kako se finansira) razvoj video igara, što je najsličnije aplikativnom softveru. To važi za bilo koju umetnost. Baci pogled na online prodavnicu Britanskog muzeja, oni maksimalno koriste to što imaju. Pre više godina sam video npr. podlogu za miša u obliku kamena iz Rozete (proizvod namenje širem ržištu a zasnovan na umetničkom delu). Poenta je da umetnik nešto stvara jer ima potrebu za tim, ne da bi zaradio milione dolara (mada se neće buniti ako ih zaradi). Ako je autoru cilj prvenstveno zarada onda njegova kreacija spada u onih 97-98% koji nisu umetnička dela, već isključivo proizvod za tržište.

Citat:
Branimir Maksimovic:
bigvlada:"Elem, možda bi Linuks i imao više od 2% da se developeri vode idejom Distroi svih zemalja, ujedinite se. Kako? Već su probali? Šta reče? United Linux? Ništa, ne gine im 2% i ubuduće. "

To je standardna prica. Linux ima vise od 2% iz zove se Android. E sad, koliko ti se svidja Android, a koliko GNU Linux? Da li bi hteo da GNU Linux postane kao Android?
Ili kad smo vec kod toga, da postane kao Windows? Ili macOS?


Android je zasnovan na Linuksu ali nije Linuks (uzgred, previše reklama za moj ukus). Kao što je ReactOS zasnovan na Windows-u ali nije Windows. I Linuks je zasnovan na Juniksu ali nije Juniks. Da li bi ti hteo da pod haubom svaki linuks izgleda isto a da se distroi razlikuju po GUI-u i softveru koji drže u repozitorijumima? Ja ovo kuckam iz Vivaldija koji za osnovu ima Chrome i može da koristi sve njegove ekstenzije i dodatke ali je prilagođen ljudima koji su bili ljubitelji Opere 12. Ako bi sve veće distribucije bile iste pod haubom onda bi Linuks imao više od 2%. Tim pristupom se ne bi niko ograničavao da mora to da koristi ili da ne može da pravi distribuciju po svom ukusu i za svoje potrebe ali bi svakako imao koristi od npr. zajedničke baze drajvera. Linuks svet sada podseća na Sveto Rimsko Carstvo sa 300+ država koje imaju neku zajedničku osnovu u vidu imperatora (kernela) ali gde svako vodi svoju politiku carina, tarifa i propisa.

[ Nedeljko @ 23.11.2018. 23:53 ] @
@bigvlada

Ček, ček... Kako se umetnost može tržišno finansirati? Objasni van video igara. Da li se tržišno može finansirati umetnost ili samo kič?

Citat:
bigvlada: Android je zasnovan na Linuksu ali nije Linuks (uzgred, previše reklama za moj ukus). Kao što je ReactOS zasnovan na Windows-u ali nije Windows. I Linuks je zasnovan na Juniksu ali nije Juniks.


Mislim da su poređenja neodgovarajuća.

Delo A je zasnovano na delu B (odnosno, delo A je izvedeni rad iz dela B) ako delo A uključuje delo B ili njegov deo u originalnom ili izmenjenom obliku. Izmena nekog dela podrazumeva transformaciju primerka tog dela. Ti pojmovi su precizno definisani Zakonom o autorskom i srodnim pravima.

1. Android je zasnovan na Linux-u jer uključuje Linux u izmenjenom obliku.

2. ReactOS nije zasnovan na Windows-u jer ne sadrži niti jedan deo Windows-a niti u izmenjenom, niti u neizmenjenom obliku. Samo je kompatibilan sa Windows-om. Zapravo, ReactOS nije zasnovan ni na jednom drugom delu, već je napisan od nule.

3. Linux nije zasnovan na Unix-u iz istih razloga iz kojih ReactOS nije zasnovan na Windows-u. Poput ReactOS-a Linux nije zasnovan ni na jednom drugom delu. Samo je u nekoj meri kompatbilan sa Unix-om.

4. GNU/Linux distribucije su zasnovane na svemu i svačemu.
[ Branimir Maksimovic @ 24.11.2018. 00:57 ] @
Unix je samo paytoll. Linux je vec registrovan Unix
https://www.opengroup.org/openbrand/register/
"
Inspur Co., Ltd: Inspur K-UX 3.0 on Inspur TS K1 system
Inspur Co., Ltd: Inspur K-UX 2.0 on Inspur TS K1 system
"

To je Unix baziran na RHEL.

[ Space Beer @ 24.11.2018. 06:53 ] @
@Nedeljko
Ubuntu je uspešan FOSS proizvod, a Canonical kompanija. Sigurno 10 miliona korisnika, godišnji prihod od preko 100 miliona €, preko 600 zaposlenih...

Libreoffice je uspešan FOSS proizvod. U rangu mnogih komercijalnih proizvoda (WPS, Softmaker, Corel office), a u nekim aspektima ispred njih

Nextcloud je uspešan FOSS proizvod. Prema mogućnostima i kvalitetu ispred mnogih komercijalnih proizvoda. Zapravo, teško je naći proizvod koji je bar u nekim aspektima bolji.

Svi gore navedeni su se odrekli mogućnosti da naplaćuju svoj kod, ako ništa drugo. A ne ciljaju usku grupu korisnika, već se trude da njihov proizvod odgovara (skoro) svima.

Withcer 3 je postigao izuzetan uspeh. A CDPR se odrekao DRM zaštite (Denuvo) koja AAA igrama donosi veći profit kada je napotrebnije (u prvih nekoliko meseci). Tako da su svesno pustili da se njihova igra nađe na torrent sajtovima. I pored toga su imali neverovatnu prodaju. Ljudi koji su odigrali piratsku verziju su kasnije plaćali original jer su želeli bukvalno da se zahvale i podrže neverovatno dobar proizvod. Takođe su se odrekli svih moderih gluposti za povećanje profita, koje su danas standard u industriji (DLC, mikrotransakcije, epizode...). Zapravo su gomilu dodatnog materijala koji su kasnije pravili, dali besplatno,

Purism se kao prodavac hardvera, odrekao mogućnosti koje koriste ostali - povećanje profita pomoću blotware-a. Zbog toga je cena njihovih proizvoda veća, ali i to je način za uspeh (bar za sada su uspešni, pošto su im prihodi veći od rashoda)

Protonmail, Signal... su se odrekli mogućnosti prodaje korisničkih informacija kao izvora prihoda. Inače, ne znam kako misliš da je email/IM/VoIP servis inferioran u odnosu na vlasnička rešenja? Šta ima inferiorno u slanju mejla ili poruke? Fale im stikeri?

I tako dalje, ima još primera uspešnih kompanija koje svoje poslovanje baziraju na FOSS-u, i/ili koje se odriču pogodnosti koje ima konkurecija.

I ne razumem to sa uskom ciljnom grupom? Ti zaista misliš da 98% PC korisnika ili 100% smartphone korisnika imaju iste zahteve, pa im je potaman ono što nude MS, Apple i Google? Pa upravo je svrha prilagoditi svoj proizvod određenoj grupi koja bi se otarasila njihovih usluga. Baš kao što bismo i mi mesožderi ponekad otišli u veganski restoran. I baš kao što prodavci patika imaju 100 različitih modela. I to nije 2%, to je mnogo više. Ali ta priča je prežvakana sto puta na ovoj temi, ne znam zašto i dalje raspravljamo.
[ Nedeljko @ 24.11.2018. 13:15 ] @
OK, Ubuntu je uspešan na desktopu sa 0.62% tržišnog udela (po netmarketshare-u za oktobar 2018), a Windows je neuspešan na desktopu sa 87.27% tržišnog udela (u istom periodu, prema istom izvoru). Canonical je uspešna firma sa godišnjim prihodima od preko 100 miliona dolara, dok je MS neuspešna firma sa ko zna koliko milijardi godišnjeg prihoda.

Koliko vidim, proizvođači koji se ne odriču mogućnosti koje im sistem pruža su uspešniji. Nije nemoguće uspeti odričući se mogućnosti koje konkurencija ima, ali su mogućnosti smanjene i uspešniji će biti oni drugi. Ne svi, ali najjači igrač nije iz FOSS sveta.

Izuzetaka ima, kao što pokazuje primer iz sveta šahovskih programa, gde je najjači program FOSS (Stockfish). Takođe, na polju razvojnih alata ima FOSS programa u rangu komercijalnih ili po nečemu boljih od komercijalnih ili koji ne zaostaju značajno za komercijalnim.

Međutim, to je tako u nekim segmentima, koji trebaju IT gigantima koji žele da se oslanjaju isključivo na svoja rešenja + FOSS, pa su spremni da guraju odgovarajuće FOSS projekte. Šta sa drugim segmentima u kojima to ne funkcioniše?
[ Space Beer @ 24.11.2018. 14:31 ] @
Odakle sad izvlačiš te tvrdnje? Kad je bilo ko rekao da je MS neuspešan. S tim što to treba da shvatiš da uspešan != najuspešniji. Uspešna firma je ona koja posluje sa dobitkom, koja ima dovoljan udeo na tržištu da joj omogući razvoj, koja raste.... Canonical jeste takva firma. Uostalom, kada je Canonical izbacio prvu verziju svog OS-a, MS je imao udeo od 95%. Od tada je Ubuntu zabeležio rast, a Windows pad udela, zar ne :)

Takođe, naveo sam ti primere FOSS rešenja koja su uspešnija od nekih komercijalnih. To znači da je u trenutnom sistemu, ovakvom kakav je, sasvim moguće uspeti sa FOSS-om. Seafile se ne odriče licence za svoj server (professional), pa nisu uspešniji od Nextcloud-a. WPS ili Softmaker se ne odriču licenci za svoje pakete, pa nisu uspešniji od Libreoffice-a. Threema se nije odrekla naplate svoje aplikacije, pa opet nisu uspešniji od Signal-a. Square Enix se nije odrekao zaštite i dodatnih izvora prihoda, pa Deus EX:MD nije prošao uspešno kao Witcher 3... Takođe, u ponudi postoji brdo komercijalnih/vlasničkih alata od kojih su bolji neki FOSS programi kao što su Blender, Krita, VLC, Freefilesync, qBittorrent, Keepass(XC), Wire, Jitsi, kdenlive, Firefox, Gnome Recipes... Ko hoće, nađe način, ko neće, nađe izgovor ;)
[ Nedeljko @ 24.11.2018. 16:41 ] @
Da, ubuntu je narstao do glamuroznih 0.62%.

Što se tiče primera FOSS rešenja koja su bolja od nekih komercijalnih, u većini segmenata je najbolji FOSS bolji od najlošijeg komercijalnog. Ako si to hteo da kažeš, onda se slažemo. Na download.com-u (i verovatno na Windows Store-u) imaš gomilu jeftinog komercijalnog softvera niskog kvaliteta. Ipak, ne nalazim da je suština u trkanju sa njima.

Ja sam naveo mnogo bolji primer za to - Stockfish, koji je bolji od svih komercijalnih konkurenata (a ne samo od nekih). Međutim, u većini segmenata je najbolji komercijalan softver bolji od najboljeg FOSS.

Ako je tvoja poenta da može FOSS da se razvija i da se pritom leba jede od toga, slažem se i sa tim.

Međutim, hajde da vidimo koje su najuspešnije FOSS firme, a koje najuspešnije firme koje prave komercijalan softver (MS?), pa da ih uporedimo po uspešnosti.

Biće da je FOSS model u ovom sistemu poslovno i tehnički inferioran.
[ Bradzorf012 @ 24.11.2018. 19:20 ] @
Shadowed
Citat:

Dakle, da li si za to da se na nivou drzave uvede zakon da se mora vrsiti zrtvovanje jedne osobe za spasavanje vise od jedne.


Celokupna civilizacija je izgrađena na takvom zakonu. Od južnoameričkih zajednica koje su žrtvovale ljude da bi umilostivile bogove do judaizma, gde Avram vodi Isaka da ga prinese na žrtvu Bogu. Na kraju imamo hrišćanstvo gde Božji sin prinosi sebe kao žrtvu za sve koji u njega veruju.

Branimir
Citat:

Imas mnogo igara koje su umetnost, evo ti jedna...


Samo ako se kao kriterijum uzme zabava korpjuterske igre se mogu smatrati za umetnost. Umetničko delo može imati funkciju da zabavi, ali i ne mora. Osim zabave, knjiga, film, muzička numera ili slika trebalo bi da u čoveku pokrenu neka pitanja i/ili osećanja, da obogate ličnost potrošača/konzumenta. Dakle, umetničko delo ima pre svega estetsku vrednost. Često se može čuti kako se za neki auto kaže da je pravo umetničko delo, u smislu dizajna naravno. Za dizajnera koji je nacrtao auto se može reći da je umetnik, ali tu postoji jedan mali problem. Taj automobil će biti umetničko delo čak i ako nema motor i menjač i ne može da se koristi kao prevozno sredstvo. Dakle, u pitanju su različite funkcije.

bigvlada
Citat:

Podržavao ti to stanovište ili ne, video igre su vid umetnosti, isto onoliko koliko su to književnost, slikarstvo, film, muzika ili stripovi.


Kao što vidimo, nisu.

Citat:

One ih sve objedinjuju a njihovi uživaoci nisu samo pasivni posmatrači već aktivno učestvuju u pričanju priče.


Pasivnost ili aktivnost konzumenta nisu ne mogu biti opredeljujući kriterijumi.

Citat:

Konzumiranjem kulturnih sadržaja ljudi postaju svestranije i obrazovanije ličnosti.


Ne znam baš za obrazovanje, ali je otprilike tako.

Citat:

Koliko je igranje video igara značajno i za isključivo poslovne primene se vidi i u brojnim primerima hmm igrizacije (eng. gamification) pojedinih poslovnih ili obrazovnih procesa.


Kriterijum poslovne primene je nebitan. Mnogi veliki umetnici su umrli u bedi i siromaštvu, a slavu stekli tek posmrtno.

Citat:

A sve to je moguće jer je većem krugu ljudi dostupan jeftin kompjuterski hardver.


Hardver je takođe nebitan. Da potrošim brdo para na najopremljeniji atelje, platna, četkice i boje i dalje bih mogao da nacrtam/naslikam samo ono što i sada mogu: čiča glišu. Ako bih se potrudio, uložio trud i vreme u proučavanje istorije slikarstva, možda bih postao vrstan kritičar, možda najbolji na svetu, ali me to ne bi učinilo umetnikom. S druge strane, to što sam dobar kritičar ne garantuje da ću umeti na pravi način da doživim sliku/umetničko delo.

Citat:

Više od igre ...


Hm, tekst je dobar, ali su zaključci pogrešni. Kada se u kontekstu umetnosti govori o igri misli se na izvođača na sceni koji igra. On ne pritiska dugmiće da bi pokretima oživeo neki virtuelni lik. Možda bi se paralela mogla povući sa lutkarskim pozorištem, ali ni to nije dovoljno. Ne znam da li postoji neko ko uživa da gleda likove u igrici koju igraju drugi. Čak i da postoji, ne vidim u tome nikakav estetski doživljaj. Publika u ovom slučaju može samo da navija, nešto kao u sportu.
[ Nedeljko @ 24.11.2018. 20:24 ] @
Citat:
Bradzorf012
Citat:
Dakle, da li si za to da se na nivou drzave uvede zakon da se mora vrsiti zrtvovanje jedne osobe za spasavanje vise od jedne.


Celokupna civilizacija je izgrađena na takvom zakonu. Od južnoameričkih zajednica koje su žrtvovale ljude da bi umilostivile bogove do judaizma, gde Avram vodi Isaka da ga prinese na žrtvu Bogu. Na kraju imamo hrišćanstvo gde Božji sin prinosi sebe kao žrtvu za sve koji u njega veruju.

Južnoameričke zajednice na koje se to odnosi više ne postoje. Ne znam znam da li Izrael ima zakon po kome država može da žrtvuje jednoga da bi spasla više njih, ali primer sa Isusom Hristom ti je potpuno pogrešan.

Isusa Hrista nije žrtvovala nikakva zajednica, već se radi o samopožrtvovanju, to jest o ličnoj odluci. Svaka savremena država slavi hao junake one koji se žrtvuju za zajednicu, ali to niodkoga ne zahteva.
[ bojan_bozovic @ 25.11.2018. 05:48 ] @
@Bradzorf

Hajde, reci, kako soundtrack igre nema estetsku vrednost, kada ga komponuju i sviraju profesionalni muzicari? Kako artwork nema estetsku vrednost? Recimo u igrama tipa Hearthstone/MtG Online, mada vazi za sve? Kako mislis da se igra prodaje, ako graficki i muzicki ne zadovoljava?
[ Space Beer @ 25.11.2018. 08:10 ] @
@Nedeljko
Ako je jednoj kompaniji primarni cilj profit, a drugoj da napravi dobar proizvod, onda je logično da je prva poslovno superiornija. Npr. mnogi igrači američkog fudbala su toliko atletski sposobni da bi bez problema mogli da osvajaju medalje na olimpijadi. Ali im je verovatno zarada ispred medalje na OI.

Ali isto tako ne znači da je proizvod druge kompanije tehnički inferiorniji. Baš kao što mnogi smatraju da je atletika, a ne američki fudbal, kraljica sportova ;)

Ima još FOSS programa koji su egal sa najboljim vlasničkim. A da bi ih bilo još više, moraju dobiti podršku pre svega od svojih korisnika. Ako Jabučari nemaju problem da za aplikativni softver izdvajaju više od Android i Windows korisnika, onda i Linuksaši treba da pronađu način da ubede svoje korisnike da bar delom finansiraju razvoj FOSS-a. Npr. opencollective.com je jedna od novi(ji)h ideja, koja i nije tako loša, mada ja sam više za direktno plaćanje i "donate" tab na stranici programa. Naravno, za veliki i ozbiljan softevr, tu su još i podrška, obuka, implementacija...
[ Bradzorf012 @ 25.11.2018. 12:52 ] @
Nedeljko

Danas ne postoji ni jedna kultura u smislu i na način na koji je postojala u antičkom svetu. To ne znači da mi danas nismo naslednici(baštinici) te kulture, Aristotel i Platon su svetsko kulturno nasleđe.

Sad, što se tiče pogrešnog primera, nisam govorio o prinudi ili slobodnoj volji žrtve. Očigledno da se pre dve hiljade godina shvatilo kako civilizacija ne može da ide napred uz tako primitivne(ili "primitivne") obrede, pa je zato sve prebačeno na simbolički nivo.

bojan_bozovic

Ne znam šta su soundtrack igre, mogu da pretpostavim, ali to ne menja suštinu. Da ponovim, razlika je u nameni. Umetničko delo ima estetsku vrednost i u skladu sa tim primarno sasvim drugu namenu. Jedino što igrica i umetnost (mogu) da imaju zajedničko je zabava. Znači, mogu da komponuju profesionalni muzičari, to što oni stvaraju može biti(verovatno i jeste) umetnost, ali krajnji proizvod nije umetnost. Na primer, na početku utakmice se intonira himna(umetničko delo), ali samu utakmicu to ne čini umetničkim delom. Što se tiče prodaje, već sam rekao da je to nebitno. Tu se radi o vrednovanju, ono kada se pitamo u čemu je razlika između Jelene Karleuše i Radmile Bakočević.

Space Beer

Ne postoji kompanija kojoj profit nije cilj. Svi ostali ciljevi(dobar proizvod) su podređeni tom cilju.
[ bojan_bozovic @ 25.11.2018. 14:33 ] @
I stolica na kojoj sediš Bradzdorf ima estetsku vrednost i delo je primenjene umetnosti i automobil koji voziš i tvoja šoljica za kafu, sve se to profesionalno dizajnira iako nema veličinu jednog Mikelanđela. Slično i muzika u igri za kompjuter ne mora da bude Mocart da ima vrednost.
[ Bradzorf012 @ 25.11.2018. 15:21 ] @
Automobil sam pomenuo, a nameštaja se nisam setio. Ne verovao ti ili da, u poslednjem javljanju sam hteo i o šoljici za kafu, ali rekoh da ne idem u širinu. Evo da to proširimo garderobom koju nosiš, kućom ili zgradom u kojoj živiš, mobilnim telefonom itdisl. Daklem, slažemo se.

U čemu je problem? Svi navedeni predmeti imaju najpre upotrebnu, a tek zatim i estetsku vrednost. Umetničko delo nema upotrebnu, već samo estetsku vrednost. Kompjuterske igrice ili sport nemaju ni estetsku ni upotrebnu vrednost, u najboljem slučaju to je puka zabava.

Na primer. Šoljica za kafu ti služi za ispijanje kafe, garderoba da pokrije golotinju i zaštiti od zime, auto da te preveze iz jednog mesta u drugo. Kada knjige budeš koristio da podložiš kotao, muziku sa namerom da probudiš komšije u dva ujutru itdisl, onda ćeš umetnosti da daš i upotrebnu vrednost, pa onda sve možeš da izjednačiš.
[ Branimir Maksimovic @ 25.11.2018. 15:25 ] @
Estetsku vrednost imaju. Tu je i voice acting/muzika i kvalitet grafike.
[ bojan_bozovic @ 25.11.2018. 15:38 ] @
Bradzorf

Delo primenjene umetnosti ne mora imati najpre estetsku vrednost , ali ne znaci da nije i umetnicko delo. Gde si ti nasao tu definiciju umetnosti, uzana je i neprecizna?
[ Bradzorf012 @ 25.11.2018. 15:40 ] @
Našao sam je u glavi, ali ajd da malo proguglamo, da vidimo šta kažu pametniji.

Edit. Sužavaš stvar. Ko je govorio o primenjenoj umetnosti?
[ bojan_bozovic @ 25.11.2018. 16:36 ] @
Svakako da sam govorio o primenjenoj umetnosti kad sam govorio o muzici i grafici u igrama, nisam naknadno suzio diskusiju na to
[ bigvlada @ 25.11.2018. 16:46 ] @
Citat:
Nedeljko:
@bigvlada

Ček, ček... Kako se umetnost može tržišno finansirati? Objasni van video igara. Da li se tržišno može finansirati umetnost ili samo kič?

Citat:
bigvlada: Android je zasnovan na Linuksu ali nije Linuks (uzgred, previše reklama za moj ukus). Kao što je ReactOS zasnovan na Windows-u ali nije Windows. I Linuks je zasnovan na Juniksu ali nije Juniks.


Mislim da su poređenja neodgovarajuća.

Delo A je zasnovano na delu B (odnosno, delo A je izvedeni rad iz dela B) ako delo A uključuje delo B ili njegov deo u originalnom ili izmenjenom obliku. Izmena nekog dela podrazumeva transformaciju primerka tog dela. Ti pojmovi su precizno definisani Zakonom o autorskom i srodnim pravima.

1. Android je zasnovan na Linux-u jer uključuje Linux u izmenjenom obliku.

2. ReactOS nije zasnovan na Windows-u jer ne sadrži niti jedan deo Windows-a niti u izmenjenom, niti u neizmenjenom obliku. Samo je kompatibilan sa Windows-om. Zapravo, ReactOS nije zasnovan ni na jednom drugom delu, već je napisan od nule.

3. Linux nije zasnovan na Unix-u iz istih razloga iz kojih ReactOS nije zasnovan na Windows-u. Poput ReactOS-a Linux nije zasnovan ni na jednom drugom delu. Samo je u nekoj meri kompatbilan sa Unix-om.

4. GNU/Linux distribucije su zasnovane na svemu i svačemu.



Hajde da uzmemo muziku za primer. Gro zarade muzičara dolazi od koncerata, ne od prodaje albuma (gde kao i pisci završavaju sa jednocifrenim procentom ukupnog profita). Neki od njih koriste identične metode finansiranje koje sam spomenuo kod video igara, metode koji su postali mogući zahvaljujući Internetu. Tu je Youtube jedan ogroman kanal za promociju.

Evo ti jedan primer - https://www.youtube.com/watch?v=4wkDxPveLB0



Mislim da nisu. Nije Linus seo i od nule smislio OS nego je detaljno proučavao Unix i napisao OS na osnovu njega. Isti slučaj je i sa ReactOS-om. Jedina razlika kod Androida je što nije morao da se vrši reverzni inženjering već je mogao da se upotrebi deo postojećeg koda. Pre nešto više od dvadeset godina je u SAD bila parnica gde je kompanija koja pravi razglednice tužila grafičkog dizajnera. Naime, grafički dizajner je gledao razglednicu (severnoamerički indijanac iz profila) i na osnovu nje je nacrtao indijanca ali sa različitom pozadinom. Izgubio je spor jer je sud presudio da je to ipak kopiranje bez dozvole iako je fotografiju samo gledao. On je stvorio nešto novo na osnovu nečeg postojećeg ali je pravno i ta nova slika nastala na osnovu postojeće bez dozvole.

@Bradzorf

Citat:
Samo ako se kao kriterijum uzme zabava korpjuterske igre se mogu smatrati za umetnost. Umetničko delo može imati funkciju da zabavi, ali i ne mora. Osim zabave, knjiga, film, muzička numera ili slika trebalo bi da u čoveku pokrenu neka pitanja i/ili osećanja, da obogate ličnost potrošača/konzumenta. Dakle, umetničko delo ima pre svega estetsku vrednost. Često se može čuti kako se za neki auto kaže da je pravo umetničko delo, u smislu dizajna naravno. Za dizajnera koji je nacrtao auto se može reći da je umetnik, ali tu postoji jedan mali problem. Taj automobil će biti umetničko delo čak i ako nema motor i menjač i ne može da se koristi kao prevozno sredstvo. Dakle, u pitanju su različite funkcije.


Ovde polaziš od pretpostavke da je svaka video igra namenjena zabavi. Nije. Video igra je medij za pričanje priča i impresija autora isto kao i svaki drugi medij. Neke video igre nemaju zvuk, druge nemaju grafiku dok trećima nije potreban bilo kakav tekst da bi prenele ono što autor(i) žele da prenesu. Ako Dostojevski u Zločinu i Kazni može da priča o moralnim dilemama Raskoljnikova onda to može da uradi i npr. This War of Mine, simulacija preživljavanja u ratu, u opsednutom gradu. Igrač konstantno mora da pravi izbore tipa da li da gladnoj deci koja mu kucaju na vrata da hranu i na taj način osudi nekog od ukućana na smrt ili da opljačka susednu zgradu i popravi sopstveni radijator. To nije zabava već obrađivanje jedne mučne teme kroz drugi medijum. Nisu sve teme ovako mučne, ima igara koje obrađuju pojmove ljubavi brata prema sestri, straha od nepoznatog ili drugarstva, na različite načine, u zavisnosti od ciljne publike.

Ovde ne uzimam u obzir video igre kao edukativno/terapeutsko sredstvo a kojima takođe nije cilj zabava.
[ ineve74 @ 25.11.2018. 19:42 ] @
Ne znam sto ste se toliko raspisali i filozofirate.
Ja licno nemogu da se nacudim da linux ima samo 2% ucesca u desktopu jer je super operativni sistem.
Ja sam pre vise od 10 godina imao ideju da za desktop obicne korisnike treba razviti jednu distribuciju u svakih 5 godina.
[ Bradzorf012 @ 25.11.2018. 20:18 ] @
bojan_bozovic

Ok, evo otvorio sam wiki. Ono što je zanimljivo:

Citat:

Francuski pisac i intelekualac Andre Malro kaže: „Umetnost nije ukras dokolice, ona je teško osvajanje, jedna od odlučujućih odbrana čoveka od sudbine... umetnost je antisudbina.“


Izgleda da nije ni zabava, ali da ne idemo toliko u širinu.

Citat:

Shodno tome, nešto može biti procenjeno u potpunosti kao umetnost, ili umetnost može biti deo nekog objekta. Na primer, slikarstvo može biti čista umetnost, dok stolica, iako dizajnirana sa praktičnim ciljem i upotrebnom vrednošću, može sadržati elemente umetnosti baš u tom istom dizajnu.


Kada govorimo o igricama, nisam sporio da one u sebi mogu sadržati umetničke elemente, tako da se ovde slažem((o) sa viki).

Citat:

Umetnost koja nema funkcionalnu vrednost ili nameru se naziva lepom umetnošću, dok se delatnost koja pored umetničke vrednosti poseduje i funkcionalnu svrhu naziva zanatom. Međutim, objekat može biti klasifikovan i na osnovu namera svog tvorca koje su prisutne (ili odsutne) u samom objektu. Na primer, šolja, koja očigledno ima svoju funkcionalnu vrednost jer se može upotrebiti kao posuda, može biti smatrana umetnošću ako je namera njenog tvorca bila da prevashodno napravi ukras, dok slikanje može biti procenjeno kao zanat ako se masovno proizvodi.


Opet šolja za kafu. Neverovatno.

Citat:

Ovde ne uzimam u obzir video igre kao edukativno/terapeutsko sredstvo a kojima takođe nije cilj zabava.


Hm obrazovnu. Borhes je u svojim delima umeo da citira(bolje reći "citira") i nepostojeća dela.
[ Nedeljko @ 25.11.2018. 20:31 ] @
Citat:
bigvlada: Hajde da uzmemo muziku za primer. Gro zarade muzičara dolazi od koncerata, ne od prodaje albuma (gde kao i pisci završavaju sa jednocifrenim procentom ukupnog profita).

Obzirom da smo kič isključili iz umetnosti, nisu svi muzičari umetnici. Mocart je primer vrhunskog muzičkog umetnika koji je umro mlad u bedi i siromaštvu. Drugi primer je Bah, koji nije bio cenjen kao kompozitor za života, kao ni Šubert, koji je treći primer vrhunskog muzičkog umetnika, koji nije imao prođu za života. Ako si pod koncertima mislio na najpopularnije rok zvezde, valjda rekosmo da kič nije umetnost.

Citat:
bigvlada: Mislim da nisu. Nije Linus seo i od nule smislio OS nego je detaljno proučavao Unix i napisao OS na osnovu njega. Isti slučaj je i sa ReactOS-om. Jedina razlika kod Androida je što nije morao da se vrši reverzni inženjering već je mogao da se upotrebi deo postojećeg koda. Pre nešto više od dvadeset godina je u SAD bila parnica gde je kompanija koja pravi razglednice tužila grafičkog dizajnera. Naime, grafički dizajner je gledao razglednicu (severnoamerički indijanac iz profila) i na osnovu nje je nacrtao indijanca ali sa različitom pozadinom. Izgubio je spor jer je sud presudio da je to ipak kopiranje bez dozvole iako je fotografiju samo gledao. On je stvorio nešto novo na osnovu nečeg postojećeg ali je pravno i ta nova slika nastala na osnovu postojeće bez dozvole.


Jedno je korišćenje znanja stečenog iz knjiga o Unix-u, a drugo ugrađivanje autorskog dela ili nekog njegovog dela u originalnom ili izmenjenom obliku. Taj grafički dizajner nije samo gledao sliku, nego ju je precrtavao. To jeste oblik kopiranja. Ručno kopiranje je upravo to. Kopiranje ne mora biti mašinsko.

Međutim, Linus nije prekucavao Unix-ov programski kod ni sa papira, ni sa ekrana, ni iz sećanja, već je koristio znanja o Unix-u. To je drugo. Na taj način bi mogao da povredi nečija prava isključivo ako uleti u nečiji patent.

Svojevremeno su SCO i MS tužili Linux da neovlašćeno koristi programski kod Unix-a, iza Linux-a su na sudu stali Red Hat i čini mi se IBM i tužioci su izgubili spor.
[ bigvlada @ 27.11.2018. 15:55 ] @


Naravno da nisu svi muzičari umetnici. Ne shvatam poentu navođenja gornjih primera, ja mogu tako da kažem da je Leonardo imao i para i mecene koje su ga podržavali, da je Tuluz Lotrek bio u stanju da gotovo ignoriše kralja Milana koji je došao u njegov studio da kupi sliku. Pričali smo o metodama finansiranja umetnosti, dao sam ti primer muzičara koji koristi metode široko rasprostranjene u industriji video igara da bi finansirao svoju pasiju. Ovo poslednje mi nije jasno, da li po tebi samo klasična muzika spada u umetnost? Ne moramo da govorimo o rok zvezdama, da si se zadesio na pravom mestu u pravo vreme mogao si u Sava Centru pre nekoliko godina da slušaš Najdžela Kenedija koji je svirao violinu za ljude koji su se tu zatekli, kao uvertira za koncert. I to je jedan vid promocije.


U čemu se razlikuje gledanje fotografije i crtanje na osnovu nje i gledanje kako određeni deo operativnog sistema funkcioniše i pravljenja tog dela od nule ali sa istom funkcionalnošću? Dotični grafički dizajner je samo gledao sliku, nije je postavio na prozor pa precrtavao. Da, SCO je na kraju izgubio, ali posle koliko godina potezanja po sudovima? Da je to tako jednostavno ne bi toliko dugo trajalo. Ali to u krajnjem slučaju nije ni važno, moja poenta je da je Linuks nastao na osnovu Juniksa. Linus nije mogao da ga napiše od nule da nije poznavao Juniks i način na koji on funkcioniše. Kao što ni grafički dizajner nije mogao da napravi crtež toliko blizak originalu da nije posmatrao originalnu fotografiju (dobro, u teoriji je mogao ali verovatnoća za tako nešto se piše sa mnogo nula).
[ Nedeljko @ 27.11.2018. 16:55 ] @
Tržišno finansiranje umetnosti baš i ne funkcioniše. Na tržištu najbolje prolazi kič.

Indijanac je precrtan. Gledanje u sliku i crtanje istoga toga to sa većim ili manjim uspehom se zove ručno umnožavanje. To što je metoda umnožavanja manje delotvorna od precrtavanja pomoću pausa ne menja činjenicu da to jeste ručno umnožavanje.

Unix nije ni literatura, ni priručnik, već programski kod. Linus možda nije ni video te sorseve, niti im imao pristup. Kako je onda mogao da ga prekuca ili na drugi način kopira? Da nije možda kopirao binarne sekvence? Nešto mi se ne čini da Linux tako nešto ima u sebi, već bih pre rekao da sve što ima u Linux-u ima sors. Dakle, koji je oblik programskog koda kopirao i na koji način?

Razvlačenje sudskog procesa govori samo o tome da su tužioci imali para za razvlačenje.

- Ej, vidi ovu liniju Unix-a!
- Gde je ta linija u Linux-u?
- Pa, evo je!
- Pa, očigledno nemaju veze.
- Ej, vidi ovu drugu liniju Unix-a!
...

Prostora za razvlačenje ima koliko hoćeš.
[ bojan_bozovic @ 27.11.2018. 17:17 ] @
Nedeljko

Radi se o tome da su unix specifikacije kopirane ali api je otvoren. Linus je koristio gotov api.

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 27.11.2018. u 18:30 GMT+1]
[ Nedeljko @ 27.11.2018. 20:10 ] @
Nisi u pravu.

Unix specifikacije su dokument pisan na prirodnom jeziku (engleskom), a Linux je program pisan na programskom jeziku C. Da je specifikacija kopirana, kod ne bi mogao da se kompajlira jer C kompajler ne razume engleski. Implementacija specifikacija se ne smatra prevođenjem specifikacija sa prirodnog jezika na programski, već zasebnim autorskim delom.

Takođe, postoji presuda da ako program A koristi od programa B samo API bez implementacije API-ja, onda se program A ne smatra izvedenim radom iz programa B.
[ bigvlada @ 29.11.2018. 20:29 ] @
Citat:
Nedeljko:
Tržišno finansiranje umetnosti baš i ne funkcioniše. Na tržištu najbolje prolazi kič.

Indijanac je precrtan. Gledanje u sliku i crtanje istoga toga to sa većim ili manjim uspehom se zove ručno umnožavanje. To što je metoda umnožavanja manje delotvorna od precrtavanja pomoću pausa ne menja činjenicu da to jeste ručno umnožavanje.

Unix nije ni literatura, ni priručnik, već programski kod. Linus možda nije ni video te sorseve, niti im imao pristup. Kako je onda mogao da ga prekuca ili na drugi način kopira? Da nije možda kopirao binarne sekvence? Nešto mi se ne čini da Linux tako nešto ima u sebi, već bih pre rekao da sve što ima u Linux-u ima sors. Dakle, koji je oblik programskog koda kopirao i na koji način?

Razvlačenje sudskog procesa govori samo o tome da su tužioci imali para za razvlačenje.

- Ej, vidi ovu liniju Unix-a!
- Gde je ta linija u Linux-u?
- Pa, evo je!
- Pa, očigledno nemaju veze.
- Ej, vidi ovu drugu liniju Unix-a!
...

Prostora za razvlačenje ima koliko hoćeš.



Brkaš finansiranje nečega sa popularnošću istog. Teško da ćemo ikada doći u obrnutu situaciju gde je 98% radova iz neke oblasti umetničko delo a 2% otpad.

Koje crno ručno umnožavanje? Gledaš fotografiju na stolu i na osnovu nje praviš svoju od nule. Nije tip kopir mašina. Niti je tehnologija izrade ista. Svašta.

Uf. Ja ne poznajem VMS operativni sistem. Sve što znam o njemu je da je radio na VAX računarima. I da je autor kasnije radio na Windows NT-u. Ja ne mogu na osnovu toga da napišem OS koji će se ponašati kao VMS. Treba mi duboko poznavanje tog OS-a da bih mogao da pokušam nešto slično. Clean room reverse engineering se obavlja tako što osoba A detaljno opiše šta neki program radi, kako se ponaša i kako izgleda i to stavi na papir. Zatim osoba B koja nije imala bilo kakvog dodira sa programom uzme i na osnovu samo zabeleški osobe A napiše program koji se ponaša kao originalan. To je proces koji je korišten za klonove BIOS-a pc računara. Linus nije iz malog prsta isisao znanje o Juniksu nego je detaljno proučavao kod Miniksa. A postojala je i literatura i priručnik o istom jer je isti razvijan u edukativne svrhe.

Heh. Tokom osamdesetih npr. svaki tekst procesor je imao sopstvene kombinacije tastera za sve i svašta. To je trajalo dok Apple nije tužio Microsoft i Digital Research za krađu "Look and Feel" Mac OS-a. Posle šamarčine koju su popili na kraju tog procesa svaki program je mogao bez problema da koristi danas opštepoznate skraćenice ctrl+c, ctrl+v bez bojazni od tužbe. To što je SCO tripovao da može da im pođe za rukom ono što Apple-u nije je druga stvar. Veoma često postoji samo jedno racionalno i optimalno rešenje da se napiše deo programa.

Ne moraš da kopiraš nečiji kod da bi se smatralo da je nešto nastalo na osnovu nečeg drugog. Deca pišu sastave u školi na osnovu knjige koju su pročitali, prepričavaju je svojim rečima. Ne mogu pisati o njoj a da je nisu pročitali. Linus nije kopirao kod Juniksa, kopirao je njegovu funkcionalnost i njegove mogućnosti, što je sasvim legalno.

Ukratko, nije mi jasno zbog čega imaš toliki otpor ka izjavi da je Linuks nastao na osnovu Juniksa?
[ Nedeljko @ 29.11.2018. 22:21 ] @
Citat:
bigvlada: Teško da ćemo ikada doći u obrnutu situaciju gde je 98% radova iz neke oblasti umetničko delo a 2% otpad.

Upravo zbog toga tržišno finansiranje umetnosti slabo funkcioniše.
Citat:
bigvlada: Koje crno ručno umnožavanje? Gledaš fotografiju na stolu i na osnovu nje praviš svoju od nule. Nije tip kopir mašina. Niti je tehnologija izrade ista. Svašta.

"Na osnovu nje praviš od nule". Baš čudno. U Zakonu o autorskom i srodnim pravima možeš da pročitaš da se ručno prepisivanje smatra oblikom umnožavanja. Svejedno je da li se umnožavanje obavlja ručno ili mašinski.
Citat:
bigvlada: Linus nije iz malog prsta isisao znanje o Juniksu nego je detaljno proučavao kod Miniksa. A postojala je i literatura i priručnik o istom jer je isti razvijan u edukativne svrhe.

Minix nije Unix. Unix je bio vlasništvo nekih preduzeća, a Minix vlasništvo profesora Tanenbauma.

Takođe, Minix, kao i Unix, nije mogao da bude korišćen u Linux-u legalno, a da Linux bude pod GPLv2.

Pravljenje programa sa istom funkcionašću nije pravljenje izvedenog rada, osim ako je kopiran deo koda (što može da bude i prekucavanje) u izmenjenom ili neizmenjenom obliku jer program i specifikacija programa nisu isto.
Citat:
bigvlada: Ne moraš da kopiraš nečiji kod da bi se smatralo da je nešto nastalo na osnovu nečeg drugog.

Prouči prvo pojam izvedenog rada. Imaš ga i ovde

https://en.wikipedia.org/wiki/Derivative_work
Citat:
bigvlada: Deca pišu sastave u školi na osnovu knjige koju su pročitali, prepričavaju je svojim rečima. Ne mogu pisati o njoj a da je nisu pročitali.

Interesantan primer koji pokazuje besmisao postojećih zakona.
Citat:
bigvlada: Linus nije kopirao kod Juniksa, kopirao je njegovu funkcionalnost i njegove mogućnosti, što je sasvim legalno.

To nije izvedeni rad u pravnom smislu. Tehnički, naravno da je to činjenica.
[ Nedeljko @ 30.11.2018. 11:45 ] @
Ako je priča zaštićen deo sadržaja književnog dela, decu treba poslati na vešala. Bolje da imaju kečeve, nego da povređuju autorska prava.
[ bigvlada @ 01.12.2018. 11:08 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
bigvlada: Teško da ćemo ikada doći u obrnutu situaciju gde je 98% radova iz neke oblasti umetničko delo a 2% otpad.

Upravo zbog toga tržišno finansiranje umetnosti slabo funkcioniše.
Citat:
bigvlada: Koje crno ručno umnožavanje? Gledaš fotografiju na stolu i na osnovu nje praviš svoju od nule. Nije tip kopir mašina. Niti je tehnologija izrade ista. Svašta.

"Na osnovu nje praviš od nule". Baš čudno. U Zakonu o autorskom i srodnim pravima možeš da pročitaš da se ručno prepisivanje smatra oblikom umnožavanja. Svejedno je da li se umnožavanje obavlja ručno ili mašinski.
Citat:
bigvlada: Linus nije iz malog prsta isisao znanje o Juniksu nego je detaljno proučavao kod Miniksa. A postojala je i literatura i priručnik o istom jer je isti razvijan u edukativne svrhe.

Minix nije Unix. Unix je bio vlasništvo nekih preduzeća, a Minix vlasništvo profesora Tanenbauma.

Takođe, Minix, kao i Unix, nije mogao da bude korišćen u Linux-u legalno, a da Linux bude pod GPLv2.

Pravljenje programa sa istom funkcionašću nije pravljenje izvedenog rada, osim ako je kopiran deo koda (što može da bude i prekucavanje) u izmenjenom ili neizmenjenom obliku jer program i specifikacija programa nisu isto.
Citat:
bigvlada: Ne moraš da kopiraš nečiji kod da bi se smatralo da je nešto nastalo na osnovu nečeg drugog.

Prouči prvo pojam izvedenog rada. Imaš ga i ovde

https://en.wikipedia.org/wiki/Derivative_work
Citat:
bigvlada: Deca pišu sastave u školi na osnovu knjige koju su pročitali, prepričavaju je svojim rečima. Ne mogu pisati o njoj a da je nisu pročitali.

Interesantan primer koji pokazuje besmisao postojećih zakona.
Citat:
bigvlada: Linus nije kopirao kod Juniksa, kopirao je njegovu funkcionalnost i njegove mogućnosti, što je sasvim legalno.

To nije izvedeni rad u pravnom smislu. Tehnički, naravno da je to činjenica.


Kakvo god bilo finansiranje umetnosti, uvek će 98% radova biti otpad, jer je lakše nparaviti otpad i više ljudi je u stanju da to uradi.

Kako da ne. Ljudi koji "ručno prepisuju" slike se zovu falsifikatori a ne verujem da su na njih mislili kada su pisali zakon o autorskim pravima. Ti nisi shvatio poentu tog primera. Poenta je bila da čovek nije mogao da stvori sliku toliko blisku originalu da nije imao uvid, tj. pogled na originalnu sliku.

Ajde, stvarno Minix nije Unix? Minix je kao i Linux, iskopirao ideje i funkcionalnost Unix-a u edukativne svrhe. Linus ne bi bio u stanju da počne sa pisanjem Linuksa da nije imao uvida u to kako je Minks napisan. Tj. mogao je, disasembliranjem Juniksa, ali bi to bilo mnogo teže i duže bi trajalo. Naravno da je program sa istom funkcionalnošću izveden rad. Nije mekintošev sistem nastao tako što je Stiv Džobs sedeo, trljao prsten i mumlao javlja mi se nego je iskopirao ideje sa Xerox Parc mašine, tj. njen grafički korisnički interfejs. Pa je posle hteo da spreči Microsoft i Digital Research da urade isto, bezuspešno.

Iz tvog linka o izvedenim radovima:

In Sega Enterprises, Ltd. v. Accolade, Inc.,[20] the court excused Accolade from copyright infringement liability on fair use grounds. Nintendo and Sega produced video game consoles. Each stored the games in plastic cartridges that provided game data to the consoles. By way of analogy, the Sega hardware console's "platform" differed from Nintendo's, as a Macintosh platform differs from that of a PC. Hence, a video game cartridge that works on one system does not work on the other. Sega and Nintendo sought to "license" access to their hardware platforms, and each company developed software "locks" to keep out cartridges that did not have the proper "key." Accolade sought a license from Sega for its key, but negotiations broke down over price. Accolade then decided to reverse engineer Sega's lock and key system. To do so, it had to download (copy) all of the computer code from Sega's product and disassemble it (translate it from machine code into human-readable assembly). Accolade succeeded and began to market new video games that it independently wrote, which were capable of being operated in Sega consoles. This led to copyright infringement litigation, in which Sega alleged that the downloading was improper copying (reproduction) of Sega's code. The court held that Sega was trying to use the copyright in its computer code to maintain a monopoly over the sale of video games, to which it was not legally entitled. Accolade downloaded the computer code only to ascertain how the lock worked, so that it could make a key that would permit its games to work in Sega consoles. The court held that such a use was fair use: "We conclude that where disassembly is the only way to gain access to the ideas and functional elements embodied in a copyrighted computer program and where there is a legitimate reason for seeking such access, disassembly is a fair use of the copyrighted work, as a matter of law.


Kao što vidiš, u pravnom smislu je dozvoljeno rasturiti program na froncle kako bi se proučile ideje na osnovu kojih je napisan i kako bi se te ideje upotrebile u drugom programu koji će nastati na osnovu ideja prvog programa. To se isto desilo sa BIOS-om. Samo što su tamo koristili i gorepomenuti princip čiste sobe da bi predupredili svaku vrstu tužbe.

Ne možeš da staviš patent na ideju.

Tvoj kontinuirani otpor činjenici da je Linuks nastao na osnovu Juniksa je zabavan.

Okani se sarkazma, ne ide ti od ruke. Bolje da si upotrebio Kapetana Kopirajta.
[ Nedeljko @ 01.12.2018. 13:16 ] @
bigvlada

1. Postoji sudska presuda da Linux nije derivat Unix-a.

2. Zašto recimo Microsoft ne tuži druge proizvođače Office alata da isporučuju istu funkcionalnost? Kako to LibreOffice može da bude pod MPLv1.2 licencom, a da ne plaća nikakvu kiriju Microsoft-u i da ga Microsoft ne tuži.

3. Ako ja iskopiram Mona Lizu i prodam kopiju, to je legalno pod uslovom da je prodam kao kopiju, jer je autor Mona Lize (Leonardo) umro pre više od 70 godina, pa su materijalna autorska prava na Mona Lizu zastarela. Falsifikat bi bio u pitanju samo ako tu kopiju predstavim kao original.

4. Što se slike Indijanca tiče, na izlazu (papir) je bio dobijen takav Indijanac, tako što je na ulazu (oči) korišćen postojeći Indijanac. To se nipočemu ne razlikuje od fotokopiranja, osim što umnožavanje ne vrši mašina, nego čovek.

5. Besmisao postojećeg zakona se vidi i u problemu sa kojim se susreću zaposleni u Biblioteci Svetozar Marković. Imaju projekat digitalizacije, pri čemu ne mogu da odrede vreme smrti autora novinskih članaka jer je autor nepoznat (ostavio je samo inicijale).
[ Nedeljko @ 01.12.2018. 13:58 ] @
Novembar 2018 - 2.08%.
[ Nedeljko @ 03.12.2018. 10:33 ] @
Vidiš, deca u školi čitaju lektiru i pišu sastave po tome, pepričavajući radnju svojim rečima. Taj sastav sadrži radnju knjige, koja je bitan element književnog dela. Prema tome, sastav je izvedeni rad napravljen neovlašćeno, pri čemu deca te izvedene radove javno saopštavaju pred celim odeljenjem.

Decu treba na vešala. Bolje da imaju kečeve, nego da krše autorska prava.

Kakav besmisao od zakona!
[ bigvlada @ 03.12.2018. 19:05 ] @
Citat:
Nedeljko:
bigvlada

1. Postoji sudska presuda da Linux nije derivat Unix-a.

2. Zašto recimo Microsoft ne tuži druge proizvođače Office alata da isporučuju istu funkcionalnost? Kako to LibreOffice može da bude pod MPLv1.2 licencom, a da ne plaća nikakvu kiriju Microsoft-u i da ga Microsoft ne tuži.

3. Ako ja iskopiram Mona Lizu i prodam kopiju, to je legalno pod uslovom da je prodam kao kopiju, jer je autor Mona Lize (Leonardo) umro pre više od 70 godina, pa su materijalna autorska prava na Mona Lizu zastarela. Falsifikat bi bio u pitanju samo ako tu kopiju predstavim kao original.

4. Što se slike Indijanca tiče, na izlazu (papir) je bio dobijen takav Indijanac, tako što je na ulazu (oči) korišćen postojeći Indijanac. To se nipočemu ne razlikuje od fotokopiranja, osim što umnožavanje ne vrši mašina, nego čovek.

5. Besmisao postojećeg zakona se vidi i u problemu sa kojim se susreću zaposleni u Biblioteci Svetozar Marković. Imaju projekat digitalizacije, pri čemu ne mogu da odrede vreme smrti autora novinskih članaka jer je autor nepoznat (ostavio je samo inicijale).



Hah, proučavanje Miniksa više ne pominjemo? Ni pravno utemeljenu činjenicu da se program može disasemblirati radi pravljenja funkcionalne kopije?

1. I kako je po toj sudskoj presudi Linus došao na ideju da napravi operativni sistem koji je preuzeo ideje starijeg brata, Juniksa? Ustao jednog jutra, podigao ruku i izgovorio: "Neka bude Linuks"?

2. Ti izgleda nisi čitao moje prethodne odgovore. Vrati se na tužbu Apple-a protiv Microsoft-a i Digital Research-a. Ne mogu da tuže nikoga zbog izgleda niti funkcionalnosti, mogu samo ako neko bukvalno prepiše kod.

3&4. Aha,sada opet malo pomeramo stative, legalne i nelegalne kopije. Samo, zaboravio si na činjenicu da neko ko se bavi falsifikatima slika mora da pored tehnika koristi i materijal koji je star koliko i slika dok ljudi koji se bave izradom kopija imaju za cilj da na modernom ramu i platnu naprave kopiju slike korišćenjem starih tehnika. Ono što ti je takođe promaklo je da krajnji rezultat rada grafičkog dizajnera nije identičan originalnoj fotki, niko ne bi mogao da pobrka te dve slike pa je pominjanje fotokopiranja bespredmetno.

5. Kakve veze ima bilo koji domaći zakon sa Unix/Linux pravnom problematikom?

Svako znanje je rađeno na osnovu prethodnog znanja. To važi čak i za operativne sisteme koje ljudi deklarišu kao slobodne.

Ajde što ti ne ide sarkazam, nego si zabagovao pa se ponavljaš. Ili ti je cilj da tužiš samog sebe za povredu autorskih prava?
[ Nedeljko @ 03.12.2018. 20:06 ] @
1&2

Koji je to onda deo UNIX koda Linus kopirao i kako to nije dokazano na sudu kada je trebalo?

Prvo pričaš da je Linux izvedeni rad iz UNUX-a jer kopira funkcionalnost, a posle da nije dovoljno imati istu funkcionalnost, već da mora da se kopira kod.

3&4. Falsifikat je nešto što se lažno predstavlja kao nešto drugo. Linux se nikada nije predstavljao kao UNIX. Vidiš, prvo je ime različito, čime se stavlja do znanja da je to nešto drugo.

5a. Ova tačka se nije odnosila na odnos Linux-a i UNIX-a, već na besmisao Zakona o autorskim i srodnim ravima.

5b. Taj domaći zakon ima zajedničku osnovu sa svim ostalim zakonima o autorskim pravima - univerzalnu konvenciju o kopirajtu. Sa njom je usklađen svaki zakon o autorskim pravima u zemljama potpisnicama konvencije, a to su skoro sve zemlje na svetu. Nema velikih razlika. Norma o zastarevanju materijalnih autorskih prava je preuzeta odatle.

5c. Isti problem postoji u bilo kojoj zemlji potpisnici te konvencije - ne možeš da znaš da li su autorska prava zastarela ili nisu ako ne znaš ko je autor i da li je umro i kada. Kako onda primeniti zakon?
[ Ivan Dimkovic @ 04.12.2018. 11:42 ] @
Sad sam instalirao Ubuntu 18.04 (na fizicku masinu!) da mogu k'o covek da konfigurisem neke virtuelne masine kompatibilne sa nekim Cloud provajderima (ehm) zato sto koriste isti hipervizor.

Posto je upload zavrsenog virtuelnog diska (rezultata) na cloud provajdera dug (vise desetina GB), ostavim laptop pored na stolu i ponekad bacim pogled kako ide... i svakih par minuta se GNOME desktop ekran "lockuje" na sliku sata, koju moras misem da "odvuces" na gore (iskopirali budalastinu iz Windowsa). Trazenje sifre sam bar nekako isklijucio a onda sam dalje trazio opciju da se iskljuci >bilo sta< sto mi menja ekran.

E, sad, najjaca fora - ima GUI opcija u Gnome-u da se iskljuci lock screen.

ALI NE RADI.

Da, dame i gospodo, u 2018, GUI opcije i dalje ne rade - i to jos Ubuntu distribucija (18.04 LTS).

Da ne bude da lazem ili da se samo meni desava, evo teme na askubuntu.com: https://askubuntu.com/question...74/disabling-lock-screen-18-04

Znate sta mora da se uradi?

Pa kobasica naravno, staro dobro Linux resenje :) Startujete vas omiljeni terminal i shel i...

Code:

gsettings set org.gnome.desktop.lockdown disable-lock-screen 'true'


I sve OK. A preko GUI-ja? Izgleda je samo placeholder... neko se igrao i crtao komande, dugmice, ali zaboravio da poveze to sa kodom, nema veze, koga briga za takve sitnice u 2018...

Da ne bude zabune, ni Windows 10 nije mnogo bolji, gde svakih pola godine premestaju konfiguracione opcije i pola sistemskih GUI opcionih dijaloga izgledaju kao da su pisani za PC sa misem i tastaturom, a druga polovina (ili vise od polovine?) kao da su pisani za neki tablet sa teletabis interfejsom. Ali bar Windows opcije u GUI-ju rade, nema "placeholdera" bar ne da sam ih jos video, pogotovu ne za ovako bitne stvari.

Mislim OK, kao sto sam napisao na drugoj temi, za neke stvari kao sto su HPC i neke server-side aplikacije, Linux je definitivno bolji izbor.

Ali desktop... nisam bas siguran :(

Bar ne ova abominacija zvana GNOME ili kako god da se zove... mislim JEB*TE, 2018-ta godina, kazem operativnom sistemu NECU LOCK SCREEN, kliknem na slider OFF, on potvrdi "JESTE OFF"... i nista brate, salili smo se samo, mozes da se igras k'o pavijan sa slajderom levo desno, lock screen ce jos da ti bude tu.
[ Nedeljko @ 04.12.2018. 12:00 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Ali bar Windows opcije u GUI-ju rade, nema "placeholdera" bar ne da sam ih jos video, pogotovu ne za ovako bitne stvari.

Čuo sam da Windows ima placeholder-a za bitnije stvari. Isključiš update, ali se i dalje update-uje.
[ Ivan Dimkovic @ 04.12.2018. 12:14 ] @
To nije placeholder vec "feature" i razlog zbog koga ja licno ne bih kupio taj OS.

To je 2018-ta za nas... Reklame za nove verzije OS-eva, novi f*kin emojis.

[ Space Beer @ 04.12.2018. 13:52 ] @
Ne radi sve ni u Win 10. Isključim spellcheck u settings panelu, a on i dalje aktivan u UWP aplikacijama. Dođe mi da ga izlupam, jer nemam opciju za kobasicu. Ili ima ali ja ne znam. Ima i drugih primera. S druge strane, i takav je bolje rešenje od GNOME shell-a.
[ Panta_ @ 04.12.2018. 20:01 ] @
Citat:
Pa kobasica naravno, staro dobro Linux resenje :) Startujete vas omiljeni terminal i shel i...

Pa ne mora bas kobasica, ima GUI za gsettings, ali je naravno uvek brze i lakse sa kobasicom ;).
[ Ivan Dimkovic @ 05.12.2018. 00:21 ] @
Citat:
Space Beer:
Ne radi sve ni u Win 10. Isključim spellcheck u settings panelu, a on i dalje aktivan u UWP aplikacijama. Dođe mi da ga izlupam, jer nemam opciju za kobasicu. Ili ima ali ja ne znam. Ima i drugih primera. S druge strane, i takav je bolje rešenje od GNOME shell-a.


Oba okruzenja su losa, samo svako na svoj nacin.

Windows 10 je kao da si nekom malom detetu dao markere i pustio ga da crta po tapetama i premesta namestaj. GNOME je vise kao nedovrsen projekat na necijem radnom stolu sa povremenom sizofrenicnom promenom izgleda stvari.
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 05:12 ] @
Ne mora se koristiti uopste GDM. Ja recimo koristim lightdm i nemam tih problema, tj koristim xscreensaver i ne lokujem screen uopste...

tj lightdm ima lightloker koji nemam instalirano, a xscreensaver sam podesio da ne lokuje samo da ugasi ekran pose 10 minuta i nakon 5 minuta da vrti matriks ;p
[ Space Beer @ 05.12.2018. 05:33 ] @
Nije poenta šta sve može, već kako sve funkcioniše kada prosečan korisnik prvi put upali PC i počne da radi u tom OS-u
Citat:
Ivan Dimkovic:
Oba okruzenja su losa, samo svako na svoj nacin.

Windows 10 je kao da si nekom malom detetu dao markere i pustio ga da crta po tapetama i premesta namestaj. GNOME je vise kao nedovrsen projekat na necijem radnom stolu sa povremenom sizofrenicnom promenom izgleda stvari.

Korisne funkcije i opcije koje je MS ubacio u Win 10 meni olakšavaju rad, i s te strane, ne bih ga menjao ni za jedan drugi Windows. S druge strane, neke stvari su loše rešene i potrebno je dodatno petljanje da bi se to sredilo. Meni i nije toliki problem, ali to tako ne bi trebalo da bude. GNOME nema (mnogo) korisnih opcija po kojima se izdvaja od drugih okruženja, ali ima dosta loših stvari. Potrebno je mnoooogo petljanja da bi se dovelo na upotrebljiv nivo. Što je besmisleno. Meni je prosto neverovatno da mi u 2018/2019. KDE Plasma bude najbolje i najstabilnije PC okruženje, sa najmanje bagova (koji utiču na rad). Mislim, meni je to odlično, ali to više govori o drugima nego o KDE developerima :d
[ nkrgovic @ 05.12.2018. 07:40 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ne mora se koristiti uopste GDM. Ja recimo koristim lightdm i nemam tih problema, tj koristim xscreensaver i ne lokujem screen uopste...

Ne lockujem screen nije opcija u bilo kom ozbiljnom poslovnom okruzenju, na sta Gnome tvrdi da zeli da puca.
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 07:49 ] @
Pa dobro onda u poslovnom okruzenju lokujes screen ;)
Sto bih kuci lokovao ekran, treba mi samo da trci matrix i da nakon 5 minuta ugasi ekran...
[ Ivan Dimkovic @ 05.12.2018. 09:03 ] @
Citat:
nkrgovic:
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ne mora se koristiti uopste GDM. Ja recimo koristim lightdm i nemam tih problema, tj koristim xscreensaver i ne lokujem screen uopste...

Ne lockujem screen nije opcija u bilo kom ozbiljnom poslovnom okruzenju, na sta Gnome tvrdi da zeli da puca.


Ma meni je to sasvim OK, ali ja hocu da kada OS-u odem na slajder "LOCK SCREEN OFF" da OS prestane j*eno da lockuje screen. Koliko je to tesko? Jel treba da resava sisteme diferencijalnih jednacina par dana da vidi kako ce to da izvede?

J*ebote, sta je sa ovim svetom danas?

Da ne ispadne da tu nesto Linux izdvajam, Linux je uvek bio i ostao polufabrikat sto se desktopa tice, ovo je samo logicna posledica toga. Meni je samo trebalo nesto da napravim u "native" Linuxu sa KVM-om, intsalirao sam "najdefaultniji" od mogucih instalacionih DVD-ova, nista nisam ni takao (osim apt-get paketa za virtualizaciju i to je to.) i samo samo hteo da stoji upaljen stalno da vidim sta se desava.

Sto se Windowsa tice, tu tek nemam komentar vise (mislim oni sizofrenicni settings "dijalozi" koji lice kao interfejs za ometene u razvoju + svake godine im prorocica odredjuje koje ce opcije ici u taj odeljak za one sa posebnim potrebama, a koje ce opcije ostati u starom GUI-ju koji nije jedan GUI vec mesavina native Windows kontrola i nekog .NET mish-masha)... ali to je nasa buducnost kada je "Desktop" u pitanju.

Tu buducnost je Mike Judge jako lepo opisao, samo da se seti neko da stavi negde dugme "Ow my balls!" i da ti svako malo iskace reklama za "BRAWNDO! IT'S GOT ELECTROLYTES!".
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 09:12 ] @
Da ponovim, Gnome nema funkciju lokovanja ekrana, vec GDM. Instaliraj drugi pa onda neces imati problem. I to nema veze sa Linux-om, jer tako ce ti raditi na bilo kom OS-u koji ima GDM/Gnome kombo...
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 09:39 ] @
Branimire, to nije prihvatljivo objašnjenje. Ako u GUI-ju piše da se nešto nečim podešava, onda mora da bude tako.
[ Ivan Dimkovic @ 05.12.2018. 10:55 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Da ponovim, Gnome nema funkciju lokovanja ekrana, vec GDM. Instaliraj drugi pa onda neces imati problem. I to nema veze sa Linux-om, jer tako ce ti raditi na bilo kom OS-u koji ima GDM/Gnome kombo...


Ej bre, instalirao sam najpopularniji Linux distro bez da sam menjao ista u instalaciji. Click, click finish. Bez gresaka, sve OK.

Startovao se GUI, nervirao me sto mi lockuje ekran, odes u settings od OS-a, imas slajder na konfiguracionom ekranu "LOCK SCREEN: ON/OFF".

Zabole me ona stvar da li je ispod Gnome, Gdm, Rdm, Pdm, Deda Mraz ili uskrsnji zeka... ako sam slajder na kome pise "LOCK SCREEN" stavio u "OFF" poziciju NECU DA MI LOCKUJE EKRAN. Kraj price, to ocekujem od funkcionalnog GUI-ja, ako to ne radi to onda nije GUI nego neki panel za eksperimentisanje koji das detetu da se igra.

Ako ta opcija ne moze da radi ono sto treba da radi (i stvarno me ne interesuju razlozi), ONDA NE TREBA DA POSTOJI U GUI-ju.

Ali ona postoji, i ne radi. U najpopularnijem Linux distro-u koga razvija firma teska milione $.

I to je idiotizam. To je nekonzistentnost GUI-ja i sramota za proizvod zato sto to onda nije GUI nego Fisher-Price Playboard za decu da se igraju.

Mislim mogli su da stave i slajder "make million dollars" - taj slajder bi podjednako glup i beskoristan, zapravo mozda i manje glup posto ocigledno postoji bar >malo< VECA sansa da zaradim milion dolara povlaceci taj slajder nego da iskljucim opciju OS-a da lockuje ekran.

ALO JBT? 2018? Sta vam je ljudi?

Ovo ne da nema opravdanja, za ovakve stvari bi u normalnom univerzumu u normalnoj firmi (ovo je Ubuntu, dakle firma), ljudi leteli sa posla da ovo prodje u release (i to kakav release, Long Term Support release, ne neku beta budalastinu) - odmah. Znaci odgovrnim licima: dobar dan, spakujte vase stvari u kutiju, ostavite bedzeve za ulaz i javite se HR-u da pokupite poslednju platu i pismo preporuke.

Da, reci ce Linux fanboy-i - "Ali MS" - sto se desktopa tice, MS kao desktop-OS vendor je pukao odavno, cim su pustili Sinofskog da petlja gde mu nije bilo mesto i od tada je sve krenulo juzno.

Da se Skeletor digne iz mrtvih i umesto kao CEO Apple-a se probudi kao CEO Microsofta i useta u Windows GUI odeljenje rezultat bi sutra dan (ili mozda isto popodne) bio pun parkiranih automobila za iznosenje licnih stvari otpustenih radnika.
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 11:04 ] @
Ubuntu nije odavno najpopularniji Linux distro, niti je Gnome najpopularniji desktop ;p
Linux nije ogranicen kao Windows pa sad ako nesto ne radi (kao meni sad Windows 10 recimo ne otvara start meni), mozes
to srediti na druge nacine...

edit:
inace Fedora je Gnome distro, ako ne radi na Fedori e onda imas sva prava da de bunis ;p



[Ovu poruku je menjao Branimir Maksimovic dana 05.12.2018. u 12:24 GMT+1]
[ nkrgovic @ 05.12.2018. 11:29 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
I to je idiotizam. To je nekonzistentnost GUI-ja i sramota za proizvod zato sto to onda nije GUI nego Fisher-Price Playboard za decu da se igraju.

Ti verovatno nemas decu. Gledaj, Fisher-Price pravi stvarno kvalitetne igracke i ima izuzetan QC. Smes da poklonis detetu i da se ne brines. :D
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 11:50 ] @
Branimire, Ivan je potpuno u pravu i ne vidim ni jedan racionalan kontraargument.

Ako taj GUI ne može da obavi taj posao u nekim slučajevima, onda u tim slučajevima ne treba ni da prikaže tu opciju ili da je prikaže kao onemogućenu, a ne da laže korisnika da je nešto uradio a da to nije tačno.

Ja mogu da shvatim da softver ima bag, ali da se bag ne posmatra kao bag, nego kao normalno stanje, to ne razumem.
[ Ivan Dimkovic @ 05.12.2018. 11:55 ] @
Citat:
nkrgovic:
Citat:
Ivan Dimkovic:
I to je idiotizam. To je nekonzistentnost GUI-ja i sramota za proizvod zato sto to onda nije GUI nego Fisher-Price Playboard za decu da se igraju.

Ti verovatno nemas decu. Gledaj, Fisher-Price pravi stvarno kvalitetne igracke i ima izuzetan QC. Smes da poklonis detetu i da se ne brines. :D


Slazem se da Fisher-Price pravi odlicne igracke, ali ja nisam instalirao Linux zbog toga.

Citat:

inace Fedora je Gnome distro, ako ne radi na Fedori e onda imas sva prava da de bunis ;p


Kakve to veze ima sa bilo cim? Ako Ubuntu ekipa ne ume da konfigurise osnovne pakete za osnovnu desktop funkcionalnost onda treba da se manu toga i prave samo server distribucije.

Ne skida mi se Fedora iskreno zato sto bar sa Ubuntuom mogu da nadjem na netu najlakse kobasice za ono sto treba da uradim / konfigurisem, posto ne bih da potrosim ni milisekund vremena vise na takve stvari u zivotu.

Nemam pojma da danas Ubuntu nije "najpopularniji distro", niti me iskreno zanima kakvo je desktop okruzenje (GNOME, Kde, stagod) - hocu samo da ga instaliram na fizicku masinu, namestim KVM, kreiram/instaliram/konfigurisem virtuelnu masinu pod KVM-om i uploadujem tu masinu na cloud i da mi se ekran ne gasi za to vreme da mogu da vidim ako se desi neka greska prilikom upload / konverzije kod Cloud provajdera.

Skinuo Ubuntu iz razloga gore.

Morao da kobasicarim da mi ne gasi ekran posto mu je GUI ocigledno za*ebancija.

I to je "desktop OS"?

Strasno :( Jedino sto ih vadi je to sto Microsoft vec vise godina od postenog desktop OS-a pokusavaju da naprave isto s*anje.
[ Panta_ @ 05.12.2018. 11:59 ] @
Ubuntu je nedavno presao sa Unity-a na Gnome koji su izmenili tako da izgleda slicno Unity-u, dakle ne koristi vanilla Gnome DE, vec svoju izmenjenu verziju. Tako da ovo mozda nije Gnome bug, vec Ubuntu Gnome, pogotovo ako isti problem ne postoji na drugim Linux distribucijama koje koriste ovo desktop okruzenje.
[ Space Beer @ 05.12.2018. 12:01 ] @
Ubuntu jeste najpopularniji distro i Gnome jeste najpopularniji DE. Glavni razlog lošeg QA-a je što FOSS ljudi ne vole QA i neće da se bave time, već ili prave forkove ili pišu po forumima
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 12:16 ] @
Ne po https://distrowatch.com/ ubuntu je trenutno na 5. mestu. To sto pocetnici najcesce zagrizu za ubuntuom, ne govori mnogo posto isti
posle kad steknu neko iskustvo prelaze na nesto bolje...
prvo i drugo mesto uopste ne nude Gnome kao desktop...
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 12:18 ] @
Ivan:"Ne skida mi se Fedora iskreno zato sto bar sa Ubuntuom mogu da nadjem na netu najlakse kobasice za ono sto treba da uradim / konfigurisem, posto ne bih da potrosim ni milisekund vremena vise na takve stvari u zivotu."

Ocigledno imas neresiv problem sa Ubuntuom i trosis vise od milisekund vremena na to...
[ Ivan Dimkovic @ 05.12.2018. 12:26 ] @
Problem nije bio neresiv, resen je - kobasicom iz komandne linije iako je OS, navodno, "desktop OS" sa sve slajderom u GUI-ju koji bi trebao da radi to sto pise.

Ali ocigledno ne radi.

Hvala bogu, pa mi Linux direktno instaliran na fizicki hardver (ne VM) ne treba puno puta u zivotu, a za ono sto mi treba obicno (osim ovog puta) mi je njegov terminal sasvim dovoljan. Ti GNOME-ovi, Unity-ovi i ostala kompanija su ocigledno za neke druge ljude, ne za mene,
[ Space Beer @ 05.12.2018. 12:30 ] @
@Branimir
Distrowatch meri klikove na svom sajtu. Ako pogledamo netmarketshare, kao što gledamo i za Linux ukupno, Ubuntu čini ~30% Linux distribucija. Dalje, dovoljno je pogledati za koji se distro najčešće pakuju (vlasnički) programi, koji se koristi u firmama, koji se najčeće viđa u YT klipovima itd.

GNOME je podrazumevano okruženje za Ubuntu, Fedoru, Debian, RHEL, SUSE... tj. najpopularnije Linux distribucije
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 12:30 ] @
Branimire, Ivan je ukazao na bag, koji jeste bag. Da li je bag do ovoga ili onoga, to neka reše oni koji sve to prave, tako da se isti otkloni. Ne vidim šta je tu sporno.
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 12:33 ] @
Uocio je bag na GDM-u, nista lakse nego preci na nesto drugo.

Space:
netmarketshare je Windows centrik i takodje broji klikove...
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 12:38 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Problem nije bio neresiv, resen je - kobasicom iz komandne linije iako je OS, navodno, "desktop OS" sa sve slajderom u GUI-ju koji bi trebao da radi to sto pise.

Ali ocigledno ne radi.

Hvala bogu, pa mi Linux direktno instaliran na fizicki hardver (ne VM) ne treba puno puta u zivotu, a za ono sto mi treba obicno (osim ovog puta) mi je njegov terminal sasvim dovoljan. Ti GNOME-ovi, Unity-ovi i ostala kompanija su ocigledno za neke druge ljude, ne za mene,


Prvo: Linux nije desktop OS, desktop je jedna od aplikacija na njemu.
Drugo: GUI aplikacije imaju bagove, ali ih ima dosta pa uvek mozes uzeti alternativu koja odgovara
Trece : nema trece ;p
[ nkrgovic @ 05.12.2018. 13:03 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ne po https://distrowatch.com/ ubuntu je trenutno na 5. mestu. To sto pocetnici najcesce zagrizu za ubuntuom, ne govori mnogo posto isti
posle kad steknu neko iskustvo prelaze na nesto bolje...
prvo i drugo mesto uopste ne nude Gnome kao desktop...

Ajde da probam ovako da ti pojasnim:

Ako bilo koja od top 10 Linux distribucija ne ume da napravi QA tako da sve sto se nalazi na default grafickom okruzenju NE RADI, onda postoji sasvim ozbiljan i opravdan razlog zasto je market share tog koncepta 2% (vidi ime teme).

To sto ima neka druga cija patka je veca na tvom omiljenom patkometru i to da moze da se predje negde drugde nije sporno. Nije sporno ni da vecina ovde zna to da uradi. Ali razlog sto je market share 2% je cinjenica da vecina onih koji cine market share nisu oni koji ce to da urade, jer nemaju vremena, jer zele da radi, jer ... jer sve je to OK, ako si linux/c++ developer, ali za prosecnog kucnog korisnika, ili za admina koji odrzava 10,000 desktopa pa mora da to odradi na svakom (koje god od ta dva) to da default GUI opcije ne rade je big deal.

Takodje je dobar empirijski argument zasto Bazaar nije u svemu boji nego Cathedral, i zasto mora da se uloze pare u to da nesto radi.

P.S. Prica je samo za desktop, jeste to "jedna od aplikacija", i niko ne spori da je Linux fenomenalna platforma za servere: Ali tema je 2% desktop share-a.
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 13:18 ] @
nkrgovic

Ni na Windows-u ne radi sve što piše da ima. Sećam se slučaja da je na Visti FlushFileBuffers API funkcija bila placeholder. Na Linux-u je funkcija fsync radila.

Stvar je u tome da bagovi mogu da postoje, ali da bag mora biti tretiran kao bag umesto da se ne traže besmisleni izgovori.
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 13:43 ] @
Ako je bug u pojedinom dekstop manager-u izgovor da se pljuje Linux onda mora da se reaguje ;)

Nikola: ajmo ovako. Tih 2% na desktop-u nece biti vise od 2% nikad ma sta bilo, sve dok Linux ne postane onakakav kakav ne zelim (hint Android) i onda
cu preci na neki drugi OS... Windows QA je katastrofa kad se uzme to da papreno naplacuju licence. Linux distro nema QA, nego to rade korisnici.

[ Nedeljko @ 05.12.2018. 14:36 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Ako je bug u pojedinom dekstop manager-u izgovor da se pljuje Linux onda mora da se reaguje ;)

Mogu ja da shvatim da poostoji bag u jednom DM. Međutim, ono što ne shvatam je:

1. Da se bag ne tretira kao bag.
2. Da se taj DM ne zakrpi.
3. Ako taj DM ne valja, a ima drugih koji valjaju, da se uopšte isporučuje taj koji ne valja.
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 14:37 ] @
Znas kako ima mnogo ozbiljnijih bagova u Gnome-tu koji jos stoje i to godinama ;p
[ gost12 @ 05.12.2018. 14:40 ] @
I baš iz tog razloga linux nije za desktop upotrebu, i iz tog razloga je na 2%
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 14:54 ] @
Ne, nije iz tih razloga. Desilo mi se pre neki dan 10ka zaplavela i rebutovala se iz cista mira. Radio sam svoj posao
znaci VS, Word , i pljas. E taj bag ce malo teze da otkriju. Ovo sa Gnome-tom je benigno.
Windows je mnogo gori po tom pitanju, ali ljudi su navikli.

[ Nedeljko @ 05.12.2018. 15:16 ] @
Šta preduzeti u takvoj situaciji? Ispravljati poznate bagove ili se vaditi na to da konkurencija na valja?
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 15:24 ] @
Windows nije konkurencija. GNU Linux ne poseduje ni jedna firma pa da bude konkurencija. Mikrosoft prakticno nema konkurenciju na desktopu
i upravo zato dozvoljava sebi velike propuste... sta preduzeti? E pa vidis, nista, bug-ova je bilo i bice, taj bag svako moze popraviti i ne sumnjam
da je narocito tesko, ali nikom se ne da da to uradi za dz...
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 16:45 ] @
Strašno!

Dakle, po tvom mišljenju, Canonical-u ne smeta što mu Ubuntu ne radi kako treba. Pa, zašto ga uopšte prave?
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 16:52 ] @
Sta prave? Skleptati distribuciju moze svako.... sa dovoljno slobodnog vremena...
Debian, RedHat, Arch,Gentoo. To su prave distribucije, ovo ostalo su derivati...
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 16:56 ] @
Pa, čime se Canonical po tebi bavi i da li im je svejedno koliko dobro rade to što rade?

Ne mogu da verujem šta čitam.
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 18:26 ] @
Ne znam cime se bave al znam da Ubuntua nemaju nikakav profit...
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 18:34 ] @
A što ga onda prave?
[ Space Beer @ 05.12.2018. 18:52 ] @
Naravno da imaju, ali ne od licence za OS
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 19:01 ] @
Citat:
Nedeljko:
A što ga onda prave?


Prave ga jer SpejsSatl finansira... to mu je pet projekt...

Citat:
Space:
Naravno da imaju, ali ne od licence za OS


Objasni kako zaradjuju na Ubuntu-u?
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 19:18 ] @
Primeti da zavaljuju reklame na primer.
[ Space Beer @ 05.12.2018. 19:24 ] @
Ma kakvi, to je mala cifra. Ima načina, jedan od njih je
https://buy.ubuntu.com
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 19:43 ] @
Plasim se da ce vise zaraditi na reklamama od toga....
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 19:52 ] @
Dakle, u svakom slučaju zarađuju na njemu. Hajde da se vratimo na pitanje da li im je bitno koliko dobro rade to što rade.
[ Branimir Maksimovic @ 05.12.2018. 19:59 ] @
Ne zaradjuju na njemu, nego prave gubitke koje pokriva SpejsSatl....
[ Space Beer @ 05.12.2018. 20:58 ] @
https://landscape.canonical.com/try-landscape
https://www.ubuntu.com/support/plans-and-pricing

Ne zaboravi da se za profi upotrebu koristi Ubuntu na Amazon, MS, Google.. oblacima, a tu se podrška plaća fino

Tvojom logikom Google ne zarađuje ništa na Androidu, a to nije tačno.
[ bigvlada @ 05.12.2018. 21:16 ] @
Citat:
Nedeljko:
1&2

Koji je to onda deo UNIX koda Linus kopirao i kako to nije dokazano na sudu kada je trebalo?

Prvo pričaš da je Linux izvedeni rad iz UNUX-a jer kopira funkcionalnost, a posle da nije dovoljno imati istu funkcionalnost, već da mora da se kopira kod.

3&4. Falsifikat je nešto što se lažno predstavlja kao nešto drugo. Linux se nikada nije predstavljao kao UNIX. Vidiš, prvo je ime različito, čime se stavlja do znanja da je to nešto drugo.

5a. Ova tačka se nije odnosila na odnos Linux-a i UNIX-a, već na besmisao Zakona o autorskim i srodnim ravima.

5b. Taj domaći zakon ima zajedničku osnovu sa svim ostalim zakonima o autorskim pravima - univerzalnu konvenciju o kopirajtu. Sa njom je usklađen svaki zakon o autorskim pravima u zemljama potpisnicama konvencije, a to su skoro sve zemlje na svetu. Nema velikih razlika. Norma o zastarevanju materijalnih autorskih prava je preuzeta odatle.

5c. Isti problem postoji u bilo kojoj zemlji potpisnici te konvencije - ne možeš da znaš da li su autorska prava zastarela ili nisu ako ne znaš ko je autor i da li je umro i kada. Kako onda primeniti zakon?



Ti definitivno ne čitaš šta pišem već ispaljuješ fraze po principu slučajnih brojeva.

Koji deo rečenice ti nije jasan? Nije kopirao kod već ideje, organizaciju, filozofiju Juniksa. Kao i MS i DR pre njega u odnosu na Mekintoš koji je opet ideje za GUI uzeo od Ziroksa. Niko nije prepisivao kod. Da bi mogao da prokljuvi kako to radi proučavao
je Miniks koji je tada bio nešto najsličnije Juniksu po čemu je mogao da rovari.

Ovde je neko definitivno lud. Hajde nađi gde sam napisao da mora da se kopira kod. Koliko puta treba da opisujem nastanak alternativnih BIOS-a da bi shvatio da niko nije kopirao kod? Moramo li opet o čistim sobama?

Heh, ti si uveo pojam ručnog kopiranja, pa onda legalnih i nelegalnih kopija. Dogovori se prvo sa sobom šta hoćeš. Ja u sam u svakom svom postu tvrdio istu stvar, da je Linuks nastao na osnovu Juniksa.

Kakve veze imaju besmisao domaćeg zakona o autorskim pravima, biblioteka, mrtvi autori i Crni Roko sa Juniksom i Linuksom? Vlasnik prvog nije jedna osoba a ni drugi nije napisao jedan čovek.

To što je SCO tripovao da će proći bolje od Jabučara je njihov problem. Ima i svežijih primera. Izdavač PUBG-a je tužio izdavača Fortnajta da su im ukrali ideju i koncept pa su posle nekoliko meseci odustali od tužbe.
[ Nedeljko @ 05.12.2018. 21:32 ] @
Citat:
bigvlada: Hajde nađi gde sam napisao da mora da se kopira kod.

Citat:
bigvlada: Ne mogu da tuže nikoga zbog izgleda niti funkcionalnosti, mogu samo ako neko bukvalno prepiše kod.
[ Branimir Maksimovic @ 06.12.2018. 02:43 ] @
Citat:
Space Beer:
https://landscape.canonical.com/try-landscape
https://www.ubuntu.com/support/plans-and-pricing

Ne zaboravi da se za profi upotrebu koristi Ubuntu na Amazon, MS, Google.. oblacima, a tu se podrška plaća fino

Tvojom logikom Google ne zarađuje ništa na Androidu, a to nije tačno.


https://en.wikipedia.org/wiki/Canonical_(company)

Pogle, posluju u minusu... nije tesko pronaci...
[ Space Beer @ 06.12.2018. 05:07 ] @
Znam sve. Vidim i da tu piše da su do prošle godine bili u minusu. Kad su otkačili Unity, Ubuntu touch (mobile) i delimično Mir, postali su profitabilni (+2m)
[ Branimir Maksimovic @ 06.12.2018. 05:35 ] @
"By shifting resources away from Ubuntu Desktop and cutting less profitable products and services, Canonical plans to maintain solvency and achieve long-term profitability. "

Ring a bell?
[ Space Beer @ 06.12.2018. 06:38 ] @
To sam i rekao. Odrekli su se stvari koje već postoje ili nikome ne trebaju, tj. prestali su da izmišljaju toplu vodu (Unitiy, Mir, Touch...). Ali sve što rade ima Ubuntu kao podlogu. Ne znam zašto misliš da bi im poslovi kao što su serveri, SaaS i sl. bili uspešni da nisu imali Ubuntu i da nisu stvorili ovu bazu korisnika. Koja je navikla na Launchpad, Snapcraft, LTS izdanja, 3rd party softver koji se pakuje često samo za Ubuntu itd.

Ja Ubuntu ne koristim već 6 godina, ali da imam firmu i da hoću da koristim Linux (bilo za desktop bilo za server), ne bih tažio dalje od Ubuntu-a
[ Branimir Maksimovic @ 06.12.2018. 06:44 ] @
Osnovno pitanje je zasto im je desktop bagovit i sto ne popravljaju bagove:
Odgovor na to pitanje je jasan....
[ Nedeljko @ 06.12.2018. 07:23 ] @
Ili popravljaju, samo si ti u zabludi.
[ Space Beer @ 06.12.2018. 07:41 ] @
Bagovit je zato što je softver. Bagova ima više nego što bi trebalo jer su im resursi ograničeni
[ Nedeljko @ 06.12.2018. 07:44 ] @
U svakom slučaju, imaju interes da popravljaju, što i čine koliko mogu. Sa Branimirovom filozofijom je nemoguće daleko dogurati.
[ plus_minus @ 07.12.2018. 03:18 ] @
U svakom slučaju, došli su do kraja ivice.

Baj baj (presvučena) plava noćna moro. -> Microsoft is building Edge on top of Chromium (open source version of Google Chrome)

Citat:

For the past few years, Microsoft has meaningfully increased participation in the open source software (OSS) community, becoming one of the world’s largest supporters of OSS projects. Today we’re announcing that we intend to adopt the Chromium open source project in the development of Microsoft Edge on the desktop to create better web compatibility for our customers and less fragmentation of the web for all web developers.


Ovo je možda za drugu temu, ali s' obzirom da ovo hoće (mora) da utiče na % iskorišćenosti.. Šta je sledeće, nznm. Još ću početi da `lajkujem` m$.
Znam da mi je drago što se uskoro više niko neće patiti kao web developeri/dizajneri od 98-ce pa na dalje.
[ Space Beer @ 07.12.2018. 05:23 ] @
To je zapravo loša vest za Linux. Chromium je FOSS koliko i AOSP. Tj. sve je to lepo, ali Google odlučuje o svemu i pravi ga prema svojim potrebama. A Google je gori od MS-a, kada je razvoj Linux u pitanju.

U suštini, to jeste za drugu temu.
[ Nedeljko @ 07.12.2018. 09:39 ] @
@Space Beer

Da mi je znati na koji se ovo način uopšte odnosi na Linux. Prvo, kako to Chromium nije FOSS? Da, odluke donosi onaj ko ga pravi, kao i kod svakog drugog projekta (FOSS ili ne). Takođe, kakve to ima veze sa Linux-om? Ima toliko vlasničkih programa za Linux, pa šta s tim?
[ Space Beer @ 07.12.2018. 12:34 ] @
Sve se seli na Web. Google upravlja razvojem weba. Google ima svoj desktop i mobilni OS.

Napraviću drugu temu za ovo. Stvar je ozbiljna :)
[ dr0id @ 07.12.2018. 12:39 ] @
Citat:
Space Beer:
Znam sve. Vidim i da tu piše da su do prošle godine bili u minusu. Kad su otkačili Unity, Ubuntu touch (mobile) i delimično Mir, postali su profitabilni (+2m)

Citat:
Branimir Maksimovic:
"By shifting resources away from Ubuntu Desktop and cutting less profitable products and services, Canonical plans to maintain solvency and achieve long-term profitability. "

Ring a bell?


Poceli da prodaju espadrile https://www.ubuntu.life/
[ bigvlada @ 07.12.2018. 20:57 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
bigvlada: Hajde nađi gde sam napisao da mora da se kopira kod.

Citat:
bigvlada: Ne mogu da tuže nikoga zbog izgleda niti funkcionalnosti, mogu samo ako neko bukvalno prepiše kod.



Ti si genije, majke mi.

Citat:
Prvo pričaš da je Linux izvedeni rad iz UNUX-a jer kopira funkcionalnost, a posle da nije dovoljno imati istu funkcionalnost, već da mora da se kopira kod.


Ovo si ti napisao. Kompanije koje sam naveo su koristile ideje, koncepciju, funkcionalnost, filozofiju, bukvalno sve sem prepisivanja koda programa koji kopiraju jer bi onda mogle da budu (a neke druge koje su prepisivale kod i jesu) tužene. E sad, kako si ti iz toga zaključio da za izvedeni rad mora da se kopira kod valjda samo ti znaš.

Summa summarum, Linuks je nastao na osnovu Juniksa a Reaktos na osnovu Vindouza. Slobodan si da veruješ drugačije, masa ljudi veruje i u blesavije stvari.
[ Nedeljko @ 07.12.2018. 21:41 ] @
Prvo se izjasni da li je po tvom mišljenju Linux izvedeni rad iz UNIX-a ili nije.

1. Pojam izvedenog rada je pravni, a ne tehnički pojam. Definiše se u univerzalnoj konvenciji o kopirajtu sa kojom su usaglašeni lokalni zakoni svih zemalja potpisnica konvencije. Kod nas se zove "prerada autorskog dela koja čini zasebno autorsko delo".

2. Pravljenje izvedenog rada bez izričite dozvole autora je zabranjeno.

3. Da je Linux izvedeni rad iz UNIX-a, SCO bi dobio spor.

Koji deo nije jasan?
[ Nedeljko @ 08.12.2018. 06:03 ] @
Citat:
Space Beer: Sve se seli na Web. Google upravlja razvojem weba. Google ima svoj desktop i mobilni OS.

Napraviću drugu temu za ovo. Stvar je ozbiljna :)

Šta bi sa tom drugom temom?
[ Space Beer @ 08.12.2018. 06:08 ] @
Nemam sad vremena da se raspišem. Za dan, dva
[ Nedeljko @ 10.12.2018. 14:28 ] @
Uz napomenu da je Ivan potpuno u pravu da se očekuje da ono što ima u GUI-ju i nije onemogućenoi, zaista i radi i da ga zabole do koje je komponente ako ne radi (koristio je proizvod koji se zove "ubuntu"), moram da napomenem da je program ipak bio rešiv nekom kobasicom.
[ Ivan Dimkovic @ 10.12.2018. 15:13 ] @
Slazem se, problem jeste bio resiv i to je plus.

Minus je to sto sam izgubio vreme >misleci< da GUI opcija radi, sto je sasvim racionalna pretpostavka i onda googlajuci resenje u vidu odgovarajuce "kobasice".

Ajde da je u pitanju nesto komplikovano ili sofisticirano, ali "lock screen"?

Iskreno, to taj OS (Ubuntu Linux) meni i dalje ne cini "desktop" spremnim za "obican svet". Za entuzijaste, da naravno, ali za druge...
[ Nedeljko @ 10.12.2018. 16:15 ] @
Ono što neki ne razumeju je da na primer ford ima na stotine dobavljača svakakvih delova, ali na kolima na kraju piše "Ford" i sve mane se pripisuju fordu. Do forda je da kontroliše šta nabavlja i od koga.
[ Space Beer @ 10.12.2018. 16:41 ] @
Tako bi trebalo i da je do "proizvođača" OS-a. I krajnji kupac ima pravo da se žali Canonicalu, RH-u, Valve-u... kad ne radi bilo šta što je sastavni deo OS-a, a ne da kuka na GNOME, XFCE, Realtek, AMD, Torvaldsa ili bilo koga drugog ko ih "snabdeva" FOSS komponentama njihovog proizvoda
[ Nedeljko @ 10.12.2018. 21:57 ] @
Pa, naravno da je tako. Samo Branimir Maksimović nešto izmišlja.
[ alimamnekolikokuća @ 11.12.2018. 10:29 ] @
Čitam šta pišete i setim se knjige "C++ Izvornik" (S.B. Lippman & J. Lajoie).
Knjiga je zaštićena autorskim pravima:
Citat:
Sva prava zadržana. Ni jedan deo ove knjige ne može biti reprodukovan, snimljen, ili emitovan na bilo koji način, elektronski, mehanički, fotokopiranjem, ili drugim vidom, bez pismene dozvole autora

Pretpostavimo da sam na strani 257 gledao "vector< int > ivec".
Konstrukcija je intuitivna u smislu da imam na umu tip integer i vektor pa "derivativnim radom" odredjujem naziv "ivect" u aplikaciji koju razvijam.
Pri tome sam stranu 257 knjige "samo gledao" (kao onaj razglednicu sa indijancem).

Očigledno sam reprodukovao deo knjige, ako sam nastupio na RTS onda je reprodukcija i emitovana a pošto RTS svoje emisije snima biće i na internetu.
Pismenu dozvolu autora nemam.

Da li sam prekrišio autorska prava?
[ Nedeljko @ 11.12.2018. 10:53 ] @
Nisi jer nije značajan deo knjige u pitanju.

Male delove u svrhu citiranja možeš da umnožavaš i objavljuješ i bez dozvole autora.

Takođe, taj kopirani deo ne ispunjava uslove da se smatra autorskim delom.
[ Branimir Maksimovic @ 11.12.2018. 10:57 ] @
Cini mi se da ne mozes da se zalis Canonicalu. Pogledaj , ne odgovaraju ni za sta, to pise u licenci ;p
Mislim pazi daju za dz OS i jos ces da se zalis ;))))))))))))))))
[ Nedeljko @ 11.12.2018. 12:03 ] @
Ne možeš da ih tužiš, ali možeš javno da komentarišeš kvalitet proizvoda koji se zove ubuntu.
[ Nedeljko @ 12.12.2018. 11:46 ] @
Branimire, tvoja filozofija ima još jedan problem:

Kada bi to bilo tako, da nešto prave mangupi, koje boli uvo za kvalitet toga, onda se na to ne bi moglo osloniti. Džaba što je džabe. Vreme i živci imaju mnogo veću vrednost od novca.

Jeste cpanje, ali je džabe. Jeste džabe, al je cpanje.
[ ineve74 @ 12.12.2018. 13:00 ] @
Kakav ubuntu suse je zakon linux distro.
[ Branimir Maksimovic @ 12.12.2018. 13:01 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ne možeš da ih tužiš, ali možeš javno da komentarišeš kvalitet proizvoda koji se zove ubuntu.


Mnogo ce se nasekirati...
[ Nedeljko @ 12.12.2018. 13:20 ] @
Dakle, smatraš ih diletantima.
[ Branimir Maksimovic @ 12.12.2018. 13:23 ] @
Nego sta su? Toliko su imali propalih projekata vezano za Ubuntu da su se isprofanisali a i sam Stalman je preporucio da se ne preporucuje
Ubuntu. Znaci ne mozes ceniti GNU Linux kroz Ubuntu koji se ne preporucuje od strane FOSS-a ...
[ Nedeljko @ 12.12.2018. 14:24 ] @
E, pa, napravi ti nešto bolje ako misliš da su oni diletanti.

Ti jednostavno drugima imputiraš filozofiju. Canonical ostvaruje prihode od ubuntu-a i naravno da im je bitno da što više usavrše ubuntu jer više korisnika znači više $$$.

RMS ne preporučuje ubuntu iz slobodarskih razloga. Njegov prvi kriterijum je taj. Koje distribucije on preporučuje, možeš naći ovde. Nisu baš za svakodnevnu upotrebu jer nemaju nikakve vlasničke programe, pa ni neke koji su nam važni, niti na instalacionom medijumu, niti u repoima.
[ Branimir Maksimovic @ 12.12.2018. 15:22 ] @
Slaba ti je to racunica, sto vise korisnika znaci vise problema za Canonical i nimalo $$$.
[ Nedeljko @ 12.12.2018. 15:55 ] @
Više korisnika znači više prikazanih reklama i veći broj kupaca podrške.
[ bojan_bozovic @ 12.12.2018. 15:58 ] @
Otkud znaci veci broj kupaca podrske? Da nemas mozda insider informacije o poslovanju Canonical-a pa to tvrdis? Ja sam siguran da ogromna vecina ne placa podrsku niti bilo sta drugo, i da nije dzabe ne bi ni koristili Linux.
[ Branimir Maksimovic @ 12.12.2018. 16:19 ] @
Nedeljko voli da vrti u krug. Sve smo rekli na temu Ubuntua.
[ Nedeljko @ 12.12.2018. 16:31 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Otkud znaci veci broj kupaca podrske? Da nemas mozda insider informacije o poslovanju Canonical-a pa to tvrdis? Ja sam siguran da ogromna vecina ne placa podrsku niti bilo sta drugo, i da nije dzabe ne bi ni koristili Linux.

Da, ogromna većina ne plaća podršku i ne bi ga koristili da je džabe. Međutim, to nije kontraargument mojoj tezi.

Canonical na većini zaradi od reklama. Od onih koji kupe podršku, uzima keš.

Veći broj korisnika znači da većem broju ljudi odgovara, a onda će neki promil od njih da kupi i podršku.
Citat:
Branimir Maksimovic: Sve smo rekli na temu Ubuntua.

Rekao si gomilu gluposti, počev od toga da canonical ne nalazi interes u usavršavanju ubuntua.
[ Bradzorf012 @ 12.12.2018. 16:50 ] @
https://en.wikipedia.org/wiki/Canonical_(company)

Da li govorimo o ovoj kompaniji?

Citat:
Branimir Maksimovic:
Slaba ti je to racunica, sto vise korisnika znaci vise problema za Canonical i nimalo $$$.


Ako sam dobro razumeo, ti hoćeš da kažeš kako kompanija koja ima godišnji prihod od 125 milona dolara i pet stotina zaposlenih ima pogrešnu poslovnu politiku. Ništa nije nemoguće, ali zvuči prilično blesavo. Kao što sam već rekao na jednoj drugoj temi, ako postoji način da se izvede pogrešan zaključak, ti ćeš to uvek uraditi sa velikim zadovoljstvom.
[ Branimir Maksimovic @ 12.12.2018. 16:58 ] @
Canonical posluje u minusu, troskove pokriva SpejsSatl. Mozda ti nisu jasne prikazane cifre na wikipediji?
[ Space Beer @ 12.12.2018. 17:16 ] @
Prošlu godinu su završili u plusu, 3m čini mi se. Prva do sada :d Videćemo kakva će ova biti.
[ Branimir Maksimovic @ 12.12.2018. 17:17 ] @
Morace da pozure da stignu 70 miliona dolara kolko su u minusu do sada ;p
[ Nedeljko @ 12.12.2018. 17:26 ] @
U svakom slučaju se trude. Koliko su uspešni, to je druga stvar.
[ Nedeljko @ 18.12.2018. 14:04 ] @
Space Beer

Šta bi sa tom drugom temom?
[ anon70939 @ 20.12.2018. 18:42 ] @
Nedavno sam poceo da koristim SLES.
Izmedju ostalog yast me odusevio.
Je l' ima RH nesto slicno?
[ Nedeljko @ 20.12.2018. 21:15 ] @
Yast je baš SUSE-ov i nećeš naći nešto slično na drugim distribucijama.
[ nkrgovic @ 21.12.2018. 09:48 ] @
Zar Yast nije GUI alat?
[ Nedeljko @ 21.12.2018. 10:48 ] @
Jeste, ali specifičan za SUSE.
[ anon70939 @ 21.12.2018. 10:48 ] @
koliko vidim yast2 je gui koji se koristi u desktop okruzenju.
A yast u terminalu i radi prilicno lepo i jednostavan je za koriscenje.
Po meni odlican alat koji SUSE izdvaja od ostalih.

Ne znam da li pod gui smatras i gui alat u terminalu? :)
Verovatno hardcore linuxasi ne vole takve alate, pa opet pretpostavljam da dobar broj koristi mc bar za navikaciju kroz direktorijume. mada ja ne koristim mc



[Ovu poruku je menjao CoyoteKG dana 21.12.2018. u 12:37 GMT+1]
[ Nedeljko @ 21.12.2018. 12:09 ] @
Ne vidim razlog da "hardcore linuxaš" ne koristi GUI alatke. Ponekad postoje razlozi, ali oni nemaju veze sa time da li je neko "hardcore linuxaš".
[ calexx @ 21.12.2018. 12:24 ] @
A ne, oni ne vole ni da vide gui. ;) Yast je bio odličan alat u vreme kada i nije bilo sličnih ali su se kasnije pojavili razni paket menadžeri i gomila podešavanja pa mi je Yast i smetao kada sam poslednji put probao Suse. Em se duplira em su nešto kombinovali pa izbacili iz podešavanja ili yasta i muka dok se nađe.
Da li Suse bar u toj ozbiljnoj distribuciji koristi ispravne ćirilične fontove?
[ nkrgovic @ 21.12.2018. 13:23 ] @
Meni takvi alati nisu zgodni jer nisu bas za automatizaciju, plus nisu deo nijedne minimalne instalacije vec moras da ih instaliras na ruke.

Ako imas 3-5 servera, kao neki corporate gde suse enterparadajz puca, to i ima nekog smisla. Ako imas stotine sistema, onda ti vec postane napor.

Doduse, ja sam uzeo da ucim vim, da ne bi morao da instaliram "nesto drugo". :D
[ Nedeljko @ 21.12.2018. 13:56 ] @
Lepota konzolnih alata je u lakoći automatizacije.
[ anon70939 @ 21.12.2018. 14:12 ] @
Citat:
nkrgovic:
Doduse, ja sam uzeo da ucim vim, da ne bi morao da instaliram "nesto drugo". :D

I ja ga učim konačno od pre neki dan.
Smara me što mi se default stvari na serverima ne otvaraju u nano, nego u vim. Znam da može da se namesti, ali uvek moram da guglam kako recimo crontab da mi otvara nano :)
Tako da pre neki dan lepo startovao vimtutor u terminalu, i čitao redom. Sad nemam nigde instaliran nano, pa sam prisiljen na vim :D.
Što mi smešno sinoć bilo, na svojoj windows našini nešto dodavao u hosts fajl u notepad, i nesvesno otkucao ctrl c wq! :D

slažem se da je za automatizaciju yast suvišan :). Ali recimo nameštao sam bonding dve mrežne kartice za failover, i u yastu mi je to bilo minut posla (nisam ranije nikad tako nešto radio), mada sigurno sa wicked komandom isto to mogu da uradim, no ne treba mi automatizacija kod ovog taska :)
[ nkrgovic @ 22.12.2018. 17:31 ] @
Citat:
CoyoteKG:slažem se da je za automatizaciju yast suvišan :). Ali recimo nameštao sam bonding dve mrežne kartice za failover, i u yastu mi je to bilo minut posla (nisam ranije nikad tako nešto radio), mada sigurno sa wicked komandom isto to mogu da uradim, no ne treba mi automatizacija kod ovog taska :)

OK, cesto jeste. Ne uvek, ne kad instaliras ceo cluster za virtuelizaciju, npr. - ali realno tu ces imati gotove ansible skripte ili tako nesto.

Ono sto je problem je: Podesis obe mrezne karte da budu u bond-u. Podesis bond da bude slave od bridge-a i podesis bridge. Ukupno 4 conifg fajla. Ako ti samo treba bond, onda samo 3. Ukupno, mozda 15-20 minuta posla. Ali ZNAS STA SI URADIO. Ovo sa yast-om nit znas sta si uradio, ni zasto si uradio, ni zasto ne radi.

Yast je super alat ako imas jedan server na kome se vrti nesto elementarno, ali onda mozes da uzmes i ClearOS ili Zentyal.... Ja sam instalirao na par mesta Clear i bar na jednom Zentyal i to je OK, radi to fino - ali to nije resenje ako hoces nesto da naucis, a oni bar imaju web gui, sa Yast-om jedino da dizes remote X, ili VNC ili tako nesto...

Glavni razlog za text alate nije automatizacije, vec remote odrzavanje. Ja ne zelim server koji ne ide u rack, a definitivno ne zelim da sedim za njim fizicki.

BTW, ovo nema veze sa Linux prebacio 2% temom, linux je debelo preo 2% na SERVER trzistu. Moze neko od moderatora ovo da prebaci u novu temu, mozda? Ili ti Coyote pokreni novu, vazi?
[ anon70939 @ 22.12.2018. 20:44 ] @
Ajd jos ovo pa neka moderator odvoji. Nisam hteo novu temu jer nisam mislio da ce biti vise od jednog odgovora na moje pitanje :).

Isklikao sam ja u yast šta treba, i video sam fajlove koje je napravio naravno
/etc/sysconfig/network/ifcfg-eth0
/etc/sysconfig/network/ifcfg-eth1
/etc/sysconfig/network/ifcfg-bond0

Doduše prva dva su već postojala, samo ih je yast overwrite

Video sam konfiguraciju i sada mogu lagano to i sa skriptom direktno fajlove, ili wicked komandama.
Ali za prvi put pošto sam to radio remote, mi je bilo nekako sigurnije sa yast :).
Ne biram ja GUI programe zato što mi je lakše, kažem, ni mc čak ne koristim.

Pls moderacijo ako može ovih par postova u novu temu.
[ Nedeljko @ 01.01.2019. 19:00 ] @
Decembar 2018. - 2.78%.
[ Nedeljko @ 04.01.2019. 09:45 ] @
Evo podataka od početka ove teme

2016-05 2.01%
2016-06 1.73%
2016-07 2.04%
2016-08 1.89%
2016-09 1.96%
2016-10 2.24%
2016-11 2.16%
2016-12 1.96%
2017-01 2.21%
2017-02 2.14%
2017-03 2.17%
2017-04 1.95%
2017-05 2.24%
2017-06 2.37%
2017-07 2.33%
2017-08 2.66%
2017-09 2.96%
2017-10 2.68%
2017-11 2.21%
2017-12 2.12%
2018-01 1.93%
2018-02 2.10%
2018-03 1.84%
2018-04 1.93%
2018-05 2.02%
2018-06 1.92%
2018-07 1.92%
2018-08 2.20%
2018-09 2.21%
2018-10 2.04%
2018-11 2.08%
2018-12 2.78%

Ili grafički

[ Nedeljko @ 30.01.2019. 17:29 ] @
Trebalo mi je da GNOME časovnik u vrhu ekrana prikazuje sekunde. Samo se otkuca

gsettings set org.gnome.desktop.interface clock-show-seconds true


i radi!
[ Branimir Maksimovic @ 30.01.2019. 17:40 ] @
Kod mene ima program gnome tweak gde to moze da se setuje iz dialoga....
[ calexx @ 30.01.2019. 17:43 ] @
Kod mene na KDE se desnoklikne na sat pa podešavanje digitalnog sata i štiklira Show seconds. ;) Što bih tvikovao kad se sve podešava.
[ Nedeljko @ 30.01.2019. 22:05 ] @
Naravno da se u KDE-u to radi na normalan način, ali hej, to što se GNOME-u desilo pet forkova, ne znači da u nečemu greše.

Evo, na Cinnamon-u se klikne na časovnik, pa se izabere "Date and Time Settings", pa se štiklira "Display seconds" i to je to.
[ Panta_ @ 31.01.2019. 06:34 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Kod mene ima program gnome tweak gde to moze da se setuje iz dialoga....

To mora naknadno da se instalira. Ima i ekstenzija: https://extensions.gnome.org/extension/1206/clock-override/
[ Branimir Maksimovic @ 31.01.2019. 06:56 ] @
A cuj i Gnome kod mene mora naknadno da se instalira ;p
A bez Gnome tweak-a ne znam kako je Gnome uopste upotrebljiv ;p
[ Panta_ @ 31.01.2019. 08:04 ] @
Citat:
A bez Gnome tweak-a ne znam kako je Gnome uopste upotrebljiv

Gsettings ili dconf-editor za GUI.

Na primer, sa dconf CLI umsto gsettings:
Code:
dconf write /org/gnome/desktop/interface/clock-show-seconds true
[ Branimir Maksimovic @ 31.01.2019. 08:30 ] @
Ne kapiram sto bih se baktao sa time ;)
Mislim navedi jedan razlog sto bih to koristio umesto Gnome tweak?
[ Panta_ @ 31.01.2019. 08:48 ] @
Nema razloga, samo sam naveo da gnome-tweak-tool mora da se instalira, dok gsettings dolzi uz Gnome. Za dconf-editor nisam siguran (ne koristim Gnome vec neko vreme), ali mislim da i on mora prethodno da se instalira. Znam da je nekada gconf-editor dolazio uz Ubuntu.
[ Branimir Maksimovic @ 31.01.2019. 08:52 ] @
Kod mene Gnome tweak, dolazi uz Gnome... mislim svakom distro maintaineru je to vec jasno...
[ Nedeljko @ 31.01.2019. 11:16 ] @
sudo apt install gnome-tweaks


Osećam da će netmarketshare sutra da objavi da je Linux odskočio na sto iljada procenata.
[ Panta_ @ 31.01.2019. 16:34 ] @
Zar nije gnome-tweak-tool?
Code:
apt search ^gnome-tweak
gnome-tweak-tool/stable 3.22.0-1 all
  tool to adjust advanced configuration settings for GNOME
[ Nedeljko @ 31.01.2019. 18:57 ] @
Ma, divota jedna.

Kažem ja - sutra ćemo da čitamo vest da je udeo GNU/Linux-a na desktopu skočio na sto iljada procenata.
[ Branimir Maksimovic @ 31.01.2019. 18:59 ] @
Mislis svi vole Gnome ;p
[ Nedeljko @ 31.01.2019. 20:38 ] @
Pa, znaš kako, Ubuntu je najpopularnija distribucija, a on nudi samo Gnome i Unity, pri čemu se Unity izbacuje.
[ calexx @ 31.01.2019. 21:14 ] @
Unity je izbačen a ovo ne računaš?
[ Nedeljko @ 31.01.2019. 22:59 ] @
Pa, Cannonical to ne podržava, a i 2017 mi se Kubuntu nije baš pokazao. Izgleda da baš ne pakuju KDE kako treba.
[ calexx @ 01.02.2019. 09:07 ] @
Kakve veze ima Canonical sa mojim izborom distroa a naročito DE-a? Ili ja sa njima? ;)

Slabo trošim Kubuntu od kako ja došla plazma umesto kde4, još uvek imam instaliran Kubuntu 14.04 (koji nažalost ide u istoriju za neki mesec) ali su Arči i njegova deca nekako uspeli da prevaziđu većinu brljotina i retko se pojavi problem. Po onome kako se ponašao Kubuntu sa plazmom teško da bih nastavio sa tom kombinacijom.
[ Nedeljko @ 01.02.2019. 10:17 ] @
Januar 2019 - 2.13%.

U decembru 2018 je bilo 2.78%.

Kažem ja, čita se ovo o potrebi za komandnom linijom i pada udeo.
[ bachi @ 01.02.2019. 11:14 ] @
Ne nego je i dalje njesra OOBE i dalje problemi sa multimedijom, codecima, video reprodukcijom, screen tearingom, kozmetičkim bagovima...
[ Nedeljko @ 01.02.2019. 14:36 ] @
@bachi

Zezam se, naravno.

Citat:
calexx: Kakve veze ima Canonical sa mojim izborom distroa a naročito DE-a? Ili ja sa njima? ;)

Slabo trošim Kubuntu od kako ja došla plazma umesto kde4, još uvek imam instaliran Kubuntu 14.04 (koji nažalost ide u istoriju za neki mesec) ali su Arči i njegova deca nekako uspeli da prevaziđu većinu brljotina i retko se pojavi problem. Po onome kako se ponašao Kubuntu sa plazmom teško da bih nastavio sa tom kombinacijom.

Rekoh da je Ubuntu najpopularnija distribucija i da nudi samo GNOME i Unity (pri čemu se Unity gasi), a ti meni "e, nije, nego ima i ovo i ono", pa se ispostavilo da nema, jer to ostalo nije Ubuntu. Možeš ti da koristiš Arch, Manjaro, štagod, ali to nije Ubuntu. Ja pišem o najpopularnijem distrou i tome šta on nudi.
[ calexx @ 01.02.2019. 14:50 ] @
Najpopularnija? Zavisi ko to kaže, po DW je sada to Manjaro pa MXLinux (nemam pojma otkud se sad pa on pojavio) pa Mint, inače Ubuntu nema oba, bio do skoro Unity, sada Gnome, osim ako ne računaš i prethodne verzije koje imaju podršku.

Nisam siguran koliko je Ubuntu samo ono iza čega stoji Canonical a ne i slični projekti koji se navode na Ubuntu stranici. Da su navedeni na posebnim pa da se računa kao nešto drugo, ovako ih Ubuntu sam nabraja.
[ dr0id @ 01.02.2019. 15:36 ] @
Ma kakav DW, Ubuntu i Mint drze bar 50% ako ne i vise. Kao sto RHEL i CentOS drze >50% na serverima. A Gnome je postao prava svinja, optimizacija 0, gora nego i Windows i macOS.
[ Branimir Maksimovic @ 01.02.2019. 16:27 ] @
Ne bi se bas reklo da ne optimizuju, zadnja verzija je drasticno smanjila potrosnju memorije....
[ dr0id @ 01.02.2019. 18:00 ] @
Npr? Poslednje sto sam probao je Fedora 29 i trosila je 1.5GB na leru uz lag na sve strane...
[ Branimir Maksimovic @ 01.02.2019. 18:30 ] @
Nesto si se ti tu zabunio, tolko trosi Win 10. Cak ni KDE ne trosi giga i po.
[ dr0id @ 01.02.2019. 19:42 ] @
W10 trosi ~1GB, KDE 600-700MB, postao lightweight.
[ stoprocentni @ 01.02.2019. 19:58 ] @
Samo da iskoristim i ovu priliku da kažem: GNOME3 sux! :)
[ Branimir Maksimovic @ 01.02.2019. 20:37 ] @
Citat:
dr0id:
W10 trosi ~1GB, KDE 600-700MB, postao lightweight.


Da ne vidim sad win 10 u virtualci kako nakon buta glat zauzima 1.7GiB, a Gnome 540MiB mozda bih ti poverovao. KDE nema teorije da uzima manje od Gnome. Osim toga ne mozes igrati igre pod KDE a bez da dizejblujes
kompozitor, dok kod Gnome-ta igre idu glatko sa kompozitorom.
[ dr0id @ 01.02.2019. 20:47 ] @
Ja probao sve bez virtualke, evo Win10, Chrome i torrent 1.8GB... KDE sam video i na 500MB posle boot-a a Gnome 3 bogami ispod 900-1GB nikad. Ne znam sta sam probao pre ~6 meseci, bilo 1.2-1.3 a sad skoro Fedora 1.5GB. Katastrofa. Pa Mint 19 guta 800MB, sta dalje pricati. Secam se da je KDE pre bio zahtevniji od svih ostalih i nikad ga nisam voleo ali bogami sad je malo tezi od Mate/Xfce a izgleda dosta ozbiljnije.

Igre ni pod Win a tek u Linux-u ne igram ima bar 5-6 godina, verovatno i vise, pa ne znam.
[ Branimir Maksimovic @ 01.02.2019. 20:49 ] @
Win 10 je trenutno na 2.1GiB...

edit:
ne zaboravi da Linux prijavljuje buf+cache+zauzece, a kod mene posto imam ZFS, i ARC se racuna u zauzece...
[ dr0id @ 01.02.2019. 20:58 ] @
Ma ne interesuje me sta prijavljuje vec koliko je nedostupno ostatku sw-a i kakav je odziv sistema. Ne znam za taj tvoj Win10, jedino ako je neki razularen pun bloat-a, kod mene samo update radi, ostalo djubre pobrisano, telemetrije i sl. pogaseno.
[ Branimir Maksimovic @ 01.02.2019. 21:23 ] @
Cache+Buf je dostupno ostatku softvera, pa cak i SLUB, koji se prikazuje kao zauzece iako se oslobadja po potrebi. Moj Win 10 je cist instaliran u virtualci, samo ga koristim da vidim koliko ce upisati na disk prilikom buta ;p
Za sada 11GB od onog prethodnog posta....
[ dr0id @ 01.02.2019. 21:54 ] @
Hoces da kazes da samo Gnome ima neki AI koji cache-ira nesto sto ce zatrebati ko zna kojoj aplikaciji? I to nema ni KDE ni Mate ni Xfce ni Unity ni Gnome 2 (pa cak ni stariji Gnome 3) ni Windows 10. Daj stvarno, nateraces me da instaliram 5-6 razl. DE pa za svaku okacim po ss 10-20s posle boot-a pa posle pola h/1h, pa posle x sati...
[ Branimir Maksimovic @ 01.02.2019. 22:07 ] @
Butuj Gnome u virtualci i pogledaj free komandu. Za KDE si u pravu, sad zauzima samo 477MB nakon buta.
[ anon70939 @ 25.02.2019. 09:43 ] @
https://www.bleepingcomputer.c...-ransom-infects-linux-servers/

Da ne bude da je linux zapostavljen :)
[ Branimir Maksimovic @ 25.02.2019. 10:57 ] @
Bilo je pitanje vremena kad ce se neko dosetiti pored tolko rupa na serverima ;p
[ Srđan Pavlović @ 02.03.2019. 19:07 ] @
Sto se te "potrosnje" RAM-a tice, mislim da je malo veci hajp
oko toga nego sto je potrebno. RAM je najbrza stvar u racunaru
i kao takav resurs treba maksimalno da se koristi, najbolje bi
bilo da je uvek popunjen ceo. Nije problem da ram bude pun
nego da ono sto se u njemu trenutno nalazi bude ono sto ce
da obezbedi najbrzi i najefiaksniji rad.

Recimo, kada se sistem butuje, meni uopste ne smeta ako u ram
kesira gomilu nekih stvari za koje je naucio da najcesce koristim
kada radim na racunaru. Zasto bi se te stvari citale sa diska tek
kada ih pozovem, kada mogu da se citaju u pozadini a kada zatrebaju
imas gotovo trenutan odziv.

Najmanje kapiram ljude koji ture tipa 32 giga rama u masinu i onda
se raduju sto im je iskorisceno samo 3 :D
[ bojan_bozovic @ 02.03.2019. 20:47 ] @
Citat:
Najmanje kapiram ljude koji ture tipa 32 giga rama u masinu i onda
se raduju sto im je iskorisceno samo 3 :D


Ako se radi sa velikim fajlovima, tipa image SSD/HDD, mislim ni 1Tb RAM ne bi bilo previse, recimo, samo za disk cache...
[ Space Beer @ 03.03.2019. 11:24 ] @
Meni nije jasno zašto je i dalje podrazumevana vrednost za swappiness 60, kada većina računara ima sasvim dovoljno memorije. Ili zašto ne naprave da se prilikom instalacije, u zavisnosti od količine RAM-a u sistemu, postavi optimalna vrednost. Za većinu korisnika (sa 4+ GB), to bi bilo 10 ili maksimalno 20
[ Nedeljko @ 04.03.2019. 09:37 ] @
Februar 2018

2.14%
[ Srđan Pavlović @ 04.03.2019. 20:05 ] @
Citat:
Nedeljko: Februar 2018

2.14%


Koji izvor mislite da ima neke najrealnije procene?
[ Nedeljko @ 05.03.2019. 09:07 ] @
Ne znam. Sve cifre koje sam naveo na ovoj temi su sa netmarketshare.
[ Nedeljko @ 01.04.2019. 11:26 ] @
Konačno!

GNU/Linux je na desktopu prebacio 6%! U martu 2019, prema izvoru netmarketshare, udeo GNU/Linux-a na desktopu je 6.10%!
[ component @ 01.04.2019. 11:42 ] @
Ala si skroman. Pa prvi april je jednom godišnje. Ako ne prebaci na današnji dan bar 10% džabe ti komentar
[ Nedeljko @ 01.04.2019. 22:23 ] @
Dakle, mart 2019 - 2.10%.
[ Space Beer @ 22.04.2019. 05:35 ] @
Poslednja 2-3 meseca mi je Kubuntu 18.04 prvi OS. Na pipiru bi trebalo da je to distribucija koja bi mogla da privuče nove korisnike i zadrži stare, a dobra stvar je što se može kupiti PC (Laptop) na sa njim. I još je izbor hardvera veći nego za OS X, tj. potencijal za ukupan tržišni udelo je bar 10% :d

https://www.goodhousekeeping.c...es/a536813/ligurian-fish-stew/
...
https://www.dedoimedo.com/comp...2-kubuntu-combat-report-7.html

Elem, generalno, OS je ok, nemam većih zamerki, ali ono što može odbiti korisnike jeste što se povremeno gube/ne pojavljuju ikone programa u system tray-u i što većina Flatpak programa ili ne radi ili izgledaju kao da su pravljeni za Win 95. Što se prvog problema tiče, ne znam do čega je, pošto u openSUSE + KDE Plasma to nije bio slučaj. Možda je do vlasničkih drajvera za grafiku koje sad koristim, ko zna. A za drugo pretpostavljam da je bolja situacija u GNOME okruženju (Ubuntu), ali tu ima drugih problema. I opet, mislim da je AppImage najbolje rešenje za multi-distro pakovanje aplikativnog softvera, mada mi se taj princip ne sviđa. Ne vidim potrebu da se koristi Flatpak, iako ima neke prednosti. Ipak bi korisničko iskustvo trebalo da bude na prvom mestu

I valjda što sam navikao na Win 10, stavio sam Dashboard kao Launcher. Odlična alternativa za oba menija (i primer za GNOME dizajnere kako takav launcher na PC-u treba da izgleda), međutim grozno je što je transparentan, pa nije baš pregledno ako je iza njega neki svetliji prozor, što je najčešće slučaj. A opciju za gašenje transparentnosti nisam našao

[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 22.04.2019. u 06:55 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 06:00 ] @
Stavi cinnamon. To je nesto najslicnije Windows desktopu. Sa tim da je bolje od 10ke. Mislim na menije.
[ calexx @ 22.04.2019. 08:05 ] @
Razlika je u tome što KDE ima nekoliko varijanti menija pa se lakše izabere a kasnije i prilagodi. Možda Cinnamon ima neki sređeniji ali se ne sećam da su postojale alternative.
Citat:
Space Beer:Elem, generalno, OS je ok, nemam većih zamerki, ali ono što može odbiti korisnike jeste što se povremeno gube/ne pojavljuju ikone programa u system tray-u
Šta ovo konkretno znači? Koje tačno ikone nestaju i da li si podešavao koje i kako će da prikazuje System Tray? Jedan od detalja onog mog "velikog" problema je i to što kada loše startuje, nema nekih ikona i ponešto ne radi. Da li samo nedostaju ikone i sve normalno radi ili ima još problema u tom trenutku?
[ Space Beer @ 22.04.2019. 21:52 ] @
Meni je najmanji problem. Ako treba, navikao bih se i na GNOME varijantu. KDE ima 3 opcije i sve 3 mi odgovaraju. Kada isključim Compositor (Alt+Shift+F12), onda Dashboard launcher izgleda odlično, ali sve ostalo je bezveze :D


@calexx
Ponekad neki programi kada se startuju, ne pojavi se njihova ikona u sys tray-u i kada zatvorim prozor, to je to, više ih ne vidim. Dok idem na minimaze, tj. dok su vidljivi u task manageru u panelu, rade bez problema. Koliko sam primetio, to se javlja kod electron-based programa, što je još jedna potvrda da je Electron đubre i da web tehnologije treba da služe za browser, a da se apliaktivni programi prave "kako je bog rekao" :D
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 21:58 ] @
Jako dugo vremena pokusavaju da eliminisu tray ikone, prvo KDE a potom Gnome. Gnome ih je eliminisao ali zato imas ekstenzije koje ih vracaju sa time da sada Gnome 3.32 przi procesor core na 50% zbog nekakvog bug-a sa malim prozorima.
KDE ih je ponovo vratio, ali ne znam bas kako sve to funkcionise jer imas i legacy i one koje to nisu.
Nije electron djubre nego je stos u tome da se treba prilagoditi situaciji.
[ calexx @ 22.04.2019. 23:10 ] @
Citat:
Space Beer: Ponekad neki programi kada se startuju, ne pojavi se njihova ikona u sys tray-u i kada zatvorim prozor, to je to, više ih ne vidim. Dok idem na minimaze, tj. dok su vidljivi u task manageru u panelu, rade bez problema.
Aha, dešava se i meni, ali baš retko sa par programa a ne primećujem to od kako sam skinuo onaj problem sa lošim startovanjem samog linuxa. Nekada qBittorrent, nekada QasMixer, nekad Octopi-Notifier a ostali programi i nemaju tray ikonu tj gde god sam mogao sam isključio. Pomenuta tri bi kada rade trebalo da budu stalno uključeni pa mi je lakše da samo postoji tray ikona.
[ Nedeljko @ 01.05.2019. 12:06 ] @
April 2019 - 1.99%.
[ calexx @ 01.05.2019. 17:05 ] @
Ako, ako, što manje to bolje. ;)
[ Branimir Maksimovic @ 01.05.2019. 17:08 ] @
Daaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa, ne valja da nekom Windroidu uspe da napravi Android od GNU Linux-a :P
[ Panta_ @ 01.05.2019. 19:23 ] @
Nesto to ne valja. Mark kaze da je povecana potraznja za Ubuntu desktopom. Ja ipak vise verujem Marku od netmarketshare-a kome su prva dva sponzora Microsoft i Apple.
[ Branimir Maksimovic @ 01.05.2019. 19:28 ] @
Netmarketshare broji klikove na pojedinim sajtovima. Otuda tako velike fluktuacije. Odavno smo raspravili da to uopste nije merodavno...
[ SlobaBgd @ 01.05.2019. 21:15 ] @
Jeste li raspravili?
I šta kažu ovi iz managementa netmarketsharea, hoće li sad posle vašeg složnog zaključka, da gase svoj sajt?
[ Branimir Maksimovic @ 01.05.2019. 21:18 ] @
Pa nije merodavan ni distrowatch, niti bilo koji sajt koji meri popularnost po broju klikova.

Jedini nacin da se utvrdi tacan broj Linux-asa je telemetrija na neki jedinstveni sajt a to je poprilicno za Linux nemoguce.
[ Space Beer @ 02.05.2019. 06:20 ] @
Citat:
Mark Shuttleworth sees increased demand for enterprise Ubuntu Linux desktop

Znači 10.000 novih linux korisnika na trenutnih 100.000.000

NMS uključuje podatke sa prilično velikog broja raznovrsnih sajtova tako da može biti da je relativno pouzdan. Inače, jedino Google može imati tačan podatak :d
[ Branimir Maksimovic @ 02.05.2019. 08:19 ] @
Ne moze biti pouzdano da jedan mesec bude 1.99 drugi 2.5 ,treci nesto trece.
[ Nedeljko @ 02.05.2019. 08:20 ] @
Neka je slučajna promenljiva koja ima vrednost 1 ako -ti ispitanik ima neku osobinu čija se masovnost ispituje, odnosno vrednost 0 u suprotnom. Neka su ispitanici nasumično i nezavisno izabrani. Tada će sve ove promenljive imati istu binarnu raspodelu i biće nezavisne. Neka je verovatnoća da nasumično izabrani ispitanik ima osobinu čija se masovnost ispituje.

Statistika ima očekivanje i devijaciju . To znači da treba očekivati relativnu grešku od oko



To znači da će relativna greška biti utoliko veća, što je osobina čija se masovnost ispituje ređa.

Pod pretpostavkom da je uzorak koji netmarketshare koristi kvalitetan, na osnovu fluktuacija je moguće proceniti koliki uzorak koriste.
[ Srđan Pavlović @ 13.05.2019. 15:05 ] @
^ Ja bih tako voleo da ovo ukapiram.
[ Nedeljko @ 13.05.2019. 23:33 ] @
Recimo da statistički ocenjuješ koliko se nekakva pojava često javlja pod nekim uslovima. Ako je obim uzorka recimo i činjenična učestanost te pojave pri tim uslovima je na primer (u proseku se dešava u 6 od 10 slučajeva), onda će ocena te učestanosti biti oko , ali ne baš tačno, nego blizu. Očekivana apsolutna grešku je

,

odnosno očekivana relativna greška će biti

.

Ako je pak uzorak takođe obima , a stvarna učestanost pojave je (u proseku se dešava jednom u 1000 slučajeva), onda će ocena te učestanosti biti oko , ali ne baš tačno. Očekivana apsolutna greška je
,

odnosno očekivana relativna greška će biti

.

Dakle, što je pojava ređa, relativna greška ocene njene učestanosti uzorkom istog obima je veća.

Prema tome, pošto je Linux slabo zastupljen, relativna greška merenja njegove zastupljenosti je veća nego za na primer macOS, koji je zastupljeniji.

To objašnjava onolike oscilacije u brojkama iz meseca u mesec u podacima netmarketshare-a.

Na osnovu tih brojki koje objavljuje netmarketshare se može oceniti kolikim uzorkom barataju.
[ Branimir Maksimovic @ 14.05.2019. 06:03 ] @
Nedeljko razlika izmedju 2 i 2.5 % moze da bude i par miliona ljudi...
[ Nedeljko @ 14.05.2019. 09:43 ] @
Ovde se radi o veličini uzorka.

Ako dva puta baciš novčić po milion puta, verovatnoća da jednom dobiješ vrednost 0.45, a drugi put 0.55 je statističko čudo. Sa tako veliokim obimom uzorka razlika mora biti dosta manja.

Po statistikama netmarketsharea iz poslednjih 12 meseci ocena sredine je 0.021516666666667, a ocena varijanse je 6.02151515151516E-06. Odatle se dobija procena njihovog obima uzorka od oko 3500. Naravno, može biti i manja i veća, ali se svakako meri hiljadama, a ne milionima.
[ Branimir Maksimovic @ 14.05.2019. 10:21 ] @
Pa to, kolko Linux-asa uopste ide na te sajtove?
[ Nedeljko @ 14.05.2019. 10:41 ] @
Pa, vidi, koliko god inuksaša da ide na te sajtove, ako ih je prikayano 2%, onda onih ne linuksaša koji idu na te sajtove ima pedesetak puta više. Dakle, na te sajtove ide 50-100 linuksaša.
[ Panta_ @ 14.05.2019. 20:48 ] @
Citat:
Pa to, kolko Linux-asa uopste ide na te sajtove?

42,268,889 od ukupnih 84,537,778, po njihovom.
Citat:
We compare our traffic to the CIA Internet Traffic by Country table, and weight our data accordingly. For example, if our global data shows that Brazil represents 2% of our traffic, and the CIA table shows Brazil to represent 4% of global internet traffic, we will count each unique visitor from Brazil twice.

Citat:
We have implemented country-level weighting in our reports. This means that we adjust our reports proportionally based on how much traffic we record from a country vs. how many internet users that country has. For example, although we have significant data from China, it is relatively small compared to the number of internet users in China. Therefore, we weight Chinese traffic proportionally higher in our global reports. This change produces a much more accurate view of worldwide usage share statistics.

The source of the weighting data is C.I.A published statistics and InternetLiveStats.com.


Citat:
Ne moze biti pouzdano da jedan mesec bude 1.99 drugi 2.5 ,treci nesto trece.

To je zbog ovih iz Indije, mnogi prelaze na Linux, ali opet svakog meseca bude puno novih Windows korisnika:
Citat:
When new data is published from our sources, it may lead to significant changes to trends. For example, India is experiencing significant growth in internet users, and when these changes are applied, India-specific usage share will have an affect on the global usage share statistics.

[ Nedeljko @ 15.05.2019. 08:31 ] @
Pod pretpostavkom da je udeo Linux-a bio konstantan u poslednjih godinu dana, kvalitet statistike je kao da barataju sa hiljadama, a ne milionima jedinstven ih adresa odakle se pristupa. Ovo ima sledeća dva moguća objašnjenja:

1) (Verovatnije) Udeo Linux-a se zaista menjao u prethodnih godinu dana i netmarketshare je to korektno registrovao.

2) Netmarketshare-ov metod je na nivou kvaliteta mnogo manjeg uzorka. Recimo da iz Indije ima malo posetilaca, a da je tamo veliki saobraćaj, pa se statistička greška koja potiče iz Indije množi sa koeficijentom koji odgovara saobraćaju Indije.

U svakom slučaju, različiti izvori (netmarketshare, statcounter) daju statistike koje se među sobom razlikuju mnogo više nego što bi mogle da se razlikuju ako bi tako veliki uzorci bili reprezentativni.
[ Panta_ @ 18.05.2019. 07:13 ] @
South Korean Government Planning Linux Migration as Windows 7 Support Ends
Citat:
With just seven more months of support left for Windows 7, the South Korean government is planning to migrate to Linux, according to the Korea Herald, which notes that the Interior Ministry will begin "test-running Linux on its PCs, and if no security issues arise, Linux systems will be introduced more widely within the government. The Herald quotes the Interior Ministry as indicating that the transition to Linux, and the purchase of new PCs, would cost about 780 billion won ($655 million), but also anticipates long-term cost reductions with the adoption of Linux. The report doesn't mention a specific distro, instead "hopes to avoid building reliance on a single operating system." "Before the government-wide adoption, the ministry said it would test if the system could be run on private networked devices without security risks and if compatibility could be achieved with existing websites and software which have been built to run on Windows," the report stated.

Pametno, zašto da zaostaju za severnom braćom. Samo da ne prave svoju distribuciju, već da iskoriste neku od postojećih.
[ Nedeljko @ 01.06.2019. 13:04 ] @
Maj 2019, 1.92%

To ne obuhvata Chrome OS sa njegovih 0.43%.

U zbiru, 2.35%.
[ Nedeljko @ 01.07.2019. 18:55 ] @
Juni 2019.

2.07% bez ChromeOS-a,

0.4% ChromeOS.


Tema je očigledno zamrla.
[ Branimir Maksimovic @ 01.07.2019. 20:07 ] @
A Android?
[ Nedeljko @ 01.07.2019. 20:31 ] @
Kakav android na desktopu? Tema je Linux desktop.
[ sloba-sg @ 02.07.2019. 08:48 ] @
Kad već pomenuste android, on ne da gazi sve pred sobom nego je to ludilo. ni mac ni win nemaju šta tu da traže :)
[ Space Beer @ 02.07.2019. 20:21 ] @
A najviše gazi svoje korisnike. Ni mac ni win nemaju šta tu da traže

Da se zatvori tema, vreme je. Pa da otvorimo za 5 godina
[ sloba-sg @ 03.07.2019. 08:36 ] @
Ljudi palim se na linux sta cu. Kazu ljudi to je distrowatcija. Promenio sam mnoooooogo distribucija. Nema mi zivota na ovom windowsu. Radi lepo, brzo, ali je nabuzden sa aktivatorom, ako se razumemo. I imam grizu savesti. Probao sam onaj mx linux ali zaboga sto su panel uzdupčili, zar nije lepo lezao dole po botomu.

Linux mint moze, ali verzija 18.3 jer ova novija verzija ukinula podrsku za moju lan karticu. Uglavnom to je najveci problem, ti drajveri za stari hardver. Pa ako neko zna, nek saopšti, šta de kako, nemam para za nov komp, nemam ni za klkarticu.

Nego koji su linuxi u opticaju a da koriste 304 legacy drajvere za video.

Pada mi na pamet ubuntu 16.04 ili xbuntu 16.04 ili nešto treće. Elementary bi bio savršen, ali gde sad da ga probam na metalu. U virtualki mi sve radi :) nije merodavno.
[ bojan_bozovic @ 03.07.2019. 11:43 ] @
Citat:
Space Beer:

Da se zatvori tema, vreme je.


I treba! Ono sto je bitno je sledece: https://linuxreviews.org/Linux...Steam_is_Dropping_Like_A_Stone

Citat:
Linux marketshare on Steam is Dropping Like A Stone
Jump to navigation
Jump to search
Joystick.svg

Valve has made a lot of investments in the Linux ecosystem funding developers of a range of projects like the Mesa graphics stack and KDE Plasma's window-manager kwin. The efforts are not bearing fruit. The Linux marketshare on their platform dropped by 0.08% in June leaving Linux distributions with a marginal 0.76% of total Steam usage.

The operating system numbers in Steam's hardware survey for June 2019 are not fantastic if you are among the small vocal minority who enjoys Linux as a gaming platform. A loss of 0.08% market-share may not seem like much and in a broader context isn't nothing. It is actually a big loss percentage-wise since Linux only had a 0.84% market-share in May after growing 0.02% since the April.


I jos:

Citat:

Ubuntu's decision to render Steam unusable on their distribution by dropping support for 32-bit software in future versions of Ubuntu and other road-blocks sure makes us wonder why Valve would even bother with Linux. Ubuntu did back-track a bit with a promise to keep 32-bit support in the next version when Valve announced they will no longer consider Ubuntu to be a "supported" platform - but their plans to drop 32-bit support in later versions have not changed.


Drugim recima, Valve je trebao da sam povuce svoj projekat sopstvenom distribucijom, kad ih je Ubuntu tako lako otpisao, a tu opet dolazimo do toga da ima previse distribucija koje treba podrzati, eto, sada ne radi na Ubuntu, umesto da se to razresi, hajde da naivni korisnici desktop linuxa opet zgubidane i instaliraju neku drugu distribuciju, samo zbog Steama.

Nije ni cudo da se Linux raspada.
[ tuxserbia @ 03.07.2019. 12:13 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
....

Nije ni cudo da se Linux raspada.



Pa, što ne kažeš, nego se patim k'o patika.
Konvers
[ bojan_bozovic @ 03.07.2019. 13:03 ] @
@tuxserbia

Upravo je to "who cares" glavni problem FOSS i Linuxa.
Prvo, kad se nesto pravi, dosta znaci i satisfakcija da se napravi dobro i kvalitetno. Urodjeno nam je ne da tezimo da otaljavamo stvari, vec da uradimo kako valja.
Ima li toga u tome "who cares"? Nema. Rezultat je Ubuntu koji nije kompatibilan unazad i ne valja za Steam. A drugi Linuxi mogu da budu i za Steam?
Jos, da je Linux desktop komercijalan, Ubuntu bottom-line bi dirigovao sta i kako se radi, pa bi mozda i Steam dosao na red, ovako, rade kao da im je svejedno koliki im je user-base, ali to je problem samog FOSS modela.
[ Branimir Maksimovic @ 03.07.2019. 14:51 ] @
Citat:
bojan_bozovic:

I jos:

Citat:

Ubuntu's decision to render Steam unusable on their distribution by dropping support for 32-bit software in future versions of Ubuntu and other road-blocks sure makes us wonder why Valve would even bother with Linux. Ubuntu did back-track a bit with a promise to keep 32-bit support in the next version when Valve announced they will no longer consider Ubuntu to be a "supported" platform - but their plans to drop 32-bit support in later versions have not changed.


Drugim recima, Valve je trebao da sam povuce svoj projekat sopstvenom distribucijom, kad ih je Ubuntu tako lako otpisao, a tu opet dolazimo do toga da ima previse distribucija koje treba podrzati, eto, sada ne radi na Ubuntu, umesto da se to razresi, hajde da naivni korisnici desktop linuxa opet zgubidane i instaliraju neku drugu distribuciju, samo zbog Steama.

Nije ni cudo da se Linux raspada.

Ubuntu user base ce sad da ode na 0. Steam ce lako da predje na nesto drugo, ionako se sve svodi na shared biblioteke koje steam vuce sa sobom.
[ Nedeljko @ 03.07.2019. 22:24 ] @
Je li Bojane, a da sad ja tebi krenem da guslam želje, kako ti treba ovo-ono, šta bi ti rekao?
[ Nedeljko @ 04.08.2019. 08:51 ] @
Juli 2019 - 2.10%

Inače,

GNOME i KDE udružuju snage na razvoju Linux desktopa]https://pcpress.rs/gnome-i-kde-udruzuju-snage-na-razvoju-linux-desktopa/

Naravno, to neće ništa značajno promeniti.
[ TheSpiridon @ 04.08.2019. 09:08 ] @
Ali zato Android ubiVa na mesto.
[ dejanet @ 04.08.2019. 09:39 ] @
Nedeljko: Naravno, to neće ništa značajno promeniti.

Ta ekipa(kde/gnome) se i udruzila sa nadom da i sledecih 20 godina nista ne radi.
Kada je vec tako, ne vidim ni jedan razlog da desktop ne bude napravljen na osnovu Chromium-a i prakticno u web-u. Znam da je strasno, ali...
[ Nedeljko @ 04.08.2019. 10:02 ] @
Pa, ne slažem se da GNOME u poslednjih 5-10 godina ništa ne radi. Toliko je upropastio svoj proizvod, da ne možeš nikako reći da nisu vredno radili na tome.

U KDE sam već manje upućen.
[ calexx @ 04.08.2019. 10:10 ] @
Ja i dalje ne mogu da prežalim što je ubijen KDE4 i napravljena ova tužna plazma. Jeste plazma za mene i dalje upotrebljivija od ostalih okruženja ali u odnosu na KDE4 bar četvrtina detalja brlja, ne radi, loše radi .... možda su nešto opravili na sistemskom nivou, to ne pratim i ne znam ali za samog korisnika su prekomplikovali pa mnogo toga što je radilo u startu ili ne radi ili mora mnogo da se čačka dok ne postane bar upotrebljivo.

Plaši me i pomen (nisam čitao tekst) o saradnji sa gnometom. Jedino dobro u priči je to što će da se smanji broj okruženja (ako?) jer je najveći problem linuxa postojanje stotina raznih distribucija koje zbunjuju potencijalne korisnike. A opet, omasovljenjem linuxa bi sve otišlo u ... windows i počeli bi problemi druge vrste tako da .... 2% je ok rezultat. ;)
[ Branimir Maksimovic @ 04.08.2019. 15:26 ] @
Gnome i KDE se lepo razvijaju u pogresnom smeru :P
Salim se nek im je sve najbolje. No jeste videli zadnji Win 10 look, ako nisu pozajmili od Plazme , ne znam sta je :P
[ plus_minus @ 04.08.2019. 18:51 ] @
Ja sam skoro napucao Buster-a na komp. i rešio da probam LXQT. LXDE + RazorQT. I mogu da vam kažem da sam prijatno iznenađen. Samo za nijansu `teže` od LXDE-a i jako lepo se ponaša. Ko zna ... možda će uska saradnja između dva `teškaša` dati lepe rezultate. Ova `papir` kategorija koju sam spomenuo je xtra. Imalo beše neke sitne bubice (par preinstaliranih programa nije radelo kako valja) nakon instalacije, za razliku od čistog LXDE-a, ali sve to rešeno vrlo brzo ..
[ Nedeljko @ 03.09.2019. 21:59 ] @
Koliko vidim, na netmarketshare-u je udeo Linux-a u avgustu 2019. bio 1,72%.

Inače, imam izvestan juzer ekspiriens ovih dana, pa bih da ga podelim sa čitaocima i učesnicima ove teme.

Nabavio ja laptop sa ekranom osetljivim na dodir I Windows 10 Home sa OEM licencom.

U režimu tablets Windows radi ispravno. Reaguje na okretanje uređaja kaki treba, fizička tastatura je tada neaktivna i imam dugme za prikaz virtuelne tastature na ekranu.

Isprobao sam svakakve Linux distribucije i ćorak. Prvo, u režimu tableta je fizička tastatura i dalje aktivna. GNOME 3 navodno sam pogađa kada treba da prikaže tastaturu. Međutim, to za FiteFox i Brave ne radi. Mnoga desktop okruženja ne reaguju na okretanje uređaja uopšte, a mnoga okreću Emran uvek pogrešno za 90°.

Još uvek se nisam snašao. Iskustvo sa Linux-om na ovome je katastrofalno.


Baj d' vej, ovo pišem sa tog uređaja u režimu tableta iz windows-a.
[ Branimir Maksimovic @ 04.09.2019. 03:26 ] @
Nije to dovoljno testirano. Moras da prijavljujes bagove i tako...
[ bachi @ 04.09.2019. 06:56 ] @
Ko još koristi laptop sa ekranom osetljivim na dodir? Čemu to? Ili laptop ili tablet.

U stvari, ko još koristi tablet?
[ Branimir Maksimovic @ 04.09.2019. 07:14 ] @
Heh, dobar si. Gnome je okruzenje koje specificno pravljeno za tablete, e sad kako je to za dz, kolko para tolko muzike :P
[ Nedeljko @ 04.09.2019. 09:30 ] @
Citat:
bachi: Ko još koristi laptop sa ekranom osetljivim na dodir? Čemu to? Ili laptop ili tablet.

U stvari, ko još koristi tablet?

Tablet je bolji za blejanje u krevetu/autobusu/vozu/avionu, a laptop za kuckanje i rad. Ovakav uređaj je dobar da ne moraš da prebacuješ podatke.
Citat:
Branimir Maksimovic: Heh, dobar si. Gnome je okruzenje koje specificno pravljeno za tablete, e sad kako je to za dz, kolko para tolko muzike :P

Napravljene su mnogo složenije FOSS stvari od dugmeta za prikaz virtuelne tastature i onemogućavanja fizičke tastature kada je uređaj preklopljen kao tablet.

Ali, dobro. Shvatio sam. Koliko para, toliko muzike. Moram da se nagy3im MS-u i da im dam svu svoju privatnost.

Probao sam i komercijalnu distribuciju ZorinOS. Katastrofa!
[ bachi @ 04.09.2019. 10:28 ] @
Ma sve je to ok Nedeljko, ali sadašnji mobilni telefoni imaju ekran min 5,5' što je i više nego dovoljno za blejanje u krevetu. :)

A držati tablet od 10+' u ruci je pejn in da es.

Hoću da kažem da im je to stvarno poslednja rupa na svirali da rešavaju to.
[ Nedeljko @ 04.09.2019. 12:23 ] @
Zna se vrlo dobro čemu služe razni multifunkcionalni/hibridni uređaji. Da mogu da služe i za jedno i za drugo.

Dakle, na istom uređaju mogu da blejim, a i da ratkam.
[ SlobaBgd @ 04.09.2019. 13:19 ] @
I da željkaš i da volkaš...
[ TheSpiridon @ 04.09.2019. 17:20 ] @
Kako se inače pokazao Buster, dal da ga turim na lepitop?

----------------------

Upravo turam Buster na dual boot da ga gnjavim. Ali na prvu loptu ne svidja mi se sto je default wayland okruzenje.

[Ovu poruku je menjao TheSpiridon dana 04.09.2019. u 19:53 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 04.09.2019. 18:58 ] @
Citat:
bachi:
Ma sve je to ok Nedeljko, ali sadašnji mobilni telefoni imaju ekran min 5,5' što je i više nego dovoljno za blejanje u krevetu. :)

A držati tablet od 10+' u ruci je pejn in da es.

Hoću da kažem da im je to stvarno poslednja rupa na svirali da rešavaju to.


U skladu sa tipicnim greskama u dizajnu desktopa...
[ Branimir Maksimovic @ 04.09.2019. 19:03 ] @
Citat:
TheSpiridon:
Kako se inače pokazao Buster, dal da ga turim na lepitop?

----------------------

Upravo turam Buster na dual boot da ga gnjavim. Ali na prvu loptu ne svidja mi se sto je default wayland okruzenje.

[Ovu poruku je menjao TheSpiridon dana 04.09.2019. u 19:53 GMT+1]


Dodaj
"WaylandEnable=false"
u /etc/gdm/custom.conf
pretpostavljam da imas GDM/Gnome.
[ TheSpiridon @ 04.09.2019. 19:06 ] @
Hvala, ali x11 ne radi ništa bolje, čak je gore. Prozori trepere kada im se menja velicina, a na wayland treperi samo firefox, za sad sam primetio. dobro je sto je dualboot, mislim da cu da se razocaram. Da gnome je. Nekad je bio nepravazidjen a sad mnogo petljaju.
[ Branimir Maksimovic @ 05.09.2019. 02:49 ] @
Jesi probao neki drugi DE, pa da optuzis Gnome? Ja sam instalirao na 3 desktopa i 3 laptopa u skorije vreme i nigde nemam taj problem. Flicker moze da bude do drajvera i nekih drugih faktora.
[ TheSpiridon @ 05.09.2019. 11:38 ] @
probao sam ubuntu i fedoru i kod njih blickaju prozori...

Sad skidam mint cinnamon, to mi je uvek zadnja sigurna opcija i nikad me nije izdao. hteo sam da budem fensi, ali ne ide.
[ Nedeljko @ 17.09.2019. 10:46 ] @
Inače, imao sma juzer ekspiriens i sa Windows-om.

Kada sam kupio ovaj hibridni uređaj, dobio sam uz njega Windows 10 Home sa nekim ASUS-ovim smećem.

Tačno je da sam nakon toga petljao sa Linux-ima, ali samo u live režimu i ne bi trebalo da su dirali disk.

Kada sam hteo da dignem Windows, a dizao sam ga, ispisao mi je poruku da je Bitlocker zaključao disk i da mi treba ključ. Problem kao nekada na DELL-ovim laptopovima, gde kolege iz firme nisu ništa petljale sa Linux-ima, nego normalno koristile Windows za aplikativni softver.

Skinuo sam sa MS-ovo sajta Windows 10 Home, napravim USB instalacioni fleš i instaliram vanila Windows 10 Home (prepoznao je ključeve iz laptopa). Nakon instalacije vanila Windows-a 10 Home (bez ASUS-ovog smeća), nisam imao takvih problema.

Obzirom da imam Windows 10 Home, odakle meni uopšte Bitlocker?
[ mjanjic @ 17.09.2019. 21:39 ] @
Bitlocker je dostupan na Pro i Enterprise, otkud ti na Home verziji koju si dobio uz uređaj?
[ Nedeljko @ 18.09.2019. 11:07 ] @
Pa, to se i ja pitam. Pitaš mene isto ono što sam i ja pitao.
[ Branimir Maksimovic @ 18.09.2019. 11:09 ] @
Mozda je u okviru tog Asus softvera?
[ Nedeljko @ 18.09.2019. 11:23 ] @
O sličnom problemu se pisalo ovde

https://www.elitesecurity.org/p3858099

samo nije bio ASUS, već DELL i oni nisu ništa petljali sa Linux-om. Moja pretpostavka je da se na disku desila neka promena usled koje Windows nije razumeo zapis na disku, već da smatra da je disk zaključan Bitlocker-om.

Ne znam na koji način je došlio do promene, to ne znam, ali ne verujem da je do Windows-a.
[ dejanet @ 18.09.2019. 11:32 ] @
Meni se bitlocker pitalica desava sa vremena na vreme na njihovom, microsoft-ovom, Surface Pro tabletu. Ne znam sta je razlog, mozda duzina drzanja power button-a ili pre nesto drugo, nisam se udubljivao. U glavnom, ugasim komp i upalim ponovo i ne pita vise, do sledeceg random desavanja.
[ Branimir Maksimovic @ 18.09.2019. 12:41 ] @
Citat:
Nedeljko:
O sličnom problemu se pisalo ovde

https://www.elitesecurity.org/p3858099

samo nije bio ASUS, već DELL i oni nisu ništa petljali sa Linux-om. Moja pretpostavka je da se na disku desila neka promena usled koje Windows nije razumeo zapis na disku, već da smatra da je disk zaključan Bitlocker-om.

Ne znam na koji način je došlio do promene, to ne znam, ali ne verujem da je do Windows-a.


Ako mislis da je Linux upisao nesto na Windows particiju, moguce. Naime Win 10 koristi hibernaciju
pa tako Linux uglavnom ne bi trebalo nista da dira dok je particija u tom stanju. E sad ako si instalirao
Linux na tom laptopu, all bets are off. Kako je to prop sistem sve karte su zatvorene.
[ Nedeljko @ 18.09.2019. 14:00 ] @
Do tada sam koristio Linux isključivo u live režimu. Nisam instalirao nijedan. Ulazio sam u čarobnjake za instalaciju, ali znam tačno dokle smem da idem i šta ne smem da stisnem ako ne želim promene na disku.

Stizao sam do dijaloga za particionisanje. Ukoliko uradiš nešto i potvrdiš upis, onda si izmenio stanje diska. Međutim, koliko se sećam, nisam to uradio.

Možda sam stigao do konačne potvrde i umesto "write" odabrao "revert" ili tako nešto, što ne bi trebalo da promeni stanje diska. Pokazivao mi je isto stanje particija kao na početku.

Kažem, nisam potpuno siguran da li sam ja zabrljao ili nisam, ali otkako sam roknuo to i stavio vanila Windows 10 Home, nisam imao mproblema iako sam stavio Ubuntu 19.04 dual boot.
[ Nedeljko @ 01.10.2019. 20:24 ] @
Septembar 2019.

1.8%.
[ Nedeljko @ 03.12.2019. 16:16 ] @
Oktobar 2019 1.56%,

Novembar 2019 1.65%.
[ sneguljko @ 03.12.2019. 17:02 ] @
Nedeljko, to nije merodavno, odakle god da skupljaš podatke.
[ Branimir Maksimovic @ 03.12.2019. 17:59 ] @
To je merodavno toliko koliko njih klikne u datom periodu i sta browser javi u potpisu :P
[ Nedeljko @ 02.01.2020. 01:08 ] @
Decembar 2019

1.61%.

Dakle, udeo očigledno opada.
[ Nedeljko @ 01.02.2020. 10:19 ] @
Januar 2020

1.47%

Dakle, definitivno ispod 2%.
[ Nedeljko @ 01.02.2020. 21:18 ] @
netmarketshatre je promenio cifre

Januar 2020

Linux 1.87%

pri čemu je

Unknown 0.19%
BSD 0.02%.

Da li mislite da ovih 0.19% čine neidentifikovani Linux sistemi (zbog nestandardnog browsera)?
[ ademare @ 01.02.2020. 23:32 ] @
Januar ove godine jeste 1.47 % , a ovo 1.87% je prosek za celu godinu 12 meseci . Zato sto saobracaj posmatran po OS varira na mesecnom nivou onda oni izvuku prosek za godinu dana ili koji je period odabrao korisnik , moze i manje od 12 meseci. U Februaru 2019. je Linux bio 2.11 % . Pik je bio 12. 2018. sa 2.78 % .

Tako da se net saobracaj smanjuje . Ovo sto je id kao Linux . Ovo nepoznato nije toliko bitno , jer je toga bilo i kada je Linux imao veci % .
[ Nedeljko @ 02.02.2020. 08:47 ] @
Da, u pravu je ademare

Januar 2020

Linux 1,47%
Chrome OS 0,49%
BSD 0,09%
Unknown 0,07%
[ plus_minus @ 02.02.2020. 16:01 ] @
Ma, kakve statistike, kakvi bakrači.

Ja verujem da čak i onda kada windblows .. ono, propadne skroz.. da će i tada statistike pokazivati za nijansu lepše stanje nego što je sada.

Evo kako to zapravo izgleda trenutno: ;)

[ Space Beer @ 29.02.2020. 09:50 ] @
Evo rešeeeenja
https://www.tomshardware.com/n...erating-system-finnish-kulmuni

Z3znuo ih Brexit, inače bi već imali svoj OS za sve što im treba (PC, serveri, cloud, IoT...) :D
[ Branimir Maksimovic @ 29.02.2020. 11:06 ] @
Super bi bilo kada bi OS nastao tek tako poof, out of nowhere ....
Te komunisticke fore iz EU, zaista su smesne...
[ Space Beer @ 29.02.2020. 11:38 ] @
Naravno da niko ne bi pravio novi OS. Još ako se ima u vidu da je ideja došla iz Finske, kao i da govore o tome šta rade Kina i Rusija, jasno je na šta se tačno cillja ;)

Koliko znam, SUSE je vlasništvu evropske kompanije. A i da nije, open verzija je tu. Nemam pojma šta oni hoće. Ako im smetaju MS i Apple, neka ubace (open)SUSE ili Ubuntu na sve svoje računare i neka sačuvaju taj novac poreskih obveznika za neke druge stvari. Doduše verovatno podjednako beskorisne, ako ne i gore.
[ Branimir Maksimovic @ 29.02.2020. 11:41 ] @
Pre toga nek standardizuju open formate. Oslanjanje na proprietary formate je recipe for disaster. Primer: Minhen.
[ Space Beer @ 29.02.2020. 12:00 ] @
Standardi postoje, treba ih samo primenjivati. Sećam se da google docs nekada nije podržavao .odf. Onlyoffice i dalje koristi samo OOXML. A i džabe sve to kada npr. svaki Office paket drugačije radi i sa ODF i OOXML fajlovima.

A ionako je skoro sve u browseru danas, pa je sve manje bitno koji je OS na računaru. Vidim da se npr. CAD i grafički dizajn ozbiljno rade u browseru, a o office, ERP, CRM... rešenjima i da ne govorimo. Mislim da Manjaro nudi MS office online out-of-box (upakovano kao web aplikacija). Chrome i Edge-chromium nude da se bilo koja stranica "instalira" kao program. Desktop PC je mrtav :d
[ Branimir Maksimovic @ 29.02.2020. 16:57 ] @
"Desktop PC je mrtav :d"

Sve dok budu postojale igre, jok ;)
A nekom treba i heavy procesrianje. Meni recimo WCG iz altruizma, i kompajliranje
ovoga i onoga, ne mogu da cekam vecnost :P
[ Space Beer @ 29.02.2020. 18:04 ] @
Ne pratiš radnju fabule :d
https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_gaming
Tu su Microsoft, Sony, nVidia, EA, Google...

Doduše, ova rasprava više odgovara ovoj temi
https://www.elitesecurity.org/...debugged-set-of-device-drivers
[ nkrgovic @ 29.02.2020. 21:22 ] @
Ovo radi skroz dobro:

https://www.nvidia.com/en-us/geforce-now/

A za kompajliranje, cuj Bane, to bar moze remote. Dovoljno core-ova, make -jDOVOLJNO... zar je bitno da ti bude na stolu? Ako je kod provajdera i imas optiku - pa sve ispadne 10-20ms latencije, realno, briga te.
[ Branimir Maksimovic @ 29.02.2020. 22:08 ] @
"Tu su Microsoft, Sony, nVidia, EA, Google..."

Ma super sve dok se cena igranja na tudjoj masini ne isplati toliko da
to mozes sebi da priustis :P
No opet je tu i nekoliko zackoljica tipa vlasnistva igara, recimo
i na cijem disku one stoje i kome pripadaju.

"A za kompajliranje, cuj Bane, to bar moze remote."

sve moze remote, ali to za sada ne pije vodu. tim pre sto
je kompajliranje jako zahtevan proces i sve prebaciti na server
ne ide. Ne ide pogotovo ako treba da delis masinu sa jos njih 100.
Mislim, za sada je cena masine manja nego iznajmljivanje servera.
U svakom slucaju za avx512 da probas kako radi, a da ne bacas
brdo para kako si mi predlozio ipak se vise isplati da iznajmis :P


[ nkrgovic @ 01.03.2020. 09:15 ] @
Gledaj, GeForce Now je 5EUR mesecno, za koliko vremena ces skupiti da kutis GTX2060? :) Nema sanse da ti se isplati.... Igrice moras da kupis sve jedno, stoje na Steam-u, ili negde, to je isto regularno.

Sto se tice primena tipa kompajliranje, content creation i slicno - to su ipak specificne stvari. Preci ce i to, ali ce trebati (malo) da se saceka. Sad je komplikovano jer treba podesiti. Kad IntelliJ i VS Code budu imali opciju da ti samo uneses svoj cloud nalog bice lakse. Pazi, ne kazem da "delis", lepo digne za tebe instancu sa 8 ili 16 core-ova, zavrsi sta ima i ugasi je. Platis 90s cloud vremena za jedan compile. Ovo nije nesto sto sad nije moguce, ovako vec radi kad radis merge u gitlab, CI pipeline bukvalno na taj nacin izvrti testove - samo fali podrska u desktop klijentu.
[ Nedeljko @ 04.03.2020. 15:43 ] @
Februar 2020,

1.82%.
[ Nedeljko @ 05.04.2020. 21:29 ] @
Mart 2020:

1.36%

Propade Linux desktop.
[ Nedeljko @ 02.05.2020. 21:19 ] @
April 2020:

2.87%.

Čudno.
[ plus_minus @ 02.05.2020. 22:26 ] @
Citat:
Propade Linux desktop.


Kako sad .. dole na dnu neko tvrdo i elastično blato ili samo duva ?
[ Nedeljko @ 17.05.2020. 18:17 ] @
Evo neverovatnog uspeha za samo 4 godine (48 meseci):

2016-05 2.01%
2016-06 1.73%
2016-07 2.04%
2016-08 1.89%
2016-09 1.96%
2016-10 2.24%
2016-11 2.16%
2016-12 1.96%
2017-01 2.21%
2017-02 2.14%
2017-03 2.17%
2017-04 1.95%
2017-05 2.24%
2017-06 2.37%
2017-07 2.33%
2017-08 2.66%
2017-09 2.96%
2017-10 2.68%
2017-11 2.21%
2017-12 2.12%
2018-01 1.93%
2018-02 2.10%
2018-03 1.84%
2018-04 1.93%
2018-05 2.02%
2018-06 1.92%
2018-07 1.92%
2018-08 2.20%
2018-09 2.21%
2018-10 2.04%
2018-11 2.08%
2018-12 2.78%
2019-01 2.13%
2019-02 2.14%
2019-03 2.10%
2019-04 1.99%
2019-05 1.92%
2019-06 2.07%
2019-07 2.10%
2019-08 1.72%
2019-09 2.07%
2019-10 1.67%
2019-11 1.82%
2019-12 1.51%
2020-01 1.47%
2020-02 1.81%
2020-03 1.36%
2020-04 2.87%


Dakle, za septembar 2017 je netmarketshare tvrdio da je udeo bio 2.97%, što je više od sadašnjih 2,87%. Ipak, sa tih 2.97% je stigao do 1,36% u mertu 2020. Na kolicno će se srozati sa današnjih 2,87%? Na 1.3%
[ Panta_ @ 18.05.2020. 07:34 ] @
Citat:
Dakle, za septembar 2017 je netmarketshare tvrdio da je udeo bio 2.97%, što je više od sadašnjih 2,87%.

U septembru 2017 je prema NMS-u bilo 6.91%, dok je za avgust udeo bio 3.37%, ali su posle brojnih online tekstova i pritisaka iz Microsofta i Applea vratili na 2.97%. Objašnjenje je bilo da je došlo do greške, e sad kakve, ko zna. Možda je neki developer umesto linux+=1 izmenio promenljivu u linux+=2. ;) Inače, te godine se Linux udeo uvećavao svakog meseca sve do pomenutog septembra, kako na NMS tako i na drugim web servisima koji se bave pomenutom statistikom.

Inače, ove dve kompanije su sponzori NMS-a, pa verovatno imaju i veliki uticaj na isti.

[ Nedeljko @ 18.05.2020. 11:14 ] @
Citat:
Objašnjenje je bilo da je došlo do greške, e sad kakve, ko zna. Možda je neki developer umesto linux+=1 izmenio promenljivu u linux+=2. ;)

Pre će biti da je bilo linux += 3;

U pravu si.

Vidim ja da su radnje preplavili laptopovi sa Linux-om i čudim se šta je sa ovo, kad ono navalio narod da kupuje, a mediji pišu suprotno jer su potplaćeni od strane Microsoft-a i Apple-a.
[ Space Beer @ 18.05.2020. 18:13 ] @
Meni mnogi sajtovi (pa i ES) prikazuju da koristim WIndows, tako da je pitanje i kakvi su trekeri na sajtovima sa kojih NMS skuplja podatke
[ Nedeljko @ 18.05.2020. 22:32 ] @
A jesi li pokušao da pronađeš objašnjenje te činjenice u činjenici da zaista koristiš Windows 10?
[ Space Beer @ 19.05.2020. 11:29 ] @
Jedino ako je prilikom prošlog ažuriranja Tumbleweed rolao preko MS servera, pa ga pokupio usput :D



Ili ovde gde HTTP header vidi FF za Windows kao User agent a Javasrpit kao Linux


[ calexx @ 19.05.2020. 12:00 ] @
Pa ako se igraš user agentima, može svašta da napiše. ;) Ko zna ko je to promenio, ti si predstavljen kao windows 10 i nema tu greške, on tako čita.
Evo, sad i ja koristim Mac OS X a u životu ga nisam video. ;)
[ Nedeljko @ 19.05.2020. 12:05 ] @
Nisi nam objasnio šta ti zapravo koristiš (VM ili ne itd) i da li si vršio neka ručna podešavanja.
[ calexx @ 19.05.2020. 13:22 ] @
Koliko vidim, koristi user agent koji ga lažno predstavlja. Ni ja ne kositim prastari Nokia 6600 telefon ali user agent ne misli tako. ;)
[ Nedeljko @ 19.05.2020. 16:04 ] @
Pa, pitam šta koristi i kako i da li je nešto prčkao po podešavanjima i šta.
[ calexx @ 19.05.2020. 16:09 ] @
Tebi ništa ne znači ono što je postavio i gde se vidi da ga user agent prijavljuje kao windows 10, da li je to namerno ili slučajno je nebitno.
[ Panta_ @ 20.05.2020. 06:10 ] @
Izgleda da su iz Microsofta rešili da preuzmu i tih par procenata Linux korisnika. Prvo WSL (uskoro sa podrškom za Linux GUI aplikacije), pa terminal, a sad Windows paket menadžer. Sve ono što su Win korisnici zamerali Linuxu, od sada sve to i na Windowsu, sa par decenija zakašnjenja, ali opet bolje ikad nego nikad.
[ Space Beer @ 20.05.2020. 06:33 ] @
Ne koristim ja Linux zato što ga volim, već zato što mi Windows ne nudi to što mi treba. I sigurno neću koristiti VM (WSL) za svakodnevni rad

@Nedeljko
Koristim Firefox za linux, bez ikakve promene user agenta, bez VM-a, itd.. Imam uBlock Origin i Decentraleyes ekstenzije i striktna privacy podešavanja u FF-u.
[ calexx @ 20.05.2020. 09:39 ] @
Pa jel imaš user agent na tom ff? Ako imaš, šta kaže? Ja sam davno prešao na Waterfox koji radi kao ff nekada, možda su sada nešto pobrkali. A možda je i MS umešao prste da se broj poveća. ;)
[ Space Beer @ 20.05.2020. 09:54 ] @
Nisam menjao user agent nigde. Ali pretpostavljam da je do samih privacy ekstenzija i podešavanja. Uostalom, ko prati preko javascripta, vidi da je to linux, ko gleda samo http header, vidi ga kao windows. Zato i rekoh da to što NMS uzima podatke sa preko 200 sajtova ne znači mnogo kada ne znamo koje podatke i kako prikuplja

Evo ovu poruku šaljem sa defualt FF profilom u tu ga vidi kao Linux
[ calexx @ 20.05.2020. 11:36 ] @
Baš tako, default mora da bude ono što jeste ali je neka ekstenzija (ili ti slučajno) promenila to u windows. Pogledaj one tri crtice pa help pa troubleshooting information, tu piše kako te user agent vidi, posle resetuj ili ostavi. Mada smrdi na neki spoljni uticaj, zato se i lako smanjuje broj linuxa. Meni to i odgovara. ;)
[ Nedeljko @ 20.05.2020. 11:36 ] @
Space Beer

Nisi objasnio šta imaš. Koji je sistem instaliran na metal? Da li je to Windows 10? Da li koristiš WSL pod Windows-om 10? Da li imaš WM? Iz kog/kakvog sistema otvaraš web browser? Da li se nešto čačkao po podešavanjima?

Ništa nisi objasnio.
[ Space Beer @ 20.05.2020. 12:41 ] @
Rekao sam već. Na svom privatnom PC-u korisim openSUSE na metalu i u njemu Firefox. Bez VM-a.

Privacy ekstenzije i podešavanja služe da se teže identifikuje korisnik (uređaj). Zato npr. Tor dolazi sa takvim podešavanjima i rezolucijom. I njega će (skoro) svi videti kao Windows browser čak i kada se koristi Linux ili OS X verzija. Baš zbog toga što 90% korisnika koristi Prozore i čim se vidi da je neko na Linuxu, odmah se smanjuje prostor za anonimnost.

Takođe, mnogi korisnici koji brinu o privatnosti koriste Linux i Firefox sa adekvatnim ekstenzijama i podešavanjima i/ili Tor i oni će možda u ovim anketama/istraživanjima/statistikama biti prikazani kao Windows korisnici. Zato je neophodno znati na osnovu čega NMS ili neko drugi identifikuje korisnike. Npr. https://amiunique.org/ me uvek vidi kao Linux korisnika
[ calexx @ 20.05.2020. 14:44 ] @
Mene pod HTTP headers attributes vidi kako podesim user agenta dok pod javascript pokazuje šta jeste. Ako si već podesio skrivanje na netu, onda nije čudno da pokazuje svašta. :)
[ Srđan Pavlović @ 21.05.2020. 22:20 ] @
Ako sam rekompajliras kernel i u konfigu drndas bilo sta oko
imena kernela, ES ga ne vidi kao "Linux" vec kao "Unix Compatible" :)

Sve je to... relativno :D
[ Nedeljko @ 21.05.2020. 22:28 ] @
Ko mene sprečava da rekompajliram brauzer i upišem

Operating system NedjoOS,
Web Browser NedjoWeb?
[ Srđan Pavlović @ 21.05.2020. 22:34 ] @
Citat:
Nedeljko: Ko mene sprečava da rekompajliram brauzer i upišem

Operating system NedjoOS,
Web Browser NedjoWeb?


Javi jel radi :D
[ calexx @ 21.05.2020. 22:36 ] @
Nema potrebe da ga rekompajlira, svaki user agent to može da upiše, jedino se ovde ne bi videlo dok Gojko ne ubaci u prepoznavanje. ;)
[ Nedeljko @ 24.05.2020. 10:22 ] @
Da vidimo kako se vidi SeaMonkey iz Windows-a 10 Home.
[ Nedeljko @ 01.06.2020. 03:58 ] @
Ajde!

Maj 2020:

3.89%.

Samo čekam korekciju od strane netmarketshare-a.
[ Panta_ @ 01.06.2020. 05:40 ] @
Citat:
Samo čekam korekciju od strane netmarketshare-a

I ja, na 15.89%.
[ Whitewater @ 01.06.2020. 06:13 ] @
Meni je Linux sasvim OK, a Windows mi sve vise postaje tezak kao zemljica crna.

Naravno da ima veliki market share kad ga po difaultu uvaljuju sa novim racunarima.
[ Whitewater @ 01.06.2020. 08:14 ] @
da li neko moze da mi kaze od cega zive ovi ljudis to razvijaju recimo ubuntu ako je on besplatan ? Kontam da tu ima i bogatih ljudi veoma kao sto je Shuttleworth vec bio kad je krenuo sa Ubuntu-om, ali nisu valda bas svi bogatasi entuzijasti ?!
[ Nedeljko @ 01.06.2020. 08:29 ] @
Žive od prodaje komercijalne podrške i od dobrovoljnih priloga.

Već je došlo do korekcije.

Maj 2020

3.17%

Idemo dalje.
[ anon70939 @ 01.06.2020. 21:55 ] @
Kakva bila juce statistika? Ja presao potpuno na linux
[ Whitewater @ 02.06.2020. 08:46 ] @
i ja ! Zabole me za statistiku iskreno.
[ Branimir Maksimovic @ 04.06.2020. 06:44 ] @
Citat:

In March 2020, the market share of Windows was 89.21%, which dropped to 86.69% in May 2020 as more users switched to Linux and macOS perhaps because of businesses and governments urging people to work at home.

[ SlobaBgd @ 04.06.2020. 07:46 ] @
Sauce?
[ Branimir Maksimovic @ 04.06.2020. 08:07 ] @
https://www.windowslatest.com/...-ubuntu-market-share-may-2020/
[ Whitewater @ 04.06.2020. 23:58 ] @
mislim da je firma Canonica odradila pravu stvar.

Bas se secam kad sam dobio prvi DVD onako lepo upakovan ubuntu tamo neke 2005-6 od kolege koji je bas crnac i kaze on meni ej ovo ti je iz Afrike najbolji Linux.

Mislio sam da me z. LOL, ali jos od onda mi se dopao mada sam tad vise koristio Mandrivu, pre toga Red Hat, a pre toga Mandrake, ko se seca...
[ Nedeljko @ 13.06.2020. 20:33 ] @
Može li neko da vidi koliko igara na steam-u ima za Linux, a koliko za Windows? Ja ne umem.
[ ineve74 @ 13.06.2020. 20:38 ] @
https://store.steampowered.com/linux

Imas sa strane Narrow By Tag gde pise kolko ima igrica po zanrovima

https://store.steampowered.com/search/?term=linux
[ gost12 @ 24.06.2020. 11:15 ] @
Prebacio sam se na ubuntu pred sad već mjesec dana, ovaj put sam uspio preći full, barem do kad WSL2 na windowsima ne proradi sa dovoljnom brzinom shareanih diskova. (ili je neupotrebljiva aplikacija ako je na win particiji ili IDE ako je projekt na WSL-u)
Da se na tome raditi, ali svakome bih windowse prije preporučio. Windowsi su daleko više user friendly, svi programi izgledaju isto, shortcutevi su u svim programima isti, bar oni osnovni, a ne ovdje da u pola stvari ne radi CTRL+C CTRL+V, što je jako jadno.
O tome da svaki program drugačije izgleda i ima različite okvire s različitim tipkama ne treba puno riječi trošiti. Pošten mail klijent ne postoji, ajde mailspring donekle to radi, ali evolution i thunderbird izgledaju ko da su 90te prema outlooku, ostali ionako nemaju exchange podršku pa niti ne dolaze u obzir, a na thunderbirdu se ionako i plaća. Terminal klijent razine MobaXTerm ne postoji ni na vidiku, PAC manager/asbru ok odradi posao, ali nedostatak file tree-a me odvukao do snowflakea kojem opet fale druge opcije, a i RDP podrška. Podešavanje VPN-a je žešća muka, barem za L2TP, podrazumijeva instaliranje nekih desetih paketa i mijenjanje configa ručno. Send/don't send bug report se zna povremeno javljati za različite programe.
MySQL workbench izgleda jako jadno, u odnosu kako izgleda na windowsima, fontovi su slomljeni...
Sve u svemu još uvijek ima previše dječjih bolesti, ali vidi se ogroman napredak, na kraju krajeva, ne switcham se uopće na windowse, pošto mi je docker neophodan, na linuxu, linux containeri dobro rade i to je glavni razlog zašto sam se prebacio, ali windowsi su miljama napredniji desktop OS.
[ Branimir Maksimovic @ 24.06.2020. 11:40 ] @
Hahahha, koristi sve Windows tehnologije i onda se buni sto *Ubuntu* to ne odradjuje ...
[ gost12 @ 24.06.2020. 12:04 ] @
isti izgled programa, shortcutevi, mail klijent, mysql je windows stvar? WTF? Nije li jadno da windowsi imaju daleko kvalitetniji SSH manager, ili je i to windows stvar? Koja tu točno stvar osim exchange-a je windows specific? A i to je samo protokol.
[ nkrgovic @ 24.06.2020. 18:50 ] @
- Za terminal je meni svaki Linux terminal bio OK, i onaj za gnome i onaj za xfce i za kde. Samo default. Ne znam koja ti funkcionalnost fali.... Vodi racuna, vecina nas koristi ssh kljuc (jedan) i sve radi sa njim. :)
- File managers su, realno, losi, ali opet - ja to ne koristim. Ja sam na Mac-u pa i tu koristim terminal za rad sa fajlovima. Cudo jedno sta moze bash oneliner, sa malo awk-a i grepa eventualno da uradi.
- Fontovi su kanta-strofa, to se slazem. Generalno, Gnome mi ide na ganglije, XFCe je bolji, ali mu je Dock krs. Sa KDE-om nemam dovoljno iskustva. Ali da, za vizuelni deo si u pravu, Linux tu jos uvek kaska.
- Mail klijent.... sta ga znam. Meni je Evolution OK, mada nije kao Outlook. Opet, ja nisam napredni korisnik mail klijenata, ja vecinu stvari odradim na serveru, mene ne mrzi da napisem sieve filter - i onda mi klijent samo radi vizuelni pregled. Ako koristis integracije, onda ti nema pomoci, zao mi je. :/
- RDP ima samo jedan, tu ti nema pomoci. Radi.
- Office ti nisi pomenuo, ja cu. Libre Office je .... lep pokusaj jos uvek. Cak je i Apple Office (Pages/Number) mnogo ispred po UX-u, MS Office je jednostavno jos uvek neprikosnoven. Doduse, vodi racuna, MS Office (realno Excel) i MS Exchange/Outlook su ono najbolje na Windows-u - i razlog zasto ljudi uzimaju Windows.

U sustini, ima jedna stara fora "Unix is the worlds most user-friendly OS, it's just picky about it's friends". Da bi koristio Unix OS moras da se naviknes na bash ili nesto slicno (tcsh, zsh, whatever rocks your boat). Kad se jednom naviknes, obicno ti ostatak stvari ne smeta. :) Ako posvetis par nedelja (ili meseci) ucenju rada iz terminala, shvatices da imas izuzetno mocan i elegantan sistem za skoro sve sto ti treba....

tl;dr : Terminal good, GUI ugly :)
[ Nedeljko @ 24.06.2020. 21:58 ] @
Ma, pusti Baneta. Zna on to tako da bude neobjektivan.

Nisam baš primetio da Ctrl-C i Ctrl-V ne rade, kao ni da postoji neka razlika u jednoobraznosti izgleda programa, a za MySQL mi nije jasno šta je to bolje na Windows-u. VPN se podešava, možda ne na isti način, ali može.

Ipak, mislim da grešiš ako hoćeš iskustvo istovetno kao na Windows-u. Sistem je drugi i znači drugačije iskustvo. Da li je lošije? Šta znam.

Kao email klijent koristim Thunderbird. Nemam pojma, čuo sam da je The Bat bolji, ali da postoji samo za Windows. Šta tebi tačno treba od mogućnosti?

Što se fontova tiče, imaš paket tty-mscorefonts-installer i onda imaš glavne MS fontove. Izbegavam ih.

sudo apt install mc - To ti je Midnight Commander, fajl menadžer koji koristim i koji je katastrofa u verziji za Windows, ali je ovde druga priča. Total Commander jeste bolji, slažem se.
[ Space Beer @ 28.06.2020. 11:13 ] @
Ja i na poslu koristim Thunderbird umesto Outlook-a. Najgori MS proizvod po mom mišljenju :d

LibreOffice je po mom mišljenju najbolji paket posle MS Office-a, koji je neprikosnoven. Excel pre svega. To što mu je UX takav kakav je opet subjektivni osećaj. Pri tom nudi različite opcije za UI podešavanja. Ja koristim Tabbed (ribbon), sa glavnim menijem iznad i Properties panelom desno i to je za mene najbolje što neki office paket nudi, kada je UI u pitanju. A i po opcijama je ispred konkruencije (OnlyOffice, Free/Softmaker Office, WPS, Calligra...). Iako svaki od njih nudi nešto specifično, nijedan nije mogao da mi zameni LO. Free/Softmaker Office ima možda bolju macro podršku, ali je samo za Win.

Što se fajl managera tiče, Dolphin je jedan od najboljih. Svakako bolji od Windows Explorer-a. Krusader je isto odličan. Mada, za moje potrebe FreeCommander je nešto najbolje što sam isprobao (a isprobao sam sve :D ) Šteta što je samo za Windows. I što su mu prečice drugačije od drugih win programa :d

Kad su fontovi u pitanju, tu ne vidim razliku između Windows, GNOME, KDE, XFCE... sistema. Doduše, nije da imam savršen vid :)
[ Branimir Maksimovic @ 28.06.2020. 12:33 ] @
Svemirsko Pivo:"Free/Softmaker Office ima možda bolju macro podršku, ali je samo za Win."

Ja sam kupio softmaker 2018 radi pod Linux-om. Izasao je sad i 2021 i traze opet pare :P
Inace mislim da je free varijanta sasvim dovoljna.
[ Space Beer @ 28.06.2020. 13:08 ] @
Upgrade ti je jefitniji, možda se i isplati (mislim da je oko 30€)

Radi office paket na linuxu, ali BasicMaker (macro) je samo za Windows verziju. S druge strane, ja neki makro koji sam pisao u Calc-u nisam uspeo da nateram da radi na Windows-u već samo na Linuxu :d
[ Brodoplovac @ 28.06.2020. 13:57 ] @
WPS je najbolji office posle majkrosoftovog. Radi i na linuxu https://linux.wps.com/.
Trenutno je besplatna verzija sasvim OK. Ako hoćete makroe, onda mora Pro verzija i da se skida poseban vba.exe fajl, ne znam da li taj vba.exe radi i na Linuxu. Mislim da je WPS sam napravio svoju verziju od vba, nisu kupovali od microsofta, pa je moguće da radi i na linuxu.
[ nkrgovic @ 28.06.2020. 14:26 ] @
Meni je Apple office korektan - i besplatan je ali samo za Mac OS. Ali, kad se predje na malo ozbiljniju matematiku, pivot table i sl. - Excel pokaze zasto vredi.
[ Bradzorf012 @ 28.06.2020. 14:47 ] @
Izašao Mint 20, upravo Gu podešavam.
[ Srđan Pavlović @ 28.06.2020. 23:06 ] @
Odlican. Cinnamon, naravno.

Medjutim, paketi su ipak nesto stariji (mada nije problem instalirati novije kroz Flatpaks)

Mada, sada mi je ipak Manjaro na prvom mestu. Mislio sam da ce zbog prilicno svezih paketa
biti problema sa nestabilnostcu, bagovima itd, ali zoga je iznenadjujuce malo. Na Arch
pakete dodaju jos 2 svoja sloja testiranja (manjaro unstable --> manjaro testing --> manjaro stable),
tim je vrlo aktivan i radi full time, podrska izuzetna vrlo cesto direkt od glavnih developera.

Paket manager (pamac, backend je pacman), unapredjen odlican, podrska instalacije jednim
klikom za oficijelne repoe, flatpaks, snaps, AUR...

Instalacija kojeg god kernela isto 1 klik, automatski povlaci module za taj kernel, instalira, podesava...

I da, vrlo brz, cak i u "teskoj" KDE varijanti.

Sem toga, System76 isto je uradio odlican posao sa svojim PopOS! (bazinran na ubuntu), u odnosu
na Mint jos vise "idiot-proof", nekako lici na MacOS vise. Gnome mi nekako na njemu radi top.

Mint, PopOS, Manjaro, i ako nekom znaci da ne tera systemd nego SysVinit, MX-Linux je prilicno dobar.

Bilo ko da se prvi put sretne sa Linux-om, bilo koji od ovih distroa ce instalirati brze i lakse no windows.
[ Nedeljko @ 02.07.2020. 06:24 ] @
Jun 2020

3,61%.
[ calexx @ 02.07.2020. 13:37 ] @
Au, ne valja što raste. ;)
[ SlobaBgd @ 02.07.2020. 18:12 ] @
Kako raste pandemija korone, tako raste i udeo linuksa u upotrebi.
Dakle, rast upotrebe linuksa je, u sadašnjim okolnostima, anomalija a ne prirodan napredak nastao zbog kvalitativnih promena u samom OS-u. Kad se situacija unormali i kada se pandenija smiri i ljudi se sa rada-od-kuće vrate u kancelarije i za kompjutere sa plaćenim Windowsom, ponovo će udeo linuksa iti ne veći od 2%.
[ Nedeljko @ 02.07.2020. 18:18 ] @
To znači da je te ljude na poslu neko terao na Windows, a oni sami biraju Linux.
[ SlobaBgd @ 02.07.2020. 18:31 ] @
Ne, nego su firme uložile u superiorni i poslovno i profesionalno efikasniji operativni sistem, a sad kada se javljaju sa svojih laptopova ili desktop komjutera, zaposleni instaliraju neki od linuksa (osim onih, verovatno, koji su kućama poneli svoje poslovne laptopove) jer im se ne isplati da kupuju licence za Windows.

Uostalom, na poslu gde treba da zarađuješ i da budeš produktivan, a ne da se blesaviš i širiš ideje Slobodnog Softvera i Slobodnog Izbora, koristićeš ono što poslodavac smatra da je najefikasnije i najisplativije. Tebe niko ne tera da koristiš Windows na radnom mestu. Ako nećeš, javi se ujutru u Kadrovsko da ti isplate zaostalu platu i drago nam je što smo sarađivali, više sreće u sledećoj firmi, obezbeđenje, ispratite gospodina do izlaza.
[ Nedeljko @ 02.07.2020. 21:38 ] @
Pa, to ti pričam, firme ih na poslu teraju da koriste ono što je po njima superiorno ovo-ono.

Dakle, popularnost Windows-a je delom ležala u prisili, a ne u slobodnom izboru tog superiornog ovog-onog.

Inače, u socijalizmu se merilo vreme sedenja na dypetu na radnom mestu, a u kapitalizmu se ocenjuje učinak. Ako oni ostvaruju svoj učinak od kuće, šta poslodavca boli lakat na čemu su oni radili?

Znači, popularnost Windows-a delom potiče od pretnji HR-a, a ne želje korisnika.
[ SlobaBgd @ 02.07.2020. 22:24 ] @
Nedeljko, vrtiš istu priču trista puta, a em što veze nema sa temom, tvoja priča čak nije ni tačna. Verovatno ovlažiš gaće kad ti neko priča kako je u socijalizmu sve bilo naopako, ali to nije tačno, ma koliko se ti vraćao na istu temu. Ja ti tvrdim iz prve ruke, i iz nekoliko firmi u kojima sam radio, a ti uporno pričaš ono što si pogrešno zaključio iz lupetanja nekog "stručnjaka" za socijalizam.

No, vratimo se na prisilu da koristiš Windows. Ako treba da odradiš neki zadatak ili deo projekta koristeći alate koje ti je poslodavac obezbedio i koji su standard u firmi u kojoj radiš, u najmanju ruku je odraz neprilagođenosti insistirati na svom izboru OS-a i programa kojima ćeš uraditi zadatak. Zamisli da svi u firmi koriste MS Office i da je kolaboracija uspešno primenjena, da su zastupljene Microsoftove alatke i tehnologije, i pojavi se jurodivi Nedeljko koji insistira da koristi linuks i Libre Office, bez obzira što je to problem za administratora ili za kolaboraciju sa ostalim kolegama. Ili grafički programi, na primer. Svi koriste Adobe paket i svi uspešno sarađuju jer koriste standardni skup programa, a onda se pojavi neprilagođeni Nedeljko i insistira na linuksu i Gimpu ili nekoj sličnoj poluamaterskoj imitaciji ozbiljog programa.

Uostalom, sve ovo ti znaš, ali voliš da se gicaš i da od linuksa i njegovih korisnika praviš žrtve. Ko vas šiša, sami ste izabrali površnu desktop platformu, sad kusajte rezultate svojih izbora. Udeo od 1,6% ili 3,6% dovoljno govori o (ne)prilagođenosti realnim zahtevima i realnom životu.
[ Nedeljko @ 02.07.2020. 22:58 ] @
Nisi ti jedini koji si živeo i radio u socijalizmu. Mnogo je više ovakvih iskustava o kojima ja govorim, nego takvih izuzetaka o kojima ti pričaš.

Naravno da u firmi koristim opremu u okvirima onoga što firma propisuje, ali to jeste vid prisile. Dakle, nije odraz zadovoljstva korisnika, već prisile.

Ti vrtiš priču kako svi korisnici Windows-a, koriste njega zato što je tako naprednije, produktivnije, ne znam ni ja šta. Ne, neki od njih ga koriste samo zato što ih neko prisiljava na to, jer su pod pretnjom otkazom.

Ako od kuće postižu rezulatate rada, a koriste taj ušljivi Linux, čime to objašnjavaš?
[ mjanjic @ 02.07.2020. 23:22 ] @
A ono, recimo, radiš u nekoj firmi koja ima 300 kamiona, i ti sad kažeš ma šta bre Volvo ili Mercedes, JA znam da je bolji DAF, neću ja da vi mene prisiljavate da vozim kamion koji vi hoćete, ja mogu da vam budem profitabilniji ako vozim DAF-a!


Windows se zapatio krajem 80-ih i posebno tokom 90-ih jer su maksimalno olakšali pirateriju (ono, sa jednim CD key možeš da instaliraš koliko god hoćeš instalacija. Misliš da su u čak i u SAD kućni korisnici kupovali kopiju za svaki računar ili su možda koristili serijski od komšije, prijatelja i slično? Doduše, bilo je i ono, kupe Dell, Compaq i slično sa OEM verzijom, ali masa onih koji su sami sklapali računare, posebno klinci, misliš da su kupovali Win?

A postojala je mogućnost da se lagano zaštiti ili da se bar oteža ta piraterija, kao sa igricama, ali MS je to namerno puštao, dovoljne su im bile firme, a kućne korisnike su lepo navukli da se naviknu na Win, a posle je firmama bilo logičnije i da plate taj Win, jer imaju zaposlenog koji već solidno zna da radi na tom OS-u, a da mu instaliraju Linux, muka živa da nauče da rade sa fajl sistemom, Office programima koji nemaju sve ono što treba firmi, itd.

Kasnije MS započinje da izbacuje serverska rešenja (Exchange server, kasnije i Sharepoint, itd.) koja se jesu plaćala, ali je firmama bilo lakše naći administratora koji to zna da namesti nego nekog za Linux, posebno što je MS imao obuke (preko partnera) za sertifikate, dok za Linux svega toga nije bilo.

Uostalom, kad se gledaju Enterprise rešenja, postoje stvari koje su jeftinije na Linux-u, ali postoje i stvari koje su bolje i čak jeftinije na Win platformi. Možda firme u Srbiji ne gledaju baš tako, jer ovde i nije lako naći dobrog Linux admina, ali na Zapadu gde imaju mogućnost da nađu i plate takvog ili da nekog od zaposlenih obuče za Linux, sigurno imaju i ljude koji urade analizu različitih rešenja.
[ ineve74 @ 02.07.2020. 23:44 ] @
Linux je tako ekstra os.Ja obozavam linux.Moj prvi distro je bio iz negde 2001. ili jos stariji suse 7.1 koji sam dobio sa nekim magazinom.Instaliro sam ga 2003. na neku masinu sa winme.Nekako zadnjih godina nemam love da napravim linux box.Zadnji put sam napravio linux box 2014. al sam posle ubio plocu.Radila je tek nekoliko sati nov komp.
Mozda uzmem nesto za 150-200 evrica i turim linux opet.Moj distro je opensuse
[ Nedeljko @ 03.07.2020. 00:08 ] @
Ja ne osporavam pravo firmama da uvode svoje mere. To je legitimno. Samo konstatujem činjenično stanje da toliki udeo na desktopu ne potiče od sveopšteg oduševljenja ne znam čime.
[ SlobaBgd @ 03.07.2020. 00:18 ] @
Ali TAKO MALI UDEO na desktopu POTIČE od MANJKA ODUŠEVLJENJA.
Mislim, kada imaš izbor, i izabereš Windows, to valjda nešto govori, zar ne?
[ Nedeljko @ 03.07.2020. 00:24 ] @
Kada ne možeš da biraš jer te neko tera da koristiš Windows, a onda kada dobiješ mogućnost da biraš, izabereš Linux, to nešto govori.
[ SlobaBgd @ 03.07.2020. 01:44 ] @
Govori. Vrlo glasno govori "3,6%"
[ Srđan Pavlović @ 03.07.2020. 03:09 ] @
Bar se Bachi zezno na pocetku teme

[ bachi @ 03.07.2020. 07:25 ] @
Pogreši čovek.
[ Zurg @ 03.07.2020. 13:31 ] @
Da bi poređenje procenata između Windows i Linux desktop korisnika bilo pošteno, trebalo bi uzeti u obzir koliko je korisnika koristilo oba sistema i nakon toga izabralo jedan ili drugi. S obzirom na marketing koji ima Windows ovaj skok koji je napravio Linux u poslednje vreme je iznenađenje za mene. Koristio sam oba sistema i Linux je za mene mnogo jednostavniji i zanimljiviji sistem. Osnovna prednost Windowsa je inercija i to je i mene držalo dugo na Windowsu.
[ anon70939 @ 03.07.2020. 21:48 ] @
Ja sam koristio Windows 25 godina.
Zbog posla od nedavno Linux.
Cak vec par godina radim linux/windows administraciju, a poslednjih skoro 2 godine samo linux administraciju, mada se i to vise svodi na devops/cloudops nego administriranje.
Tek zadnjih godinu dana imam linux desktop radno okruzenje, pre toga sam sa Windowsa administrirao te servere.

Mogao sam tako i da nastavim, ali mi je nekako ipak lakse sa linuxa.

Evo moje poredjenje.

Linux desktop okruzenje, bas cesto imam kojekakve bugove i gluposti. Neke sam resio, sa ostalima sam se pomirio, jer nemam dovoljno vremena na poslu da im se posvetim. To su gluposti poput toga, da ako skinem laptop sa docking station (predjem u drugu prostoriju), i lockujem screen, nema sile posle da otkljucam i nastavim sa radom. Moram da ubijem na dugme.

Neki software koji koristim svakodnevno, poput Webex, moram iz browsera, i ne radi dobro kao klijent.
Skajp za linux, mi unistava CPU. Kod mene i nije tako bučno ali kolegin HQ CPU, na Dell Latitude, nenormalno bucan. Jos kad share screen, samo sto ne poleti.
Kacim se i radim dosta toga sa klijentovog “Jump” servera, koji je Windows, i za to koristimo neki njihov portal koji u pozadini valjda koristi neki Pulse vpn. Nije bilo sile da se namesti na linuxu, nego sam morao virtualku u Win, pa odatle na taj njihov preko rdp.
Office paket vise i ne koristim, pa mi ne nedostaje. Samo OneNote mi uzasno nedostaje, iz browsera nije ni blizu onoga sto zelim. Nisam nasao ni priblizno slicnu alternativu.

Baterija na laptopu... Desavalo se da mi ostane kuci, i da izguram skoro celu smenu na bateriji sa Win.
Linux mozda 2-3h. Nisam nista podesavao ni tamo ni ovamo, sve je default. Mislim da skajp kolje cpu i da se zato trosi brzo.

Sve ostalo mi je ipak nekako komotnije da radim sa linuxa.
Desavalo se da pokrenem neke skripte koje bi ceo vikend radile, i ne bi nista puklo. Sve bi se zavrsilo.
Ne mogu da opisem koliko puta na win pustim da nesto radi, odem negde, vratim se, stiglo do 3% i onda izleti neki dijalog prozor, ili “not responding” i shebe mi sve, propadne gomila vremena cekajuci ma hEbeno jedno OK moram da kliknem da nastavi. Bes koji sam tad dozivljavao je neopisiv. A tek iznenadni restart i update kad to nisam zeleo... to samo microsoft mogao da smisli...

Od nedavno predjoh i kuci na linux u potpunosti. Nedostaje samo jedna igrica, World of Tanks, ali ostalo za sad sljaka.
OK bilo je dosta gluposti koje sam morao da trazim nacin da sredim.
Skoro pa jedini razlog zbog kojeg sam presao, jeste taj da vise nemam mooda da bilo sta crack-ujem, da ne napatim neki ransomware.

[Ovu poruku je menjao CoyoteKG dana 03.07.2020. u 23:15 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 04.07.2020. 02:18 ] @
Citat:
Zurg:
Da bi poređenje procenata između Windows i Linux desktop korisnika bilo pošteno, trebalo bi uzeti u obzir koliko je korisnika koristilo oba sistema i nakon toga izabralo jedan ili drugi. S obzirom na marketing koji ima Windows ovaj skok koji je napravio Linux u poslednje vreme je iznenađenje za mene. Koristio sam oba sistema i Linux je za mene mnogo jednostavniji i zanimljiviji sistem. Osnovna prednost Windowsa je inercija i to je i mene držalo dugo na Windowsu.


Mene je drzalo na Windows-u samo to sto nisam hteo da menjam sistem, a iskustva sa Linux-om iz 90ih su me najvise sprecavala da predjem. No kad sam zbog posla
presao na Linux 2008, dicno sam Windows i nikad se vise nisam vratio.
[ Panta_ @ 04.07.2020. 05:16 ] @
Citat:
Baterija na laptopu... Desavalo se da mi ostane kuci, i da izguram skoro celu smenu na bateriji sa Win.
Linux mozda 2-3h. Nisam nista podesavao ni tamo ni ovamo, sve je default. Mislim da skajp kolje cpu i da se zato trosi brzo.


Ne, već zato što Windows pređe u power save mode, pa tako smanji osvetljenje ekrana, isključi wifi, itd. dok Linux nastavlja sa default podešavanjima.

Instaliraj Powertop i TLP pakete i pokreni powertop --auto-tune, pre toga bi bilo dobro powertop --calibrate da se odradi. Za TLP podrazumevano nisu potrebna bilo kakva podešavanja, ali ipak pogledaj doumentaciju da nema nešto za tvoj laptop. Za osvetljenje ekrana, verovatno kod svih desktop okruženja ima u power settings opcija, ako ne, ja koristim light alatku za pomenuto.

Takođe, instaliraj noviju verziju kernela, mislim da je od verzije 4.17 značajno poboljšana potrošnja baterije, za nekih 10%. Na primer, kod mene bez ovih podešavanja i custom kernela baterija na Windowsu traje i do sat vremena duže. Nakon ovih podešavanja, sada na Linuxu baterija traje nekih 30-40 minuta duže i to sa malo jačim osvetljenjem i bez isključivanja wifi-a koji Windows zna povremeno da isključi kada se malo duže ne koristi.

Što se tiče Skajpa, ipak je to Microsoft aplikacija, pa i ne možeš da očekuješ da radi bolje na Linuxu, ali ima https://web.skype.com/ koji radi iz browsera (Edge i Chrome) pa vidi kako to radi.
[ anon70939 @ 04.07.2020. 08:31 ] @
Citat:
Panta_: Ne, već zato što Windows pređe u power save mode, pa tako smanji osvetljenje ekrana, isključi wifi, itd. dok Linux nastavlja sa default podešavanjima .

Uglavnom sam zakacen preko wifi. A i namerno sam naglasio da su default podesavanja na oba.
Ako Windows to bolje hendluje bez instaliranja i podesavanja kojecega, onda je u tom slucaju + svakako na strani Win.

Ali nisam bas uveren da sa bilo kakvim podesavanjem mogu jednako komotno da radim na Linuxu kao na Win, uz jednako trajanje baterije, pa kakva god da su podesavanja. Sada sa default, win traje 3x duze. Nije to bas mala razlika.

Napisao sam moja iskustva, nisam ulazio u ne znam kakve detalje, samo naveo 3 najbanalnija primera.
[ Panta_ @ 04.07.2020. 09:42 ] @
Pa sad, ne znam kako očekuješ da Linux sa max i Windows sa min podešavanjima imaju isto trajanje baterije. Kod Linuxa je, bllo da li laptop radi na bateriji ili ne, podrazumevano na best performance. Dakle, osvetljenje ostaje na max, nema autosuspend za wifi, USB, itd. sve ostaje kao da je na punjaču. Zbog toga sam i preporučio powertop i tlp pakete.

Sa powertop možeš da vidiš navedena podešavanja, kao i šta koliko prazni bateriju i da isto optimizuješ. Dakle, sve što je potrebno je da se instaliraju pomenuti programi i pokrenu dve komande, minut posla. Ako je i to mnogo, onda jbg. nastavi da se žališ kako sa Linuxom manje traje baterija. Možda nećeš da dobiješ trajanje kao na Windowsu, jer isto dosta zavisi i od hardevra tj. drajvera, ali bi trebalo da je značajno bolje. Probaj pa vidi.
[ anon70939 @ 04.07.2020. 11:38 ] @
Ne shvataš poentu o čemu pričam. Ne hejtujem ja linux, nego kažem ono što je iz mog ugla gledanja.

Na linuxu uvek nešto mora dodatno da bi radilo isto kao na Windowsu ili bar približno.
Možda se zbog toga samo 2% ljudi odluči za Linux.
A možda bih drugačije gledao da sam se rodio sa linuxom, pa nedavno počeo zbog posla da koristim windows. Mozda bih tad isto ovo govorio ali suprotno. Pokusavao windows da namestim da radi kao linux...

Hvala za tip. Pogledaću to što si rekao.
[ Panta_ @ 04.07.2020. 12:27 ] @
Citat:

Ne shvataš poentu o čemu pričam.

Na linuxu uvek nešto mora dodatno da bi radilo isto kao na Windowsu ili bar približno.

Shvatam ja, ali gotovo svi Windows korisnici nikako da shvate da Linux nije Windows. Ništa na Linuxu nije isto kao na Windowsu. Čak postoje velike razlike i između pojedinih Linux distribucija, neke koriste jedno desktop okruženje, druge drugo, a neke čak dolaze i bez istog jer prepuštaju korisnicima da instaliraju ono što žele. Vidiš, Linux te ne primorava na jedan jedini izbor kao Windows, već ti dozvoljava da sam odlučiš kako i na koji način želiš da koristiš sistem, jer vidiš nemaju svi iste potrebe, kao na primer u ovom tvom slučaju. Neko će da ga koristi na desktopu ili na serveru i ovi programi mu nisu potrebni, dok će neko drugi da ga koristi na laptopu i pomenuti programi su mu potrebni kako bi produžio vreme trajanja baterije.
[ calexx @ 05.07.2020. 07:52 ] @
Citat:
CoyoteKG:Na linuxu uvek nešto mora dodatno da bi radilo isto kao na Windowsu ili bar približno.
Možda se zbog toga samo 2% ljudi odluči za Linux.
Ne, nego za Windows uvek imaš komšijinog malog ili servisera iz radnje gde je kupljen komp i instaliran (često piratski) Windows. Onda oni sve to odrade i onda izgleda da je tu sve što je potrebno.
Windows u startu nema ozbiljne programe za bilo šta, sve mora da se doda da bi bilo upotrebljivo. Ne računam one program(čić)e za kuckanje, pregled slika, razne plejere i slično. Da bi Windows bio upotrebljiv, potrebno je doinstalirati (već prema potrebi korisnika) i Office i PhotoShop i Corel i gomilu svega i svačega. Ne računam drajvere koji često moraju da se nađu, dok Linux to uglavnom ima. Kao što je neki free Office koji dolazi u startu svakako bolji od Write/WordPad ili šta sada dolazi uz Windows ili Gimp od programa za pregled i sitnu doradu slika.
Posebna priča je cena gorepomenutih programa, osim ako komšijin mali već ima "fraj" verziju svih.

Naravno, onda firma kaže ... mora Corel, mora MS Office, mora .... bilo šta i sve to dovodi do 2% korisnika. Naravno, ni komšijin mali nema pojma o Linuxu.
Citat:
CoyoteKG:A možda bih drugačije gledao da sam se rodio sa linuxom, pa nedavno počeo zbog posla da koristim windows. Mozda bih tad isto ovo govorio ali suprotno.
Ja sam taj ali suprotan primer. Windows sam koristio ne baš od početka ali od verzije 2.1 ili tako neke, ozbiljnije od 3.0 i sve redom do danas. Linux sam probao u međuvremenu i odustajao jer komšijin mali nije umeo da pomogne, internet je jedva postojao a i uglavnom niko nije ni hteo da pomogne. Tako je bilo u dva-tri pokušaja sve dok pre desetak godina nisam imao malo više vremena, još više volje i konačno nekoga ko je hteo da pomogne. Trebalo je vremena da malo shvatim drugačiji pristup a posle je sve bilo lakše i lakše. U onom međuvremenu pre toga sam bio i gori od ovdašnjih portparola Windowsa, Linux sam pljunuo kad god se pružila prilika ... sve dok nisam uspeo da ga bar malo upoznam.
Citat:
CoyoteKG:Pokusavao windows da namestim da radi kao linux...
Ja ne pokušavam, Windows ne može da radi kao Linux pa sam odustao. ;) Naravno, da me ponekad ne povuče AoE RoR pa i Rufus (koji mi nekako odgovara, mada sigurno postoji bezbroj free programa za Linux koji rade isto) više ne bih ni koristio Windows ali eto, ipak ima nešto bolje kod njega. Mrzi me da nađem način da ova dva problema rešim, a i potrebno je da Windows bude na kompu pa neka ima nešto i za njega.
[ Nedeljko @ 05.07.2020. 12:39 ] @
Netmarketshare još ne koriguje cifre, već ostaje pri podacima:

Mart 2020: 1.36%,
April 2020: 2.87%,
Maj 2020: 3.17%,
Juni 2020: 3.61%.
[ Nedeljko @ 01.08.2020. 06:00 ] @
Juli 2020:

4.73%.
[ Space Beer @ 01.08.2020. 07:24 ] @
Godina Linux desktopa :D

Koliko vidim, ovo je na štetu Mac OS X-a, što je ok :d
[ Branimir Maksimovic @ 01.08.2020. 09:22 ] @
Dosta njih sad radi od kuce. Kad prodje korona, moze ovo da splasne... klikcu ljudi sa Linux-a pa klikcu. Onda butuju u Windows malo da se igraju i tako...
[ Nedeljko @ 02.08.2020. 22:04 ] @
Došlo je do korekcije.

Juli 2020: 3.57%.
[ Panta_ @ 03.08.2020. 18:48 ] @
Reagovali sponzori (Microsoft i Apple) pa korigovali. Uplašili se konstantnog uspona Lunuxa na desktopu.
[ Srđan Pavlović @ 04.08.2020. 17:41 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Dosta njih sad radi od kuce. Kad prodje korona, moze ovo da splasne... klikcu ljudi sa Linux-a pa klikcu. Onda butuju u Windows malo da se igraju i tako...


I ja sam presao postepeno, ali dan za danom bilo je sve manje razloga za drzanjem windoza na kompovima
tako da ok je to... cak i bolje, uvidjaju se razlike na dnevnom nivou pa ih ne zaboravljas tako lako :D

Jos sad kako je krenuo stim na linuxu, i sve vise naslova...
[ Nedeljko @ 01.09.2020. 12:17 ] @
I tako puče balon. Ništa od probijanja granice od 4%.

Avgust 2020:

2.69%.
[ Space Beer @ 24.09.2020. 05:00 ] @
This time next year :d
Lenovo Announces 27 Systems To Ship With Ubuntu Pre-Installed
[ SlobaBgd @ 24.09.2020. 09:10 ] @
Čekaj, je l' ovo vest iz 2010? Koliko li sam takvih laptopova, sa nekim od Linuxa imao u rukama, sa zahtevom da "uklonim ovo s'ranje, ne znam ni šta je to, i da instaliram Windows 7"! Ako ne odmah po kupovini laptopa sa preinstaliranim Linuxom, onda par dana kasnije.

U svakom slučaju, samo napred! Eto posla!
[ Branimir Maksimovic @ 24.09.2020. 09:19 ] @
Znas kako sve dok je i Windows besplatan moze tako :P
[ SlobaBgd @ 24.09.2020. 09:21 ] @
Kakve to veze ima?
I Linux je besplatan, pa 2,69%!
[ Space Beer @ 24.09.2020. 11:14 ] @
Ovo je ThinkPad i Ubuntu je opcija. Namenjen je developerima, a ne raji (slično kao i Dell XPS ). Znam za domaću firmu u kojoj su imali laptopove na kojima nije radio Ubuntu, pa su instalirali piratski Win i u VM-u Ubuntu, u kom su ljudi radili
[ Panta_ @ 28.09.2020. 06:42 ] @
Malo vesti iz nesvesti. ;)

Eric S. Raymond: Is Microsoft Switching To a Linux Kernel That Emulates Windows?
Citat:
Most of Microsoft's money now comes from its cloud service Azure, points out open-source advocate Eric S. Raymond. Now he posits a future where Windows development will "inevitably" become a drag on Microsoft's business:

So, you're a Microsoft corporate strategist. What's the profit-maximizing path forward given all these factors? It's this: Microsoft Windows becomes a Proton-like emulation layer over a Linux kernel, with the layer getting thinner over time as more of the support lands in the mainline kernel sources. The economic motive is that Microsoft sheds an ever-larger fraction of its development costs as less and less has to be done in-house. If you think this is fantasy, think again. The best evidence that it's already the plan is that Microsoft has already ported Edge to run under Linux. There is only one way that makes any sense, and that is as a trial run for freeing the rest of the Windows utility suite from depending on any emulation layer.

So, the end state this all points at is: New Windows is mostly a Linux kernel, there's an old-Windows emulation over it, but Edge and the rest of the Windows user-land utilities don't use the emulation. The emulation layer is there for games and other legacy third-party software. Economic pressure will be on Microsoft to deprecate the emulation layer... Every increment of Windows/Linux convergence helps with that — reduces administration and the expected volume of support traffic.

Eventually, Microsoft announces upcoming end-of-life on the Windows emulation. The OS itself , and its userland tools, has for some time already been Linux underneath a carefully preserved old-Windows UI. Third-party software providers stop shipping Windows binaries in favor of ELF binaries with a pure Linux API...

...and Linux finally wins the desktop wars, not by displacing Windows but by co-opting it. Perhaps this is always how it had to be.


Ali, prvo da Lenovo rasproda ovih 30 Ubuntu laptopa.

Bilo kuda, Linux svuda. ;)
[ Space Beer @ 28.09.2020. 11:36 ] @
Egde ide na Linuxu jer je Chromium browser, nema nikakave veze za Windozom. MS Windows može samo na cloud, na Linux kernel nikako
[ Branimir Maksimovic @ 28.09.2020. 11:59 ] @
Svemirsko:"MS Windows može samo na cloud, na Linux kernel nikako"

a cloud je sta?
[ nkrgovic @ 28.09.2020. 12:29 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: a cloud je sta?

A cloud je sta, Djuro?

FTFY :)

Inace Azure Cloud tera Windows kao VM-ove, ali tera dosta i kao Hyper-V VM-ove. Postoji i podrska za Windows kontejnere, kao i .NET Linux kontejnere (sa MS Supported Linux-om za .NET) kroz Azure Kubernetes ;) Tako da, ako bi se windows server apps portovali na .NET - postoji MS supported .NET na kome bi mogli da rade.
[ Branimir Maksimovic @ 28.09.2020. 13:20 ] @
Nikola:"ali tera dosta i kao Hyper-V VM-ove."

Jel znas da je skoro M$ sabmitovao patch - podrska za HyperV u Linux kernelu :P
[ Space Beer @ 28.09.2020. 13:24 ] @
Pa? Guraju svoje VM rešenje, kao što to rade i VMware, Citrix, Oracle...

[ nkrgovic @ 28.09.2020. 13:51 ] @
MS je medju top 5 preduzeca koje contributuju u Linux kernel, nema tu nista lose.
[ Branimir Maksimovic @ 28.09.2020. 14:01 ] @
Citat:
Space Beer:
Pa? Guraju svoje VM rešenje, kao što to rade i VMware, Citrix, Oracle...



Pa ocigledno nemaju nameru da host bude Windows, ne?
[ Branimir Maksimovic @ 28.09.2020. 14:02 ] @
Nikola:"MS je medju top 5 preduzeca koje contributuju u Linux kernel, nema tu nista lose. "

Pa to, cim ulazu u Linux, to znaci da planiraju da se cloud vrti na Linux-u.
[ Panta_ @ 28.09.2020. 14:21 ] @
Citat:
Three and a half years ago, Mark Russinovich, Azure CTO, Microsoft's cloud, said, "One in four [Azure] instances are Linux." Next, in 2017, Microsoft revealed that 40% of Azure virtual machines (VM) were Linux-based. Then in the fall of 2018, Scott Guthrie, Microsoft's executive VP of the cloud and enterprise group, told me in an exclusive interview, "About half Azure VMs are Linux". Now, Sasha Levin, Microsoft Linux kernel developer, in a request that Microsoft be allowed to join a Linux security list, revealed that "the Linux usage on our cloud has surpassed Windows".


https://www.zdnet.com/article/...-on-azure-than-windows-server/
[ nkrgovic @ 28.09.2020. 18:01 ] @
Ne samo to. Microsoft je ulozio prilicno truda u SONiC - Debian Linux custom napravljen za whitebox switcheve. Imate L2 i L3 swithing i routing na masini koja vrti linux. Kernel drajveri spustaju sve sto mogu na (broadcom) silikon, a kompletno upravljanje sistemom je kroz Linux. Softver je dostupan besplatno, moezte ga koristiti na svojim switchevima, koristi standardne confige, postoje ansible i puppet moduli.... Cak je Cisco objavio da neki switchevi koji oni prodaju sa NX-OS (mislim da su Barefoot Tofino) mogu da se kupe uz podrsku za SONiC!

Naravno to sve je zato sto kompletan networking stack za Azure radi na..... SONiC Linux switchevima :). Tako da, osim 50% compute tu je i 100% networking (a verovatno i 100% storage).
[ Space Beer @ 29.09.2020. 05:10 ] @
Da. I 3% PC uređaja. Dokle god većina programa zahteva Windows ovakav kakav je, ništa bitno se u njegovoj strukturi neće menjati, a sigurno neće preći na Linux kernel
[ Nedeljko @ 30.09.2020. 17:37 ] @
Nego, šta će netmarketshare reći sutra za septembar? Više od 3% ili manje od 3%?
[ calexx @ 30.09.2020. 18:18 ] @
Manje.
[ Branimir Maksimovic @ 30.09.2020. 18:24 ] @
Citat:
Space Beer:
Da. I 3% PC uređaja. Dokle god većina programa zahteva Windows ovakav kakav je, ništa bitno se u njegovoj strukturi neće menjati, a sigurno neće preći na Linux kernel


Oni su vec includovali Linux kernel, ali slazem se sa tobom. Sam Windows kernel je dosta razlicit da bi se svelo samo na emulation layer.
[ Ivan Dimkovic @ 01.10.2020. 00:05 ] @
Satya vrlo verovatno gleda kako najbolje da se resi Windows-a od svog prvog radnog dana kao CEO Microsofta.

2019-te je cloud donosio Microsoftu ~50% prihoda.

Pametna lova verovatno tera MSFT da se transformise u firmu koja najmi Linux kutije i aplikacije (Office 365) - ostalo vidjeno za djubre.
[ Nedeljko @ 01.10.2020. 04:42 ] @
Izgleda da netmarketshare pokazuje manje od 2%, samo što ne može da se dogovori sam sa sobom.

Ako se izabere period od godinu dana, pa se stane mišem iznad septembra, onda je 1,47%, a ako se izabere samo septembar, onda je 1,74%.

Upravo je oboje stavio na 1,47%.

Očekujem nove korekcije.
[ nkrgovic @ 01.10.2020. 08:39 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Satya vrlo verovatno gleda kako najbolje da se resi Windows-a od svog prvog radnog dana kao CEO Microsofta.

2019-te je cloud donosio Microsoftu ~50% prihoda.

Pametna lova verovatno tera MSFT da se transformise u firmu koja najmi Linux kutije i aplikacije (Office 365) - ostalo vidjeno za djubre.

Nisam ovako razmisljao, ali vrlo moguce da si u pravu. Windows 10 iz 2025-te kao Linux kernel, Linux .NET, sve aplikacije portovane na .NET i eventualno neki "wine". Zapravo, najveci "problem", tj. najveci adut windows desktopa je registry i active directory. Kad bi se ovo, postepeno, promenilo da omoguci taj nivo konrtrole, to bi resilo sve.
[ Nedeljko @ 01.10.2020. 12:55 ] @
Registry baza je adut Windows-a?

WTF?

Kakve veze ima AD sa desktopom? Da je samo to, GNU/Linux bi odavno bio masovno zastupljen na desktopu, što očigledno nije.

Ja mislim da je razlog sledeći:

GNU/Linux je besplatan.

Kao takav privlači ljude koji bi pre crkli, nego platili softver ili softversku uslugu.

Proizvođačima softvera i pružaocima softverskih usluga se ne isplati da rade za takve.

Manja je dostupnost kvalitetnog softvera.

Manja dostupnost kvalitetnog softvera odbija ljude.
[ Space Beer @ 02.10.2020. 04:55 ] @
Active Directory je standard u poslovnom okruženju i niko ne želi da troši resurse bilo na druga rešenja, bilo na konfigurisanje linux mašina u takvom sistemu.

I Windows je skoro besplatan, tj. jeftin je. Ja sam licencu uzeo 2013. za Windows 8 i sada istu koristim za Windows 10, pri čemu sam promenio 3 ili 4 mašine. I koristiću je ko zna koliko.
Danas se softver razvija da bude dostupan na svim platformama, uglavnom preko web-browser-a (server/client) i baziran je na preplati, a ne na trajnoj licenci. Tako da je dostupan na linuxu, ali mora da se plati. Doduše, dosta njih je FOSS, pa je slef-hosting opcija, ko zna.

Kvalitetan softver je dostupan na linuxu. Ljudi prelaze sa 3ds Max-a na Blender, sa Autocad-a na BricsCAD, sa MS Office-a na Libreoffice ili Google Docs... i to ne zbog cene. Ali takođe niko ne prelazi sa Windows-a na Linux zbog cene. Niti će
[ Nedeljko @ 02.10.2020. 08:47 ] @
Ne treba svima u poslovnom okruženju AD, a i da treba, to nema veze sa kućnim korisnicima, kojih je mnogo, tako da kada bi AD bio jedina prednost, udeo GNU/Linux-a na desktopu (koji uključuje i kućne korisnike) bi bio mnogo veći nego što jeste.

Da mi je znati kakva je prednost Registry.

A to da se prelazi sa 3ds Max-a na Blender zato što Blender kida 3ds Max, pričaj nekome drugom.

I da, tehnički Google Docs i LibreOffice ne mogu da prismrde MS Office/Office 365 rešenjima.

Mašinski inženjeri mi ne pominju nikakav BricsCAD, nego CATIA i druge komercijalne programe.
[ BuzzLightyear @ 02.10.2020. 08:57 ] @
Citat:
Kao takav privlači ljude koji bi pre crkli, nego platili softver ili softversku uslugu.


Ti koji bi pre crkli nego da plate uglavnom koriste pirateriju. Mislim da Linux uglavnom koriste oni koji bi radije da ne plate ako ne moraju.
[ Branimir Maksimovic @ 02.10.2020. 09:01 ] @
Sto jes jes ovaj ofis je upeglan, imam prilike da koristim 2013, ali nisam jos video 365.
Nego ovaj 365 radi iz browsera? Moze sa linux-a?
[ Branimir Maksimovic @ 02.10.2020. 09:01 ] @
Citat:
BuzzLightyear:
Citat:
Kao takav privlači ljude koji bi pre crkli, nego platili softver ili softversku uslugu.


Ti koji bi pre crkli nego da plate uglavnom koriste pirateriju. Mislim da Linux uglavnom koriste oni koji bi radije da ne plate ako ne moraju.


Mislim da kinta tu ne igra veliku ulogu.
[ nkrgovic @ 02.10.2020. 10:26 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Sto jes jes ovaj ofis je upeglan, imam prilike da koristim 2013, ali nisam jos video 365.
Nego ovaj 365 radi iz browsera? Moze sa linux-a?

Da, ali ne radi sve. Desktop aplikacije su bolje utegnute, kao i OneDrive koji ne znam ni da li radi na Linuxu. Mac radi odlicno. Najgori deo je Teams, jos uvek smara zestoko. :) Ali osim sto je gladan resursa, funkcionise OK, ukljucujuci i integraciju sa telefonijom. Sustinski, Microsoft 365 je odlican paket, koji bas znaci. Imas lite verziju AD-a kao identity provider, ali u cloud-u (sto znaci kad korisnik radi remote), imas mail (exchange server u cloud-u) sa nalozima za korisnike, Office, Outlook i One Drive kome mogu da se utegnu privilegije da korisnici lepo dele izmedju sebe, a da ne mogu da izbace van firme.

Naravno, super je podrzan, imas i integracije sa raznim 3rd party resenjima, tipa SalesForce.com i slicno. Generalno u pitanju je bukvalno ubica paket, koji je tesko zameniti. Postoje F/OSS resenja, tipa NextCloud, OwnCloud i slicno, plus jos svasta nesto, ali to treba debelo integrisati. Da, osim sto podrava i Windows i Mac, imas i debele popuste za studente. :) Ovo sto je SpaceBeer napisao - softver je standard.
[ nkrgovic @ 02.10.2020. 10:38 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Citat:
BuzzLightyear:
Citat:
Kao takav privlači ljude koji bi pre crkli, nego platili softver ili softversku uslugu.


Ti koji bi pre crkli nego da plate uglavnom koriste pirateriju. Mislim da Linux uglavnom koriste oni koji bi radije da ne plate ako ne moraju.


Mislim da kinta tu ne igra veliku ulogu.

U principu ne. Najbolji dokaz je da ceo Azure radi na Linux-u :) . Tj. igra - ali u smislu da Linux serveri imaju ukupno manji TCO, TCA je samo deo price - i to manji deo. Trosak nabavke OS-a je realno 10% (ili manje) troska eksploatacije sistema.
[ Space Beer @ 02.10.2020. 11:17 ] @
@Nedeljko
Da više poslovnih korisnika koristi linux, verovatno bi i broj kućnih korisnika bio veći. Isto važi i za aplikativni softver. Ono što je standard u industriji, kopira se i na kućne korisnike.

Ja nisam rekao da je Blender bolji od 3ds Max-a, BricsCAD od AutoCAD-a, Atom3D od Fusion-a, Photopea od Photoshop-a, Google docs od MS Office-a (pošto nije).... već da su mnogi njihovi korisnici ili nezadovoljni pravcem u kom se program razvija ili alternative nude nešto što drugi nemaju. Niti da su migracije na alternativna rešenja masovna pojava, već da ima takvih slučajeva. I cena skoro nikad nije faktor. Ako meni ne veruješ, pogledaj inženjerske i dizajnerske forume. Počni od Autodeskovog

Adobe i Autodesk su možda najgore softverske kompanije na svetu, ali i pored toga nema naznake da će izgubiti svoj udeo na tržištu. Slično je i sa operativnim sistemima gde se Windowsu može štošta zameriti, ali nema razloga da običan korisnik pređe na alternativno rešenje. Možda Chromebook i ChomeOS.
[ Branimir Maksimovic @ 02.10.2020. 11:28 ] @
Najveca publika za Linux su developeri i to se vidi :P
No tu je uvek i OSX/macOS, a to je tek navlaka za one koji se ceo zivot bave Linux-om :P
[ Nedeljko @ 02.10.2020. 15:18 ] @
Citat:
Space Beer: @Nedeljko
Da više poslovnih korisnika koristi linux, verovatno bi i broj kućnih korisnika bio veći. Isto važi i za aplikativni softver. Ono što je standard u industriji, kopira se i na kućne korisnike.

A naročito na gejmere. Naravno da svaka šuša kući ima (piratski) AutoCAD za koji ne zna ni čemu služi.

Za to o kopiranju ti kažeš da je tako. Ne kažem da nema i toga, ali ne treba preterivati, pri čemu postoji i kopiranje u suprotnom smeru.

Da ima više dobrih programa za GNU/Linux, bio bi šire primenljiv, pa bi i u poslovnom i u kućnom okruženju bilo više instalacija od ovoliko.
[ Ivan Dimkovic @ 02.10.2020. 19:51 ] @
@nkrgovic.

AD, Exchange i sl. ce Microsoft vrlo lako prebaciti u "aplikativni" sloj. Na kraju krajeva, za 5+ godina nikog nece biti briga, skoro sve ce se vrteti sa Azure-a.

Tada nece uopste biti bitno da li AD servis trci na Linux sistemu - taj deo ne odrzavas ti vec Microsoft, kao i fajl sistem iza Office 365 i mnogo toga drugog :-)

Azure + Office 365 je smrtna kazna prvo za Windows na serveru - "writing's on the wall" je bio i pre Satya-inog postavljanja za CEO-a, a posle toga vise ni slepi ne mogu da kazu da nisu znali kuda investitori zele da Microsoft ide. Kao IT kupcu, kada ti infrastruktura trci na "serverless" API-jima i cloud servisima, aplikacije su ti "cloud-native", pitanje koji kernel trci neki nevidljiv server u "oblaku" te uopste ne zanima.

To ce biti momenat kada ce MSFT odvesti Windows Server iza supe i ispaliti 2 metka.

Desktop ce verovatno trajati duze, ali i to je samo pitanje vremena. Ostace da zivi kao neki Linux kernel + MSFT UI shell + neko vreme VM-ovi sa starim NT kernelima + Win API-jima za kompatibilnost.

Ekonomija je neumoljiva - Linux kernel razvija i odrzava pun qr firmi - deli se trosak razvoja. Te firme, takodje, dele QA troskove. Microsoft sam finansira Windows. QA troskove su eliminisali tako sto su ih prebacili na kupce, sto bas i nije pametna odluka.

Iskreno, kada Windows 10 update (1809) eliminise funkciju merenja CPU zauzeca procesa i >zvanican< MS savet je da se ili ceka 6+ meseci na novi upgrade (!) ili da se predje na "bleeding edge" beta testiranje (neka hvala, ako vam je "stabilan" sw. ovakav, "bleeding edge" verovatno stvarno izaziva krvarenje) covek nema vise sta da kaze. Mislim, kome treba merenje CPU zauzeca... brate mili. Cinjenica da takav release uopste prolazi sta god da je ostalo od "test ciklusa" je sve sto covek treba da zna.

Dok desktop i dalje nema isplativ biznis model za Linux (sto daje Windows-u na desktop vestacko disanje na neko vreme). Sa druge strane, serversko trziste je potpuno druga prica, imas nekoliko vrlo jakih igraca koji i te kako prave kintu (ne nuzno na iste nacine kao MSFT) + naravno sve cloud provajdere koji se u*eravaju od kinte. I oni su Linux "shop-ovi".
[ nkrgovic @ 02.10.2020. 20:24 ] @
Ma naravno, AD je, u sustini Kerberos + X.509 certovi + LDAP + LDAP Schema koju MS forsira - vise je fora da imas AD klijent, tj. Windows koji ima registry, koji skida sve zivo sa AD-a i kome AD moze da pushne policy, to je ono sto velikim klijentima treba. Iskreno, ja nemam pojma na cemu trci Azure AD, ne bi me cudilo da vec sad radi na Linux-u.... :) Server aplikacija ima sve manje koje nisu cloud native, Microsoft vec uz Hyper-V gura Azure Stack, da guras Azure funkcije native u svom DC-u... ;) A Windows server ce otici iza supe onda kad cena razvoja preraste cenu odrzavanja, to je to - dok god neko to hoce da kupi Microsoft ce ga prodavati. Oni guraju ljude da predju na Azure, jer im se isplati, ali ce rado uzimati pare dok neko hoce da im ih pokloni...

Desktop, da... Morace da predje, kad-tad, ali problem je sto Windows ekosistem ima fantasticne mogucnostu upravljanja desktopima. To je sistem koji je razradjen, koji ima brdo dodatnih alata koji to omogucavaju i koji ima brdo ljudi koji to rade vec godinama. Mnogo velikih firmi ima policy-je koji su razvijani godinama i prebaciti ih na nesto drugo je ogroman trosak, zato im se Windows isplati. Glavni momenat odrzavanja Windows desktopa nije baza korisnika koja koristi par usko specijaliovanih aplikacija, tipa Adobe - vec brdo corporate korisnika koji kupuju Windows i Office, plus koriste neke alate tipa salesforce.com ili neki ERP ili neki interni sistem.... i koji su ulozili mnogo u windows desktope. Oni su ti koji finansiraju Microsoft da odrzava windows, placajuci ogromne sume svaki mesec na ugovore o licenciranju - sigurno nisu dizajenri koji kupe jedan Windows 10 u pet godina. ;)

Kad ce windows desktop da umre? Kad se napravi lak nacin da se sve polise koje si definisao u AD-u spuste na neki drugi desktop. :)
[ Nedeljko @ 02.10.2020. 23:20 ] @
I onda dođe neki jablan da kuka:

"Znaš kako, u firmi koja ima 1000+ zaposlenih smo koristili GitHub. Onda nam je MS uleteo u konkurenciju, a sada je MS otkupio GitHub, pa nam konkurent ima pristup našoj intelektualnoj svojini."

Ta klaud rešenja su super za posao ako su klaud serveri u firmi, a ne negde drugde.
[ Ivan Dimkovic @ 02.10.2020. 23:42 ] @
Nije to nista specijalno za "cloud", takve situacije gde ti deo lanca preuzme konkurent su ceste i desavaju se na svim nivoima (hw., sw., infrastruktura, ...).

Evo ti sad situacija sa NVIDIA-om i ARM-om, do juce je ARM bila nezavisna firma koja ti nije konkurencija ako si chip-vendor, a kad se zavrsi transakcija, ARM je u vlasnistvu tvog konkurenta.

Cak i da ne bude nicega drugog, sama cinjenica da znaju tvoje ugovore i narudzbine je vec nezgodna stvar. A nece biti samo toga.

Sto se samog problema sa drzanjem koda tice, ili predjes kod drugog provajdera ili reorganizujes svoju infrastrukturu tako da to sto ide na skladistenje kod konkurenta u cloud je kriptovano.

Ako imas 4-cifreni ili 5-cifreni broj ljudi i ako si presao na cloud, sumnjam da je vracanje na on-prem pametna opcija.
[ nkrgovic @ 03.10.2020. 00:14 ] @
Ako se zavrsi. Par anti-monopolskih razmislja da je blokira, pre svega UK i Kina.
[ BuzzLightyear @ 03.10.2020. 09:37 ] @
Izgleda da naposletku Linux nije "kupusara", kako su neki istaknuti članovi foruma imali običaj da kažu.
[ Branimir Maksimovic @ 03.10.2020. 12:56 ] @
Ivan:"Iskreno, kada Windows 10 update (1809) eliminise funkciju merenja CPU zauzeca procesa i >zvanican< MS savet je da se ili ceka 6+ meseci na novi upgrade (!)"

Pa to je samo kolko scheduler vrti idle petlju kolko procesi nesto rade... mislim sto bi to izbacili?
[ Nedeljko @ 03.10.2020. 13:57 ] @
@Ivan Dimkovic

Jedno je kada neko ima uvid u tvoje ugovore, a drugo kada ima uvid u tvoju intelektualnu svojinu.

Citat:
BuzzLightyear: Izgleda da naposletku Linux nije "kupusara", kako su neki istaknuti članovi foruma imali običaj da kažu.


Pa, sa 1,47% (koliko prijavljuje netmarketshare) ispada da jeste kupusara.

Međutim, meni nije jasno da li je zaista udeo donedavno bio preko 3%, a sada ispod 2% ili se netmarketshare blamira.
[ Branimir Maksimovic @ 03.10.2020. 14:56 ] @
Nedeljko:' ili se netmarketshare blamira."

To sto oni mere je broj klikova i user agent klijenta.

edit: evo ka sto vidis pise mi iOS, a ja ni nemam iPhone...

[ Nedeljko @ 03.10.2020. 17:34 ] @
1. Oni mere tržišni udeo, jer je to ono što na sajtu piše kao tumačenje tih cifri (Operating System Market Share).

2. Odstupanje te cifre od činjenične zastupljenosti se zove greška merenja.

3. Za merenje se koriste neke metode. Izbor metode utiče na tačnost merenja, ali ne menja ono što je navedeno pod 1 i 2.

4. Njihov metod je brojanje klikova. Međutim, to ih ne opravdava ako imaju veću grešku od konkurencije.
[ Branimir Maksimovic @ 03.10.2020. 18:16 ] @
Nedeljko:"Oni mere tržišni udeo, jer je to ono što na sajtu piše kao tumačenje tih cifri (Operating System Market Share)."

kako mogu da mere trzisni udeo za besplatan operativni sistem ili browser?

Sanjas. Sve sto ta fluktuacija znaci je da je odredjenog meseca na tim sajtovima kliknulo toliko njih sa tim i tim user agentima...

edit:
inace postojao je nekad Linux Counter sajt gde su se ljudi prijavljivali i tako se daleko pouzdanije imala orijentacija.
Ali kao sto je svemu sto neko mora da placa bez prihoda kraj, tako i ovom dodje kraj.
[ Nedeljko @ 03.10.2020. 18:27 ] @
Ja ne znam kako drugačije da prevedem "Operating System Market Share", sem kao "tržišni udeo operativnih sistema".

To što piše kao tumačenje cifri je predmet merenja. Kako, to je već metod.
[ bachi @ 03.10.2020. 19:38 ] @
Biće ovo što Ivan kaže, odnosno, Microsoft će pokušati tako nešto, pa ako i uspeju, ipak će trebati više od 5 godina.

Mnogi još uvek furaju Server 2003.

15 - 20 godina min.
[ Branimir Maksimovic @ 03.10.2020. 21:28 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ja ne znam kako drugačije da prevedem "Operating System Market Share", sem kao "tržišni udeo operativnih sistema".

To što piše kao tumačenje cifri je predmet merenja. Kako, to je već metod.


Nikakav market share to nije, zato sto market podrazumeva kupovinu i prodaju, tj znaci koliko njih je kupilo Linux sto je nemoguce
znati.
Ovo se zapravo radi o konkretnim sajtovima i posecenosti sa odjedjenim user agentima. Da si merio na distrowatch
kolko njih je kliknulo zabelezio bi da tu Linux ima daleko vise od tih par procenata...
[ Nedeljko @ 04.10.2020. 06:21 ] @
Predmet merenja ne može da bude od onoga što je onaj ko meri napisao kao tumačenje brojki, svidelo se to nekome ili ne. To kako ti tumačiš tržišni udeo (kupovina i prodaja) i kako oni tumače tržišni udeo (verovatno bi bilo bolje da su kao Wikipedia napisali "usage share"), ne mora da se poklapa, a predmet merenja je njihovo tumačenje, jer oni vrše merenja i objavljuju rezultate.

To brojanje posećenosti sajtova, odnosno ono što oni zapravo rade, je metod merenja, a ne predmet merenja.
[ Ivan Dimkovic @ 04.10.2020. 10:43 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ivan:"Iskreno, kada Windows 10 update (1809) eliminise funkciju merenja CPU zauzeca procesa i >zvanican< MS savet je da se ili ceka 6+ meseci na novi upgrade (!)"

Pa to je samo kolko scheduler vrti idle petlju kolko procesi nesto rade... mislim sto bi to izbacili?


Nisu izbacili nego zasr*li.

Cinjenica da su izbacili OS update bez da to primete je samo jos jedan dokaz da su 100% outsource-ovali QA na korisnike.

Najludje je sto je taj update re-run, prvi pokusaj se zavrsavao sa obrisanim fajlovima kod nekih korisnika pa su ga povukli ubrzo nakon izbacivanja. Drugi pokusaj je manje destruktivan ali ne i bez komicnih bagova kao sto je ovaj. Brate mili: KAKO? Ne kako stvoriti ovaj bag, nego kako to ne primetiti?

Najbolji opis svega ovoga zahteva onu poznatu Benny Hill muziku. Ali nije to slucajno, Satya ce vise uciniti za Linux nego gomila distro firmi zajedno.
[ Ivan Dimkovic @ 04.10.2020. 10:53 ] @
Citat:
BuzzLightyear:
Izgleda da naposletku Linux nije "kupusara", kako su neki istaknuti članovi foruma imali običaj da kažu.


Linux (distroi) je i dalje kupusara.

Tj. distribucije su kupusare, a kernel je uzbudljiv koliko i sve bazirano na konceptima OS-a za telefonske kompanije ili distributere elektricne energije.

Ali to vise nije bitno: Microsoft je sam zakopao Windows + ceo taj stack (kernel + sistemske biblioteke) je danas commodity od koga ocekujes da radi i ne zanima te kako izgleda i koje inovacije koristi. POSIX je sasvim OK kada su kriticne stvari na sasvim drugom nivou.

Inovacije su se prevacile u servisni nivo (gde AWS, Azure i sl.) operisu tako da ce kupusara na kraju nadziveti Windows zato sto ce mnogo pre doci momenat kad se Windows ne isplati Microsoftu.
[ Branimir Maksimovic @ 04.10.2020. 11:11 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ivan:"Iskreno, kada Windows 10 update (1809) eliminise funkciju merenja CPU zauzeca procesa i >zvanican< MS savet je da se ili ceka 6+ meseci na novi upgrade (!)"

Pa to je samo kolko scheduler vrti idle petlju kolko procesi nesto rade... mislim sto bi to izbacili?


Nisu izbacili nego zasr*li.

Cinjenica da su izbacili OS update bez da to primete je samo jos jedan dokaz da su 100% outsource-ovali QA na korisnike.

Najludje je sto je taj update re-run, prvi pokusaj se zavrsavao sa obrisanim fajlovima kod nekih korisnika pa su ga povukli ubrzo nakon izbacivanja. Drugi pokusaj je manje destruktivan ali ne i bez komicnih bagova kao sto je ovaj. Brate mili: KAKO? Ne kako stvoriti ovaj bag, nego kako to ne primetiti?

Najbolji opis svega ovoga zahteva onu poznatu Benny Hill muziku. Ali nije to slucajno, Satya ce vise uciniti za Linux nego gomila distro firmi zajedno.


Mislim da je mnogo ozbiljniji problem bio kada 365 nije radio 6 sati u udarno USA vreme pre neki dan :P
[ Branimir Maksimovic @ 04.10.2020. 11:15 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:
BuzzLightyear:
Izgleda da naposletku Linux nije "kupusara", kako su neki istaknuti članovi foruma imali običaj da kažu.


Linux (distroi) je i dalje kupusara.

Tj. distribucije su kupusare, a kernel je uzbudljiv koliko i sve bazirano na konceptima OS-a za telefonske kompanije ili distributere elektricne energije.

Ali to vise nije bitno: Microsoft je sam zakopao Windows + ceo taj stack (kernel + sistemske biblioteke) je danas commodity od koga ocekujes da radi i ne zanima te kako izgleda i koje inovacije koristi. POSIX je sasvim OK kada su kriticne stvari na sasvim drugom nivou.

Inovacije su se prevacile u servisni nivo (gde AWS, Azure i sl.) operisu tako da ce kupusara na kraju nadziveti Windows zato sto ce mnogo pre doci momenat kad se Windows ne isplati Microsoftu.


Linux distroi su dostigli nivo kad average Joe moze da klikne i instalira, i da vrsi administraciju a da nema pojma o komandnoj liniji...
Kernel debelo dobro razvija brdo placenih developera, a Linus dize milione. Nije to vise onaj Linux iz 90ih :P
[ Nedeljko @ 04.10.2020. 12:13 ] @
Je li Bane, ima li Windows OLE bar četvrt veka? Gde je to na Linux-u?
[ Ivan Dimkovic @ 04.10.2020. 19:46 ] @
Sta ce im OLE koji moj - ako ikad bude potreban to ce Micorosft da nakalemi preko nekog compatibility layer-a.

Linux "desktop" useri (onih ~1%) desktop koriste na sasvim drugi nacin i uopste nisu ni biti kao ciljna grupa.

Ako Linux ikada bude pokretao desktop OS (koji nije Chrome OS) to ce biti sa GUI shell-om koji ce podrzavati document embedding - OLE ili ne.

Citat:

Mislim da je mnogo ozbiljniji problem bio kada 365 nije radio 6 sati u udarno USA vreme pre neki dan :P


Verovatno jeste bio ozbiljan problem ali ce se iz njega nesto nauciti i verovatno eliminisati.

Sansa da Azure servisi crknu je manja nego da ti crkne home-grown domenski kontroler.

Bas kao sto se ne vracamo na nezavisnu proizvodnju elektricne energije ako lokalna elektrodistribucija ima problem, tako se i veliki kupci nece vracati na on-prem zbog ovoga.

Taj voz je odavno prosao.
[ Branimir Maksimovic @ 05.10.2020. 05:29 ] @
Citat:
Nedeljko:
Je li Bane, ima li Windows OLE bar četvrt veka? Gde je to na Linux-u?


Ima, ali zadnja knjiga koja opisuje kako to treba uraditi u C-u je out of print bar 20 godina...
OLE, u stvari COM i DCOM, je specifikacija kako uraditi M$ vtable... zasto bi to
preneli na Linux? Mislim ono ideja da downloadujes binarije sa neta i izvrsavas
na svojoj masini je interesantna ideja, pogotovo za hakere ;)
Eto ti web assembly kao modernu verziju toga i isto tako zanimiljivu :P
[ Branimir Maksimovic @ 05.10.2020. 05:35 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Sta ce im OLE koji moj - ako ikad bude potreban to ce Micorosft da nakalemi preko nekog compatibility layer-a.

Linux "desktop" useri (onih ~1%) desktop koriste na sasvim drugi nacin i uopste nisu ni biti kao ciljna grupa.

Ako Linux ikada bude pokretao desktop OS (koji nije Chrome OS) to ce biti sa GUI shell-om koji ce podrzavati document embedding - OLE ili ne.

Citat:

Mislim da je mnogo ozbiljniji problem bio kada 365 nije radio 6 sati u udarno USA vreme pre neki dan :P


Verovatno jeste bio ozbiljan problem ali ce se iz njega nesto nauciti i verovatno eliminisati.

Sansa da Azure servisi crknu je manja nego da ti crkne home-grown domenski kontroler.

Bas kao sto se ne vracamo na nezavisnu proizvodnju elektricne energije ako lokalna elektrodistribucija ima problem, tako se i veliki kupci nece vracati na on-prem zbog ovoga.

Taj voz je odavno prosao.


1. OLE je glavni razlog sto postoji drive by malware na Windows,u a na Linux-u ne postoji. Mislim ono uzrok svih popup adova i gomila toga sto uzrokuje da jedan
app moze da ti prcka po sistemu kako hoce...
2. mislim da staviti u ruke jedne firme i jednog servisa nesto tako kao sto je pisanje dokumenata takodje losa ideja... pokazalo se vec. Mislim ono Helen I need
that document! Boss I can;t type it ;)
[ Nedeljko @ 05.10.2020. 10:43 ] @
Aplikacija uopšte ne mora da podržava OLE. Može da se napravi bez podrške za to. Onda joj nikakvi binary-ji neće prčkati po njoj. Isto važi za plugin-ove.

Koliko vidim, LibreOffice na Linux-u ima funkciju "Insert OLE object", pa se ubaci tabela, po kojoj može da se prčka kao u Calc-u-
[ Branimir Maksimovic @ 05.10.2020. 17:18 ] @
Naravno da ne mora. Ali sve skoro sve podrzavaju pogotovo M$-ove.

Nedeljko:"Koliko vidim, LibreOffice na Linux-u ima funkciju "Insert OLE object", pa se ubaci tabela, po kojoj može da se prčka kao u Calc-u-"

ne znam sta LO ima ali na nivou sistema aplikacija ne moze da pokrece druge kako hoce i da im radi sta hoce.
[ Nedeljko @ 05.10.2020. 17:43 ] @
Kapiraš li ti da to znači da MS nudi mogućnosti, koje naravno da nose i rizike sa sobom i da to onda povlači bolju softversku ponudu u širu prihvaćenost?
[ BuzzLightyear @ 06.10.2020. 17:17 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
a kernel je uzbudljiv koliko i sve bazirano na konceptima OS-a za telefonske kompanije ili distributere elektricne energije.


Citat:
As a part of porting the game to the PDP-7, Thompson developed his own operating system, which later formed the core of the Unix operating system. Space Travel never spread beyond Bell Labs or had an effect on future games, leaving its primary legacy as part of the original push for the development of Unix.


To što je Ken Tompson imao varijantu državnog posla u telefonskoj kompaniji ne znači da je PTT inficirala taj OS svojom "uzbudljivošću". Ako se posmatra sami početak sistema, UNIX je više gejmerski sistem nego "OS-a za telefonske kompanije ili distributere elektricne energije".
[ Nedeljko @ 07.10.2020. 10:13 ] @
Ako je Dimković na to mislio, veću glupost nije mogao da odvali.

Denis Riči i Ken Tompson su dobili Tjuringovu nagradu (najprestižniju nagradu u računarstvu) za veliki doprinos teoriji operativnih sistema sa posebnim osvrtom na implementaciju UNIX-a.

Osmislili su novo shvatanje operativnih sistema, koje je važeće i danas, s tim da se razvijalo od onda. Pokazali su način kako da se to napravi. Svi savremeni operativni sistemi (sa izuzetkom FreeDOS-a, koji ima sasvim drugačiju namenu) se temelje na tome.

UNIX je najinovatiniji operativni sistem u istoriji.
[ Branimir Maksimovic @ 07.10.2020. 10:29 ] @
Citat:
Nedeljko:
Kapiraš li ti da to znači da MS nudi mogućnosti, koje naravno da nose i rizike sa sobom i da to onda povlači bolju softversku ponudu u širu prihvaćenost?


Pa da, kada na nivou sistema imas resene module, tj svaka aplikacija svakoj moze biti plugin, ali pokazalo se da je velika cena, kroz drive by malware.
[ Branimir Maksimovic @ 07.10.2020. 10:32 ] @
Citat:
BuzzLightyear:
Citat:
Ivan Dimkovic:
a kernel je uzbudljiv koliko i sve bazirano na konceptima OS-a za telefonske kompanije ili distributere elektricne energije.


Citat:
As a part of porting the game to the PDP-7, Thompson developed his own operating system, which later formed the core of the Unix operating system. Space Travel never spread beyond Bell Labs or had an effect on future games, leaving its primary legacy as part of the original push for the development of Unix.


To što je Ken Tompson imao varijantu državnog posla u telefonskoj kompaniji ne znači da je PTT inficirala taj OS svojom "uzbudljivošću". Ako se posmatra sami početak sistema, UNIX je više gejmerski sistem nego "OS-a za telefonske kompanije ili distributere elektricne energije".



Unix nije gejmerski sistem jer nema GUI. Jedine igre koje mozes da igras na Unixu su ascii art ;)
X Windows je dosao tek kasnije i komplet nezavisna aplikacija, tj nije deo kernela.
[ BuzzLightyear @ 07.10.2020. 12:53 ] @
Možda UNIX nije završio kao gejmerski sistem, ali tako je počeo. Našao sam na Wikipediji kako je izgledala video igra, odnosno grafika na praUNIX sistemu:



[ Ivan Dimkovic @ 07.10.2020. 23:58 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ako je Dimković na to mislio, veću glupost nije mogao da odvali.

Denis Riči i Ken Tompson su dobili Tjuringovu nagradu (najprestižniju nagradu u računarstvu) za veliki doprinos teoriji operativnih sistema sa posebnim osvrtom na implementaciju UNIX-a.

Osmislili su novo shvatanje operativnih sistema, koje je važeće i danas, s tim da se razvijalo od onda. Pokazali su način kako da se to napravi. Svi savremeni operativni sistemi (sa izuzetkom FreeDOS-a, koji ima sasvim drugačiju namenu) se temelje na tome.

UNIX je najinovatiniji operativni sistem u istoriji.


Ne, nisam na to mislio. UNIX je (mozda) bio najinovativniji OS kad se pojavio. Turingova nagrada o kojoj pricas je dodeljena 1983-ce, za rad na OS-u izbacenom 1969-te godine.

Unix je bio sexy 1969-te, cak i 1983-ce kada je dodeljena nagrada je i dalje bio neprikosnoven u klasi racunara koje je podrzavao.

Ali 90-tih (kada su se vodili ratovi za preotimanje mainframe-a, sto je izazvalo renesansu u OS inovacijama)? 90-tih je UNIX bio sexy i inovativan otprilike koliko i automatski osigurac. Linux - jos grdje, posto je bio sklepana hrpa koda koja je pokusavala da bude nesto izmedju POSIX-a (standarda dostojnog elektrodistribucije) i necega sta je Linus zamisljao da je dobro. To ce jednog dana mnogo kasnije biti super, ali je tada bilo... pa, neki od nas se secaju toga.

Elementarne "kernel" stvari kao sto su npr. niti i paralelni asihroni I/O su dosle na NT-u (koji je spiritualno VMS), AIX-u i Solarisu daleko pre.

Kasnije se ista stvar desila sa naprednim fajl sistemima kao sto su ZFS (Solaris),

Linux je polako dobijao te stvari (mada su im bile potrebne godine da niti urade kako treba) i u jednom momentu je postao verovatno "najbogatiji" ali to se desilo otprilike kada je sve ostalo prestalo da bude rentabilno i veliki igraci (Google, IBM, Intel, RH, SAP, Facebook, Cisco i, naravno poslednjih godina, Microsoft).

Danas je ekonomski suicid razvijati neki drugi OS - Microsoft to jos radi dok mora, ali i oni prakticno sve vise i vise koriste Linux. Zbog toga je logicno i da se Linux danas najvise i razvija.

Ali danas, isto tako, "kernel" igra daleko manju ulogu nego ranije. Kompleksni distribuirani sistemi (Cloud ili DC) imaju sasvim druge probleme, latencije u komunikaciji su mnogo vece nego bilo sta unutar masine i optimizacije u odzivu (mikro)servisa donose daleko vise ubrzanja nego nekakve za*bancije u drajverima ili kernelu (takve stvari su zanimljive samo malom broju klijenata).

Tako da - da, Linux je danas alfa i omega kernel inovacije. Svaka cast - uspeli su, u eri kada to vise nije bitno.
[ Ivan Dimkovic @ 08.10.2020. 00:08 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
ne znam sta LO ima ali na nivou sistema aplikacija ne moze da pokrece druge kako hoce i da im radi sta hoce.


Sta, na Linuxu proces ne moze da lansira drugi proces?

Stvarno? Sta ce da te spreci?

Razlog zasto Linux ima drugi pristup je zato sto je Linux bio u srednjem veku dok je Microsoft vladao svetom. Kad je Linux poceo da biva vise koriscen sa GUI okruzenjima, dbus komunikacija je postala standardni metod za razmenu podataka. Postojali su Mozilla-ini XPCOM ili Bonobo, ali to vise nije bilo "kul".

Da, Microsoft je stvorio sigurnosni problem sa ActiveX-om kada je Internet postao dominantan medijum, ali to nije problem COM-a, vec nebrige za sigurnost koju je Microsoft tada isijavao.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2020. 01:02 ] @
Ajde Ivane, moze da pokrece al ne moze da embeduje drugu aplikaciju kao plagin i da sa sistemom radi sta hoce na taj nacin. Problem je sto postoje gomila nedokumentovanih
COM servisa koji se siroko zloupotrbljavaju.

A activex je posebna priča. Da doenloaduješ binary sa interneta i izvršaavaš kod sebe... oživelo ponovo kao Web Assembly :)

[Ovu poruku je menjao Branimir Maksimovic dana 08.10.2020. u 02:20 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2020. 01:10 ] @
https://www.zdnet.com/article/...-week-two/?ftag=CAD-03-10abf6j


Last week, a major Azure Active Directory authentication issue affected users worldwide. A follow-up Exchange/Outlook issue later in the week affected European and Indian Office 365/Microsoft 365 customers. This week, Microsoft's cloud services issues are continuing, affecting a number of Exchange, Outlook, Teams and SharePoint users.

Ovo navrlo baš :)

[ Nedeljko @ 08.10.2020. 01:51 ] @
@Ivan Dimkovic

Film Terminator 2 je potpuno zasluženo dobio oskara za specijalne efekte. Imao je najbolje specijalne efekte u dotadašnjoj istoriji. Rađeni su na Silicon Graphics-ovoj grafičkoj radnoj stanici od jedno sto soma dolara. Šta misliš, pod kojim je operativnim sistemom radila ta radna stanica? Naravno, pod UNIX-om. Dakle, grafičke mogućnosti pod UNIX-om su bile dovoljne za oskara za specijalne efekte.

Takođe, UNIX je bio standard za serverske baze podataka i poslovne sisteme. IBM je pravio bazu podataka Informix za njega.

Bilo šta što je prevazilazilo mogućnosti PC-ja i DOS-a se radilo pod UNIX-om.

I DOS i 16-bitni Windows su bili debelo siromašniji od UNIX-a, ali usklađeni sa snagom tadašnjeg PC-ja i sa naprethom PC hardvera je postali zastareli.

Windows je počeo da bude seksi (kako kažeš) tek sa Windows-om 95 i Windows-om NT.

Windows NT je bio MS-ova zamena za UNIX.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2020. 02:02 ] @
Tek kad je directx proradio na nt windowsu :)
[ Nedeljko @ 08.10.2020. 05:22 ] @
Pa, sad, korstio se Windows NT kao standardan server i pre toga. Koristio se i kao desktop.
[ calexx @ 08.10.2020. 07:30 ] @
Citat:
Nedeljko:Rađeni su na Silicon Graphics-ovoj grafičkoj radnoj stanici od jedno sto soma dolara. Šta misliš, pod kojim je operativnim sistemom radila ta radna stanica? Naravno, pod UNIX-om. Dakle, grafičke mogućnosti pod UNIX-om su bile dovoljne za oskara za specijalne efekte.
Silicon Graphics je koristio svoju varijantu Unixa po imenu Irix, krajem osamdesetih/početkom devedesetih smo imali u firmi nekoliko komada i valjda je trebalo da ih prodajemo, posle se taj deo "odcepio" i napravljena je firma SiGraf koja je radila još neko vreme. Te makine sam probao u vreme kada je na PC kretala VGA rezolucija, mnogi su još imali EGA pa i CGA a Silicon Graphics neku ekstra rezoluciju pa još mogućnost animiranja u realnom vremenu ... još se sećam pauka koga pokrećeš miškom i on se vrti kako mrdaš ... u to vreme na PC nije bilo ni teorije za tako nešto.

Ipak, to i Unix a kasnije i Linux nisu uporedivi, GUI u bilo kom obliku je krenuo mnogo kasnije. Ovo su ipak bile specijalne serije koje su koštale i imale neku namenu koja opravdava cenu.

Meni je jedino žao što OS/2 nije opstao, on je imao odličan GUI u odnosu na Windows, mnogo bolji multitasking ali je bio i problem kao oduvek sa Linuxom, malo programa pa su se koristili Windows programi pod emulacijom što nije ono pravo. Linux je nekako preživeo, razvili su se upotrebljivi programi kao zamene pa nije veliki problem da se koristi za normalan rad.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2020. 07:39 ] @
Nedeljko:"Pa, sad, korstio se Windows NT kao standardan server i pre toga. Koristio se i kao desktop."

Tacno, ali nista 3d animacija, tj bez igranja. Win95 je bila prljava varijanta, dok se nije doslo do Windows XP-a.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2020. 07:42 ] @
Citat:
calexx:
Citat:
Nedeljko:Rađeni su na Silicon Graphics-ovoj grafičkoj radnoj stanici od jedno sto soma dolara. Šta misliš, pod kojim je operativnim sistemom radila ta radna stanica? Naravno, pod UNIX-om. Dakle, grafičke mogućnosti pod UNIX-om su bile dovoljne za oskara za specijalne efekte.
Silicon Graphics je koristio svoju varijantu Unixa po imenu Irix, krajem osamdesetih/početkom devedesetih smo imali u firmi nekoliko komada i valjda je trebalo da ih prodajemo, posle se taj deo "odcepio" i napravljena je firma SiGraf koja je radila još neko vreme. Te makine sam probao u vreme kada je na PC kretala VGA rezolucija, mnogi su još imali EGA pa i CGA a Silicon Graphics neku ekstra rezoluciju pa još mogućnost animiranja u realnom vremenu ... još se sećam pauka koga pokrećeš miškom i on se vrti kako mrdaš ... u to vreme na PC nije bilo ni teorije za tako nešto.

Ipak, to i Unix a kasnije i Linux nisu uporedivi, GUI u bilo kom obliku je krenuo mnogo kasnije. Ovo su ipak bile specijalne serije koje su koštale i imale neku namenu koja opravdava cenu.

Meni je jedino žao što OS/2 nije opstao, on je imao odličan GUI u odnosu na Windows, mnogo bolji multitasking ali je bio i problem kao oduvek sa Linuxom, malo programa pa su se koristili Windows programi pod emulacijom što nije ono pravo. Linux je nekako preživeo, razvili su se upotrebljivi programi kao zamene pa nije veliki problem da se koristi za normalan rad.


IBM nije bio perizstentan, prelako su odustali od PC-ja. Malo gubitaka i cao. Da je Apple vodio takvu politiku, ne bi danas postojao...
Sto se Linux-a tice, posto je besplatan, nije imao sta da prezivljava, bas kao ni *BSD familija. Apple je preziveo, ali jedva.
[ nkrgovic @ 08.10.2020. 07:55 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Tek kad je directx proradio na nt windowsu :)

Meni je NT bio sexy i u vreme 3.51 - nije imao DirectX ali je imao drajvere kako treba, kao sto mikrokernel treba da ih ima i mogla je da ti umre graficka (u serveru) a da racunar nastavi da radi. Taj NT je bio ne samo, sto Ivan kaze, "spiritualno VMS", vec je ga je i pisao isti covek kao VMS - Dave Cutler. Dave je vremenom prestao da se direktno bavi time, ali je legendaran po svim problemima koje je pravio u MS-u, pocev od toga da je njegov tim bio "dovoljno mali da stane u volkswagen bubu", do toga da je, kad je MS uveliko lansirao Visual C i svima trubio kako ima najbolji IDE tim koji je Dave vodio je i dalje koristio - vi . Prve verzije NT-a su bile jako, jako stabilne, sve negde do Windows 2000, vec 2003/XP je pocelo da opada po stabilnosti, a da nije dodalo bitne features (Win 2K3 koji se JOS koristi u nekim firmama nema podrsku za npr. LACP agregaciju).
[ BuzzLightyear @ 08.10.2020. 08:03 ] @
Meni sve veći broj ljudi traži da im instaliram Linux. Do nedavno sam imao veoma uspešnu strategiju da kada me neko pita da li mogu da mu "oborim sistem" samo kažem da mogu ako mu/joj odgovara Linux, jer ne mogu da garantujem da piratski Windows nema viruse. Od nedavno su počeli da traže Linux i to uglavnom ne oni ljudi koje sam ranije uspešno otkačio.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2020. 08:03 ] @
za Nikolu:Ja kad sam video XP, rekao sam to je to i presao na Windows ;)
I sve tako do januara 2008. nt 3.51 sam samo programirao za banku, neki activex server ispred orakleta...
ali kuci nikad.
[ Nedeljko @ 08.10.2020. 11:18 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: UNIX je (mozda) bio najinovativniji OS kad se pojavio.

Inovativnost se naravno meri u odnosu na trenutak kada se to pojavilo i ono [to je postojalo do tada. Dakle, koliki je skok time napravio. Niko drugi na tom polju do dan-danas nije toliko veliki skok na polju operativnih sistema, koliki je tada napravio UNIX.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2020. 11:50 ] @
Najveci napredak je sto je Unix prvi operativni sistem koji je uradjen u visem programskom jeziku. Mislim da je to presudno jer je tako
portovan na sve arhitekture i zavladao je neprikosnoveno.
[ calexx @ 08.10.2020. 12:05 ] @
Citat:
nkrgovic: Meni je NT bio sexy i u vreme 3.51 - nije imao DirectX ali je imao drajvere kako treba, kao sto mikrokernel treba da ih ima i mogla je da ti umre graficka (u serveru) a da racunar nastavi da radi.
Preskočio sam NT 3.5 jer je bio prezahtevan ali sam probao 3.51 koji je imao manje prohteve i za mene je to najsigurniji OS koji sam koristio. Igrao sam se, probao da ga oborim, da mu obrišem neke važne fajlove ali jok ... dobijao sam poruke ... ne može, to će da ugrozi sigurnost i ne dozvoljavam da ovo uradiš. Šta god sam probao, a da je moglo da ga ubije, nije dozvoljavao. Naravno, koliko sam tada znao. Posle je došao NT 4.0 koji je imao Windows 95 šminku ali je kod njega moglo da prođe šta god. Posle je došao w2k koji je bio odličan ali bez mlatimudijalnih mogućnosti i na kraju je to doneo XP ali je uništio sve ostalo. :(
Citat:
BuzzLightyear:Meni sve veći broj ljudi traži da im instaliram Linux. Do nedavno sam imao veoma uspešnu strategiju da kada me neko pita da li mogu da mu "oborim sistem" samo kažem da mogu ako mu/joj odgovara Linux, jer ne mogu da garantujem da piratski Windows nema viruse. Od nedavno su počeli da traže Linux i to uglavnom ne oni ljudi koje sam ranije uspešno otkačio.
Au, nadam se da to neće i meni da se desi. Prvi potez mi je bio kupovina KAV-a i kada neko pita za key ili neko rešenje, samo kažem da može da se kupi jeftino i to je dovoljno da me više ne pitaju. Posle sam prešao na Linux i to niko neće (osim par izuzetaka) a uvek je tu priča da nemam ključ, serijski, crack ili bilo koje rešenje a o piratskim i ne pomišljam i polako sam se oslobodio svih napasti. Nije meni problem da im to rešim ali posle dobijem takoreći obavezu da im večno sređujem probleme, rešavam provaljene ključeve, opravljam sistem koji unište ... ovako sam miran.
[ bigvlada @ 08.10.2020. 19:00 ] @
Citat:
Nedeljko:
@Ivan Dimkovic

Film Terminator 2 je potpuno zasluženo dobio oskara za specijalne efekte. Imao je najbolje specijalne efekte u dotadašnjoj istoriji. Rađeni su na Silicon Graphics-ovoj grafičkoj radnoj stanici od jedno sto soma dolara. Šta misliš, pod kojim je operativnim sistemom radila ta radna stanica? Naravno, pod UNIX-om. Dakle, grafičke mogućnosti pod UNIX-om su bile dovoljne za oskara za specijalne efekte.

Takođe, UNIX je bio standard za serverske baze podataka i poslovne sisteme. IBM je pravio bazu podataka Informix za njega.

Bilo šta što je prevazilazilo mogućnosti PC-ja i DOS-a se radilo pod UNIX-om.

I DOS i 16-bitni Windows su bili debelo siromašniji od UNIX-a, ali usklađeni sa snagom tadašnjeg PC-ja i sa naprethom PC hardvera je postali zastareli.

Windows je počeo da bude seksi (kako kažeš) tek sa Windows-om 95 i Windows-om NT.

Windows NT je bio MS-ova zamena za UNIX.


Ovde stvarno svašta može da se pročita. U vreme kada su jabučari prodavali mašine sa lupom i 9" (i slovima - devet inča) monitorima, pc se koristio za obradu plata a Unix u ERC-ovima, neki mudri ljudi su za obradu grafike i videa koristili Amigu a za DTP i obradu zvuka Atari mašine.

Uzgred, za pravljenje Totalnog Opoziva i Parka iz doba Jure su korištene Amige. Da ne pominjem TV primenu i Video Toaster. Ili prijem i obradu podataka sa satelita u realnom vremenu.
[ BuzzLightyear @ 08.10.2020. 21:14 ] @
Meni se čini da su za Park iz doba jure korišćene SGI mašine, što znači UNIX.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2020. 21:54 ] @
Nije SGI, lako je izguglati. Samo 6 minuta u tom filmu je CGI.
[ BuzzLightyear @ 08.10.2020. 22:50 ] @
Citat:
According to a SIGGRAPH talk recap from 1994, Industrial Light & Magic artists used as much off-the-shelf software as possible, including Pixar's RenderMan, and relied on SGI's (Silicon Graphics Inc.) workstations to handle the intense computing and rendering load. ILM had to triple its computer animation team to handle just 52 total shots in the entire film, with rendering typically taking between two and four hours per frame—but six hours per frame during the rainy T-Rex scene.

https://www.awsthinkbox.com/blogs/the-evolution-of-rendering


I nije 6 minuta nego 4.
[ Branimir Maksimovic @ 08.10.2020. 23:07 ] @
A ja video pise RISC PC, Indigo, Iris, a to sve Silicon Graphics ; )
[ Nedeljko @ 08.10.2020. 23:52 ] @
bigvlada

Ne kažem ja da amiga i Atari ST nisu imali ozbiljne primene. Na njih sam zaboravio, ali to ne menja ništa.

Za neke poslove 4MB RAM-a ili koliko su mogle da imaju razne amige i atariji, nisu bili uporedivi sa mnogo više rama, i slično za ostale resurse. Mogućnosti koje je UNIX imao, nisu postojale na PC-ju, amigama i atarijima zbog toga što su imale smisla samo na kudikamo jačem hardveru.
[ Branimir Maksimovic @ 09.10.2020. 00:11 ] @
"Mogućnosti koje je UNIX imao, nisu postojale na PC-ju"

Pa imao si SCO Unix na PC. M$ je imao Xenix koji je cak radio na 286 ;)
[ Nedeljko @ 09.10.2020. 04:12 ] @
Da, mislio sam na DOS. Takođe, UNIX je ipak bio za jače mašine od PC AT računara, na kojima je UNIX takođe postojao.
[ Branimir Maksimovic @ 09.10.2020. 07:22 ] @
Nedeljko:"UNIX je ipak bio za jače mašine od PC AT računara,"

Tacno, na njima je radio samo M$ Xenix.
[ Nedeljko @ 09.10.2020. 13:27 ] @
Pa šta. Kakve veze ima ko ga je pravio. To je i dalje bio UNIX. Ja pričam o UNIX-u i njegovoj primenljivosti. Znam da je MS-ov XENIX najprodavaniji UNIX u istoriji.
[ SlobaBgd @ 09.10.2020. 13:40 ] @
Ali m$, to je bitno, jer zamisli Microsoft radi za profit!!! Dakle, sve što ima veze sa Microsoftom je prljavo, okuženo prokletim profitom i prokletim novcem!! Dok Branimir i ostali promoteri FREE & open source softvera rade za slavu i iz altruističkih pobuda, i ni slučajno ne bi prihvatili da im neko plati znanje i rezultate rada!

Ko deca ste, jbt. Ta fora sa M$ je bila aktuelna tamo krajem dvedesetih i početkom dvehiljaditih, od tada ste valjda malo sazreli? Ili niste?

Edit: Typo

[Ovu poruku je menjao SlobaBgd dana 09.10.2020. u 15:16 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 09.10.2020. 14:33 ] @
M$ je zbog para napustio Xenix, koji uopste nije bio los kad se uporedi sa DOS-om. Ispostavilo se da je bio u pravu jer SCO Unix nije bas stekao takvu slavu na PC kao DOS i kasnije Windows.
[ Branimir Maksimovic @ 09.10.2020. 14:52 ] @
Ono sto je tu presudilo je shift sa mocne radne stanice 486/SCO Unix i terminala sa serijskom vezom, na novel netware i jeftine pc-jeve sa DOS-om.
[ Nedeljko @ 09.10.2020. 14:55 ] @
Pa, šta s tim? Kako to misliš da Xenix nije bio loš u poređenju sa DOS-om, kada oni uopšte nisu bili za upoređivanje? DOS je bio prilagođen snazi pristupačnog hardvera. Manje mogućnosti od UNIX-a, ali zato lepo radi na pristupačnom, masovnom hardveru, onda je tu bilo para za proizvođače softvera za DOS i eto ti uspeha.
[ Branimir Maksimovic @ 09.10.2020. 15:02 ] @
Mislim da je tu presudnu ulogu igralo to sto je za kucne korisnike DOS vrsio posao a cena za OS ko za ceo PC nije mogla da pije vodu. Zato je M$ prodao Xenix i usredsredio se na DOS/Windows.
[ bigvlada @ 09.10.2020. 20:28 ] @
Citat:
Nedeljko:
bigvlada

Ne kažem ja da amiga i Atari ST nisu imali ozbiljne primene. Na njih sam zaboravio, ali to ne menja ništa.

Za neke poslove 4MB RAM-a ili koliko su mogle da imaju razne amige i atariji, nisu bili uporedivi sa mnogo više rama, i slično za ostale resurse. Mogućnosti koje je UNIX imao, nisu postojale na PC-ju, amigama i atarijima zbog toga što su imale smisla samo na kudikamo jačem hardveru.


Obična Amiga 500 je mogla da se proširi do 9MB RAM-a. Baci pogled na to šta su od hardvera imale razne Unix radne stanice tipa HP Apollo u to vreme. Profesionalni modeli poput Amige 2000 su imali brdo slotova za proširenje. Amiga 3000 je mogla da se dobije i sa Unix-om. Next računari su takođe koristili standardne Motorola procesore. NASA je koristila Amige do sredine devedesetih. Za Unix ti nije trebao hardver od 100.000 dolara. Ja sam prvu Unix mašinu, 386-icu, video na sajmu krajem osamdesetih. Nije prepoznavala DOS komande.
[ BuzzLightyear @ 09.10.2020. 20:36 ] @
DOS je CP/M klon, a Bil Gejts je nadigrao Garija Kildala. Neki kažu da ga je preveo žednog preko vode.
[ Branimir Maksimovic @ 09.10.2020. 20:45 ] @
bigvlada:"Za Unix ti nije trebao hardver od 100.000 dolara."

pa nije u jednoj firmi gde sam radio su zamenili 100k dolara AT&T Unix stanicu za 10k dolara 486 baziranu stanicu sa SCO Unixom.
[ Nedeljko @ 09.10.2020. 23:49 ] @
100 kilodolara je trebalo za mašinu koja može da radi specijalne efekte za terminatora 2. Na takve mašine od 100 kilodolara je naravno išao UNIX. Nije stvar u tome da treba hardver od 100 kilodolara da tera UNIX, nego šta ti zapravo hoćeš da radiš pod njim. Koliko je ta namena zahtevna?

DOS je vršio posao koji je PC mogao da vrši. Poslove koje PC nije mogao da vrši su vršoile jače mašine, a na njima nije bio DOS.

[ Branimir Maksimovic @ 10.10.2020. 02:09 ] @
DOS nije bio multiuser/multitasking pa nije mogao da vrsi poslove za firme. To je mogao Novel Netware sa PC/DOS klijentima ili SCO Unix sa serijskim terminalima.
To da je PC to mogao je stedelo mnogo para za firme na pr nisi morao da das 100k dolara za Unix stanicu.
[ Nedeljko @ 10.10.2020. 14:00 ] @
Da je samo, to, kao što nije, postojale su alternativne implementacije, kao što je Dr DOS, koji je imao multitasking, a nije bio problem dodati i višekorisničko okruženje.

Međutim, PC nije mogao da renderuje specijalne efekte za terminatora 2, a na takvom hardveru imaš OS koji pruža dodatne razvojne i korisničke mogućnosti.

Serverske baze su naravno zahtevale jak hardver, koji je mogao da bude i dobro nabudženi PC, ali je sa tolikim budženjem hardvera i UNIX mogao da se stavi na njega.
[ Ivan Dimkovic @ 10.10.2020. 17:12 ] @
PC nije mogao da renderuje Terminatora 2, zato sto bi svi ostali kupci PC masina (kancelarijski korisnici cija se upotreba svodila na obradu teksta, tabelarne proracune i, za deo njih, baze) imali i te kako sta da kazu zasto bacaju pare za mogucnosti koje im nikad nece trebati. Te istorijske fanboy besmislice "Amiga vs. PC" propustaju elementarnu cinjenicu da kupci PC masina nisu bili kupci Amiga masina i prohtevi su im bili potpuno drugaciji.

Iz istih razloga je besmisleno porediti PC (i DOS softver) sa UNIX radnim stanicama kao sto je SGI IRIX bazirane radne stanice.

Opet se vracam na inovacije i gde se propusta sustina: UNIX je bio inovacija krajem 60-tih. Neki UNIX OS-evi su i dalje bili u vrhu najnaprednijih OS-eva 80-tih (ali su vec 80-tih imali konkurenciju npr. OpenVMS).

Stvari koje su bile UNIX inovacije i za koju su Thompson i Ritchie dobili Turingovu nagradu su 80-tih bile standardno ocekivanje od multiuser/multitasking OS-a, a 90-tih su neki koncepti vec bili debelo prevazidjeni. To nista ne umanjuje inovativnost UNIX-a ili zasluge Thomson-a i Ritchie-a, ali ih treba staviti u adekvatan istorijski kontekst.

Programski jezik C ni 80-tih nije bio inovacija a 90-tih je vec postao balast (ovo kaze osoba kojoj je C najomiljeniji programski jezik).

"Sve je fajl" princip - isto tako. Genijalna ideja 60-tih. Ali 90-te nisu 60-te.

Nedeljko pomenu SGI - SGI inovacije su bile bazirane na UNIX-u iz prostog razloga zato sto je pocetkom 80-tih UNIX bio najbolje resenje kome je SGI imao pristup. Ali "UNIX" je nebitan deo SGI inovacija - IRIX GL (kasnije: OpenGL), tj. koncept otvorenog grafickog API-ja, ili koncept grafickih akceleratora uopste su stvari koje veze sa UNIX-om nemaju, osim sto je UNIX bio jedino resenje kome je SGI imao pristup tada.

SGI inovacije su mogle biti komotno izvedene nad OpenVMS-om (ali vlasnistvo nad OpenVMS-om je imao DEC, ne SGI) ili, da se SGI rodio 90-tih, komotno nad NT-om (koji je spiritualni naslednik VMS-a, pre nego sto je Microsoft-ov "user" uspeo da ga "unapredi").

I posle svega toga je covek 90-tih mogao da vidi gomilu Linux fanova kojima su "UNIX koncepti" bili vrh inovacije. Da se Linux pojavio 60-tih, bili bi u pravu. 90-tih su morali da cekaju godinama da "vrh inovacije" OS dobije stvari kao sto su... niti.
[ Branimir Maksimovic @ 10.10.2020. 17:28 ] @
Ivan:"Stvari koje su bile UNIX inovacije i za koju su Thompson i Ritchie dobili Turingovu nagradu su 80-tih bile standardno ocekivanje od multiuser/multitasking OS-a, a 90-tih su neki koncepti vec bili debelo prevazidjeni."

Kako prevazidjeni? Pa Windows je dobio multitasking tek sa verzijom 95. A to sto nije bilo nikakve zastite to je druga prica...

"Programski jezik C ni 80-tih nije bio inovacija a 90-tih je vec postao balast (ovo kaze osoba kojoj je C najomiljeniji programski jezik)."
Hm, nadji jedan ozbiljan OS onda koji je radjen u nekom drugom jeziku...
C ni dan danas nije nasao adekvatnu zamenu, a po svoj prilici nece jos dugo....

""Sve je fajl" princip - isto tako. Genijalna ideja 60-tih. Ali 90-te nisu 60-te."

Da, zato cad imamo koncepte tipa slovo da identifikuje particiju na disku... Sve je fajl ne najgenijalnija inovacija ;)

"90-tih su morali da cekaju godinama da "vrh inovacije" OS dobije stvari kao sto su... niti."

Mene samo zanima koja je to inovacija 90ih smislila nesto pametnije, posto ne znam...


[ Nedeljko @ 10.10.2020. 18:21 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: PC nije mogao da renderuje Terminatora 2, zato sto bi svi ostali kupci PC masina (kancelarijski korisnici cija se upotreba svodila na obradu teksta, tabelarne proracune i, za deo njih, baze) imali i te kako sta da kazu zasto bacaju pare za mogucnosti koje im nikad nece trebati.

Nije tačno. Imaš nivoe budženja mašine sa odgovarajućim cenama.
Citat:
Ivan Dimkovic: UNIX je bio inovacija krajem 60-tih.

Ono što je jednom bilo inovacija može prestati da bude inovacija samo tako što neće biti u upotrebi ni u drugim oblicima koji se oslanjaju na to.

Primera radi, radio koji je izumeo Tesla i posle Markoni (pod pretpostavkom da nije pokrao Teslu) danas nisu živi, jer čak ni analogni radio iz na primer perioda između dva svetska rata nije radio na taj način, već na sasvim drugi način, koji se ne oslanja na Teslin izum.

U suprotnom, to je inovacija utkana u sadašnjicu.

Jeste li UNIX doneo mutiuser (sa dozvolama i kontrolom poštovanja istih), multitasking, multithreading? Da li je DOS API nudio mogućnosti kao UNIX API i da li je zahtevne aplikacije bilo lakše napraviti sa UNIX API-jem? Na šta je ličilo obično GUI programiranje pod DOS-om i 16-bitnim Windows-om (Windows SDK) u odnosu na motif? Da li multitasking, komunikacija između procesa i multithreading olakšavaju razvoj složenih softverskih rešenja i njihovu upotrebu?

Inače, C je i dan danas na vrgu tiobe liste.
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2020. 00:08 ] @
Citat:
Nedeljko
Nije tačno. Imaš nivoe budženja mašine sa odgovarajućim cenama.


Da, isto kao sto si mogao da nabudzis Jugo da bude auto za trke "sa odgovarajucim cenama". Ali Jugo kao proizvod nije bio namenjen za tu upotrebu, vec je to mogao postati samo sa strucnim doradama. Takve proizvode mozes da kupis i "gotove" od strane firmi koje ih "strucno doradjuju" za tebe, ali to ne menja originalnu namenu proizvoda.

PC 80-tih si mogao da dobudzis da bude graficka radna stanica tako sto si ga prosirio sa specijalizovanim komponentama. Ali to PC nije cinilo namenjenim za tu upotrebu i uska grla i dalje ostaju.

SGI radne stanice su od samog starta napravljene za tu upotrebu, sa drugacijim hardverskim i softverskim dizajnom optimizovanim za tu upotrebu koji 99% PC kupaca iz 80-tih i ranih 90-tih nije imalo ni najmanju zelju da placa.

Ista prica i za Amigu - Amiga je licni racunar koji je od samog starta bio namenjen za igre i intenzivnu (za to vreme) multimediju i sam dizajn je to pratio (gomila specijalizovanih cipova, specijalizovani OS, ...)

Citat:

Ono što je jednom bilo inovacija može prestati da bude inovacija samo tako što neće biti u upotrebi ni u drugim oblicima koji se oslanjaju na to.


Kao sto rekoh, odgovarajuci istorijski kontekst.

Programski jezik C je bio i ostao inovacija - u kontekstu sistemskog programiranja 60-tih i 70-tih.

Ali nazivati C inovacijom van konteksta, recimo 2020-te preporucivati C kao inovaciju za sistemsko programiranje novih proizvoda (bez istorijskog tereta) je, u najbolju ruku, nepotpuno analizirano a u najgoru ruku apsolutno pogresno.

Citat:

Jeste li UNIX doneo mutiuser (sa dozvolama i kontrolom poštovanja istih), multitasking, multithreading? Da li je DOS API nudio mogućnosti kao UNIX API i da li je zahtevne aplikacije bilo lakše napraviti sa UNIX API-jem? Na šta je ličilo obično GUI programiranje pod DOS-om i 16-bitnim Windows-om (Windows SDK) u odnosu na motif? Da li multitasking, komunikacija između procesa i multithreading olakšavaju razvoj složenih softverskih rešenja i njihovu upotrebu?


Sa svim tim se slazem.

Ali Linux fanboy pozivanje na te inovacije sredinom 90-tih kada su svi ostali OS-evi imali sve to, ali za razliku od Linuxa u tom momentu, su imali nastavak istih tih inovacija (niti, paralelni asihroni I/O, ACLs, ...) je kategorija "apsolutno pogresno". U tom momentu je Linux kaskao za inovacijama tog vremena. Ne inovacijama na "userland" polju - nego bas inovacijama na polju sistemskog programiranja i komponenti niskog nivoa operativnih sistema.

To se kasnije promenilo, ali sumnjam da su ti ljudi uopste to primetili ili razumeli.

[ Nedeljko @ 11.10.2020. 01:51 ] @
Linux je 1991 bio hobi projekat, a 1996 je dobio nepotpunu podršku za niti, zatim i potpunu.

Koji su to "svi ostali" to imali? Windows NT i ko još? Windows 95 nije implementirao prstene zaštite, pa samim tim ni multuser kako treba, ali je imao ostalo. DOS nije imao ništa od toga.

Koje je to funboy-eve imao Linux sredinom 90-tih? Hype kreće tek 1998, kada je imao sve što si nabrojao i kada se pojavio Apache web server, sa kojim je Linux postao šire poslovno upotrebljiv, kao zamena za skupi Windows NT server.

PC je mogao vrlo lepo i lako da se budži kada je IBM oslobodio patent na tu arhitekturu. Odmah je krenulo budženje.
[ Branimir Maksimovic @ 11.10.2020. 06:40 ] @
Ivan:"Ali Linux fanboy pozivanje na te inovacije sredinom 90-tih kada su svi ostali OS-evi imali sve to, ali za razliku od Linuxa u tom momentu, su imali nastavak istih tih inovacija (niti, paralelni asihroni I/O, ACLs, ...) je kategorija "apsolutno pogresno". U tom momentu je Linux kaskao za inovacijama tog vremena. Ne inovacijama na "userland" polju - nego bas inovacijama na polju sistemskog programiranja i komponenti niskog nivoa operativnih sistema."

Linux CD-ove sam dobio 1994, ali tada sam jos koristio SCO Unix. Linux sam prvi put instalirao 1997. i bio je ok. To sto nije imao aio threadove, acl, potpuno nebitno jer je imao sve ostalo.

edit:
Windows ni dan danas nema fork, pa se zivi bez toga...
[ nkrgovic @ 11.10.2020. 07:56 ] @
Citat:
Nedeljko:
Linux je 1991 bio hobi projekat, a 1996 je dobio nepotpunu podršku za niti, zatim i potpunu.

Koji su to "svi ostali" to imali? Windows NT i ko još? Windows 95 nije implementirao prstene zaštite, pa samim tim ni multuser kako treba, ali je imao ostalo. DOS nije imao ništa od toga.

Solaris, AIX, verovatno Tru64 (nisam probao)... Od toga sam koristio Solaris relativno intenzivno (kao i Bane, imali smo komercijalni projekat pocetkom 2000-tih za neku Nemacku firmu) i bila je, u odnosu na Linux bas velika razlika. Solaris je do kraja ostao napredniji sistem, nisam siguran da Linux danas ima role-based access control na nivou na kome ga je Solaris imao 2010-te (navodim primer). U Solarisu si jos tad mogao da za neki task (npr. editovanje DNS-a, lupam primer - ali recimo neka rekonfiguracija na sistemskom nivou) definises two-man rule kao obavezan kroz role. Nisam siguran da je danas moguce to izvesti na tako elegantan nacin na Linux-u, a u svakom slucaju to danas nije default/standard. Doduse Linux distribucije imaju jako labave standarde, ovo je uvek bio problem (u odnosu na npr. FreeBSD).
[ Nedeljko @ 11.10.2020. 11:08 ] @
Znam i ja da je UNIX imao sve to. Zato i kažem da je pružao mogućnosti koje DOS i 16-bitni Windows nisu, a koje olakšavaju pravljenje složenih softverskih rešenja.

Međutim, Ivan kaže da su to imali svi. Ne znam koji su to "svi", kad dva popularna OS-a tog vremena - DOS i 16-bitni Windows nisu imali.

Da, Windows 95 je bio revolucionaran. Najveći deo toga je doneo širokim narodnim masama. Nije samo prstene zaštite a samim tim i muliuser kako treba, kao ni dnevnički fajl sistem. Za široke narodne mase je OS sa svime time bio Windows 2000, ali mu DirectX nije radio kako treba, mada ga je imao, da bi Windows XP popunio i tu rupu, mada još uvek nije podržavao realtime, koji je stigao sa Vistom.

Takođe, Ivan priča o Linux fanboyima, kojih tada nije ni bilo, a kada su se pojavili, pljuvali su po Windows-u, a ne po UNIX-u.
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2020. 11:46 ] @
@Nedeljko,

Windows 95 je DOS extender sa vise 32-bitnih drajvera od Windows 3.11 i sa novim UI shell-om (koji je bio inovacija) koji je preuzet od Cairo projekta (baziranom na NT-u) koji je vec debelo kasnio (i Windows 95 je kasnio, nije trebao uopste da izadje 95-te, ali to je druga prica).

Tih 90-tih si imao NT i Solaris (pomenuo ga nkrgovic) koji su bili napunjeni inovacijama koje je Linux implementirao kasnije (u nekim slucajevima - nikad). NT je prvenstveno imao bolji I/O podsistem i daleko mocniji ACL sistem (koji su dosli od VMS tima i, naravno, nisu preterano korisceni od strane Windows desktop tima. NT je cak mogao da radi na FAT particijama neko vreme, potpuno negirajuci ceo model za storage), dok je Solaris, naravno, imao vise inovacija vezanih za hardver (logicno) i sigurnost.

Ovo je sve logicno - optimizacije i inovacije koje su vidjane su pratile interes firmi iza tih OS-eva. Linux model je morao kaskati u to vreme, zato sto Linux jos nije imao podrsku (finansijsku: resurse) koje je kasnije dobio.

Danas su stvari potpuno okrenute, zato sto iza Linuxa bukvalno stoji najjaci deo IT industrije. Em sto je potpuno nerentabilno parirati tolikoj kolicini rada, em sto uvek postoji ekonomska prednost alijanse firmi koje dele svoje troskove (ista prica kao Intel vs. ARM sa drugog posta). U ranoj fazi taj model kasni sve dok lideri sa fokusiranim resursima mogu da brze izlaze sa inovacijama, ali pre ili kasnije drugi deo jednacine (ekonomija) postaje dominantan i samo je pitanje vremena kada stvari pocinju brze da se razvijaju u deljenom modelu.

Citat:
Branimir Maksimovic
Linux CD-ove sam dobio 1994, ali tada sam jos koristio SCO Unix. Linux sam prvi put instalirao 1997. i bio je ok. To sto nije imao aio threadove, acl, potpuno nebitno jer je imao sve ostalo.


Moja prva instalacija je bila 1994-te (u to vreme je bilo zanimljivo testirati OS-eve: beta verzije OS/2, Windowsa koji ce postati 95, Linux) - Slackware. Malo ozbiljnije sam kopao po Slackware-u 1997-me.

U pravu si - vec tada je Linux imao sve sto je potrebno rad korisniku naviknutom na UNIX okruzenja. Ali to nije isto sto i hvaljenje tog OS-a kao nekog centra inovacije. Solaris je bio drasticno ispred (ali ne free), NT je bio ispred u drugim stvarima (isto, ne free) i, naravno, imao si proprietary UNIX sisteme. Naravno i OpenVMS ako si npr. imao pristup DEC Alpha procesorima (podrska za 16 TB fizicke memorije... nuff said). Da Compaq nije doneo katastrofalnu odluku da predje na Itanium, ko zna kako bi danas izgledalo trziste procesora.
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2020. 11:57 ] @
@Nedeljko,

Citat:

Međutim, Ivan kaže da su to imali svi. Ne znam koji su to "svi", kad dva popularna OS-a tog vremena - DOS i 16-bitni Windows nisu imali.


NT, Solaris, OpenVMS.

Citat:

Da, Windows 95 je bio revolucionaran. Najveći deo toga je doneo širokim narodnim masama. Nije samo prstene zaštite a samim tim i muliuser kako treba, kao ni dnevnički fajl sistem. Za široke narodne mase je OS sa svime time bio Windows 2000, ali mu DirectX nije radio kako treba, mada ga je imao, da bi Windows XP popunio i tu rupu, mada još uvek nije podržavao realtime, koji je stigao sa Vistom.


Revolucionarni deo Windows 95 je GUI. Taj GUI je originalno trebao da bude izbacen na NT baziranom OS-u, ali to nije bilo moguce zbog kasnjenja.

Cak je i Windows 95 kasnio ("Chicago" je planiran za 1993, "Cairo" za 1994). Na kraju je GUI back-portovan na Windows 3.x bazu i cela stvar izbacena kao Windows 95. Cairo projekat je izgubio gomilu stvari (fajl sistem, za pocetak) i izbacen kao NT4 1996-te.

Windows 95 je bio himera sto relektuje njegovu genezu: originalno je trebao biti malo bolji Windows 3.1 sa jednostavnijim installer-om i mreznom podrskom, ali je kasnije dobio stvari koje uopste nisu bile originalno planirane, i to poprilicno velike stvari (GUI, objektno baziran desktop, itd.). Cairo je bio previse ambiciozan projekat za Microsoft (kao i Longhorn 10 godina kasnije) + sve i da je okoncan uspesno, hardver koji bi zahtevao jednostavno nije bio dovoljno jeftin za masovnu upotrebu. Zbog toga je PC industrija morala da zivi sa DOS ekstenderom obogacenim grafikom ostatak decenije.

Citat:

Takođe, Ivan priča o Linux fanboyima, kojih tada nije ni bilo, a kada su se pojavili, pljuvali su po Windows-u, a ne po UNIX-u.


Ocigledno se nisi kretao u pravim krugovima :-) Ja sam znao Linux fanboye u srednjoj skoli (u koju sam isao 1996 do 2000) - ako je to stiglo do klinaca u srednjoj, moralo je od negde da dolazi. Mada mislim da je od neke 1998-1999 Linux postao ozbiljna stvar za serverske upotrebe.

Stavise, dotcom ludilo je Linuxu dalo raketni pogon u razvoju neko vreme (do dotcom kraha). Branimir se sigurno seca Linux Journal-a.

Da, Linux fanboyi tada su pljuvali po Windows-u (kao i skoro svo vreme, uostalom) a ne po UNIX-u, ali je glavni argument pljuvanja bio da je Linux odlicna stvar zato sto je baziran na UNIX principima. The f*ck, idiotizam kao i MongoDB fanboyi u pocetku.
[ bigvlada @ 11.10.2020. 12:47 ] @
Citat:
Nedeljko:
100 kilodolara je trebalo za mašinu koja može da radi specijalne efekte za terminatora 2. Na takve mašine od 100 kilodolara je naravno išao UNIX. Nije stvar u tome da treba hardver od 100 kilodolara da tera UNIX, nego šta ti zapravo hoćeš da radiš pod njim. Koliko je ta namena zahtevna?

DOS je vršio posao koji je PC mogao da vrši. Poslove koje PC nije mogao da vrši su vršoile jače mašine, a na njima nije bio DOS.



A ja uporno pokušavam da ti dokažem da ti za tu primenu nije trebala mašina od 100.000 dolara. I nije ti trebao Unix za nju.
https://variety.com/1993/tv/ne...ts-sail-with-amiga-f-x-104403/

@Ivan

To što pričaš o ranim radovima linuks fanatika je samo odraz prethodne generacije Atari fanatika. Argumenti su bili slični; linearna memorija, modernija arhitektura, brdo besplatnog PD softvera, dos prop'o.... Tadašnja PC-ST diskusija sa pokojnog Sezama je imala dovoljno materijala za nekoliko doktorata iz oblasti psihologije ili psihijatrije. Ništa novo pod kapom nebeskom.

[Ovu poruku je menjao bigvlada dana 11.10.2020. u 13:59 GMT+1]
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2020. 15:31 ] @
Bio sam klinac za to vreme bez pristupa BBS-jevima, ali sam citao Sezam arhivu sredinom 90-tih i secam se citanja arhive tih diskusija.

Secam se nekoliko opakih trolova ali je bar sadrzaj bio prisutan - cak i u tim PC-ST flamewar-ovima.

Vec te Linux-Windows rasprave sa druge polovine 90-tih su pocele da imaju previse visok SNR, dok danas... mislim da kada bi se neko vratio u proslost i pokazao danasnje Reddit ili YT komentare, da bi mislili da je to neka za*ebancija ili fikcija a-la Idiocracy.

Znas, kada Slashdot flamewar deluje kao strucna rasprava da su stvari otisle u 3 lepe.
[ Branimir Maksimovic @ 11.10.2020. 17:11 ] @
Citat:
nkrgovic:
Citat:
Nedeljko:
Linux je 1991 bio hobi projekat, a 1996 je dobio nepotpunu podršku za niti, zatim i potpunu.

Koji su to "svi ostali" to imali? Windows NT i ko još? Windows 95 nije implementirao prstene zaštite, pa samim tim ni multuser kako treba, ali je imao ostalo. DOS nije imao ništa od toga.

Solaris, AIX, verovatno Tru64 (nisam probao)... Od toga sam koristio Solaris relativno intenzivno (kao i Bane, imali smo komercijalni projekat pocetkom 2000-tih za neku Nemacku firmu) i bila je, u odnosu na Linux bas velika razlika. Solaris je do kraja ostao napredniji sistem, nisam siguran da Linux danas ima role-based access control na nivou na kome ga je Solaris imao 2010-te (navodim primer). U Solarisu si jos tad mogao da za neki task (npr. editovanje DNS-a, lupam primer - ali recimo neka rekonfiguracija na sistemskom nivou) definises two-man rule kao obavezan kroz role. Nisam siguran da je danas moguce to izvesti na tako elegantan nacin na Linux-u, a u svakom slucaju to danas nije default/standard. Doduse Linux distribucije imaju jako labave standarde, ovo je uvek bio problem (u odnosu na npr. FreeBSD).


Koliko znam, Linux nema role niti bilo sta slicno...
[ Branimir Maksimovic @ 11.10.2020. 17:16 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:
Branimir Maksimovic
Linux CD-ove sam dobio 1994, ali tada sam jos koristio SCO Unix. Linux sam prvi put instalirao 1997. i bio je ok. To sto nije imao aio threadove, acl, potpuno nebitno jer je imao sve ostalo.


Moja prva instalacija je bila 1994-te (u to vreme je bilo zanimljivo testirati OS-eve: beta verzije OS/2, Windowsa koji ce postati 95, Linux) - Slackware. Malo ozbiljnije sam kopao po Slackware-u 1997-me.

U pravu si - vec tada je Linux imao sve sto je potrebno rad korisniku naviknutom na UNIX okruzenja. Ali to nije isto sto i hvaljenje tog OS-a kao nekog centra inovacije. Solaris je bio drasticno ispred (ali ne free), NT je bio ispred u drugim stvarima (isto, ne free) i, naravno, imao si proprietary UNIX sisteme. Naravno i OpenVMS ako si npr. imao pristup DEC Alpha procesorima (podrska za 16 TB fizicke memorije... nuff said). Da Compaq nije doneo katastrofalnu odluku da predje na Itanium, ko zna kako bi danas izgledalo trziste procesora.


Linux nikada nesto nisam hvalio, tim pre sto sam radio na Unix-ima, ali kasnije kad je to postalo dobro, poceo sam da ga koristim i kuci od januara 2008, dokad sam koristio Win XP. aio nikada nije bio dobro implementiram tako da to nikad
na Linux-u nisam koristio, ne znam da li su to konacno sredili? Inace Windows IOCP, Linux epoll i non blocking soketi, tako sam do sada.
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2020. 17:48 ] @
aio_uring? Nemam pojma, to bi Linuxasi trebalo da znaju.

[ Nedeljko @ 11.10.2020. 18:03 ] @
Citat:
bigvlada: A ja uporno pokušavam da ti dokažem da ti za tu primenu nije trebala mašina od 100.000 dolara. I nije ti trebao Unix za nju.
https://variety.com/1993/tv/ne...ts-sail-with-amiga-f-x-104403/

Ali, ne uspevaš da dokažeš.

To je kao da si rekao: "Ma šta će ti AutoCAD, kad imaš LibreCAD/FreeCAD?".

Da, jeste, LibreCAD i FreeCAD služe istoj svrsi i džabe su, samo nisam siguran šta bi na to rekli mašinski i građevinski inženjeri.

Terminator 2 je imao najbolje specijalne efekte u istoriji do tad. Da li je to moglo na Amigi, koja je eto, imala softver iste ili slične namene? Zašto su bacili pare na mašinu od sto kilodolara, ako su to isto mogli sa opremom od nekoliko hiljada dolara?
[ Branimir Maksimovic @ 11.10.2020. 18:08 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
aio_uring? Nemam pojma, to bi Linuxasi trebalo da znaju.



Niko to ne zna bolje od Oracle-ta posto se oni na to pale :P
https://blogs.oracle.com/linux...ring-asynchronous-io-framework
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2020. 18:38 ] @
@Nedeljko,

T2 efekti su zahtevali daleko vise resursa nego sto je Amiga imala. Softver mozda ne bi bio problem, ali bi morali da kupe hrpu Amiga kutija ako bi hteli da zavrse posao u uporedivom vremenu i sumnjam da bi ustedeli pare.

Sa druge strane, Amiga sa Video Toaster-om jeste imala mogucnosti daleko skupljeg hardvera, ali u drugom kontekstu (chroma keying, tranzicije/efekti i sl.). T2 je zahtevao intenzivni render i vrlo komplikovane (za to vreme) efekte, koji su u principu zahtevali "sirovu" snagu koje su SGI masine imale.

Covek ne moze a da ne primeti da jedan iPhone 11 danas moze da radi sve to - u realnom vremenu i to direkt preko video strima koji dolazi sa kamere. Sto je samo po sebi prilicno impresivno i najbolji dokaz koliko je racunarska snaga napredovala.

Bas sam se prosli vikend igrao sa AR-om - https://www.hoppar.app/ - lansiras rakete u svom dvoristu, sa sve dimom i propratnim efektima.

Za ovo bi ti 1990-te bila potrebna hrpa SGI-jeva za kako-tako brz rezultat (ne real-time), sa Amigom bi mogao da prodjes ali mnogo sporije.

Danas ti CPU+GPU u telefonu sve to rade u realnom vremenu, u visestruko vecoj rezoluciji - bez da se "oznoje". Ovo bi bukvalno izgledalo kao cista magija kada bi bilo prikazano 1990-te.
[ Branimir Maksimovic @ 11.10.2020. 19:00 ] @
Ivan:"Danas ti CPU+GPU u telefonu sve to rade u realnom vremenu, u visestruko vecoj rezoluciji - bez da se "oznoje". Ovo bi bukvalno izgledalo kao cista magija kada bi bilo prikazano 1990-te."

Znas kako procesori su brzi hiljadu puta, graficke ko zna koliko, a memorija se uvecala nekoliko hiljada puta ;)
[ Nedeljko @ 11.10.2020. 19:49 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: @Nedeljko,

T2 efekti su zahtevali daleko vise resursa nego sto je Amiga imala. Softver mozda ne bi bio problem, ali bi morali da kupe hrpu Amiga kutija ako bi hteli da zavrse posao u uporedivom vremenu i sumnjam da bi ustedeli pare.

Što to meni pričaš? Obajsni to članu bigvlada. On misli da za to nije trebao hardver od sto kilodolara.

Takođe, da li je Amiga imala legacy, kada je softver u pitanju? Da li to mogao da radi taj Amiga Toaster na tom nivou? Da li je zbog legacy-ja i paradigmi koje je UNIX podržavao to bilo lakše isporgramirati za UNIX?

Koliko je na kraju oskara podeljeno za specijalne efekte rađene na amigi, a koliko na UNIX-u i SG radnim stanicama od sto kilodolara?
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2020. 19:58 ] @
Naravno, ali 90-te nisu bile tako daleko - ali jedan telefon bukvalno urnise profesionalnu radnu stanicu poput SGI Indigo-a (codename: "Holywood")

SGI Indigo "Holywood" je imao sledeci hardver:

- CPU: MIPS R3000A = ~30 MIPS
- RAM: 96 MB (max)
- Audio DSP: Motorola 56000
- Max. graficka opcija: "Elan Graphics" - 4xGE7 "Geometry Engine" ASIC-a = 128 MFLOPS

Za poredjenje: Apple-ov A13 cip:

- RAM: 4 GB (42x vise)
- GPU: ~0.7 TFLOPS (5600x brzi od najjace Indigo grafike)
- CPU: ~100K MIPS (>3300x brzi od R3000A)

iPhone jeste drasticno brzi, ali mu GPU nije dizajnirao jedan James H. Clark :-)

Indigo pocetna cena u 1991 je bila $8000 ($15K danas), cena max-ovanog Indiga sa 96 MB RAM-a i "Elan Graphics" opcijom je bila veca.

Jedino sam mogao da nadjem neke cene za Indigo + Elan od $32K ($60K danasnjih dolara), ali bez informacije o memoriji. Ne bi me cudilo da sa max-ovanom memorijom cena bude $5K veca i da ukupna cena bude bliza ~70K danasnjih dolara.

Sto daje konacnu racunicu, danasnji iPhone ima 5600x brzi GPU, >3300x brzi CPU, ima 42x vise memorije i kosta 100x manje.

... i staje u dzep, nije velik kao frizider :-) Mislim da je ovo dobar opis koliko je tehnologija napredovala za 30 godina.

Citat:
Nedeljko
Što to meni pričaš? Obajsni to članu bigvlada. On misli da za to nije trebao hardver od sto kilodolara.

Takođe, da li je Amiga imala legacy, kada je softver u pitanju? Da li to mogao da radi taj Amiga Toaster na tom nivou? Da li je zbog legacy-ja i paradigmi koje je UNIX podržavao to bilo lakše isporgramirati za UNIX?

Koliko je na kraju oskara podeljeno za specijalne efekte rađene na amigi, a koliko na UNIX-u i SG radnim stanicama od sto kilodolara?


Cek, ti ovde pokusavas da poredis max-ovani SGI Indigo i Amigu? Zasto?

Mislim da je jedina greska koju je bigvlada napravio pominjanje Amige u kontekstu Terminator 2 filma. Amiga je izazvala revoluciju u industriji specijalnih efekata zato sto si sa njom mogao da radis stvari za $5K (tadasnjih) za koje ti je inace trebao 10x budzet ranije.

Ono sto NISI mogao da radis je komplikovana renderovana 3D grafika u istom vremenu kao i SGI Indigo (ili kasnije Indigo2, Onyx i sl.) - ali vecina efekata nisu zahtevali takvu grafiku. Holivud je zahtevao, zato je i codename prve Indigo masine bio "Holywood".

Trziste za Amigu sa Video Toaster-om su bili mali igraci koji su pravili reklame, jeftiniju produkciju, razne TV stanice i sl. Holivud nikad nije imao problema da priusti najskuplji hardver, ne znam zasto bi se uopste bavili sa Amigom kada masine od $100K (danasnjih $200K) nisu bile problem.

Ne treba gubiti iz vida da je Amiga bila pozicionirana kao jeftina (za zapadne standarde) masina za igrace i kreatore sadrzaja na budzetu. Amiga nikad nije imala masine koje su bile u klasi hardvera koji je SGI pravio za Holivud. Ali sa par periferija je ta Amiga mogla da radi bitne stvari za koje bi u svetu pro. hardvera moralo da se pukne mnogo vise love, zato je i bila popularna.
[ Nedeljko @ 11.10.2020. 20:10 ] @
Ne, to je bigvlada tvrdio da je za specijalne efekte terminatora 2 nije trebao hardver od sto kilodolara. To su njegova poređenja, pa se za to njemu obrati.
[ Ivan Dimkovic @ 11.10.2020. 22:26 ] @
Koliko se secam, Amiga je imala zadovoljavajuci softver za render, ali bi to trajalo mnogo vise vremena ako se drzimo budzeta "$5000 vs. $100000"

Plus, dodatni problem koji bi sa Amigom morali da resavaju je skladisenje podataka i memorija. Sumnjam da ne bi iskocili iz budzeta sve i da imaju mnogo vise vremena na raspolaganju.

Zapravo, i kasniju visoku holivudsku produkciju je uvek krasila mogucnost prisutpa ogromnim resursima za racunanje i skladistenje podataka zato sto je proces offline renderinga idealan za paralelizaciju. Ako imas "farmu" rendering masina, posao ces zavrsiti N puta brze, gde je N broj instanci. Holivudu $100K (puta N) nije bio problem, pa je prica o cenama tu manje bitna.

Sa druge strane, Amiga (sa dodacima kao sto je Video Toaster) je izazvala prvu revoluciju u pravljenju CGI materijala: sa Amigom je "mali covek" ili agencija mogao da pravi materijal uporediv sa TV mrezama (CNN, NBC, ...) ili cak sa niskobudzetnim holivudskim izdanjima. Ovo je startovalo prvu revoluciju, koja se moze videti, recimo, na MTV-u - gde su kreatori video spotova konacno mogli da prave bogatiji materijal od prostog snimanja muzicara.

Pocetkom 90-tih to nije bio jedini problem. PC, recimo, uopste nije imao kvalitetan softver za tu namenu. 3D Studio je tek izasao, nedostajao je ostatak softvera (a i hardvera) za produkciju (TV i filmova). SGI je tu bio godinama ispred, cak i Amiga.

Sto se Amige tice, kao sto rekoh, ne treba gubiti iz vida da je Amiga zapravo bila "jeftina masina" za stvari za koje je imala softver. Kod nas je percepcija bila drugacija zato sto su kupci Amige bili kucni korisnici + popularnost je dosla u vremenu kada je zivotni standard kod nas bio nizak.

Ali u kontekstu TV produkcije, recimo, $5000 je bukvalno bila sitnica u odnosu na sve ostalo. Zapravo, Video Toaster je verovatno bio prvi proizvod sa kojim je bilo moguce ispod $10K praviti "broadcast quality" materijal. Pre toga je cena imala jos jednu nulu.

PC je, tek sredinom 90-tih, poceo da dobija zadovoljavajuci hardver (i softver) zbog omasovljavanja multimedije.

Konacno, sa pojavom npr. GeForce GPU-a, vreme je odbrojano SGI-u & Co. GeForce 256 je pakovao vecu snagu nego mnoge SGI radne stanice za grafiku.

Danas, Holivud i dalje ima vece resurse, ali su razlike mnogo manje - ako ti treba render farma, danas komotno mozes da iznajmis resurse na AWS-u kakvi mogu da pariraju mnogo vecim igracima. Ali cena produkcije malo zavisi od toga danas, sve ostalo je, naravno, skuplje kod holivudske pa su i rezultati cesto drugaciji (ali ih je moguce pametnim radom dostici).
[ Nedeljko @ 11.10.2020. 22:41 ] @
Radne stanice, kao što je pomenuta, su u to vreme (1990) imale nešto tipa 256 MB RAM-a ili čak više. Amiga to nije imala. Za takve efekte ti pored CPU vremena treba i RAM. Ako nakupuješ dovoljno Amiga za klaster, onda si probio budžet od sto kilodolara, pa za isti posao SG ipadne jeftiniji.
[ Ivan Dimkovic @ 12.10.2020. 02:16 ] @
SGI Indigo "Holywood" koji je koriscen za T2 je podrzavao 96 MB RAM-a.

SGI Indigo 2 "Fullhouse" iz 1993 je podrzavao do 384 MB RAM-a. Samo taj RAM bi te kostao ~$15 tadasnjih dolara (~$27K danasnjih). Posten SCSI disk je kostao $5K ($9K danasnjih) = Danasnjih $36K je samo odlazilo na memoriju i HDD.

Ocigledno, to prevazilazi mogucnosti Amige 2000 koja je bila prva masina za VT. Amiga je bila odlicna masina za ovo posto je njen sistemski klok od 7.16 MHz bio tacno 2x veci od NTSC nosioca boje (3.579 MHz), tako da je "za dzabe" dobijena sinhronizacija frejmova.

Doduse, NewTek je imao projekat Video Toaster Screamer iz 1993, koji je na ploci imao R4400 CPU i 64 MB RAM-a, sto bi Amigu gurnulo u sasvim drugu teritoriju. Na zalost, taj projekat nije doziveo siroku komercijalizaciju. Iste godine je izasao Video Toaster 4000, komercijalna verzija.

Princip Amige i Video Toastera je bio drugaciji od PC-ja ili SGI-ja: imao si gomilu specijalizovanih ASIC-a koji su radili razne operacije. Zbog toga, u nekim stvarima (za koje je VT optimizovan) si imao mogucnosti za koje bi ti trebala "gruba sila" mnogo jace i skuplje radne stanice.

Naravno, sve ima svoje granice: Amiga i VT 4000 su mogli da prave gomilu efekata za koje je inace bio potreban 10x skuplji hardver - ASIC mogucnosti su bile optimizovane za TV efekte prvenstveno (plus, ceo izvorni kod je tesko optimizovan u Asembleru). To je cak bilo dovoljno i za neke mainstream TV serije.

Ali ako si hteo holivudski 3D u vremenu koliko Holivudu treba za render, to si morao da platis.

Ironicno, posle 25 godina se polako vraca u modu pristup sa visestrukim specijalizovanim IP blokovima. Vec 10+ godina procesori imaju IP blokove za video kompresiju i dekompresiju. Novi procesori danas imaju i IP blokove za teranje neuralnih mreza, procesiranje slika, ranu detekciju hotword-a za Alexa-u i sl.

Apple-ov prelazak na ARM arhitekturu ce cak i spiritualno biti reinkarnacija ne-PC mikro racunara iz 80-tih i 90-tih (RISC arhitektura, gomila specijalizovanih IP blokova koji vise nisu ASIC-i vec direktno integrisani u CPU - ali je princip isti).

Serveri i radne stanice ce ostati na jakim WS/serverskim procesorima sa "grubom snagom", dok ce kucne masine sve vise liciti na Amigin koncept.
[ Nedeljko @ 12.10.2020. 02:29 ] @
Koja je ovde tvoja poenta? Član bigvlada je tvrdio da za terminatora 2 nije trebala mašina od sto kilodolara, pa to vidi snjim. Ne znam zašto uopšte meni odgovaraš.
[ Ivan Dimkovic @ 12.10.2020. 03:00 ] @
@Nedeljko:

Citat:

Ne znam zašto uopšte meni odgovaraš.


Mislim da si postavio par pitanja na koje sam odgovorio:

Citat:

Takođe, da li je Amiga imala legacy, kada je softver u pitanju? Da li to mogao da radi taj Amiga Toaster na tom nivou? Da li je zbog legacy-ja i paradigmi koje je UNIX podržavao to bilo lakše isporgramirati za UNIX?

Koliko je na kraju oskara podeljeno za specijalne efekte rađene na amigi, a koliko na UNIX-u i SG radnim stanicama od sto kilodolara?


Razlog zasto je Amiga upala u to trziste je zbog sistemskog kloka idealnog za NTSC, ugradjenih periferija (koje PC nije imao) i entuzijazma ulozenog u VT. To je Amigu cinilo prilicno jeftinim resenjem u odnosu na standardna resenja (zato sto su izbegli gomilu komponenti i dosta stvari nadomestili ASIC-ima i vrlo optimizovanim softverom).

Citat:

Da li je zbog legacy-ja i paradigmi koje je UNIX podržavao to bilo lakše isporgramirati za UNIX?


Ne, nego zbog fokusa SGI korporacije na graficko trziste, pravljenjem specijalizovanog hardvera i softvera za isto.

SGI je bez problema portovao svoj softver na druge OS-eve. Sam IRIS GL je bio inspiracija za OpenGL koji je od samog starta bio cross-platform.

[ Branimir Maksimovic @ 12.10.2020. 04:33 ] @
Ivan:"SGI je bez problema portovao svoj softver na druge OS-eve. "

Koje i kada ;)

Inace Amiga je bila super ali je slika na ekranu bila ocajna zbog flickera ;)
No u SFRJ kupiti Amigu je iziskivalo bas puno para zbog 60% carine
i da cekas da ti neko ko iziv u inostranstvu donese...
[ kraki @ 12.10.2020. 07:37 ] @
Citat:
bigvlada:
Tadašnja PC-ST diskusija sa pokojnog Sezama je imala dovoljno materijala...
[Ovu poruku je menjao bigvlada dana 11.10.2020. u 13:59 GMT+1]


Gde ovo iskopa. Nije valjda da još ima ljudi koji se ovoga sećaju...
[ calexx @ 12.10.2020. 09:49 ] @
Citat:
Nedeljko:Radne stanice, kao što je pomenuta, su u to vreme (1990) imale nešto tipa 256 MB RAM-a ili čak više.
Koje radne stanice, neke tipa SGI ili misliš na PC? Nisam baš pratio detaljno šta pišete jer sam tada radio na velikim sistemima i pomalo na PC (od kada se uopšte pojavio) a Amige i Atarije sam samo tu i tamo viđao dok me SGI nije zanimao jer nisam mnogo mogao da radim na njemu.
[ Branimir Maksimovic @ 12.10.2020. 10:35 ] @
Ja samo znam da su Unisys mainfraimovi na kojima je radio SDK imali 4MB, a radnu stanicu sa AT&T Unixom, na kojoj sam radio imala je 16MB ram-a ;)
Memorija je bila dosta skupa 1mb je kostao 100 dem 90ih, 80ih ne mogu da zamislim ;)
[ Nedeljko @ 12.10.2020. 12:25 ] @
Citat:
calexx: Koje radne stanice, neke tipa SGI ili misliš na PC?

Neke tipa Silicon Graphics, Sun i tako to.
Citat:
Branimir Maksimovic: Ja samo znam da su Unisys mainfraimovi na kojima je radio SDK imali 4MB, a radnu stanicu sa AT&T Unixom, na kojoj sam radio imala je 16MB ram-a ;)
Memorija je bila dosta skupa 1mb je kostao 100 dem 90ih, 80ih ne mogu da zamislim ;)

Moj otac je kao student Mašinskog fakulteta u Kragujevcu 70-tih morao za ispit iz računara i programiranja morao da napiše program na FORTRAN-u, ukuca ga u bušač kartica, poubacuje te kartice u računar, kompajlira program na računaru od (koliko se sećam tih priča) 2MB RAM-a, da ga izvrši i dobije rezltat na linijskom štampaču, koji je štampao tri reda u sekundi.
[ Ivan Dimkovic @ 12.10.2020. 12:38 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic
Ivan:"SGI je bez problema portovao svoj softver na druge OS-eve. "

Koje i kada ;)


- IRIS GL je transformisan u OpenGL (otvoreni standard) koji se pojavio na NT-u 1994-te.
- Maya (nastavak Alias|Wavefront rada) je naslednik originalnih IRIX projekata. Verzija 1.0 je izbacena za IRIX (02/1998) i Windows NT (06/1998)
[ Nedeljko @ 12.10.2020. 13:10 ] @
Maya je sa UNIX-a prvo portovana na Linux, pa na MacOS, pa na kraju na Windows.

Koliko god da je MacOS zapravo UNIX approved, dobio je Mayu posle Linux-a.
[ bigvlada @ 12.10.2020. 19:56 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
bigvlada: A ja uporno pokušavam da ti dokažem da ti za tu primenu nije trebala mašina od 100.000 dolara. I nije ti trebao Unix za nju.
https://variety.com/1993/tv/ne...ts-sail-with-amiga-f-x-104403/

Ali, ne uspevaš da dokažeš.

To je kao da si rekao: "Ma šta će ti AutoCAD, kad imaš LibreCAD/FreeCAD?".

Da, jeste, LibreCAD i FreeCAD služe istoj svrsi i džabe su, samo nisam siguran šta bi na to rekli mašinski i građevinski inženjeri.

Terminator 2 je imao najbolje specijalne efekte u istoriji do tad. Da li je to moglo na Amigi, koja je eto, imala softver iste ili slične namene? Zašto su bacili pare na mašinu od sto kilodolara, ako su to isto mogli sa opremom od nekoliko hiljada dolara?


Da sam nešto hteo da kažem to bih rekao.

Da li si ti uopšte pogledao članak koji sam postavio?

Oni koji su imali para za bacanje su specijalne efekte radili na Kreju, pod COS operativnim sistemom (The Last Starfighter, koji "je imao najbolje specijalne efekte u istoriji do tad") ili SGI mašinama. Jedna Amiga sa Video Toasterom je koštala 6000 dolara 1993.godine dok je SGI bio deset puta skuplji. Jednostavno, pojedini studiji poput Amblin Imaging-a su zaključili da mogu bolje da kontrolišu troškove ako koriste veći broj slabijih mašina nego manji broj skupljih. Jedan primer kombinovanja jačih i slabijih mašina je Ambis, za koji su korišteni SGI i Mekintoši. Ljudi koji su bili odgovorni za Terminatora su procenili da im je bolje da koriste SGI. To ne znači da to nije moglo da se uradi na nečem drugom.

Babylon 5 sa Mirom Furlan je takođe rađen na Amigama.
To nije ništa čudno. Silver, Turbo Silver, Sculpt 3D, Imagine, Lightwave (koji je život započeo kao jedan od programa u Video Toaster-u) su među prvim Ray Tracing aplikacijama koje su objavljene na tržištu.

Uzgred, Terminator 2 nije imao najkompleksnije Morfing sekvence. Ta titula pripada spotu Majkla Džeksona Black and White.

Mislim da imaš zabludu u vezi toga koliko su Silicon Graphics mašine bile brže. U pitanju su bili meseci rada za par minuta filma.

Članak iz 1992. godine o morfingu na filmu.


http://pc.sux.org/SK/1992/02/SK_92_02_006.jpg
http://pc.sux.org/SK/1992/02/SK_92_02_007.jpg
http://pc.sux.org/SK/1992/02/SK_92_02_008.jpg

I cela ova halabuka oko toga jer su ljudi decenijama koristili nešto što nije Unix da bi obavili posao. Jel' ćemo za dvadesetak gosina smeti da koristimo nešto sem Linuksa ili će nas posetiti GNU inkvizicija?


Citat:
kraki:
Citat:
bigvlada:
Tadašnja PC-ST diskusija sa pokojnog Sezama je imala dovoljno materijala...
[Ovu poruku je menjao bigvlada dana 11.10.2020. u 13:59 GMT+1]


Gde ovo iskopa. Nije valjda da još ima ljudi koji se ovoga sećaju... :)


Tu sam prvi put imao prilike da vidim kako izgleda rasprava sa hardverskim i softverskim ekstremistima. Ne razlikuju se od političkih ili verskih. Nekima je Muhamed prorok, nekima Stiv Džobs a nekima RMS.


[ Ivan Dimkovic @ 12.10.2020. 20:13 ] @
Citat:
Nedeljko:
Maya je sa UNIX-a prvo portovana na Linux, pa na MacOS, pa na kraju na Windows.

Koliko god da je MacOS zapravo UNIX approved, dobio je Mayu posle Linux-a.


WTF?

https://www.toxik.sk/maya-startup-window-history/

- Maya 1.0 je izbacena Februara 1998-me u IRIX verziji.
- Maya 1.0 za Windowsje izasla 4 meseca kasnije (Jun 1998)
- Prva Linux verzija Maya-e (3.0) je izasla 2 godine kasnije: Februar 2000.
- Prva Mac OS X verzija (3.5) je izasla u Martu 2001.

Dakle, Maya je prvo izbacena na IRIX-u i neposredno kasnije je izasla na Windows-u - samo IRIX i Windows su imali verziju 1.0, sto dovoljno pokazuje koliko je besmisleno pozivati se na "UNIX" kao nekakvu bitnu stvar u ovoj prici. Daleko bitnije je bilo da platforma ima 3D grafiku i OpenGL drajvere za akceleraciju.

Linux i Mac OS su dobili port posle 2 (Linux) tj. 3 (Mac OS) godine.
[ Nedeljko @ 12.10.2020. 21:13 ] @
Citat:
bigvlada: Uzgred, Terminator 2 nije imao najkompleksnije Morfing sekvence. Ta titula pripada spotu Majkla Džeksona Black and White.

Prvo, nije "Black and White", nego "Black or White".

Drugo, Terminator 2 je prvi put prikazan 3. jula 1991, a "Black or White" 11. novembra 1991. Dakle, nešto što je bilo posle Terminatora 2 ne može biti argument da Terminator 2 nije imao najbolje specijalne efekte do tad.

Treće, upravo sam pogledao spot Majkla Džeksona i ne znam na šta tačno pikiraš. Na onu scenu s početka, gde se krećeš kao u nekoj video igri?
[ calexx @ 12.10.2020. 21:20 ] @
Pa na morfing.
[ Nedeljko @ 12.10.2020. 21:46 ] @
Pa, ne razumem gde je tu morfing.
[ Ivan Dimkovic @ 12.10.2020. 21:51 ] @
Mislim da je ta sekvenca bila na kraju spota (cenzurisanog) tj. na sredini originalnog.

Ne treba gubiti iz vida da je tempo inovacija tada bio neverovatno brz - nesto sto je bilo mega-tesko 1991-ve je 1993-ce bilo drasticno lakse, 1995-te je mogao svaki studio da priusti a 1998-me su ljudi mogli da prave mnogo bolju verziju na kucnom racunaru.

[ Nedeljko @ 12.10.2020. 22:17 ] @
I šta na kraju bi? Koliko je oskara podeljeno za efekte rađene na Amigi?

Siguran sam da su do sada podeljene Nobelove nagrade za članke kucane u slobodnim programima i , koliko to nemalo veze sa suštinom istraživanja.
[ Ivan Dimkovic @ 13.10.2020. 01:23 ] @
To je kao da pitas koliko je puta Ford Focus RS pomerio rekord putnickih automobila na Nordschleife-u.... Besmisleno pitanje. Automobili koji su na samom vrhu liste kostaju visestruko od Ford-a, R&D koji se ulaze u njih je potpuno druga klasa.

Opet, sa druge strane, taj isti Focus RS ljudima koji nisu "0.1%" daje nesto sto je najblize moguce za 15x manje para od, npr., Lamborghini Aventador-a.

Da li Ford Focus RS moze sve sto i Lambo? Definitivno ne. Ali za 15x manje para...
[ Branimir Maksimovic @ 13.10.2020. 01:27 ] @
Daje onima koji ne snimaju filmove sa CGI (u to vreme) ;)
[ Nedeljko @ 13.10.2020. 03:35 ] @
Hahaha!

Da on to li može? Ne može. Ali on to ne može za 15x manje para nego onaj što može.
[ Space Beer @ 13.10.2020. 05:26 ] @
Malo nazad na temu. Opet Igor piše zašto godina desktop Linuxa nikada neće doći
https://www.dedoimedo.com/comp...x-year-of-dissatisfaction.html

Sve što je naveo stoji, ali uglavnom nema smisla kada se govori o prosečnim korisicima
- On i njegova Samba - kome to treba kod kuće? Inače, skoro sam ubacio neku Ubuntu mašinu na poslu (sve ostalo je Windows) i bez problema pristupam fajlovima na mreži. Nisam pratio brzinu prenosa doduše. S druge strane, koliko problema imam da pristupim WebDAV serveru sa Windows-a dođe mi da ga izlupam. Na Win10 moram da menjam WebClient policy, a na Win 7 nisam ni uspeo da namestim da radi.
- Baterija/hardware - postoje proizvođači hardvera specijalizovani za Linux (Slimbook, Tuxedo, System76, Purism...) Ako ja kupim prvi PC na koji naletim u radnji i posle kukam kako ne radi suspend u Garuda Linuxu, to je ipak moja krivica. Tu su naravno i Dell, Lenovo, HP... koji nude (ili su nudili) modele sa Linuxom. Ja sam pre 8-9 godina kupio HP Probook koji je imao SLED. Odmah stavio openSUSE i posle nekoliko godina Ubuntu. I danas radi. Takođe, neki proizvođači rade dodatnu optimizaciju baš za trajanje baterije (npr. https://slimbook.es/en/tutoriales/aplicaciones-slimbook)
- Kompatibilnost sa starijim verzijama - glupost. Niti prosečan korisnik želi da koristi 15 godina star program na Win 10 (izuzetak su igre, ali tu je GOG), niti to radi kako treba. Mi na poslu držimo Win XP i Win 7 mašine baš iz to razloga.
- Dokumentacija i QA - Dokumentaciju niko ne čita. QA Microsofta smo već komentarisali. Svaki put kada izađe nova verzija Win 10, hiljade žalbi korisnika na svakojake gluposti (npr. obrisani fajlovi sa Onedrive-a :D ). Nisam bez razloga prešao na semi-annual channel i još ga odložio za 2 meseca. U poslednjih 5 godina imam podjednako problema i sa prozorima i sa pingvinima. Više puta me je mučio suspend/sleep na Windowsu nego na Linuxu. I dalje me muči na jednom računaru.
- Neki programi tipa Notepad++, IrfanView - to je već do korisnika. Prvi koristim, ali Kate mi je podjednako dobar. Na windowsu za fotografije koristim nomacs. Na windowsu moram da instaliram kršten file manager, pdf (document) viewer, image viewer, screenshot program, email klijent, text editor... Na Linuxu (KDE) sve to imam nakon instalacije OS-a
- Doslednost - ne zanima prosečnog korisnika. Šta njega briga šta developer mora da uradi da bi program radio i na *buntu i na Fedori i na Arch linuxu. Prečice na tastaturi? To niko ne koristi ni na Windows-u. Kome treba, snaći će se. Filesystem, boot manager... opet, to nikoga ne zanima. Bitno je da radi. Generalno, Ubuntu (LTS) je dobar i stabilan OS. Meni odavno nije primarni, ali uvek ga imam u nekoj VM. Ako program postoji za Linux, postoji za Ubuntu. Podrška duža nego za Windows.

Jedini pravi razlog zašto ljudi ne prelaze na Linux je "No Linux killer app (feature)". Tj. nemaju razloga. Isto je, manje, više i za OS X, koji ne nudi ništa posebno prosečnom korisniku, ali ljudi ga kupuju. Kad vidiš menadžere, agenete prodaje, i sl. znaš da im treba samo MS Office, browser i Skype (tj. VoIP). Pa opet hoće Mac, a ne Windows laptop. Ali to je kul, a Linux je za štrebere :d Naravno, QA koji radi Apple je daleko ispred bilo koje Windows ili Linux mašine, pa je u redu i platiti, ako nekome treba.

Ipak postoji Linux killer app/feature koji je u poslednjih nekoliko godina dovukao nove korisnike
- Privatnost korisnika. Mnogima nije bitno, ali kome jeste, nema mnogo izbora danas. Linux je praktično jedina opcija.
- Development (Lenovo i Dell odobravaju). S druge strane, Microsoft se trudi da Windows 10 bude podjednako dobar, ako ne i bolji (npr. WSL).
Ali to je zanemarljivo mali broj ljudi. Realno, Linux nema šta da ponudi prosečnom korisniku, što bi ga nateralo da odustane od Windows-a. Niti će imati.

I naravno, sve je više korisnika kojima PC ne treba i kojima su Smartphone, Tablet i SmartTV dovoljni. I konzole za igranje. Oni i ako imaju PC, izabraće Windows, jer šta bi drugo. Možda eventualno Chromebook. Kao što smo pričali, sve se seli na oblak, pa tako ni Windows ne nudi prosečnom korisniku ništa što bi ga nateralo da ostavi telefon ili konzolu i uključi PC.
[ Branimir Maksimovic @ 13.10.2020. 06:11 ] @
Svemirsko:"Linux nema šta da ponudi prosečnom korisniku, što bi ga nateralo da odustane od Windows-a."

Osim samog Windows-a :P
[ nkrgovic @ 13.10.2020. 07:24 ] @
Citat:
Space Beer:
Ipak postoji Linux killer app/feature koji je u poslednjih nekoliko godina dovukao nove korisnike
- Privatnost korisnika. Mnogima nije bitno, ali kome jeste, nema mnogo izbora danas. Linux je praktično jedina opcija.
- Development (Lenovo i Dell odobravaju). S druge strane, Microsoft se trudi da Windows 10 bude podjednako dobar, ako ne i bolji (npr. WSL).
Ali to je zanemarljivo mali broj ljudi. Realno, Linux nema šta da ponudi prosečnom korisniku, što bi ga nateralo da odustane od Windows-a. Niti će imati.

I naravno, sve je više korisnika kojima PC ne treba i kojima su Smartphone, Tablet i SmartTV dovoljni. I konzole za igranje. Oni i ako imaju PC, izabraće Windows, jer šta bi drugo. Možda eventualno Chromebook. Kao što smo pričali, sve se seli na oblak, pa tako ni Windows ne nudi prosečnom korisniku ništa što bi ga nateralo da ostavi telefon ili konzolu i uključi PC.

Developerima Linux znaci - ali da, to je subset. Medjutim, pomeni si uboo ovim drugim: Ni Linux ni Windows danas korisniku ne nude nista sto bi ga nateralo da ostavi telefon ili tablet ili konzolu. Kucno desktop trziste su gaming entuzijasti, djaci kojima treba tastatura i ljudi koji rade porez. Vise-manje to je to. A to je Windows, ili eventualno (ako nema gaming-a) Mac.
[ calexx @ 13.10.2020. 09:29 ] @
Citat:
Space Beer:- Kompatibilnost sa starijim verzijama - glupost. Niti prosečan korisnik želi da koristi 15 godina star program na Win 10 (izuzetak su igre, ali tu je GOG), niti to radi kako treba. Mi na poslu držimo Win XP i Win 7 mašine baš iz to razloga.

problema i sa prozorima i sa pingvinima. Više puta me je mučio suspend/sleep na Windowsu nego na Linuxu. I dalje me muči na jednom računaru.

I naravno, sve je više korisnika kojima PC ne treba i kojima su Smartphone, Tablet i SmartTV dovoljni. I konzole za igranje. Oni i ako imaju PC, izabraće Windows, jer šta bi drugo. Možda eventualno Chromebook. Kao što smo pričali, sve se seli na oblak, pa tako ni Windows ne nudi prosečnom korisniku ništa što bi ga nateralo da ostavi telefon ili konzolu i uključi PC.
Kompatibilnost ... drugar se danima muči sa nekim instalacijama. Konačno je kupio SSD ali ima prastare IDE hardove a na ploči nema IDE pa je od nekog drugara uzeo adapter. Windows 7 ga ne vidi, ne uspeva da instalira drajvere iako je taj drugar nekako uspeo. Zato je probao sa Windows 10 koji prepoznaje adapter ali ne radi dodatna zvučna kartica koja je radila na Windows 7. Na sajtu zvučne ima drajvera samo do W7x64. A ima neki DVD sa ko zna kojim linuxom koji sam mu odavno dao da vidi kako to izgleda, sa njim sve ovo radi. Radi adapter, radi zvučna a da nije ništa instalirao.

Kompatibilnost 2, jedina igra koju ponekad odigram je AoE RoR iz prošlog milenijuma, radila je i radi sa svim verzijama Pendžera. Trenutno radi sa Windows 10.

Sleep ... Probao sam milion linuxa, moguće da sa jednim nije radio suspend. Godinama ne gasim komp, samo ga uspavam do sledećeg uključivanja. Nijedan Windows ne može to da uradi, uspava se i koji trenutak kasnije se budi. Nisam ulazio mnogo u problem, slabo koristim Windows ali mislim da je ovo rešivo u oba slučaja, jedino što neko voli da prijavi kako mu suspend ne radi na Linuxu.

Ovo za alternativu kompu je prilično tačno i pokazuje koliko većina uopšte hoće PC koji ne zna da koristi ili su im potrebe do nivo FB i sličnih gluposti. Što i nije loše, smanjiće se broj onih koji smaraju za razne sitnice.
[ Nedeljko @ 13.10.2020. 11:22 ] @
Space Beer

Koliko ljudi iz svog okruženja poznaješ, koji istovremeno ispunjavaju SVE uslove koje si naveo? Takvi sigurno ne čine većinu.
[ Space Beer @ 13.10.2020. 17:46 ] @
Kakve to veze ima? Bitno je da se ne ispunjava jedan od uslova pa da čovek nema razloga da menja OS. Inače, svi ljudi koje znam ispunjavaju uslov "No Linux killer app".
[ Branimir Maksimovic @ 14.10.2020. 05:10 ] @
U svakom slucaju ja sirim Linux ko virus ;)
Ljudima je potpuno sve jedno, sta instaliras to koriste :P
[ Space Beer @ 14.10.2020. 05:37 ] @
To je tačno. Ali niko neće sam odlučiti da je vreme za promenu OS-a. Ljudi koji pređu sa Windows-a na OS X ili Chrome OS (i nazad) sami donose tu odluku. Kada je Linux u pitanju, to rade samo oni koji su počeli da brinu o privatnosti, a takvih je malo. Developere ne računam, jer to rade zbog posla/učenja

Inače, počeo sam da testiram 2 CAD programa koja rade i na Linuxu. Ne zbog toga, već zbog korektne cene i trajne licence. Pa ću uskoro imati bolji uvid u to koliko ozbiljan posao može da se radi na Linuxu kada je CAD (CAx) u pitanju. Ono što još nisam našao je PDM softver, osim cloud verzija (npr. Onshape), ali to je sledeći stepen
[ calexx @ 14.10.2020. 09:06 ] @
Ja pokušavam da pridobijem još neke ali sa malo uspeha. Ne vredi, svako ima par programa ili igrica koje koristi, a većina nema toliko znanja i volje da reši da proba nešto drugo. Mada ponekad i ti alt programi nemaju sve ili ne prave iste formate ili nešto četvrto što odbija. Ili moraju da koriste neke konkretne programe. To meni ipak odgovara, manje problema koje bih morao da rešavam (taman se odvikavam od rešavanja windows problema) i manji procenat u ovoj temi što će da ostavi linux na miru od raznih napasti.
[ Ivan Dimkovic @ 15.10.2020. 00:43 ] @
Citat:

Malo nazad na temu. Opet Igor piše zašto godina desktop Linuxa nikada neće doći


Meni se nesto javlja da ce za nekoliko godina konacno doci godina desktop Linuxa.

Kao sto svi znamo, Linux je kernel... ostalo je distro.

Samo ce se distro zvati... Windows :-)

Do tada ce MSFT isportovati svoj Office & Co na JavaScript u Chromium-u, i onda vise nece imati sta da se prica, lepo ce da poteraju sve to iznad Linux kernela i da otpuste gomilu ljudi koji im vise nece trebati.

Kompatibilnost? Vozis bajo virtuelnu masinu sa starim Njinj-om i uzivas. I ovako i onako ce procesori imati 32+ jezgara, nece biti nikakva frka terati Win32/Win64/WPF/Metro/Qratz/Klinac/Plaatz aplikacije u VM-ovima.

[ Branimir Maksimovic @ 15.10.2020. 01:52 ] @
Ne moze ivane, Windows kernel ima f-je koje Linux nema. Kako mislis da implementiraju ono sto fali, tj to znaci da moraju da vrse izmene na Linux kernelu da implementiraju nedostajucu funkcionalsnost.

edit:
postojeci programi moraju da rade.

edit2:
najblize sto ima je wine, ali to radi samo na nivou win32 api ja, gomila toga ne moze ili fali.
[ Ivan Dimkovic @ 15.10.2020. 08:24 ] @
Pa napisano vec: sta ce im Windows kernel ako relegiraju sve Win32/Win64/WPF/Metro/... aplikacije u virtuelne masine?

VM moze da trci koji god hoces Windows kernel.

Tehicki, mogu oni Office da raspisu da trci unutar Chromium-a i da to cak ne bude golo g*vno. Naravno, nece biti tako (dokaz: MS Teams), ali koga briga uostalom? Microsoft je najbolji primer kako ce korisnici jesti najsmrdljiviji sendvic od fekalija zato sto nemaju izbora. Sve dok, sta god Microsoft napravi, ima minimum kompatibilnosti sa cime god poslovni sektor radi, nece biti problem.

Uostalom, ako bude, moze i Office da trci u VM-u. Za nekolko godina neces ni da primetis - sve ostalo ce da trci u nekom skript jeziku, tako da ce native aplikacija u VM-u delovati kao sasvim OK pristup.
[ nkrgovic @ 15.10.2020. 08:46 ] @
Mislim da je mnogo realnije da Office raspisu na .NET i da samo pokrenu .NET na Linux-u. To vec uveliko rade, za kontejnere na Azure. Samo treba, nekako, da omoguce da se godine rada ulozene u active directory polise ne bace - vec da predju na taj novi sistem.

Moje razmisljanje: MDM. Vec se polako racunari prebacuju na mobile device management, prelazimo na zero-trust arhitekturu, AD ce u penziju jer ce ga zameniti alati koji imaju 2FA, koji umesto da "stave policy" aktivno proveravaju i forsiraju policy (MDM vec danas moze da blokira ne-update-ovane klijente), fali tu jos dosta sto AD moze, ali mislim da ce uskoro biti dovoljno od onoga sto korisnicima realno treba - ionako se sve vise seli na cloud.... Ocekujem paralelno Azure private cloud, naravno - i da se ceo serverski deo (Exchange, Sharepoint i sl) vrte na Azure-like okruzenju koje se vrti kod korisnika, ali radi kao Azure. I naravno, placa slicno :)
[ ssi @ 15.10.2020. 12:55 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:

Malo nazad na temu. Opet Igor piše zašto godina desktop Linuxa nikada neće doći


Meni se nesto javlja da ce za nekoliko godina konacno doci godina desktop Linuxa.

Kao sto svi znamo, Linux je kernel... ostalo je distro.

Samo ce se distro zvati... Windows :-)

Do tada ce MSFT isportovati svoj Office & Co na JavaScript u Chromium-u, i onda vise nece imati sta da se prica, lepo ce da poteraju sve to iznad Linux kernela i da otpuste gomilu ljudi koji im vise nece trebati.

Kompatibilnost? Vozis bajo virtuelnu masinu sa starim Njinj-om i uzivas. I ovako i onako ce procesori imati 32+ jezgara, nece biti nikakva frka terati Win32/Win64/WPF/Metro/Qratz/Klinac/Plaatz aplikacije u VM-ovima.



@Ivane, to je vec krenulo.

Evo nas developere polako navikavaju pomocu wsl2-a. Python ? GCC ? node.js sve to radi lepo u wsl.

Integracija je odlicna. Visual Studio Code jako lepo saradjuje sa wsl2. Ne vidis nikakve virtualne masine, code je na tvom disku (NTFS) a izvrsava se na linuxu dok ti kodiras u windows -u

:)

.net core, imam na linux-u na production masinama. Neke stvari cak i bolje i lakse rade.



[Ovu poruku je menjao ssi dana 15.10.2020. u 14:05 GMT+1]
[ Branimir Maksimovic @ 15.10.2020. 15:54 ] @
Citat:
nkrgovic:
Mislim da je mnogo realnije da Office raspisu na .NET i da samo pokrenu .NET na Linux-u. To vec uveliko rade, za kontejnere na Azure. Samo treba, nekako, da omoguce da se godine rada ulozene u active directory polise ne bace - vec da predju na taj novi sistem.

Moje razmisljanje: MDM. Vec se polako racunari prebacuju na mobile device management, prelazimo na zero-trust arhitekturu, AD ce u penziju jer ce ga zameniti alati koji imaju 2FA, koji umesto da "stave policy" aktivno proveravaju i forsiraju policy (MDM vec danas moze da blokira ne-update-ovane klijente), fali tu jos dosta sto AD moze, ali mislim da ce uskoro biti dovoljno od onoga sto korisnicima realno treba - ionako se sve vise seli na cloud.... Ocekujem paralelno Azure private cloud, naravno - i da se ceo serverski deo (Exchange, Sharepoint i sl) vrte na Azure-like okruzenju koje se vrti kod korisnika, ali radi kao Azure. I naravno, placa slicno :)


.net je samo delimicno portovan. Da bi bio kompletan, tj da bi imao GUI, moraju da portuju i winapi. Tako nesto postoji za Linux, zove se Wine, ali to je nepotpuna implementacija puna bug-ova,
tako da je .net iskustvo pod time kljakavo...
[ Nedeljko @ 15.10.2020. 18:30 ] @
Koje god da funkcije Linux kernel nema, mogu da se dodaju, je l' da?
[ bigvlada @ 15.10.2020. 20:00 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
bigvlada: Uzgred, Terminator 2 nije imao najkompleksnije Morfing sekvence. Ta titula pripada spotu Majkla Džeksona Black and White.

Prvo, nije "Black and White", nego "Black or White".

Drugo, Terminator 2 je prvi put prikazan 3. jula 1991, a "Black or White" 11. novembra 1991. Dakle, nešto što je bilo posle Terminatora 2 ne može biti argument da Terminator 2 nije imao najbolje specijalne efekte do tad.

Treće, upravo sam pogledao spot Majkla Džeksona i ne znam na šta tačno pikiraš. Na onu scenu s početka, gde se krećeš kao u nekoj video igri?


A i sigurno mi negde fali neki zarez.

Govorim o 1991. godini. Ceo spot je prepun morfing sekvenci gde se jedno lice pretapa u drugo što je bilo mnogo kompleksnije od vode ili metala korištenih u Ambisu i T2. Lakrdija je govoriti o datumima kada se u oba slučaja radi o poslu koji je trajao skoro godinu dana. Poenta rasprave je da ljudima nije bio neophodan Juniks kako bi pravili nagrađivane specijalne efekte u filmovima, video bimove na stadionima ili kontrolisali satelite. A nije im neophodan ni sada.


Citat:
Nedeljko:
Pa, ne razumem gde je tu morfing.


Da si pročitao gornji članak o morfingu znao bi.


Citat:
Branimir Maksimovic:
Ne moze ivane, Windows kernel ima f-je koje Linux nema. Kako mislis da implementiraju ono sto fali, tj to znaci da moraju da vrse izmene na Linux kernelu da implementiraju nedostajucu funkcionalsnost.

edit:
postojeci programi moraju da rade.

edit2:
najblize sto ima je wine, ali to radi samo na nivou win32 api ja, gomila toga ne moze ili fali.


Dodaju kernel od ReactOS-a. Ionako tesno sarađuju sa Wine ekipom.
[ nkrgovic @ 15.10.2020. 21:22 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: .net je samo delimicno portovan. Da bi bio kompletan, tj da bi imao GUI, moraju da portuju i winapi.

Mislis da je to toliko tesko, za Microsoft? Ako zeli, naravno. Sta mislis da im se vise isplati - portovanje Gui API-ja ili odrzavanje celog OS-a?

Samo zelim reci da nije nemoguce.
Citat:
Nedeljko: Koje god da funkcije Linux kernel nema, mogu da se dodaju, je l' da?

Naravno. Stavise, ako i ne odu u upstream, mozes da imas Microsoft Linux koji ima te dodatke, cak iako nisu deo mainstream kernela. Moraju biti F/OSS GPL, ali ne moraju nikad da budu merge-ovane.
[ dejanet @ 15.10.2020. 22:24 ] @
Ako mislite na win32 api, mislim da nece nikada biti portovan na lindzu. Sto se net core, osim povremenih konfuzija koje pravi ms ekipa, odlican izbor za multi-platformski dev. UI je danas relativna stvar, trebaju ti servisi, odnosno mikro servisi, ui trci na web-u i telefonima.
Web se vec sada uveliko pakuje i u desktop app.
[ Branimir Maksimovic @ 15.10.2020. 23:37 ] @
deja:"Ako mislite na win32 api, mislim da nece nikada biti portovan na lindzu."

pa da, samo ga ja sada zovem win api posto je postao 64 bitan :P
Ako to M$ portuje na Linux komplet i kako treba, saranice Windows...
[ nkrgovic @ 16.10.2020. 08:50 ] @
Pitanje, zapravo glasi - da li MS zeli da nastavi da portuje Office na Mac, sa dva razvojna tima, ili da, posto vec ima .Net i za Linux i za Mac - da samo doda GUI Api na taj .Net - i omoguci da se sve vrti na jednoj platformi? :) Realno, jedini stvarno profitabilan MS app za desktop je Office, plus, verovatno sav razvoj koji se radi unutar srednjih i velikih preduzeca je .Net - pricam naravno o internim aplikacijama. Ako bi omogucio .Net GUI aplikacije da budu cross-platform, MS bi omogucio i tim developerima da rade cross platform - kao sto vec rade .Net developeri koji imaju Web GUI.
[ Nedeljko @ 16.10.2020. 15:30 ] @
Citat:
bigvlada: A i sigurno mi negde fali neki zarez.

Govorim o 1991. godini. Ceo spot je prepun morfing sekvenci gde se jedno lice pretapa u drugo što je bilo mnogo kompleksnije od vode ili metala korištenih u Ambisu i T2. Lakrdija je govoriti o datumima kada se u oba slučaja radi o poslu koji je trajao skoro godinu dana. Poenta rasprave je da ljudima nije bio neophodan Juniks kako bi pravili nagrađivane specijalne efekte u filmovima, video bimove na stadionima ili kontrolisali satelite. A nije im neophodan ni sada.

1. Gledam spot ponovo i nigde ne vidim pretapanje lica u lice.

2. Takođe, spot je objavljen nekoliko meseci posle filma.

3. Osim toga, nisi naveo podatke o opremi koja je korišćena za spot.

U svakom slučaju, za takve efekte je trebala oprema od sto kilodolara, pa imala UNIX ili nešto drugo. Jednostavno, jeftin hardver to nije mogao da izvuče. Pri tome je UNIX u to vreme prirodno išao na tako jak hardver.

Danas ti ne treba UNIX za najjače specijalne efekte, jer može i Windows. Međutim, Winodws NT, a tu spadaju svfe žive linije Winodws-a je napravljen na prinicipima na kojima je napravljen UNIX.
[ calexx @ 16.10.2020. 16:46 ] @
Gledao si pogrešan spot. ;)
[ Nedeljko @ 16.10.2020. 17:53 ] @
Pa, u koji da gledam? Dajte mi link.

Takođe, bigvlada nije rekao na kojoj je opremi rađen spot i da li je cena opreme bila uporediva sa sto kilodolara.
[ ademare @ 16.10.2020. 19:09 ] @
[ Nedeljko @ 16.10.2020. 19:22 ] @
Vidim ovo na kraju. Dobro, na kojoj je opremi to rađeno i koliko je oprema koštala na kraju?
[ Ivan Dimkovic @ 17.10.2020. 00:38 ] @
CGI je radio ILM (kao i za T2):

- Hardver: Sun 3/280 (25 MHz CPU, 32 MB RAM-a) za GUI + Pixar Image Computer za racunanje (SIMD procesori)
- Softver: MORF

Cena? Sitnica, nekih tadasnjih $170K (danasnjih >$300k).

Za par godina su se i na PC-ju pojavili sw. za morfing, ali sa mnogo manjim mogucnostima.
[ Nedeljko @ 17.10.2020. 01:40 ] @
Pa, to ti kažem, a bigvlada reče da za to ne treba sto kilodolara.

Tačno. Ne treba sto kilodolara, nego više.

Naravno, opet UNIX.
[ bigvlada @ 18.10.2020. 19:29 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
bigvlada: A i sigurno mi negde fali neki zarez.

Govorim o 1991. godini. Ceo spot je prepun morfing sekvenci gde se jedno lice pretapa u drugo što je bilo mnogo kompleksnije od vode ili metala korištenih u Ambisu i T2. Lakrdija je govoriti o datumima kada se u oba slučaja radi o poslu koji je trajao skoro godinu dana. Poenta rasprave je da ljudima nije bio neophodan Juniks kako bi pravili nagrađivane specijalne efekte u filmovima, video bimove na stadionima ili kontrolisali satelite. A nije im neophodan ni sada.

1. Gledam spot ponovo i nigde ne vidim pretapanje lica u lice.

2. Takođe, spot je objavljen nekoliko meseci posle filma.

3. Osim toga, nisi naveo podatke o opremi koja je korišćena za spot.

U svakom slučaju, za takve efekte je trebala oprema od sto kilodolara, pa imala UNIX ili nešto drugo. Jednostavno, jeftin hardver to nije mogao da izvuče. Pri tome je UNIX u to vreme prirodno išao na tako jak hardver.

Danas ti ne treba UNIX za najjače specijalne efekte, jer može i Windows. Međutim, Winodws NT, a tu spadaju svfe žive linije Winodws-a je napravljen na prinicipima na kojima je napravljen UNIX.



1. No comment.

2. I za ovo, već komentarisano.

3. Ponoviću, poenta navođenja tog spota je da T2 nije imao najkompleksnije morfing efekte te godine, već taj spot. Opremu nisam pominjao u tom slučaju jer to nije bila poenta u tom argumentu.

U svakom slučaju Unix nije bio neophodan da bi se proizvodili nagrađivani specijalni efekti kako u filmovima tako i u serijama. Koristilo se sve i svašta. Niti je bio neophodan hardver od 100.000 dolara. Neki su koristili skuplje, neki jeftinije, neku su koristili Unix, neki nisu. Da li ćeš to prihvatiti ili ne je do tebe.
[ Nedeljko @ 18.10.2020. 20:33 ] @
Citat:
bigvlada
Citat:
Nedeljko:
100 kilodolara je trebalo za mašinu koja može da radi specijalne efekte za terminatora 2. Na takve mašine od 100 kilodolara je naravno išao UNIX. Nije stvar u tome da treba hardver od 100 kilodolara da tera UNIX, nego šta ti zapravo hoćeš da radiš pod njim. Koliko je ta namena zahtevna?

DOS je vršio posao koji je PC mogao da vrši. Poslove koje PC nije mogao da vrši su vršoile jače mašine, a na njima nije bio DOS.


A ja uporno pokušavam da ti dokažem da ti za tu primenu nije trebala mašina od 100.000 dolara. I nije ti trebao Unix za nju.
https://variety.com/1993/tv/ne...ts-sail-with-amiga-f-x-104403/

Dakle, tvrdio si da za specijalne efekte Terminatora 2 nije trebala mašina od 100.000 dolara. Takođe si tvrdio da za potrebnu mašinu nije trebao UNIX.

Argument ti je link koji ne radi, na reklame rađene pod Amigom, a koje nisu bile toliko zahtevne kao specijalni efekti Terminatora 2. Pa, da, šta će ti PhotoShop, kada imaš GIMP.

Onda si kao kontraargument potegao spot Majkla Džeksona, koji je još savršeniji, ali se ispostavilo da je za njega korišćena ista oprema od preko 100.000 dolara, koja je radila pod UNIX-om.

Ni danas ti ne treba nijedan OS. Sve može da se napravi kao preboot softver, samo je mnogo teže, tako da nije dostupno, pa ti na kraju OS treba.
[ Space Beer @ 20.10.2020. 19:36 ] @
One Linux to rule them all
https://www.parallels.com/products/desktop/chrome/

Samo to nije onaj Linux kom smo se nadali. Ovaj je gori i od Windowsa
[ Nedeljko @ 01.11.2020. 01:27 ] @
Oktobar 2020:

2.18%

i tu je kraj netmarketshare-a. Penzioniše se u ovom obliku.
[ Nedeljko @ 01.11.2020. 01:35 ] @
Dakle, družili smo se sa netmarketshare-om tačno 54 meseca. Da rekapituliramo sve podatke.

2016-05 2.01%
2016-06 1.73%
2016-07 2.04%
2016-08 1.89%
2016-09 1.96%
2016-10 2.24%
2016-11 2.16%
2016-12 1.96%
2017-01 2.21%
2017-02 2.14%
2017-03 2.17%
2017-04 1.95%
2017-05 2.24%
2017-06 2.37%
2017-07 2.33%
2017-08 2.66%
2017-09 2.96%
2017-10 2.68%
2017-11 2.21%
2017-12 2.12%
2018-01 1.93%
2018-02 2.10%
2018-03 1.84%
2018-04 1.93%
2018-05 2.02%
2018-06 1.92%
2018-07 1.92%
2018-08 2.20%
2018-09 2.21%
2018-10 2.04%
2018-11 2.08%
2018-12 2.78%
2019-01 2.13%
2019-02 2.14%
2019-03 2.10%
2019-04 1.99%
2019-05 1.92%
2019-06 2.07%
2019-07 2.10%
2019-08 1.72%
2019-09 2.07%
2019-10 1.67%
2019-11 1.82%
2019-12 1.51%
2020-01 1.47%
2020-02 1.81%
2020-03 1.36%
2020-04 2.87%
2020-05 3.17%
2020-06 3.61%
2020-07 3.57%
2020-08 2.69%
2020-09 1.47%
2020-10 2.18%

Šmrc!
[ nkrgovic @ 01.11.2020. 09:45 ] @
Evo, dobili smo i "zvanicno" da nema nista od onoga da MS penzionise Windows i predje na Linux kernel. Iz Star Trek Discovery:

[img] "https://external-preview.redd....003fe212c86724d2a4e50ad442e6b4" [/img]

I u 23-cem veku, Win32 API... :(
[ Ivan Dimkovic @ 01.11.2020. 12:44 ] @
Nema sanse, u 23-cem veku ces ime izvrsnog fajla dobijati sa GetModuleHandleExEx2ExExEx23() API-jem koji je uveden jos u Windows 10 build-u 341002.

Na zalost, stari Win32 API nije dostupan direktno, ali bez brige - jos od 2110-te imas nest-ovani Hyper-V (codename: "Matryoshka") koji ce ti omoguciti uzivanje u Win16 i Win32 API-jima koji su tvoji pra pra pra pra pra pra pretci uzivali uz pomoc 15-20 ugnjezdenih virtuelnih masina. Cena tih poziva je prava sitnica, samo 262144 CPU jezgra bivaju zauzeta sa "WOWonWOWonWOWonWOW" Windows podsistemom.

Takodje, "v5" nije bogougodnan naziv promenljive. Svasta, svako ko je dobar ucenik zna da je "madjarska notacija" najbolji nacin imenovanja promenljivih.

Umesto "v5" treba da stoji "hModuleHandleExEx2ExExEx3" a L"NTDLL.DLL" treba da bude smesten u "pszNtDll".

Ono sto su autori dobro predvideli je da i u 23-cem veku Windows nece imati "case sensitive" imena fajlova :-)

I... FARPROC? Sad mogu mirno da spavam! Mada verujem da ce se tada zvati "VERYFAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAARPROC".

--

Sa druge strane, Linuxasi iz 23-ceg veka i dalje najavljuju sledecu godinu kao "godinu Linux desktopa".

Klonirani mozak Linusa Torvalds-a i dalje licno odobrava kernel patch-eve ("originalni" Linusov mozak je kloniran u 1024 primerka koji su povezani u 10-dimenzionalnu hiperkocku koja se zove: Linusov mozak. Linux Git repozitorijum je integrisan sa mozgovima) i administrira javno sramocenje kontributora sa losim kodom.

Od uvodjenja COC v16 (koji ukljucuje i obaveznu podrsku za qbite kako se _____ (niz qbita) sa ne-klasicnim ili neodredjenim rodom ne osecali diskriminisano), poslednji veci incident se desio kada je Neobrazilac Mr. Silva pokusao da izmeni kod greske kernel API-ja za kreiranje kvantnih bitmapa i umesto "ENODEV" krenuo da vraca "ENXIO", sto je izazvalo slom gomile korisnickih aplikacija i kratak krah bankarstva na planeti zemlji i kolonijama unutar 6 AU koje su patch-ovale svoje kernele pre nego sto je patch eliminisan.

Posle krace razmene uvreda koja se zavrsila sa Linusovom kratkom porukom napisanom velikim slovima "SILVA, SHUT THE F*CK UP", Linusov mozak je odlucio da problem sa Mr. Silvom resi perma-banom.

Tacno u 4:59 AM je kuca Mr. Silve u Amazon megapolisu bila pogodjena sa kinetickim projektilom iz orbite ("rod from the god", model: "ukko") lansiranim sa jednog od satelita u privatnom Linusovom vlasnistvu. Linus je bio ponosan na meru koja nije izazvala ni hemijsko ni radioaktivno zagadjenje i, potpuno bez kolateralne stete osim Mr. Silvinog hrcka (Linus ce uplatiti 10 miliona neodolara PETA-i), resila problem kvarenja kernela potpuno: bukvalnom eliminacijom uzroka.

Snimci sigurnosnih kamera u kvartu gde je Mr. Silva ziveo su uspeli da uhvate jedan video frejm na kome se vidi da je orbitalna bandera imala natpis "WE DO NOT BREAK USERSPACE!".

Tadasnji Linux kernel je vec narastao na 1 PB i podrzava neverovatnih 50 hiljada razlicitih arhitektura od kojih je 99% nestalo pre nuklearnih ratova sa pocetka 22-gog veka, ali se cuva podrska za slucaj da neko nadje neke od tih masina u podrumu.
[ nkrgovic @ 01.11.2020. 13:21 ] @
Je'l neka od tih arihtektura orginalna Transmeta "Alan Cox on a Chip"? :) (Ili da citaram randoma Alan's cock on a chip ;) )
[ Ivan Dimkovic @ 01.11.2020. 15:35 ] @
Transmeta ce zauvek ziveti u Linux kodu, cak i ako u 23-cem veku niko ne moze da nadje ni jedan preziveli Crusoe procesor. Svetinje se ne diraju, cak su i novotarije poput DBUSa prezivele. Ljudi mogu da odahnu - i u Linux kernelu verzije 30+ je sve i dalje fajl po POSIX kanonu.

Cak i u doba kvantnih racunara koji kontrolisu masine za kafu, covek uvek moze da se vrati u proslost i zadovolji nostalgiju gledanjem /arch/x86/kernel/cpu/transmeta.c fajla. Iako nema prezivelih primeraka, uvek se moze startovati Crusoe emulator koji moze da trci i na strujomeru ili prekidacu za svetlo u "idle" ciklusima.

Takodje, za nostalgicne tu je i "easter egg" koji se moze otkljucati uz pomoc drajvera za Gisco-ove HoloChat uredjaje gde slanjem poruke na specijalnu IPv8 adresu ispred korisnika iskace velika rotirajuca hologramska glava od Alan Cox-a i virtuelni TTY sa kojom korisnik moze pitati embedded verziju Alanovog mozga za savete oko GNOME-a, TTY i sl.

Na zalost, iako je Windows 10 postao projekat koji odrzava "NPE" (non producing entity) neprofitna organizacija sa imenom "MICROS~1" koju cini 2000 zaposlenih, 95% advokata i 5% uterivaca dugova (na zalost, Microsoft ime je prodato Alibaba grupi 2050-te i iskorisceno kao brend za novi tretman erektilne disfunkcije: No.More.Microsoft!), Linux i dalje nije uspeo da osvoji "desktop", cak i u eri kada niko vise i ne zna sta "desktop" znaci. To ipak ne sprecava Linux fanboy-e da u IT holocast-ovima najavljuju 2265-tu kao godinu kada ce Linux zavladati desktopom.

Windows 10 kod u 23-cem veku odrzavaju Windows korisnici (adekvatniji termin: zrtve ili taoci) iz raznih korporacija koje i dalje imaju Excel dokumente koje koriste za finansijske proracune. Dok su u 2010-tim ljudi bili zaposleni i placeni od Microsoft koproracije da rade razvoj i QA, prva revolucija za koju je bio zaduzen Satya Nadella je bila delegacija QA testiranja na kupce sa ranim Windows 10 verzijama.

Vizionarski menadzment MICROS~1 organizacije (Walt Disney XI kao Chairman i CEO, kao i kompletan bord uz pomoc svojih 16 kloniranih mozgova) je uveo uspesan poslovni model "Shared Source Ultimate" gde firme, uz simbolicnu naknadu od 5% godisnjeg profita, mogu dobiti privilegiju da odrzavaju Windows 10 kod. Tako su srecni dobitnici iz Citibank-a za samo 3 milijarde neodolara godisnje dobili mogucnost da napisu layer za kompatibilnost VBA skriptova sa kvantnim arhitekturama sa vise od 4096 qbit-a. Citibank je time omogucio svojim bankarima da svoje VBA skripte za procene vrednosti i sl. u Excelu izvrsavaju u realnom vremenu!!!!

Ovakvim inovacijama je MICROS~1 dosao u mogucnost da otpusti sve nepotrebne radnike koji su stvarali troskove (prakticno, sve osim pravnog tima - koji je isto tako procesljan: gladijatorskom borbom u spektaklu na Steve Ballmer Stadionu gde je jedino dozvoljeno oruzje bio kancelarijski materijal - vrlo krvavo. Preziveli sa bar jednim upotrebljivim udom i sa bar 60% sacuvane mozdane mase su dobili sansu da budu intervjuisani za posao u novoj MICROS~1 organizaciji).

[ Branimir Maksimovic @ 01.11.2020. 16:21 ] @
Citat:
nkrgovic:
Evo, dobili smo i "zvanicno" da nema nista od onoga da MS penzionise Windows i predje na Linux kernel. Iz Star Trek Discovery:

[img] "https://external-preview.redd....003fe212c86724d2a4e50ad442e6b4" [/img]

I u 23-cem veku, Win32 API... :(


Sta fali Win(32) Apiju? Nije to lose, a imas i Qt i Gtk preko toga, ko ne voli Win(32) API ;)
[ Branimir Maksimovic @ 01.11.2020. 16:22 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Nema sanse, u 23-cem veku ces ime izvrsnog fajla dobijati sa GetModuleHandleExEx2ExExEx23() API-jem koji je uveden jos u Windows 10 build-u 341002.

Na zalost, stari Win32 API nije dostupan direktno, ali bez brige - jos od 2110-te imas nest-ovani Hyper-V (codename: "Matryoshka") koji ce ti omoguciti uzivanje u Win16 i Win32 API-jima koji su tvoji pra pra pra pra pra pra pretci uzivali uz pomoc 15-20 ugnjezdenih virtuelnih masina. Cena tih poziva je prava sitnica, samo 262144 CPU jezgra bivaju zauzeta sa "WOWonWOWonWOWonWOW" Windows podsistemom.

Takodje, "v5" nije bogougodnan naziv promenljive. Svasta, svako ko je dobar ucenik zna da je "madjarska notacija" najbolji nacin imenovanja promenljivih.

Umesto "v5" treba da stoji "hModuleHandleExEx2ExExEx3" a L"NTDLL.DLL" treba da bude smesten u "pszNtDll".

Ono sto su autori dobro predvideli je da i u 23-cem veku Windows nece imati "case sensitive" imena fajlova :-)

I... FARPROC? Sad mogu mirno da spavam! Mada verujem da ce se tada zvati "VERYFAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAARPROC".

--

Sa druge strane, Linuxasi iz 23-ceg veka i dalje najavljuju sledecu godinu kao "godinu Linux desktopa".

Klonirani mozak Linusa Torvalds-a i dalje licno odobrava kernel patch-eve ("originalni" Linusov mozak je kloniran u 1024 primerka koji su povezani u 10-dimenzionalnu hiperkocku koja se zove: Linusov mozak. Linux Git repozitorijum je integrisan sa mozgovima) i administrira javno sramocenje kontributora sa losim kodom.

Od uvodjenja COC v16 (koji ukljucuje i obaveznu podrsku za qbite kako se _____ (niz qbita) sa ne-klasicnim ili neodredjenim rodom ne osecali diskriminisano), poslednji veci incident se desio kada je Neobrazilac Mr. Silva pokusao da izmeni kod greske kernel API-ja za kreiranje kvantnih bitmapa i umesto "ENODEV" krenuo da vraca "ENXIO", sto je izazvalo slom gomile korisnickih aplikacija i kratak krah bankarstva na planeti zemlji i kolonijama unutar 6 AU koje su patch-ovale svoje kernele pre nego sto je patch eliminisan.

Posle krace razmene uvreda koja se zavrsila sa Linusovom kratkom porukom napisanom velikim slovima "SILVA, SHUT THE F*CK UP", Linusov mozak je odlucio da problem sa Mr. Silvom resi perma-banom.

Tacno u 4:59 AM je kuca Mr. Silve u Amazon megapolisu bila pogodjena sa kinetickim projektilom iz orbite ("rod from the god", model: "ukko") lansiranim sa jednog od satelita u privatnom Linusovom vlasnistvu. Linus je bio ponosan na meru koja nije izazvala ni hemijsko ni radioaktivno zagadjenje i, potpuno bez kolateralne stete osim Mr. Silvinog hrcka (Linus ce uplatiti 10 miliona neodolara PETA-i), resila problem kvarenja kernela potpuno: bukvalnom eliminacijom uzroka.

Snimci sigurnosnih kamera u kvartu gde je Mr. Silva ziveo su uspeli da uhvate jedan video frejm na kome se vidi da je orbitalna bandera imala natpis "WE DO NOT BREAK USERSPACE!".

Tadasnji Linux kernel je vec narastao na 1 PB i podrzava neverovatnih 50 hiljada razlicitih arhitektura od kojih je 99% nestalo pre nuklearnih ratova sa pocetka 22-gog veka, ali se cuva podrska za slucaj da neko nadje neke od tih masina u podrumu.


Nema vise FARPROC ;)


[ nkrgovic @ 01.11.2020. 18:24 ] @
Dimke, svaka cast. Ne znam da li imas neki dobar wacky tobbacy ili sta, ali danas si u elementu. Smejem se na glas... :) MICROS~1 ....
[ Branimir Maksimovic @ 01.11.2020. 18:57 ] @
M$ je napravio to kao workaround oko limitacije 8.3 kod fata ;)
[ nkrgovic @ 01.11.2020. 21:15 ] @
Thank you captain Obvious!
[ Branimir Maksimovic @ 01.11.2020. 21:19 ] @
Pa nije bas obivous posto su taj limit preneli na NTFS :P
[ Nedeljko @ 01.11.2020. 21:26 ] @
Ni meni nije jasno šta fali Win API-ju.

Jeste šugavo programirati neposredno u njemu, ali ni to nije problem. Naravno imaš framework-ove.
[ Ivan Dimkovic @ 01.11.2020. 21:47 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Citat:
nkrgovic:
Evo, dobili smo i "zvanicno" da nema nista od onoga da MS penzionise Windows i predje na Linux kernel. Iz Star Trek Discovery:

[img] "https://external-preview.redd....003fe212c86724d2a4e50ad442e6b4" [/img]

I u 23-cem veku, Win32 API... :(


Sta fali Win(32) Apiju? Nije to lose, a imas i Qt i Gtk preko toga, ko ne voli Win(32) API ;)


Sta fali Win32 API-ju?

Odakle da pocnem? :-)

Evo, ovo je lako: razlika izmedju LONG i LONG_PTR? I koja je razlika izmedju SetWindowLong() i SetWindowLongPtr() ? :-)

Ova f-ja levo je Win16 i Win32 verzija (sa istim imenom ;-) - ova druga je 64-bitna verzija. Naravno, ovo kompletno zaobilazi IDIOTIZAM da adresu funkcije saljes kao jbni LONG... ili, jos grdje, LONG_FCK_PTR... Ne znam koliko losih stvari covek moze da skupi u jednom API-ju, ali eto...

Znas sta jos samo nedostaje? Cuveni Ex sufiks - univerzalni MSFT hak za prosirenje funkcionalnosti. Ali bez brige, imas SetWindowLongPtrA SetWindowLongPtrW npr... kao i SetWindowLongA i SetWindowLongW. Da ima i Ex, imao bi 6 komada :-)

Osim sto poziva bukvalno sve stvari koje ne treba raditi, Win32 nudi jos jako puno zanimljivosti...

Recimo, neki Mojsije u Microsoftu je odlucio pocetkom 90-tih da je UCS-2 sve sto coveku treba za reprezentaciju karaktera... posle nekog vremena su presli na UTF-16 sa Windows 2000. Naravno, Win9x serija je iskljucivo razumela ANSI, sa svojim setom hakova kako bi se prikazali medjunarodni karakteri.

Nismo jos ni stigli do UTF-8 (to je 2019) - Microsoft je sve ove divote osim ANSI-ja nazivao "UNICODE". Kod je pun konstrukata kao sto je LPSTR (ANSI - char *), LPCTSTR (magicni TCHAR koji je kao Sredingerova macka - moze bude 8 ili 16 bita ili ko zna sta jos) i LPCWSTR, sto je... wchar_t * :-)

What could possibly go wrong? :-) Na kraju dodaj UTF-8... haha.

Onda - funkcije kao gornji SetWindowLong() koje su u Win9x svetu bukvalno omogucavale kriminal - tipa da ubacite vasu message pumpu u prozor tudje aplikacije (cuveni "subclassing"). Sa NT-om je Microsoft krenuo da sprecava ovo, tako da nije vise bilo moguce to raditi van procesa a kasnije su uvedene dodatne restrikcije.

Poenta je da to NISTA nije reflektovano u imenu API-ja ili verziji - sve se i dalje zove isto, na vama je da znate na kom OS-u trcite i da se ponasate kako treba.

Ili ne, ako ste otkrili razne "sakrivene' API-je (NTAPI?) - mozete kao bandit da radite sta hocete, Microsoft vrlo verovatno nece smeti da izbaci API-je od straha da ce izgubiti kompatibilnost :-)

OK OK... dosta ove C perverzije (i to vrlo ruzne C perverzije)... u jednom momentu je Microsoft ovo odlucio da umiksuje sa hard-core objektnim programiranjem: enter COM :-) Sa COM-om imamo sizofrenicnu kombinaciju opasnog C-a, sa totalnom OO masturbacijom gde je sve IUnknown i gde morate da idete u OO crkvu i pre nego sto planirate da prd*ete :-) sa kojom su Windows programeri ziveli 90-tih i delom 2000-tih... dok se nije pojavio .NET... a onda i citava nova generacija budalastina koje ce na kraju sve umreti pre Win32.

--

Znas sta je najjace? Sto ce i takav Win32 API opstati i posle bubasvaba :-)
[ Branimir Maksimovic @ 01.11.2020. 22:51 ] @
Pa pazi winapi je presao trazniciju sa 16 bita na 64 bita....
Uz to je backwards kompatibilan.... ono sto savremeni developeri biblioteka nikako ne shvataju...
[ Nedeljko @ 02.11.2020. 06:43 ] @
To sve nisu nikakvi problemi. Nego, kojoj ovci runo smeta, tu nema ni ovce ni runa.

Pritom, Ivan nije dev biblioteka, nego neko ko 10+ godina ne programira ozbiljno, što je vrlo vidljivo i iz drugih njegovih postova na temu programiranja.
[ nkrgovic @ 02.11.2020. 07:41 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Pa nije bas obivous posto su taj limit preneli na NTFS :P

Kome od prisutnih u diskusiji mislis da ovo nije bilo poznato, meni ili Dimketu? :)
[ Branimir Maksimovic @ 02.11.2020. 10:58 ] @
Nikola:"Kome od prisutnih u diskusiji mislis da ovo nije bilo poznato, meni ili Dimketu? :) "

Ma dobro to, al kako spakovati file name duzi od 8 karaktera u 8 karaktera ;)?
[ Ivan Dimkovic @ 02.11.2020. 11:26 ] @
Citat:
Nedeljko:
To sve nisu nikakvi problemi. Nego, kojoj ovci runo smeta, tu nema ni ovce ni runa.


Ne pricamo mi o istim stvarima. Ja nisam imao nikakvih problema sa Win32, cak nisam nikad presao na neki od njegovih neuspesnih naslednika. Verovatno bih i dan danas, da me neko natera, koristio Win32 API ako moram da napisem Windows aplikaciju.

Ali to ne znaci da Win32 API, objektivno, nije djubre. Jeste, i to neopevano.

Znas, kada bilo koji proces bez admin privilegija moze da poveca broj interapta 15x kako bi neki sampion ubedio OS tajmere da mu daju 1ms rezoluciju (koja mu ne treba da je malo vise citao knjige)... to ne mozes a ne da nazoves cistom 3.14zdarijom.

Cak i Chrome je to radio do skora... sta qr, ono sto nije zabranjeno je dozvoljeno.

Konacno, problem su primetili kada su ljudi krenuli da se zalle na mizerno trajanje baterije sa onim sminkerskim laptopovima. Dok su gospodarili desktopi jedina steta su bile bebe foke, gleceri i... naravno, racuni talaca ovih budalastina. Sta te boli patka sto CPU ne moze posteno u Cx mod stednje energije?

Tako da, Win32 API ne samo da je krs, vec ubija poarne medvede i bebe foke. Genocidni API!

Citat:

Pritom, Ivan nije dev biblioteka, nego neko ko 10+ godina ne programira ozbiljno, što je vrlo vidljivo i iz drugih njegovih postova na temu programiranja.


Sto u ovom slucaju moze biti i prednost - Win32 je balzamovan jos pre vremena kad sam ja prestao komercijalno da koodiram. U tom momentu je Win32 API vec imao 3 naslednika: .NET, WPF i WinRT :-)

Prakticno jos od vremena .NET-a Microsoft u Win32 API dodaje samo sta mora, sve ostalo je islo u pokusaje zamene (koji su propali)

WPF... WinRT... UWP... Na kraju ce Win32 da ih sve nadzivi, bas kao B-52 koji je nadziveo B-1 a verovatno ce i B-2.

Sa razlikoom da je B-52 solidan avion, dok je Win32 nesto drugo.

Srecom, pa danas mozes da radis vecinu stvari a da Win32 API ne vidis u zivotu.
[ Nedeljko @ 02.11.2020. 11:54 ] @
Win32 API nikoga nije sprečio da napravi vrhunski softver, praktično kakav god je hteo. Teško da je đubre.

Win32 API nikoga nije sprečio da obavi posao izuzetne složenosti.

Teško da je đubre.
[ Branimir Maksimovic @ 03.11.2020. 00:58 ] @
Ivan:"WPF... WinRT... UWP... Na kraju ce Win32 da ih sve nadzivi, bas kao B-52 koji je nadziveo B-1 a verovatno ce i B-2.

Sa razlikoom da je B-52 solidan avion, dok je Win32 nesto drugo.

Srecom, pa danas mozes da radis vecinu stvari a da Win32 API ne vidis u zivotu."

Pazi kad radis iz .NET ne vidis winapi iako moras da ga znas :P
Projekt na kom radim ima delove GUI koji se rade u WinApi, tako da su moja znanja iz ovoga dobrodosla :P
Nema sanse da omasis WinApi ako radis C++ za Windows ili koristis neke od biblioteka za koje ne postoji
.NET wrapper (a ima ih).
[ Nedeljko @ 03.11.2020. 08:48 ] @
Što sve ne znači da je winapi đubre.
[ Ivan Dimkovic @ 03.11.2020. 19:21 ] @
Citat:
Nedeljko:
Win32 API nikoga nije sprečio da napravi vrhunski softver, praktično kakav god je hteo. Teško da je đubre.

Win32 API nikoga nije sprečio da obavi posao izuzetne složenosti.

Teško da je đubre.


Da je sprecavao, bio bi neupotrebljivo djubre. Ali da je otezavao, jeste...

Posto vidim da nemas iskustva sa Win32, evo ti malo zanimljivosti - pocecemo od lakih stvari, pa polako doci do totalno katastrofalnih.

API je los, kad ti trazi da drzis pointere na funkciju u nekakvoj LONG promenljivoj koju dobacujes OS-u API pozivom iz 1990-te budzenom vise nego karton-cikl. Cisto da ne razocaraju, za Win64 je samo LONG presao u LONG_PTR (!!!)

API je vrlo los kada mozes da urnises potrosnju sistema cak i ako nisi admin.

Jos je losiji kad imas desetine izvedenih kripticnih tipova poput LPCTSTR od kojih neki jesu a neki nisu fiksni za odredjenu sirinu karaktera. Ko jos uopste brine o tome?

API je uzasan kad dovodi do samo dve reci: DLL HELL, ako si programirao 90-tih i 2000-tih, ovaj termin je izazivao momentalan skok krvnog pritiska. Onda je jednog dana Microsoft uveo workaround gde bukvalno kopiraju citave nizove fajlova (WinSxS) i rade transparentnu redirekciju. Sto je super, samo sto je moralo da ceka da diskovi postanu dovoljno veliki da mogu da nose N kopija svega zivog.

Onda nekonzistentnost izmedju nacina kodiranja gresaka, razliciti nacini za signaliranje beskonacnosti (INFINITY? NMPWAIT_WAIT_FOREVER? MAILSLOT_WAIT_FOREVER?)

Ili menjanje ponasanja istog API-ja u iz jedne u drugu verziju Windows-a? Sta ako je taj API jedan od mozda 50 kljucnih API-ja?

https://docs.microsoft.com/en-...ynchapi-waitformultipleobjects

Enter WaitForMultipleObjects()

Citat:

Windows XP, Windows Server 2003, Windows Vista, Windows 7, Windows Server 2008 and Windows Server 2008 R2:
The dwMilliseconds value does include time spent in low-power states. For example, the timeout does keep counting down while the computer is asleep.

Windows 8, Windows Server 2012, Windows 8.1, Windows Server 2012 R2, Windows 10 and Windows Server 2016:
The dwMilliseconds value does not include time spent in low-power states. For example, the timeout does not keep counting down while the computer is asleep.


A? :-) OK ti je da isti API ima >vrlo< razlicito ponasanje na Windows-ima do 2012 i na Windows-ima od 2012? Bez brige, MP kod je obicno takvo djubre da vrlo verovatno i ne radi kako treba i ima gomilu ponavljanja gde ni sam autor verovatno ne zna sta radi i zasto to radi ali ce 100 puta proveriti i ponoviti operaciju, tako da... no biggie :-)

Ali sve ovo je bila samo losa praksa, los dizajn... Mozes da kazes da je sve i dalje tehnicki "ispravno", samo programer mora biti Petzold-ov rodjak.

Avaj, za zalost Win32 API ima i stvari koje su, jednostavno i nedvosmisleno: pogresne. Nema "ali".

Enter PulseEvent() - https://docs.microsoft.com/en-.../winbase/nf-winbase-pulseevent

Citat:

If the call to PulseEvent occurs during the time when the thread has been removed from the wait state, the thread will not be released because PulseEvent releases only those threads that are waiting at the moment it is called. Therefore, PulseEvent is unreliable and should not be used by new applications. Instead, use condition variables.


Ovde nema vrdanja, ovaj API ne radi korektno. Znas sta je najbolje? Sto je u ranijim verzijama (mislim od NT4) Microsoft imao "primer" kako se koristi PulseEvent, koji je izazivao deadlock. Ovo upozorenje gore je tek dodato vise godina kasnije, pa cak ni tad nisu zabranili upotrebu za nove aplikacije, vec samo ubacili nemust savet u MSDN dokumentaciju. U tom momentu, net je vec bio pun raznih code-snippeta koji su srecno koristili PulseEvent kako bog zapoveda :-)

Raymond Chen nije birao reci: https://devblogs.microsoft.com/oldnewthing/20050105-00/?p=36803

Citat:

As a result, the PulseEvent function is useless and should be avoided. It continues to exist solely for backwards compatibility.


Imamo jos bisera, recimo - WndProc (tvoja procedura u kojoj obradjujes poruke koje ti Windows salje, vezane za prozor)

Pazi sad, unutar obrade poruka ako pozoves odredjene Win32 API-je odatle, to ce biti put u jednom pravcu (lock). Primer? Recimo SendMessage(). Cela stvar je minsko polje koje je verovatno samo odgovorno za bog te pita koliko miliona $ bacenih sati na debug.

Ali postaje jos ludje sa dijalozima, koji su prozori kao i svi drugi ali sa nevidljivim slojem hack-o-rame koju je MSFT napravio za tebe i koji imaju svoja specijalna pravila...

Pazi ovo: https://docs.microsoft.com/en-...api/winuser/nc-winuser-dlgproc

Citat:

Typically, the dialog box procedure should return TRUE if it processed the message, and FALSE if it did not. If the dialog box procedure returns FALSE, the dialog manager performs the default dialog operation in response to the message.

If the dialog box procedure processes a message that requires a specific return value, the dialog box procedure should set the desired return value by calling SetWindowLong(hwndDlg, DWL_MSGRESULT, lResult) immediately before returning TRUE. Note that you must call SetWindowLong immediately before returning TRUE; doing so earlier may result in the DWL_MSGRESULT value being overwritten by a nested dialog box message.


Koliko POGRESNOG i LOSEG u 2 paragrafa!!! Za pocetak, nacin na koji se signalizira povratna vrednost (ne kao POVRATNA VREDNOST, vec kao nekakav hakovani "stos" gde ces da setujes fleg u internoj strukturi prozora, btw. to je isti API iz 1990-te od pocetka poruke) to nije nista jos...

WTF momenat nastaje kad procitas da ti savetuju da povratnu vrednost setujes "neposredno pre povratka" inace moze da se desi da je prebrise neka ugnjezdena poruka!!!!

Pazi: MOZE DA SE DESI!!! Ovo neka za*bancija? Ne! Znaci garancija nema osim sto mozes da se molis Manitu-u da se kernel umorio malo i nece da se seti da ti za*ere rezultat pre nego sto zavrsis.

Volovi, sta ako izmedju procesor ode na spavanje, pa kad se vrati izvrsi kod druge niti? A, da, mozemo to da sprecimo, sto ne bi smo ukinuli mogucnost spavanja, kada bi samo postojao API za to... :-)))

Ili sta ako BAS u nezgodnom momentu interapt kontroler odluci da dostavi malo mreznih paketa, a posle toga procesor odluci da malo deli pravdu i dozvoli drugoj niti da te s*ebe? APC?

Komentar? Ne treba.

BUT WAIT! THERE'S MORE! Nastavljas da citas uputstvo za isti API...

Citat:

The following messages are exceptions to the general rules stated above. Consult the documentation for the specific message for details on the semantics of the return value.


Dobro si procitao, posle idiotskog saveta za pisanje nepouzdanog koda, taman kad si krenuo da se oporavljas od ludila koje si procitao, Microsoft kaze: IMAMO I IZUZETKE SA SOPSTVENOM POVRATNOM SEMANTIKOM!!!!

"EXPLAIN!!!" :-)

Jos nije dovoljno? Sta kazes za OPRECAN nacin procesiranja stvari iako se radi o istom zadatku? Da ne bi posumnjao u doslednost MSFT-a nedoslednom programiranju, ovo nije savet, vec obaveza ako neces da ti krahira program...

Citat:

You should use the dialog box procedure only if you use the dialog box class for the dialog box. This is the default class and is used when no explicit class is specified in the dialog box template. Although the dialog box procedure is similar to a window procedure, it must not call the DefWindowProc function to process unwanted messages. Unwanted messages are processed internally by the dialog box window procedure.


MSFT: Da da, jeste, Dialog je prozor, ima svoju proceduru (DialogProc) koja je u sustini isti qr kao procedura drugih prozora (WndProc). ALI ako uradite nesto sto se radi u svim drugim slucajevima i pozovete DefWindowProc()... Windows ce vam otkinuti glavu.

WHYYYY? Zato sto su dijalozi jos jedan u beskrajnom nizu hakova koje danas verovatno niko u Microsoftu ne razume :-)

Ovako mozemo do sledece nedelje.
[ Nedeljko @ 03.11.2020. 21:03 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Da je sprecavao, bio bi neupotrebljivo djubre. Ali da je otezavao, jeste...

Da je loš, napravio bi neko OS sa boljim API-jem na kome bi bilo lakše programirati, pa bi vremenom softverska ponuda na tom OS-u bila bolja i Windows ne bi imao dominantnu poziciju kakvu je imao.

Windows SDK za Win16 je bio đubre i softverska ponuda za njega nije bila tako dobra kao za Windows 95.
Citat:
Ivan Dimkovic: API je los, kad ti trazi da drzis pointere na funkciju u nekakvoj LONG promenljivoj koju dobacujes OS-u API pozivom iz 1990-te budzenom vise nego karton-cikl. Cisto da ne razocaraju, za Win64 je samo LONG presao u LONG_PTR (!!!)

To ne znači da je loš.

Na Win32 je sizeof(LONG)==sizeof(void*). Na Win64 je sizeof(LONG_PTR)==sizeof(void*). Pokazivače koje vraća sistem ima smisla maskirati kao nešto drugo iste veličine, da neko ne bi vršio neke besmislene operacije nad tim.
Citat:
Ivan Dimkovic: Jos je losiji kad imas desetine izvedenih kripticnih tipova poput LPCTSTR od kojih neki jesu a neki nisu fiksni za odredjenu sirinu karaktera. Ko jos uopste brine o tome?

Imaš string koji odgovara znakovnovom tipu char, string koji odgovara znakovnom tipu wchar_t, a za jednoobrazno programiranje imaš string koji odgovara znakovnom tipu TCHAR, koji je char ili wchar_t u zavisnosti od podešavanja. Tako imaš tri funkcije. FunA (char), FunW (wchar_t) i Fun (TCHAR). Dakle, sve imaš na način koji se lako pamti.
Citat:
Ivan Dimkovic: API je uzasan kad dovodi do samo dve reci: DLL HELL, ako si programirao 90-tih i 2000-tih, ovaj termin je izazivao momentalan skok krvnog pritiska. Onda je jednog dana Microsoft uveo workaround gde bukvalno kopiraju citave nizove fajlova (WinSxS) i rade transparentnu redirekciju. Sto je super, samo sto je moralo da ceka da diskovi postanu dovoljno veliki da mogu da nose N kopija svega zivog.

Dobro jutro Kolumbo! DLL hell, a? Da li sada shvataš čemu služe upravljači paketima na Linux-u? Jednostavno, o zavisnostima mora neko da vodi računa. Ovde je to distributer.

Na Windows-u, ako aplikacija ima lokalno instalirane dll-ove u njen instalacioni folder, onda je sve u redu, ali prednosti dinamičkog povezivanja ne dolaze do izražaja (primena dll-ova spada samo na plugin-ove).

Ako aplikacija instalira dll-ove u neki zajednički folder, onda deli dll-ove sa drugim palikacijama, pa ažuriranje jedne može narušiti ispravnost rada druge, ako jedna aplikacija ažurira zajednički dll na noviju verziju, koja nije unazad kompatibilna sa starom.

To se zove dll pakao. Rešenje je u tome da neko mora da vodi računa o kompatibilnostima komponenti unazad, što je u linux svetu distributer i to se rešava kroz upravljač paketima. Na Windows-u je jedino ispravno rešenje ovo prvo, kojim se poništavaju prednosti dinamičkog povezivanja.

Međutim, to nije do API-ja. Na drugim sistemima je API sličan. Ne postoji rešenje na nivou API-ja.
Citat:
Ivan Dimkovic
Onda nekonzistentnost izmedju nacina kodiranja gresaka, razliciti nacini za signaliranje beskonacnosti (INFINITY? NMPWAIT_WAIT_FOREVER? MAILSLOT_WAIT_FOREVER?)

Za svaku funkciju ti piše u MSDN-u kakve greške javlja i kako. Drž' se toga i uživaj.
Citat:
Ivan Dimkovic: Volovi, sta ako izmedju procesor ode na spavanje, pa kad se vrati izvrsi kod druge niti? A, da, mozemo to da sprecimo, sto ne bi smo ukinuli mogucnost spavanja, kada bi samo postojao API za to... :-)))

Pominješ dijaloge. Zašto bi GUI radio u više od jedne niti? Nemam nikakvu predstavu zašto bi to ikome trebalo. Koliko god da se niti ispali, GUI radi u samo jednoj od niih, dok ostale niti nemaju ništa sa dijalozima.
Citat:
Ivan Dimkovic: MSFT: Da da, jeste, Dialog je prozor, ima svoju proceduru (DialogProc) koja je u sustini isti qr kao procedura drugih prozora (WndProc). ALI ako uradite nesto sto se radi u svim drugim slucajevima i pozovete DefWindowProc()... Windows ce vam otkinuti glavu.

WHYYYY? Zato sto su dijalozi jos jedan u beskrajnom nizu hakova koje danas verovatno niko u Microsoftu ne razume :-)

Ovako mozemo do sledece nedelje.

U dokumentaciji ti piše da su dijalozi posebni u odnosu na druge vrste prozora.

Inače, imaš toliko klasnih omotača za Win32 API, da ne znam šta te boli qr za sve to. Moraćeš ponekad da opališ nešto neki Win32 API poziv, da mi nije jasno kako to otežava programiranje.
[ Ivan Dimkovic @ 03.11.2020. 22:26 ] @
Haha, doslo poslednje vreme - Nedeljko brani Win32 API od mene... fck.

Citat:
Nedeljko
Za svaku funkciju ti piše u MSDN-u kakve greške javlja i kako. Drž' se toga i uživaj.


Ma da, zasto bi imali kozistentne kodove greski, konzistentno ponasanje f-ja, kad lepo mogu da kazu "citaj uputstvo i uzivaj".

Zato i kazem, Win32 nije neupotrebljivo djubre (za to bi trebalo da stvarno ne bude upotrebljiv), vec samo: djubre.

Znas, ovaj tvoj komentar me podseca na komentar lika pre nekoliko godina na zalbu kolege koji je s*ebao auto na rupcagi na mostu (koja nije bila obelezena) da idiotski grad ne radi posao.

Odgovor? "Pa sto nisi gledao bre"... e to je to. Savrseno tacno. Ali pametniji ljudi su odavno ukapirali da je bolje rupcagu obezbediti ogradom sa signalizacijom ("jos i lampe da ti svetle? bezi bre").

Bas kao sto je i ta neobelezena rupa uspela da urnise gomilu automobila, tako i Win32 nekonzistentne budalastine su sigurno kostale milione u bagovima... ali brate, sto nisu gledali, bre!

Citat:

Pominješ dijaloge. Zašto bi GUI radio u više od jedne niti? Nemam nikakvu predstavu zašto bi to ikome trebalo. Koliko god da se niti ispali, GUI radi u samo jednoj od niih, dok ostale niti nemaju ništa sa dijalozima.


Hahaha evo ga jos jedan "a sto nisi gledao" :-) Sto bi GUI imao vise niti? Zato sto mozes da imas GUI u vise niti :-) Kada ti OS pokrece skoro sve desktop racunare sveta, to znaci da ces imati bezbroj aplikacija koje to rade.

Ali uopste nije potrebno da imas GUI u vise niti. Ako nisi znao, "prozori" u Windows-u su cesto korisceni i za zadatke koji nemaju veze sa GUI-jem. Ucitaj Spy++ i pogledaj koliko "nevidljivih" prozora imas trenutno. Odgovor: jako mnogo. Zasto? Zato sto su nekada davno ljudi koristili nevidljive prozore kao message-passing mehanizam. Zasto? Zato sto idiot koji je dizajnirao Win32 to nije pruzio na odgovarajuci nacin. Ne... idiot koji je dizajnirao Win32 API je i sam ohrabrivao ovakvu praksu.

Ali sta qr... sto nisi gledao bre!!!

Sto se dijaloga tice, imas 3 razlicita problema koji ukljucuju dijaloge, od kojih prvi kaci i druge prozore:

1. Problem sa vise niti koje razmenjuju poruke sa SendMessage() - sasvim validan scenario, koji deadlock-uje ako pozvana nit prestaje da se izvrsava (zato sto pozivna nit mora da ceka na povratak SendMessage()). Ako obe niti dele isti queue, deadlock je garantovan bez tvoje intervencije. OK, nikakav problem reci ces - nemoj da delis queue? Jel da? :-) Ali neki elementi Win32 (journal hooks) kreiraju tu situaciju protiv tvoje volje:

Citat:

A thread that calls the SendMessage function to send a message to another thread cannot continue executing until the window procedure that receives the message returns. If the receiving thread yields control while processing the message, the sending thread cannot continue executing, because it is waiting for SendMessage to return. If the receiving thread is attached to the same queue as the sender, it can cause an application deadlock to occur. (Note that journal hooks attach threads to the same queue.)


:-)

2. Dijalozi imaju svoj poseban niz problema. Neki od njih cak ne moraju ni da ukljucuju vise niti. Recimo, problem koji sam naveo moze da se desi i unutar jedne niti: ako se izmedju tebe i povratka procesira neka ugnjezdena poruka. AHA! Ako poslusas Microsoft i uradis promenu tik pred return(TRUE/FALSE) nemas problem? Pa ne bas, zato sto je Win32 ohrabrivao "subclassing" gde si imao gomilu ugnjezdenih "dorada" WndProc-a gde ces vrlo brzo izgubiti ideju sta se desava i ko sve menja / ne menja DWL_MSGRESULT. Cela stvar je bukvalno poziv za bagove.

Ne verujes? Hahaha, evo ti klasicna situacija velike Windows aplikacije: svako odeljenje ima neki svoj tim, cesto "na brzaka" dodaju svoj WndProc kojim svoje poruke procesiraju. Zivote :-) Sve ono sto normalni ljudi sprecavaju (hello pimpl) Microsoft ne da nije sprecavao nego ohrabrivao... sto da juris tamo neki tim u Bangaloru, SetWindowLong(Ptr :-)(GWL_WNDPROC) bato, zapamtis poslednji WndProc koji ces pozvati kad zavrsis svoje. What could possibly go wrong? :-)

3. Dijalozi imaju svoju kategoriju problema osim navedenih: vidis, kod Win32 dijaloga neke poruke procesira "framework" ("framework" je jos jedan subclass-ovani WndProc, samo ovog puta nevdljiv za tebe). Tako da neke stvari koje radis, ne smes da radis u dijalozima zato sto ce Windows da ima problem ako si im drmao kavez.

Ne samo to, nego to uopste nije garantovano da bude stabilno izmedju verzija. Kako ces znati? Aaaaa.. "sto nisi gledao, bre", zasto bi bilo logicno ili konzistentno?

Citat:

U dokumentaciji ti piše da su dijalozi posebni u odnosu na druge vrste prozora.


E dobro ako pise :-) Samo treba da gledas. Je li bre, a sto uopste takav idiotski dizajn?

Mislim kapiram, mozes da napravis i mikrotalasnu rernu koja nema zastitu od korisnika koji ce da je otvori dok radi... sta qr, napises u upustvo "nemoj otvaras".

Onda ti na ER ode gomila imbecila sa opekotinama i doktori u cudu pitaju "sta bi majmunima da ne ugrade sigurnosni prekidac?".

Citat:

Inače, imaš toliko klasnih omotača za Win32 API, da ne znam šta te boli qr za sve to. Moraćeš ponekad da opališ nešto neki Win32 API poziv, da mi nije jasno kako to otežava programiranje.


Ocigledno nisi radio u Windows industriji. Da jesi, krstio bi se i levom i desnom rukom sta su sve ljudi ubudzivali preko WndProc-a, nevidljivih prozora, "dosetki" za "unapredjenje" dijaloga, zlostavljanja registry-ja i sl.

Ako imas slobodnog vremena i nemas problem da malo krsis zakon :-) mozes da nadjes NT4 / Win2k izvorni kod, pa kreni da cesljas "User32"/"Comdlg32"/"Comctl32" komponente. Kreativni komentari koji oslikavaju zgrazavanje sa hakovima koji slede kako bi se odrzala kompatibilnost sa svim mogucim i nemogucim idiotizmima je neverovatna. Najveci prestupnik? MS Office ;-) Cak ni oni nisu citali bre! :-)

Kad ti je kod pun ovoga, to znaci da si se negde za*ebao... u API definicijama :-)

Citat:

Međutim, to nije do API-ja. Na drugim sistemima je API sličan. Ne postoji rešenje na nivou API-ja.


Ne postoji resenje na nivou API-ja, ali API koji nema nikakvu drugu mogucnost verzionisanja vec ima identicne fajlove sa identicnim C eksportima moze samo da pogorsa situaciju.

Svaki fajl ti se zove MOJAPI.DLL - f-ja ti se stalno zove MYFOO, od verzije 1 do 150... razlika? Aaaa... velicina strukture koju prenosis kao parametar!!!! (hahahahaha).

Znas sta je najgore, najveci broj Win32 API kompromisa je nastao >pre< Win32 API-ja - u Win16 API-ju. Tada si im i mogao oprostiti neke zlocine. 2000-tih? Pa bas i ne.

Citat:

Imaš string koji odgovara znakovnovom tipu char, string koji odgovara znakovnom tipu wchar_t, a za jednoobrazno programiranje imaš string koji odgovara znakovnom tipu TCHAR, koji je char ili wchar_t u zavisnosti od podešavanja. Tako imaš tri funkcije. FunA (char), FunW (wchar_t) i Fun (TCHAR). Dakle, sve imaš na način koji se lako pamti.


Ahaaaa :-) A zamisli sad ovo, deo koda (TCHAR-ovi) radi kako god. OK!

Deo koda puca u kompajliranju ako makefile prepevas na "UNICODE" (TCHAR=wchar_t) - majq mu! Onda ti neki bizgov popravi greske.

Sutra, drugi deo puca u kompajliranju ako makefile prepevas nazad na "ANSI" (TCHAR=char)... ?

Sto nisu gledali? Da i ja se pitam... kad ti kod pise tim od 500 ljudi, deo koda pisao zaljubljenik u TCHAR-ove (taj deo ce uvek da radi), deo koda pisao anglosaksonac koji nije cuo za UNICODE pa podrazumeva da je sve char/LPSTR&co... onda jednog dana dodje zahtev da zbog Japanaca sve mora u "UNICODE" i onda krece belaj :-) Poprave oni to, javi se Amer koji zahteva ANSI build (iz milion razloga, nekih validnih) - krece sve ponovo, zato sto su idioti promenili svoj LPSTR u LPWSTR... error-fest. Pa tako im i treba, STO NISU GLEDALI!

Ili mozda da imbecil koji je dizajnirao API nije uopste dao mogucnost ovakvih budalastina... ali nije moglo, kako bi onda Win16 kod radio... :-)

Ne, nije djubre uopste.
...

Nego, @Nedeljko, reci ti meni sta kazes na PulseEvent()? Ovo sve kozmetika - ali sta kazes kada ti OS vendor daje API koji ne funkcionise? I drze ga i dan danas kao maskotu.

"Sto nisi citao" ne pije vodu - upozorenje su dodali tek kad je Vista izasla, do tad su ti i savetovali da pulsiras :-)

Nemoj samo da mi kazes da je odjednom i nekorektan API OK.

Sta kazes za WaitForMultipleObjects(), da nije mozda OK da ti istoimeni API odjednom promeni ponasanje? Sto nisi gl... cek bre, sta ako firma koja je pisala kod vise ne postoji? HMMM... nista, pravicemo se da se nista nije desilo, program ce ucitati WaitForMultipleObject korektno i izvrsiti isti sa razlicitim rezultatom. Deluje bolje nego da program krahira, ili da, ne daj boze, potrose vreme u obezbedjivanju kompatibilnog ponasanja.

Znas sta je najgore, sto su greske koje slede od ovoga verovatno u domenu "oporavljivih" - ono nece nista puci, vec ce mozda samo doci do nekih cudnih ponasanja programa ili neobjasnjivih ne-fatalnih gresaka.

Korisnici ce se verovatno zaliti na aplikaciju, a ne na idiotski OS API.
[ Branimir Maksimovic @ 03.11.2020. 23:20 ] @
Ivan:"Pazi sad, unutar obrade poruka ako pozoves odredjene Win32 API-je odatle, to ce biti put u jednom pravcu (lock). Primer? Recimo SendMessage(). Cela stvar je minsko polje koje je verovatno samo odgovorno za bog te pita koliko miliona $ bacenih sati na debug."

Pa da tamo gde rekurzivna obrada event-a nece da izadje na dobro postavis flag da si vec usao u fju isamo izadjes ako jesi :P
Inace iz threadova nikada sendmessage nego postmessage ;)

[ Nedeljko @ 03.11.2020. 23:27 ] @
Nisi naveo use case gde ti treba GUI u više niti. Za poruke valjda ima drugih metoda. Između procesa može preko tcp-a (bez obzira da li su na istoj ili različitim mašinama) ili preko deljene memorije ako su na istoj mašini, a što se tiče komunikacije između niti, to je barem lakše preko nekog message pool-a.

Zašto da razmenjujem poruke između niti preko SendMessage()?

GUI treba da služi samo za to, a ne da se funkcionalnost trpa u njega, što je početnička greška u dizajnu.

To što si naveo za subclassing prozora i dijaloga isto važi i za OOP paradigmu. Šta s tim? Ne raditi nasleđivanje, jer ako ansleđujem šta je neko nasleđivao, onda...

Ne znam šta da ti kažem, sem da je razvoj softvera dobro plaćen posao i da nema leba bez motike. Mora ta plata nekako da se zaradi. Da je sve spidi end izi, bilo bi plaćeno koliko i čišćenje ulice.

Šta bi ti hteo i na koji način je ostvarivo to što bi ti hteo, u vezi sa subclassingom? Sećam se priča o tome kako je "tipičan američki programer" zapravo "point and click" programer, koji nešto stavi na nešto i onda to poveže. Kako li onda ti amerikanci imaju sve ove napredne tehnologije, majku mu?

Što se dll pakla tiče, ubacivanje oznaka verzija ne rešava problem nekvalitetnog pravljenja dll-ova. Evo, recimo da ima verzionisanje. Šta onda? Da li različite verzije dll-a treba da se zovu isto ili različito? Zamisli da ti dizajniraš OS kako ti je volja. Ako Đoka programer pravi dll i naruši kompatibilnost unazad bez da je to označio nekako, nikakav OS neće rešiti taj problem.

Dakle, pitanje za dll-ove je isto kao za subclassing. Šta bi ti hteo i kako je ostvarivo to što bi ti hteo? A, pa da. Postoji rešenje, ali ne na nivou API-ja. Rešenje je da neko (canonical) brine o tome kroz upravljač paketima.

To za TCHAR-ove znači samo da treba da paziš koga zapošljavaš. Znam ja da neki teže tome da rade kod ko nogama, tako da na kraju to nekako radi, umesto da razmišljaju o značenju toga što kucaju i onda nastaju problemi sa održavanjem.

To sa neispravnim ponašanjem naravno da ne treba pravdati. Gore od toga je tretiranje neispravnog kao ispravnog.

Narušavanje kompatibilnosti unazad pravi problem, ali i održavanje kompatibilnosti unazad predstavlja kočnicu razvoju. Zato postoji pokretanje programa u raznim režimima kompatibilnosti.
[ Branimir Maksimovic @ 03.11.2020. 23:34 ] @
Nedeljko:"Nisi naveo use case gde ti treba GUI u više niti."

Na trenutnom projektu obrada komadni koje stignu sa neta, i iscrtavanje grafika u vise prozora gde svaki thread iscrtava u svom prozoru.

edit:
u svakom slucaju kada imas komunikaciju sa netom treba ili posevan thread ili async pristup soketima, posto blocking soketi
ima da zaglupe prozor :P
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 00:37 ] @
Za to ti ne treba GUI u više thread-ova. Thread-ovi treba da obrađuju podatke i da šalju GUI-ju šta treba. GUI treba da trči u svom thread-u.
[ Ivan Dimkovic @ 04.11.2020. 00:47 ] @
Citat:
Nedeljko
Nisi naveo use case gde ti treba GUI u više niti. Za poruke valjda ima drugih metoda. Između procesa može preko tcp-a (bez obzira da li su na istoj ili različitim mašinama) ili preko deljene memorije ako su na istoj mašini, a što se tiče komunikacije između niti, to je barem lakše preko nekog message pool-a.


Use case? Ono sto sam ja video je kad firma hoce da spoji projekte / proizvode ili kupe nesto, i onda brze bolje neko transformise kod u N niti umesto N procesa, zato sto je deljenje podataka "lakse" bez procesnih granica. Ili je neko odlucio da tako dodaje prozore. Zasto? Mislim da nema odgovora.

Deljenje naravno preko Windows message-pumpe :-)

TCP? Tacno se vidi da si propustio jako uzbudljiv deo PC istorije - Windows je imao svoje tehnike, svoja pravila... mozda mozes da nadjes tragove toga na CodeProjectu i sl. Ljudi su jednostavno koristili konstrukte koji su im bili najlaksi za napraviti... svako znao da procesira WM_xxx poruke u WndProc proceduri, sto ne bi radili to isto za razmenu podataka, sve sto treba je... da sakriju prozor.

I, eto, imas dziberski IPC :-)

Ludo? Slazem se, ali tako su ljudi pisali kod... TCP je bio vrlo stran koncept.

Inace Windows je imao jako fin API za IPC - zvao se LPC (http://www.zezula.net/en/prog/lpc.html), ali su odlucili da ga ne dokumentuju i zadrze samo za sebe. Onda su u Visti doradili isti i promenili mu ime u ALPC (A = asinhroni)... ali je API i dalje ostao privatan.

Bez brige!!! Jos jedna od tipicnih stvari u Windows svetu je koriscenje Microsoft-ovih privatnih API-ja kad postanes "napredan" :-) Uprkos Microsoft-ovim upozorenjima da nece odrzavati kompatibilnost, ovo ono... NTAPI koristi i mlado i staro. I, naravno, mukice u Microsoftu moraju i to da odrzavaju kako neki CEO MegaCorp-a ne bi nazvao MSFT CEO-a i pominjao familiju ako su mu ubili proizvod.

A pazi tek ovo ludilo, MSDN ima clanke o tome kako je kul:

https://docs.microsoft.com/en-...dure-calls-part-1-architecture

Bez brige, covek je stavio upozorenje!

Citat:

Disclaimer: The purpose of this blog is to illustrate debugging techniques with LPC. Please do not rely on this information as documentation for the LPC APIs when writing your own code. As always, this is subject to change in the future.


OK, objasnicu vam kako radi ovaj kul API, ali ne smete da ga koristite!

Citat:

Zašto da razmenjujem poruke između niti preko SendMessage()?


Zato sto si lenj i ne znas za bolje?

A, da, i zato sto te je OS vendor pustio da to radis. Probaj danas na iOS-u da dr*as GUI iz druge niti, dobices:

Code:

Main Thread Checker: UI API called on a background thread


Znas zasto je Apple investirao vreme za proveru da li radis ovu budalastinu? Zato sto takav kod bukvalno priziva bagove. Apple ne zeli da im reputaciju krnje lose pisane aplikacije, pa ce pomoci da se takve situacije smanje ili potpuno izbegnu.

Citat:

GUI treba da služi samo za to, a ne da se funkcionalnost trpa u njega, što je početnička greška u dizajnu.


Verovao ili ne, ta "pocetnicka greska" je bila bukvalno dominantni nacin razmene podataka u Windows aplikacijama 90-tih i pocetkom 2000-tih.

Ovo je nestalo iz upotrebe tek kada je direktan Win32 API nestao iz vidokruga vecine programera.

Citat:

To što si naveo za subclassing prozora i dijaloga isto važi i za OOP paradigmu. Šta s tim? Ne raditi nasleđivanje, jer ako ansleđujem šta je neko nasleđivao, onda...


Postoji vrlo velika razlika: Win32 API je ovo omogucavao i ohrabrivao bez ikakve mogucnosti za kontrolu odgovornog za prozor i njegov WndProc.

Ako pises nesto u C++-u, ako ne zelis ovakve idiotizme, sve sto ne zelis da drugi vide ces staviti u "pimpl" koji je "crna kutija" na nivou interfejsa. Ako neki sampion nije sputan ovim i hoce direkt da doda nesto, to ne moze da uradi bez da promeni fajlove sa tvojim izvornim kodom.

Moderni C++ ima i druge nacine.

Citat:

Ne znam šta da ti kažem, sem da je razvoj softvera dobro plaćen posao i da nema leba bez motike. Mora ta plata nekako da se zaradi. Da je sve spidi end izi, bilo bi plaćeno koliko i čišćenje ulice.


Mislim da totalno masis poentu. Ovo sto si rekao je tacno, ali los API sa losim anti-patternima koji nisu penalizovani moze samo da rezultuje u djubretu.

Win32 je los API. Toliko los da su cak i u unutrasnjim MS timovima pravili svoje imitacije, recimo MS Office koji je bukvalno kopirao ponasanje UI elemenata, ali su ih sami crtali od nule. Naravno to nikad nije moglo da bude isto. Dosta govori o svemu kad ti sopstveni programeri ne koriste zvanicne API-je.

Citat:

Šta bi ti hteo i na koji način je ostvarivo to što bi ti hteo, u vezi sa subclassingom? Sećam se priča o tome kako je "tipičan američki programer" zapravo "point and click" programer, koji nešto stavi na nešto i onda to poveže. Kako li onda ti amerikanci imaju sve ove napredne tehnologije, majku mu?


Ne kontam sta znaci to "americki programer".

Sto se subclassinga tice, resenje je jednostavno: nemas ti sta da radis sa prozorom ako nisi odgovoran za kod. Znaci ko god je pisao WndProc je odgovoran za WndProc - ako hoces da ga prosiris, ili ti on prosiri WndProc sa cim god hoces, ili se dogovorite za neki callback koji ce on pozvati. Ali on ostaje pod kontrolom.

Ovaj idiotizam sa subclassingom bukvalno daje slobodu bilo kome ko je u tvom procesu (cuti, u Win 3.1 / 9x je moglo i van procesa, to je tek komedija bila) da se nakaci na prozor, doda neku svoju stvar bez da odgovorna strana ima pojma o tome.

Sta moze poci q*cu? Puno toga. I, ne, "zaposli Alana Turinga i John von Neumann-a" nije odgovor.

Citat:

Što se dll pakla tiče, ubacivanje oznaka verzija ne rešava problem nekvalitetnog pravljenja dll-ova. Evo, recimo da ima verzionisanje. Šta onda? Da li različite verzije dll-a treba da se zovu isto ili različito? Zamisli da ti dizajniraš OS kako ti je volja. Ako Đoka programer pravi dll i naruši kompatibilnost unazad bez da je to označio nekako, nikakav OS neće rešiti taj problem.


Problem nije nalazenje magicnog unicorn OS-a koji resava sve, vec sprecavanje idiotizama ako je to vec moguce dizajnom koji nije mozdano mrtav.

Win32 je na zalost jedan od tih, hack-o-rama Win16 API-ja gde je glavni cilj bio da se smanji trosak portovanja. To bi im nekako i oprostio, ali su isti "stil" zadrzali i sa API-jima koji nikad nisu ni postojali u Win16 svetu.

Citat:

Dakle, pitanje za dll-ove je isto kao za subclassing. Šta bi ti hteo i kako je ostvarivo to što bi ti hteo? A, pa da. Postoji rešenje, ali ne na nivou API-ja. Rešenje je da neko (canonical) brine o tome kroz upravljač paketima.


API nije tu da daje resenje za problem pakovanja i instalacije softvera, ali moze svakako da pomogne tako sto ne povecava problem.

Citat:

To za TCHAR-ove znači samo da treba da paziš koga zapošljavaš.


Da. Imam ja jos bolji predlog: da pazis i sa kim imas sex, ima da se opameti cela planeta.

Citat:

Znam ja da neki teže tome da rade kod ko nogama, tako da na kraju to nekako radi, umesto da razmišljaju o značenju toga što kucaju i onda nastaju problemi sa održavanjem.


Neki teze? Vecina tezi.

Mozda ne kod tebe gde su programeri mozda pametni, obrazovani i motivisani ljudi. Na zalost, ovo nije aproksimacija tipicne firme. Kada bi to bilo tako, ne bi ni bilo potrebe za gomilom jezika kojima je jedan od glavnih aduta sto su "bezbedniji od C-a".

Citat:

To sa neispravnim ponašanjem naravno da ne treba pravdati. Gore od toga je tretiranje neispravnog kao ispravnog.


Microsoft je to upravo radio sa PulseEvent-om i to je samo jos jedan pokazatelj ko je dizajnirao API. Uzgred, znas da si mator ako se secas ere gde je PulseEvent bio deo saveta.

Na gresku u PulseEvent-u je ukazala treca strana. Uprkos tome je bilo potrebno puno vremena da bar to potvrde. do tada si imao veseo primer

Citat:

Narušavanje kompatibilnosti unazad pravi problem, ali i održavanje kompatibilnosti unazad predstavlja kočnicu razvoju. Zato postoji pokretanje programa u raznim režimima kompatibilnosti.


Ovo je sve trivijalno resivo modernim paradigmama gde uopste ne bi bilo dvojbe oko toga koju verziju WaitForMultipleObjects() API-ja aplikacija zahteva. Onda bi mogao da odlucis da li imas staru implementaciju ili ces da vratis gresku.

Ali ne, posto je osnova za Win32 nastala u vreme 16-bitnih segmenata i prefiksa (i dan danas ces naci fleke iz 16-bitne ere u deklaracijama tu i tamo), sta ce ljudi - moraju da se drze C-a kakav ga je bog zamislio 1989-te.

To je bsh*t. Nije im bio nikakav problem da migriraju sta im treba. I, gle cuda, danas kad linkujes Kernel32.dll, ne ucitava se Kernel32.dll, vec neki KERNEL32_QR_PAL_VERZIJA_KRIMINAL_123 transparentno. Za to im je trebalo 1000 godina.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2020. 00:56 ] @
Citat:
Nedeljko:
Za to ti ne treba GUI u više thread-ova. Thread-ovi treba da obrađuju podatke i da šalju GUI-ju šta treba. GUI treba da trči u svom thread-u.


Otkud ti to?
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 01:09 ] @
Kako otkud? Pa, otud što znam da radim te stvari.
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 01:20 ] @
@Ivan Dimkovic,

Znaš li kako na Linux-u radi to sa TCHAR?

Nema TCHAR. Ceo API je UTF-8 bez BOM-a. Dakle, jedini tip stringova u API-ju je char*. Radi odmah i kao ASCII i kao UNICODE, sa istim build-om, bez ikakvih podešavanja, nemaš dvostruke API funkcije zbog toga, ali...

i to ima svoju cenu. Nemaš direktan pristup znaku sa zadatim indeksom (kao str[ i ]), nego prvo transformiši UTF-8 char* bez BOM-a u wchar_t* da bi mogao normalno da rukuješ stringovima. Dakle, za argument argv main funkcije važi da je argv[ i ] tipa char* i da pije UNICODE, ali posle treba da se transformiše u wchar_t* za normalan rad.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2020. 01:33 ] @
Citat:
Nedeljko:
Kako otkud? Pa, otud što znam da radim te stvari.


Ne znas. GUI thread handluje evente, kada renderujes/iscrtavas to ne radis u GUI threadu....
Pre svega zato sto ne mozes da procesiras evente i da radis nesto drugo...

edit:
jedino moras da pazis da ne rokas po istom kontekstu iz vise threadova bez singronizacije...


[Ovu poruku je menjao Branimir Maksimovic dana 04.11.2020. u 02:51 GMT+1]
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 03:04 ] @
Renderovanje u drugom thread-u može po nekoj bitmapi, koja se onda prikazuje u GUI thread-u.

Takođe, može i GUI thread da renderuje i čim završi, pređe na druge događaje.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2020. 06:48 ] @
Konkretno ovde se iscrtava na onpaint, ali samo bitblt iz contexta koje pune (gui rendering) threadovi.
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 10:19 ] @
Ako thread-ovi renderuju u bitmapu, koja se onda crta, onda nema potrebe da ti thread-ovi budu GUI.

To što ste uradili je greška u dizanu.
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 10:32 ] @
Koji OS i koji framework su u pitanju? Možda vam to i radi, ali svejedno dizajn ne valja.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2020. 13:43 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ako thread-ovi renderuju u bitmapu, koja se onda crta, onda nema potrebe da ti thread-ovi budu GUI.

To što ste uradili je greška u dizanu.


Ne renderuju bitmapu i crtaju svako po svom dc-ju ...
Mislim da gresis kada kazes GUI thread, ispravno je reci event processing thread, koji je zaista jedan.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2020. 13:45 ] @
Citat:
Nedeljko:
Koji OS i koji framework su u pitanju? Možda vam to i radi, ali svejedno dizajn ne valja.


Windows, MFC. Znas kako, ako neko radi drugacije od onoga kako si ti naucio, to automatski
ne znaci da dizajn ne valja.
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 13:57 ] @
DC na Windows-u može da se odnosi na memorijsku bitmapu. Onda lepo može svaki thread da vrši renderovanje u DC memorijske bitmape, da bi onda thread koji obrađuje sistemske događaje (jer može biti i drugih event pool-ova) iscrtava tu bitmapu u DC-u prozora. Bitmapa može da bude atribut klase prozora i onda se po završetku renderovanja prozor invalidira.

Pojmovi koji su logički različiti treba da se implementiraju odvojeno, a ne da se trpaju u isti koš. Trpanje u isti koš je špageti kod i to jeste pogrešno. Posle je teže za održavanje. Promeniš jedan deo, na način koji je bezbedan, to jest ne remeti druge delove.
[ Branimir Maksimovic @ 04.11.2020. 14:10 ] @
Tako i radi, vec sam napisao. U onpaint f-ji se poziva f-ja koja sa bitblt iskopira iz ostalih dc-jeva u onaj koji ce se iscrtati vizuelno.
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 14:43 ] @
Pa, onda je ceo GUI u istoj niti. Nemaš nikakve GUI pozive iz drugih niti.
[ Ivan Dimkovic @ 04.11.2020. 20:24 ] @
Citat:
Nedeljko:
@Ivan Dimkovic,

Znaš li kako na Linux-u radi to sa TCHAR?

Nema TCHAR. Ceo API je UTF-8 bez BOM-a. Dakle, jedini tip stringova u API-ju je char*. Radi odmah i kao ASCII i kao UNICODE, sa istim build-om, bez ikakvih podešavanja, nemaš dvostruke API funkcije zbog toga, ali...

i to ima svoju cenu. Nemaš direktan pristup znaku sa zadatim indeksom (kao str[ i ]), nego prvo transformiši UTF-8 char* bez BOM-a u wchar_t* da bi mogao normalno da rukuješ stringovima. Dakle, za argument argv main funkcije važi da je argv[ i ] tipa char* i da pije UNICODE, ali posle treba da se transformiše u wchar_t* za normalan rad.


Ali pazi, bukvalno 90% planete koristi neki jezik koji se ne uklapa u ASCII. Za njih, i ovako i onako neces moci da prodjes sa ASCII, tako da vecina planete i ovako i onako odavno i ne razmislja na ASCII nacin.

OK, problem koji navodis jeste problem - nemas direktan pristup preko indeksa. Ali pazi, ako ti to treba, mislim da je daleko pametnije kad to radis uraditi konverziju (ili ces sve drzati u fiksnoj sirini ako su ti takve performanse bitne), nego da ceo ostatak koda (i sveta) bude prisiljen na obrnuto.

Primeti da se UTF-8 dobro primio, sto znaci da ocigledno njegove karakteristike nisu lose.

Ali cek, Win32 je koristio UCS-2 do Win 2000, a od Win 2000 UTF-16, ali im je wchar_t 16-bitni (za razliku od Linuxa, gde je wchar_t 32-bitni)... hmmm, znaci - imas sve mane varijabilnog kodiranja bez prednosti koje bi imao sa UTF-8?

Da, zvuci kao Win32, jos jedan primer... pameti :-)
[ Ivan Dimkovic @ 04.11.2020. 20:32 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Citat:
Nedeljko:
Ako thread-ovi renderuju u bitmapu, koja se onda crta, onda nema potrebe da ti thread-ovi budu GUI.

To što ste uradili je greška u dizanu.


Ne renderuju bitmapu i crtaju svako po svom dc-ju ...
Mislim da gresis kada kazes GUI thread, ispravno je reci event processing thread, koji je zaista jedan.


Imati vise GUI niti znaci da iz vise niti izvrsavas operacije koje su vezane za kontekst jednog prozora. Ako su u pitanju 2 prozora, imas vise srece - mada i tada u Win32 mozete imati deljen queue.

To moze da izazove gomilu zanimljivih problema. Osim deadlock-a, Win32 API nema puno problema sa samim crtanjem, posto nudi funkcije iz 80-tih.

Ako imas nesto ozbiljnije danas, recimo GL, ideja da vise niti "crtkaju" po jednom GL prozoru je ludilo. Ako bas hoces da razbijes operacije na vise niti, imaces niti za "simulaciju" koje pohranjuju svoje rezultate u neku teksturu / graficki bafer, a glavna nit to onda na kraju naredi GPU-u da iscrta.

A i tada nisam siguran da je to preterano pametno, koliko niti treba da imas za GL render onda varira od arhitekture do arhitekture, pa je mnogo bolje takvu vrstu paralelizma ostvariti na nivou drajvera.
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 20:47 ] @
Vidi, ja pojma nemam da li je taj Linux/glibc char* kodiran sa uvek istim byte order-om ili zavisi od arhitekture. Možda Branimir Maksimović zna.

E, sad, šta ti misliš, da li je bolje to ili ovo MS-ovo? Ja mislim da je dobro oboje i da u oba slučaja može da se programira.
[ Nedeljko @ 04.11.2020. 22:45 ] @
Crtkanje i ne treba da se radi pred očima korisnika, da bi prikaz bio gladak, nego u memorijsku bitmapu, koja se odjednom iscrta.

Takođe, kada se razvija softver, dizajn treba da bude takav da se logički različiti pojmovi implementiraju zasebno i da se implementiraju logičke veze između njih. Onda se promena u jednom delu koda ili reflektuje samo na taj modul ili se reflektuje i na ostale module na smislen način. Tako kod postaje lak za održavanje.
[ Ivan Dimkovic @ 04.11.2020. 23:33 ] @
Citat:
Nedeljko:
Vidi, ja pojma nemam da li je taj Linux/glibc char* kodiran sa uvek istim byte order-om ili zavisi od arhitekture. Možda Branimir Maksimović zna.

E, sad, šta ti misliš, da li je bolje to ili ovo MS-ovo? Ja mislim da je dobro oboje i da u oba slučaja može da se programira.


Naravno da je bolje Linux resenje (u jbt...) - i naravno da "u oba slucaja moze da se programira", wtf? Mozes da programiras i na papiru, busenim karticama, u masinskom kodu... nisi bas puno rekao sa tim.

Zato je Linux pristup bolji?

1. Zato sto ti je od starta internacionalno (UTF-8) - Microsoftu su trebale godine i godine da "namoli" korisnike da predju na "UNICODE"

2. UTF-8 te tera da se "ponasas" i pazis ako ti trebaju pozicije karaktera... A! Znaci dobre sanse za bagoviti kod? Da, ali... ni Microsoftov 16-bitni "UNICODE" nije fiksne velicine, ako nizi Kinez manje su sanse da vidis bagove, ali bez brige... tu su :-)

3. UTF-8 zahteva, sto ja zovem "zdravu" kompleksnost koda: to je kompleksnost koja je ili neizbezna ili pokriva vecinu slucajeva. Znaci od samog starta znas da velicina u bajtovima nije nuzno duzina stringa u karakterima, te da adresiranje nije direktno. S*anje? Zavisi, to te tera da to imas u vidu i da kod prilagodis kako treba - ako ti treba direktno adresiranje zbog performansi, to ces biti prisiljen da uradis svesno (sto povecava sansu da znas sta radis). Ako ne znas, oslonices se na neku biblioteku koju je pisao neko kompetentan i resio probleme za tebe.

Kako se to razlikuje od Win32 API-ja: pa pogledaj Windows-ov "UNICODE": za pocetak, wchar_t u Win32 je 16-bitni, sto znaci da i tu ne mozes da izbegnes dr*anje ALI godine i godine lose prakse su gomili dali uverenje da je jedan karakter = 16 bita, sto i jeste bilo tako do Win2K, kada je Microsoft UCS-2 zamenio sa UTF-16... pogadjas, na kretenski nacin - odjednom je "UNICODE" postao UTF-16 preko noci, Win32FunkcijaW je postala UTF-16 i tako dalje...

Ovo je vec uobicajeni nivo idiotizma koji ocekujes od Win32...

Ali neeeee.... ima jos!

Vidis, Microsoft je uspeo da za*ere i svoj "UNICODE"... standard? Pa su tako imena fajlova zapisana sa kodiranjem koje je... interesantno:

https://unascribed.com/b/2019-08-02-the-tragedy-of-ucs2.html

Citat:

Windows, being such a popular platform (and therefore having a lot of... not very good developers making software for it) has become somewhat well-known for having filenames and other such things with malformed UTF-16, such as a surrogate pair in the wrong order, or only one half of a surrogate pair, due to naive string manipulation code that expects UCS-2 and not UTF-16. This has resulted in the creation of WTF-8, which stands for Wobbly Transformation Format, not what you thought it stood for. Sheesh.

WTF-8 is UTF-8 but capable of encoding malformed UTF-16 surrogates, to faithfully reproduce these broken strings on systems that use UTF-8.


Najbolji dokaz da je API djubre je ovo gore - cak i tvoji sopstveni developeri se za*base. Sta ocekujes od drugih tj. "trecih strana" :-)

Uspeh: kada ljudi naprave format koji se zove WTF-8, samo da bi mogli da parsiraju tvoj bagoviti kvazi-UTF-16.

Btw, jasno je da je u pocetku u pitanju bio samo los tajming - Microsoft je NT dizajnirao u vreme kada nisu postojali ni UTF-8 ni UTF-16, vec samo UCS-2. UTF-8 je nastao 1992 (UTF-16 1996-te.).

Ali kada su prelazili na novi format u Windows 2000, mogli su komotno da predju na UTF-8. Naravno, kao i uvek, Microsoft je odabrao put najmanjeg otpora, kako bi oni i armije 3rd party programera imali manji posao, ali vise bagova. To je skroz OK, zato i imamo WTF-8... ali brate, to ima svoj izraz: djubre. U ovom slucaju "jeftino". Komercijalno to ima smisla, bas kao sto i "pink slime" proteinski proizvod koji neki zovu meso ima smisla. Ali ima i svoje ime.

[ Ivan Dimkovic @ 04.11.2020. 23:53 ] @
Citat:
Nedeljko:
Crtkanje i ne treba da se radi pred očima korisnika, da bi prikaz bio gladak, nego u memorijsku bitmapu, koja se odjednom iscrta.


Napredovali smo jos. U 2020 je svakako najbolje je da crtas direktno u GPU bafere iz shader-a, zato sto imas superiorne mogucnosti za AA, filtriranje, enormnu brzinu za prolaz kroz piksele, "besplatne" geometrijske transformacije i sl. Bukvalno sve od PC-jeva sto ima ekran ima GPU.

ALI! Vidis, Win32 je str8 port Win16 API-ja - u ta vremena bi ovaj savet koji si dao bio komentarisan sa "koji si ti ludak, ko ima toliko memorije". OK, moj savet sa GPU-om bi bio docekan sa: WTF je GPU?

Bilo je tu jos problema, obicno su tadasnje graficke kartice imale svoj VRAM koji je bio konfigurisan za adekvatnu upotrebu (nije kesiran i sl.). Sistemska memorija je posebna. Ako crtas u memorijski DC, to ide u sistemsku memoriju i mora da se iskopira u VRAM. To je bilo vreme bez PCIe transfera, drajver je morao da angazuje DMA, itd.. show.

A, da, zbog pateticne brzine popunjavanja piksela na CPU-u, gomila kartica iz te ere su imale i akceleratorske f-je, koje su koriscene tako sto je video drajver implementirao tzv. GDI akceleraciju (GDI = matori Win32 graficki API). Vracanje na crtanje u memorijski bafer na CPU-u je cesto bilo usporenje u odnosu sta su mocne VLB kartice tog vremena mogle da urade. Naravno, ovo je bilo rezervisano samo za vrlo skupe masine, sumnjam da si mogao da po defaultu racunas na to.

Tako je vecina aplikacija iz 80-tih i sa pocetka 90-tih koristila direktno iscrtavanje (single-buffer), sa gomilom trikova da se izbegne previse crtanja ili, ne daj boze, BitBlit-ovanja.

Ako si sve uradio "po propisu", u WM_PAINT event-u sta god da naredis GDI-ju, to je odmah islo na ekran.

Treperenje je bilo tolerisano, osim ako se ne radi bas o necemu gde nije OK - u kom slucaju si mozda radio off-screen render, ali si za to od korisnika trazio postenu masinu :-)

Tek sa Vista-om je Microsoft uveo double-buffering za svaki prozor po default-u za Vista+ aplikacije (ako ukljucis izvesni heder), za stare su malo hakovali sve, pa su double-bufferovali samo svoje kontrole (ali i to je dinamit).

--

Sto je ovo bitno? Verovao ili ne, i dalje imas gomilu aplikacija koje crtaju u WM_PAINT ono, k'o artisti - ajmo linija ovde, krug ovde... ajde malo BitBlt, pa crtkaj tekst ovde... zlo :-) I to radi...

Ako znas sta radis, batalices sve to naravno i koristices ili neki Direct2D ili GL sa Orto projekcijom, ili ce framework API kao sto je WPF, to raditi za tebe "ispod haube" bez i da te briga gde se combo box iscrtava.

Citat:

Takođe, kada se razvija softver, dizajn treba da bude takav da se logički različiti pojmovi implementiraju zasebno i da se implementiraju logičke veze između njih. Onda se promena u jednom delu koda ili reflektuje samo na taj modul ili se reflektuje i na ostale module na smislen način. Tako kod postaje lak za održavanje.


Slazemo se. Problem sa Win32 je sto je bukvalno pozivao na krsenje te paradigme na milion nacina.

[ Branimir Maksimovic @ 05.11.2020. 01:37 ] @
Citat:
Nedeljko:
Pa, onda je ceo GUI u istoj niti. Nemaš nikakve GUI pozive iz drugih niti.


Kako nemam? Pa sve f-je koje iscrtavajau su GUI, samo sto to ide u druge DC-je.. iz kojih se u onpaint-fji iskopira u dc koji ce ici na ekran,
Ali da ako striktno gledamo iscrtavanje se desava samo u 1 threadu.
[ Branimir Maksimovic @ 05.11.2020. 01:44 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:
Branimir Maksimovic:
Citat:
Nedeljko:
Ako thread-ovi renderuju u bitmapu, koja se onda crta, onda nema potrebe da ti thread-ovi budu GUI.

To što ste uradili je greška u dizanu.


Ne renderuju bitmapu i crtaju svako po svom dc-ju ...
Mislim da gresis kada kazes GUI thread, ispravno je reci event processing thread, koji je zaista jedan.


Imati vise GUI niti znaci da iz vise niti izvrsavas operacije koje su vezane za kontekst jednog prozora. Ako su u pitanju 2 prozora, imas vise srece - mada i tada u Win32 mozete imati deljen queue.

To moze da izazove gomilu zanimljivih problema. Osim deadlock-a, Win32 API nema puno problema sa samim crtanjem, posto nudi funkcije iz 80-tih.

Ako imas nesto ozbiljnije danas, recimo GL, ideja da vise niti "crtkaju" po jednom GL prozoru je ludilo. Ako bas hoces da razbijes operacije na vise niti, imaces niti za "simulaciju" koje pohranjuju svoje rezultate u neku teksturu / graficki bafer, a glavna nit to onda na kraju naredi GPU-u da iscrta.

A i tada nisam siguran da je to preterano pametno, koliko niti treba da imas za GL render onda varira od arhitekture do arhitekture, pa je mnogo bolje takvu vrstu paralelizma ostvariti na nivou drajvera.


Sa opengl sam se bavio pre jedno 15 godina, nista ozbiljno osim sto sam pretabavao neke turorijale na asembler :P
Sto se Windows-a tice, nema nikakvih problema da svaki thread iscrtava u svoj dc. Ali nema svrhe da krajnji rezultat ne iskopiras samo u jedan thread, posto je bitblt f-ja blazingly fast.
[ Nedeljko @ 05.11.2020. 01:51 ] @
Qt ima podrazumevani double buffering počev od verzije 4.
[ Branimir Maksimovic @ 05.11.2020. 02:13 ] @
Citat:
Nedeljko:
Vidi, ja pojma nemam da li je taj Linux/glibc char* kodiran sa uvek istim byte order-om ili zavisi od arhitekture. Možda Branimir Maksimović zna.

E, sad, šta ti misliš, da li je bolje to ili ovo MS-ovo? Ja mislim da je dobro oboje i da u oba slučaja može da se programira.


char* pointer je niz bajtova i nista vise. sta je iza toga zavisi sta stavljas. Moze biti da je neka struktura vezana za byte order svakako koju si upucao direktno
iz memorije.... zato se u tcp/ip programiranju koriste one f-je hton ntoh ;)
[ Nedeljko @ 05.11.2020. 02:16 ] @
Ne pitam to, nego za funkcije scanf, fscanf, printf, fprintf, open, fopen i slično.
[ Branimir Maksimovic @ 05.11.2020. 02:43 ] @
scanf i s(n)printf rade sa ascii karakterima, znaci tu je samo ascii niz nista vise. printf prihvata host tipove i pretvara ih u ascii niz i salje na stdout.
Ako si mislio na utf8, ne prepoznaju utf8, mada mislim da gcc ima neku magiju pa moze :P

Code:

~/.../bmaxa_data/examples >>> gcc utf8.c                                                                                                                                                                        
~/.../bmaxa_data/examples >>> ./a.out                                                                                                                                                                           
utf8: i ovo je ćirilica a ovo je šđčćšđčć
~/.../bmaxa_data/examples >>> cat utf8.c                                                                                                                                                                        
#include <stdio.h>

int main(void) {
    printf("utf8: i ovo je ćirilica %s\n", "a ovo je šđčćšđčć");

}
~/.../bmaxa_data/examples >>>         

[ Branimir Maksimovic @ 05.11.2020. 02:53 ] @
Mada mislim da je ovo posledica sto je na Linux-u sve zivo enkodirano u utf8, ima onaj thread gde mozes komplet C/C++ program da pises u cirlici samo opalis #define-ove :P
[ Nedeljko @ 05.11.2020. 06:33 ] @
Nije ASCII i nema nikakve magije. Jednostavno, to je nula terminirajući char* kodiran kao UTF-8 bez BOM-a.

Fajlsistem dopušta UNICODE. Putanje, koje se navode u open, fopen i exec funkcijama su žnula terminirajući char* kodiran kao UTF-8 bez BOM-a.

Isto važi za argv parametar main funkcije.

Ako ne znaš da li je byte order uvek isti ili zavisi od arhitekture, OK.
[ Branimir Maksimovic @ 05.11.2020. 07:26 ] @
Probaj to isto na Windows-u pa kazi to isto...
Sto se tice byte ordera, to mozda samo za wchar_t sizeof(char) je uvek jedan pa tu byte order ne igra nikakvu ulogu...
[ Nedeljko @ 05.11.2020. 07:32 ] @
Koliko znam, kineski, japanski i korejski jezik imaju uprošćeno slikovno pismo, koje staje u 16 bita, kao i tradicionalno slikovno pismo, koje ne staje u 16 bita. Uprošćena varijanta je usvojena ka službena, a tradicionalna može da se koristi iz fazona.
[ Nedeljko @ 05.11.2020. 08:05 ] @
Mislio sam da li se slovo "Č" uvek beleži kao \xc4\x8c, ili se može beležiti i kao big endian \x8c\xc4. Očigledno nisam bio u pravu, jer se UTF-8 uvek beleži na isti način. Dakle, "Č" je uvek \xc4\x8c.
[ Nedeljko @ 05.11.2020. 12:16 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Probaj to isto na Windows-u pa kazi to isto...

Evo: Visual C++ 2019, Windows 10 Home
Code (cpp):

#include <iostream>
#include <cstdio>

using namespace std;

int main(int argc, const char* argv[])
{
    char evro[] = "\xe2\x82\xac\x00";
    char ch[] = "\xc4\x8c\x00";

    for (int i = 1; i < argc; ++i) {
        printf("%d.\t\'%s\'\n", i, argv[i]);
        cout << i << ".\t\'" << argv[i] << "\'" << endl;
    }

    printf("%s\n", evro);
    cout << evro << endl;
    printf("%s\n", ch);
    cout << ch << endl;
    scanf_s("%s", evro);
    printf("%s\n", evro);
    cout << evro << endl;
    cin >> evro;
    printf("%s\n", evro);
    cout << evro << endl;

    return 0;
}
 

Prvo i poslednje "š" su ćirilični, ali ih je ovaj sajt pretabačio u latinicu.

C:\Users\nedeljkos\source\repos\Utf8\x64\Release>Utf8.exe š š
1. '?'
1. '?'
2. 'Ü'
2. 'Ü'
Ôé¼
Ôé¼
─î
─î
š
s
s
š
?
?


Redirekcija izlaza u fajl i njegovo otvaranje u Notepad++ editoru daju nešto bolji rezultat.
Citat:
1. 'š'
1. 'š'
2. '?'
2. '?'


Č
Č
s
s
?
?



Na Linux-u isti kod (samo sa scanf umesto MS-ovov scanf_s) daje ispravan rezultat, kako u terminalu, tako i u fajlu gde je redirektovan izlaz.

Opet, prva dva i poslednja dva 'š' su ćirilična, ali ih je ovaj sajt preslovio u latinicu.

1. 'š'
1. 'š'
2. 'š'
2. 'š'


Č
Č
š
š
š
š


[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 05.11.2020. u 15:07 GMT+1]
[ Časlav Ilić @ 05.11.2020. 13:14 ] @
Citat:
Koliko znam, kineski, japanski i korejski jezik imaju uprošćeno slikovno pismo, koje staje u [...]


(Korejsko pismo nije slikovno, već alfabetsko. Samo što se slova slažu na dva nivoa, prvo u slogovne blokove, zatim blokovi linijski. Pošto koncept unikoda pretpostavlja samo linijsko slaganje, onda za korejski mora da kodira znakove ne samo za slova sâma, nego i za sve njihove slogovnoblokovske kombinacije.)
[ Ivan Dimkovic @ 05.11.2020. 17:37 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Probaj to isto na Windows-u pa kazi to isto...
Sto se tice byte ordera, to mozda samo za wchar_t sizeof(char) je uvek jedan pa tu byte order ne igra nikakvu ulogu...


Citaj da je Microsoft od 2019 krenuo da savetuje UTF-8 zvanicno. Windows 10 je od preview-a iz 2017 imao UTF-8 podrsku kako treba.

Sve sto su trebali da urade je... da izmisle novu kodnu stranu 65001 (postojala je duze vremena u Windows-u, ali samo za neke API-je gde korisnik zna sta radi. Trebalo im je oko 10 godina da ociste sve u OS-u da radi kako treba sa UTF-8) - i da pod tom kodnom stranom ANSI verzije API-ja tretiraju stringove kao UTF-8.

Da su to uradili za Windows 2000, svet bi bio drugaciji :-)

Ali, posto nisu... stvari su malo drugacije:

1. Win32 aplikacije ce jos godinama da se vucaraju sa UTF-16 kodom (od koji boga pitaj koliko njih zaista jesu UTF-16, a ne sa netacnom pretpostavkom da su elementi stringa fiksne sirine od 16-bita i nesto izmedju UCS-2 i UTF-16, gde sam bog zna sta sve moze da se desi)

2. NTFS imena fajlova sa WTF-8 kodiranjem ce verovatno ostati takva duuuugo vremena, kao i API-ji koji sa njima barataju

Za MSFT standarde, ovo je ipak velika stvar, bez obzira na to kako se doslo do nje (i koliko dugo se cekalo).

Mogli su da... ne urade nista :-) Ili da jos vise za*eru :-) 90-tih ni uvodjenje nekog MS-WTF8 ne bi bilo van domasaja.

Time je Windows sada manje-vise ekvivalentan Linux-u, osim sto zbog grehova iz proslosti mora da placa cenu kroz WTF-8 kompatibilne API-je i gomilu cudnog koji deca nece moci da razumeju :)
[ Branimir Maksimovic @ 05.11.2020. 20:30 ] @
Sve jedno probaj ovo na Windows-u:
Code:


#include <string>
#include <iostream>
#include <codecvt>
#include <locale>

std::wstring gToWide(const std::string& aNarrow)
{
     std::wstring_convert<std::codecvt_utf8<wchar_t>> lConverter;
     return lConverter.from_bytes(aNarrow);
}

std::string gToNarrow(const std::wstring aWide)
{
     std::wstring_convert<std::codecvt_utf8<wchar_t>> lConverter;
     return lConverter.to_bytes(aWide);
}

int main(/*int argc, char *argv[]*/)
{
    std::cout.sync_with_stdio(false);
    std::wcout.sync_with_stdio(false);
    std::cout.imbue(std::locale(""));
    std::wcout.imbue(std::locale(""));
     std::string lStr1("zażółć gęślą jaźń");
     std::wstring lStr2(gToWide(lStr1));

     std::cout << "sizeof(wchar_t): " << sizeof(wchar_t) << std::endl;
     std::cout << lStr1 << std::endl;
     std::wcout << lStr2 << std::endl;
     std::cout << gToNarrow(lStr2) << std::endl;
     return EXIT_SUCCESS;
}


na Linux-u dobijam ovo:
Code:

~/.../bmaxa_data/examples >>> ./a.out                                                                                                                                                                      [127]
sizeof(wchar_t): 4
zażółć gęślą jaźń
zażółć gęślą jaźń
zażółć gęślą jaźń

[ Nedeljko @ 06.11.2020. 01:56 ] @
Do ponedeljka neću imati Windows pri sebi.

Koliko vidim, na Linux-u dobijaš tačno ono što si napisao.

Na Linux-u, dokle god radiš sa std::string i char*, sve je u redu.
[ Branimir Maksimovic @ 06.11.2020. 21:47 ] @
Evo rezultat sa Windows-a:

Code:


sizeof(wchar_t): 2
zażółć gęślą jaźń
zażółć gęślą jaźń
zażółć gęślą jaźń

C:\Users\bmaxa\source\repos\ConsoleApplication1\Debug\utf8.exe (process 3088) exited with code 0.
To automatically close the console when debugging stops, enable Tools->Options->Debugging->Automatically close the console when debugging stops.
Press any key to close this window . . .


Interesantna stvar je da mora da se promeni sistem locale da podrzava *beta* utf8 inace program puca sa exceptionom u pokusaju konverzije std::string u std::wstring :)
Jos jedna interesantna svar je da promena locale-ta zahteva *reboot* :))))))
[ Ivan Dimkovic @ 06.11.2020. 23:25 ] @
Debug verzija:



Ignorisite los HDPI render MessageBox-a, ljudi koji su pisali taj kod su odavno otisli iz firme - Microsoft nema pojma kako to da popravi. Eventualno ce preci na Electron (kao MS Teams)...

Linija 9:

Code:

Unhandled exception at 0x75CC9AB2 in ConsoleApplication2.exe: Microsoft C++ exception: std::range_error at memory location 0x00B8F318.

[ Nedeljko @ 07.11.2020. 00:12 ] @
Nisam imao pojma koliko je Ivan Dimković u pravu oko utf8.

Dakle, MS-ovo rešenje sa WCHAR ne rešava problem, nego ga čak i produbljuje - postojeće greške se ne ispoljavaju.

Drugo, kodne stranice su glupost, jer ne dozvoljavaju mešanje jezika iz različitih jezičkih grupa u istom tekstu, a takođe ih ima dosta, pa moramo imati informaciju o to tome koja je kodna stranica korišćena.

Treće, UTF-8 je

1. jedinstven za sve jezike na svetu,

2. ASCII kompatibilan,

3. Traženje podstringa u stringu je jednostavno - bajt po bajt. Nema potrebe da se vodi računa o tome gde neki znak počinje, jer bajt nije početni u zapisu nekog znaka ako i samo ako su mu najviša dva bita 10. Dakle, ako imam niz bajtova koji predstavlja podstring koji tražim, prvi bajt u tom nizu ne može imati vodeća dva bita jednaka 10, pa kad bude pronađen odgovarajući podniz bajtova, to će zaista biti odgovarajući podstring.
[ Branimir Maksimovic @ 07.11.2020. 00:29 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Debug verzija:



Ignorisite los HDPI render MessageBox-a, ljudi koji su pisali taj kod su odavno otisli iz firme - Microsoft nema pojma kako to da popravi. Eventualno ce preci na Electron (kao MS Teams)...

Linija 9:

Code:

Unhandled exception at 0x75CC9AB2 in ConsoleApplication2.exe: Microsoft C++ exception: std::range_error at memory location 0x00B8F318.



Sreca mozes da promenis da podrzava utf8 u izboru lokala ima mali check box (Windows 10), da izaberes utf 8 podrsku i pise beta...
[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 01:01 ] @
Sreca?

Sumnjam. Pazi kad sam Microsoft to zove beta, ne pada mi na pamet da aktiviram to, ovo mi je radna masina. What could possibly go wrong? :-)

Posto sam old fart, vec vidim problem :-) Ocigledno niko u MSFT-u jos ne moze da garantuje da kodna baza 100% radi sa utf-8... u tom slucaju cu radije ziveti u starom losem svetu "teoretskog UTF-16" + WTF-8, nego da budem opitni primerak za Microsoft-ov spor prelaz na utf-8. Za*eb ti to.

Citat:
Nedeljko
Nisam imao pojma koliko je Ivan Dimković u pravu oko utf8.

Dakle, MS-ovo rešenje sa WCHAR ne rešava problem, nego ga čak i produbljuje - postojeće greške se ne ispoljavaju.


Pazi, Nedeljko - evo ti jedan primer zasto je to tako. Mislim ceo MSFT nikad nije bio nesto preterano dobar u API dizajnu (cast izuzetcima poput originalnog NTOS tima), ali cak i TO je bukvalno nedodirljivo za danasnje pojmove :(

Uzmi jednu modernu aplikaciju poput MS Teams-a.

Na stranu to koliko je MS Teams jedno neopisano i neopevano djubre, i kako je u stanju da SAMELJE bateriju od laptopa i iPhone-a ZAJEDNO za vreme jednog konferencijskog poziva (za sta bi trebalo prisiliti ih da kupuju CO2 kredite i da imaju F energetsku nalepnicu)...

Probaj da "delis" neki prozor u Teams-u - kad to uradis, obrati paznju na prozor koji delis, svako malo "trepne". Pogotovu ako je MS Word, recimo.

Znas zasto trepne, Nedeljko?

Zato sto koriste nesto iz Electron-a (tj. Chromium-a), koji su pisali ljudi koji verovatno ne treba da pisu taj kod, IKAD.

Ali, cek cek cek BRE, pa to je NJIHOV OPERATIVNI SISTEM?!?!? I, tako, tu dolazimo do kraja ove tuzne price.

Pogledaj onaj message box gore. Ikona izgleda ruzno, jel da? Jbg, proizvodjac OS-a na zalost nije u stanju da popravi prikazivanje sistemskog message box-a u... svom OS-u.

Da, toliko je lose. Satya je ocigledno video Windows tim za rashod.

Pre par nedelja mi se instalirao neki Windows 10 update... Jao kuuul! Startuje se Windows ponovo...I promptno se u*ere u gace i izbaci jos jedan od ovih ruznih Message Box-ova "kmeeee... THERE WAS A PROBLEM STARTING C:\WINDOWS\System32\LogiLDA.dll" (???).

- Kao prvo, a sta me boli qr? I zasto mi to izbacuje na sred ekrana posle boot-a?
- Kao drugo, sama ideja da se koristi message box za ovo je... ali dobro, MSFT nikad nije bio Apple... ali brate mili pa umijte taj nesrecni message box, izgleda dodgy tako krzav :(
- Kao trece... WTF je bre ovo? Natpis "RunDLL", Poruka "MRSH U 3.14zdu" (ne tehnickom licu)... sta bre da radim sa tim? Kako da popravim... RunDLL (provali CaSE bog te ..)
[ Dexic @ 07.11.2020. 01:08 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Evo rezultat sa Windows-a:

Code:


sizeof(wchar_t): 2
zażółć gęślą jaźń
zażółć gęślą jaźń
zażółć gęślą jaźń

C:\Users\bmaxa\source\repos\ConsoleApplication1\Debug\utf8.exe (process 3088) exited with code 0.
To automatically close the console when debugging stops, enable Tools->Options->Debugging->Automatically close the console when debugging stops.
Press any key to close this window . . .


Interesantna stvar je da mora da se promeni sistem locale da podrzava *beta* utf8 inace program puca sa exceptionom u pokusaju konverzije std::string u std::wstring :)
Jos jedna interesantna svar je da promena locale-ta zahteva *reboot* :))))))

Gde mislis da je problem?
Sta se desi ako uradis output u file?
[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 01:52 ] @
@Dexic, fajl nece da ti pomogne. Cak i u Windowsu - konzola je... stdout :-)

U svakom slucaju, problem nastaje na liniji 25:

Code:

std::wstring lStr2(gToWide(lStr1));


Sto je pre bilo kakvog ispisa u bilo sta.

Puca u gToWide() funkciji ovde:

Code:

    std::wstring_convert<std::codecvt_utf8<wchar_t>> lConverter;
-->    return lConverter.from_bytes(aNarrow);


Pretpostaljam da puca zato sto se zagrcnuo sa ovim stringom:

Code:

std::string lStr1("zażółć gęślą jaźń");


Bez gurke Windows-a da tretira ANSI stringove kao UTF-8, OS ovo verovatno upakuje u neki ANSI *bem koje kodne strane.

Onda kad takav string das ovom nsrecnom codecvt_utf8, verovatno dobije epilepticni fit cim naleti na... sta god da je "ż".

Resenje 1 - Napusti ovaj univerzum
Resenje 2 - Ukljuci "beta" opciju u Windows-u 10 (beta od Aprila 2018, sve receno). Restartuj i moli se da neces na*ebati kasnije (hoces hoces, sta mislis sto je jos beta :-)
Resenje 3 - Predji na neki drugi OS koji ne pati od teske sizofrenije (definitivno ne TempleOS!)
Resenje 4 - Zameni proslu liniju sa:

Code:

std::string lStr1("\x7a\x61\xc5\xbc\xc3\xb3\xc5\x82\xc4\x87\x20\x67\xc4\x99\xc5\x9b\x6c\xc4\x85\x20\x6a\x61\xc5\xba\xc5\x84");


Ako ne zamenis locale u 65001, imaces ovo:

Code:

sizeof(wchar_t): 2
za┼╝├│┼é─ç g─Ö┼øl─à ja┼║┼ä
zaz¾lc gesla jazn
za┼╝├│┼é─ç g─Ö┼øl─à ja┼║┼ä


Zasto? Zato sto nesrecni OS nema pojma da su lStr1 i gToNarrow(lStr2) UTF-8 kodirani (zasto ne ispisuje wchar kako treba... mrzi me i da gledam). Da bi to radilo, moras promenis sistemsku kodnu stranu ili sve rucno radis u svom programu.

Mozda ipak probati resenje 1...
[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 02:34 ] @
Citat:
Nedeljko
Dakle, MS-ovo rešenje sa WCHAR ne rešava problem, nego ga čak i produbljuje - postojeće greške se ne ispoljavaju.


To sam pokusao da ti kazem. Kad pogledas celu tu sagu:

1. Windows 1.x je bio ANSI i sve je bilo dobro (u UK i USA). Haha, zaje*avam se naravno, cuj "sve je bilo dobro" :-)

- Windows ANSI zapravo >nije< ANSI tj. poceo je kao ECMA-94 ali je nastavio svojim putem, dok je ECMA-94 postao ISO 8859-1 a kasnije Unicode
- Microsoft, uvek raspolozen za pravljenje haosa je postigao da Windows i DOS nemaju isti karakter set, cak i pre Windows-a 3.x

2. Windows 2.0 i 3.0 su poceli da menjaju ANSI karakter set dodavajuci nove karaktere (IBM Codepage 1004 - Latin-1 Extended)

3. Windows NT 3.1 - NT 4.0 su bili UCS-2 i ANSI u isto vreme (MessageBoxW i MessageBoxA), kao Dr. Jekyll & Mr. Hyde; Ovo je momenat kada je seme hao.. kupusa posejano.

4. Windows 3.1 - Win 95, kao i NT 4.0 su dodali nove karaktere - ovo se ponekad zvalo CP 1007 (huh?)

5. Microsoft je preimenovao ovu kodnu stranu u poznatu CP 1252 prilikom izbacivanja Windows 95 i Windows NT 4.0; Win32 API u Windows 95 nije imao Unicode podrsku

U ovom periodu (Windows 3.1 - 95), na scenu stupaju razne medjunarodne kodne stranice, koje cesto nisu standardne i podlozne su promeni. Drugim recima, haos. Ako vas ne-engleski jezik koristi jednu stranicu, na konju ste :-) Kako je Windows 95 dominantan korisnicki OS u odnosu na NT, Unicode je daleko manje bitan, svet je prakticno ANSI ili CPxxxx

- Windows 3.1 pojma o kodnim stranama nije imao. Morao si build-ovati ceo OS za neki jezik

- Windows 95 je imao CP podrsku, ali na zalbe Amera je engleska verzija imala samo 1252 (Ameri se zalili na bacanje prostora)

- NT 4.0 je imao vecinu sa nekim izuzetcima. Unicode mislim da niko osim MSFT-a nije koristio.

- 1998 je izdat "euro" update NT 4.0 sa doradjenim kodnim stranama

- Iste 1998 je izasao, naravno, Windows 98 :-) Ovog puta ostvarujuci paritet sa NT-om, zato sto su Ameri dobili vece diskove, pa nije vise bilo razloga da se bune

- 2000-te je izasao Windows 2000, koji je baziran na NT arhitekturi. Microsoft prelazi sa UCS-2 na UTF-16 bez da promeni API-je i promptno zase*avaju NTFS imena, ceo svet mora da se prilagodi i izmisli WTF-8 kodiranje. Windows 2000 je podrzavao ANSI - ovo je bio najbolji momenat da se uvede UTF-8, ali je Microsoft suvise bio zauzet stavljanjem imena .NET na sve

- 2001-ve izlazi Windows XP, koji ima istu podrsku za pisma kao Windows 2000... pocinje vreme sporog ali sigurnog prelaska na "MSFT Unicode" od strane app vendora

- Windows ME... salio sam se :)

...

- Negde u medjuvremenu (nemam pojma kad tacno), Microsoft krece polako "ispod zita" da uvodi UTF-8, ali u strogo ogranicenim kolicinama

- 2018-me godine, Microsoft konacno izbacuje Windows 10 preview sa "beta" opcijom prelaska celog OS-a na UTF-8 (sto se postize specijalnom kodnom stranom: 65001)

...

E, sad, Nedeljko - Win32 je, prakticno, aktivan od 1993-ce (1990/1991 u alpha/beta varijanti), ali je kompletno nasledio Win16 i sva s*anja.

Ne mozemo zameriti MSFT-u na sve ANSI hackove do pojave Unicode-a. Takodje, ne mozemo zameriti Microsoftu sto je izbacio NT OS prakticno u isto vreme kao prva rana verzija UTF-8, sto znaci da nije bilo sanse da im se ukrste putevi razvoja. Plus, u tom momentu (1992-1993) UCS-2 je bio "sinonim" za Unicode.

Prvu sansu da poprave stvar su u Microsoftu dobili sa Windows 2000, posto su vec bacali UCS-2 u djubre, mogli su komotno da uvedu UTF-8. Ali to bi bilo drasticno teze, ponajvise za sam Microsoft a onda i za app vendore cije ANSI aplikacije cesto ni u ludilu ne bi mogle da se nose sa UTF-8. Realnost je da Microsoft nije ni imao previse izbora tu.

Zbog svega ovoga, Windows kod je prakticno miks ANSI stringova (rani Win32, i dalje gomila konzolnih i sistemskih stvari koje nemaju UI), nekih kvazi UTF-16 (u manjem ili vecem skladu sa UTF-16 a ne UCS-2), WTF-8 u OS kodu i, naravno, novih UTF-8 stvari. wchar_t im je 16-bitni za razliku od Linux-a gde je 32-bitni... i taaako.

Mislim da je adekvatan termin za to: kupus :-)

Bonus materijal:

Citat:

Microsoft's compilers often fail at producing UTF-8 string constants from UTF-8 source files. The most reliable method is to turn off UNICODE, not mark the input file as being UTF-8 (i.e. do not use a BOM), and arrange the string constants to have the UTF-8 bytes. If a BOM was added, a Microsoft compiler will interpret the strings as UTF-8, convert them to UTF-16, then convert them back into the current locale, thus destroying the UTF-8.[15] Without a BOM and using a single-byte locale, Microsoft compilers will leave the bytes in a quoted string unchanged.


Citat:

Bush hid the facts is a common name for a bug present in some versions of Microsoft Windows, which causes text encoded in ASCII to be interpreted as if it were UTF-16LE, resulting in garbled text. When the string "Bush hid the facts", without newline or quotes, was put in a new Notepad document and saved, closed, and reopened, the nonsensical sequence of Chinese characters "畂桳栠摩琠敨映捡獴" would appear instead.
...
The bug occurs when the string is passed to the Win32 charset detection function IsTextUnicode. IsTextUnicode sees that the bytes match the UTF-16LE encoding of valid (if nonsensical) Chinese Unicode characters, concludes that the text is valid UTF-16LE Chinese and returns true, and the application then incorrectly interprets the text as UTF-16LE.[2]


I tako... kad ce sarma?
[ Branimir Maksimovic @ 07.11.2020. 06:50 ] @
Citat:
Dexic:
Citat:
Branimir Maksimovic:
Evo rezultat sa Windows-a:

Code:


sizeof(wchar_t): 2
zażółć gęślą jaźń
zażółć gęślą jaźń
zażółć gęślą jaźń

C:\Users\bmaxa\source\repos\ConsoleApplication1\Debug\utf8.exe (process 3088) exited with code 0.
To automatically close the console when debugging stops, enable Tools->Options->Debugging->Automatically close the console when debugging stops.
Press any key to close this window . . .


Interesantna stvar je da mora da se promeni sistem locale da podrzava *beta* utf8 inace program puca sa exceptionom u pokusaju konverzije std::string u std::wstring :)
Jos jedna interesantna svar je da promena locale-ta zahteva *reboot* :))))))

Gde mislis da je problem?
Sta se desi ako uradis output u file?


Problem nastaje pre ispisa, tj u pokusaju konverzije zato sto locale ne predvidja utf8. Ivan je lepo pokazao.
[ Branimir Maksimovic @ 07.11.2020. 07:39 ] @
Nego ako definisemo literal ovako:
Code:

std::string lStr1(u8"zażółć gęślą jaźń");

i konverziju ovako:
Code:

std::wstring_convert<std::codecvt_utf8_utf16<wchar_t>> lConverter;


dobijamo ovo:
Code:

sizeof(wchar_t): 2
za┼╝├│┼é─ç g─Ö┼¢l─à ja┼║┼ä
zaz≤lc gesla jazn
za┼╝├│┼é─ç g─Ö┼¢l─à ja┼║┼ä

C:\Users\bmaxa\source\repos\ConsoleApplication1\Debug\utf8.exe (process 3992) exited with code 0.
To automatically close the console when debugging stops, enable Tools->Options->Debugging->Automatically close the console when debugging stops.
Press any key to close this window . . .


Program bar ne puca, alii dalje ne ispisuje kako treba ;)
Ovo je sa usa lokalom bez podrske za utf 8:)

[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 10:52 ] @
Dobijas isti efekat kao da si ti direktno uneo UTF-8 kodove, kao u mojoj poruci. Tebi to radi preprocesor sa u8.

Razlog zasto ne ispisuje kako treba je jednostavan: Windows API-ji taj tekst ne tretiraju kao UTF-8, cak i ako je ispravan UTF-8 sto se kodova tice. Verovatno moras eksplicitno da Win32 API-ju "nagovestis" da je u pitanju UTF-8, bilo menjanjem kodne strane u programu, ili "beta" menjanjem sistemskog lokaliteta na 65001 na nivou OS-a.

Microsoft verovatno ne sme da "ukljuci" UTF-8 svuda iz 2 razloga:

- MSFT kod
- Sav 3rd Party kod

Ironicno, Microsoftove odluke iz proslosti ce im ovde bar malo pomoci: vecina "novih" Win32 aplikacija (novih = sve u proteklih 10 godina) je verovatno "Unicode" (UTF-16), bar na papiru kako su kompajlirane. To znaci da ce biti mnogo manje "sudara" korisnickog koda koji ocekuje ASCII i koda koji je predvidjen za UTF-8, zato sto vecina korisnickog Win32 koda sa OS-om komunicira preko "W" verzija API-ja (UTF-16).

"Skoro" nije "Sve" - sto znaci da uvek postoji rizik. Mada MSFT ovo moze relativno lako da resi tako sto aplikacije koje nemaju neki novi manifest tretira kao ANSI ili UTF-16, dok nove aplikacije bivaju tretirane kao UTF-8 ili UTF-16.

Ni to nije savrseno resenje, ali bar obezbedjuje kakav takav plan.

MSFT sistemski kod je druga prica, ovaj kod mora da funkcionise 100% korektno sa UTF-8, inace sve gubi smisao.

Verovatno ne pomaze to sto MSFT verovatno nije ni planirao neke velike promene na OS-u.
[ Nedeljko @ 07.11.2020. 11:17 ] @
Jedno od velikih imena iz istorije računastva (zaboravio sam koje) je reklo da obezbeđivati kompatibilnost znači ponavljati greške.

MS je izgleda preterivao sa čvanjem kompatibilnosti unazad.

Jedno od rešenja je bilo da izbaci loše funkcije, tako da programi koji ih koriste, a nisu rekompajlirani, ne mogu da rade ili da rade u nekom režimu kompatibilnosti sa nekom starijom verzijom, dok se taj reži kompatibilnosti isporučuje. Kada istekne podrška za neku verziju Windows-a, onda naredne verzije nemaju taj režim kompatibilnosti. Pritom, da prohram u režimu kompatibilnosti sa starijom verzijom ne može da koristi funkcije koje nisu postojale u toj verziji. Na taj način bi proizvođaći softvera bili prinuđeni da apdejtuju svoje programe na novija, bolja rešenja.
[ Nedeljko @ 07.11.2020. 15:30 ] @
Koliko god da sam mislio da Ivan Dimković lupeta, svelo se na to da sam u okviru ove diskusije naučio nešto novo.

1. Da WCHAR* na Windows-u nema isti broj elemenata (kao niz, ne računajući Švarcenegera na kraju) i znakova teksta, čak i kada smo u skupu znakova koji Windows podržava za odgovarajuću funkciju.

2. Lepote UTF-8 kodiranja. Možeš da tražiš podstring u stringu prostim traženjem podniza bajtova u nizu bajtova. Ne mora se razmišljati o tome koji je bajt početni bajt nekog znaka, jer se nijedan bajt koji je početni ne može poklopiti nisajednim koji nije početni. Jedino treba pri pretraživanju voditi računa da nismo stigli do Švarcenegera na kraju.

Inače, i dalje mislim da je Ivan debelo preterao sa konstatacijom da je Win32 API smeće.
[ Dexic @ 07.11.2020. 16:48 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:

Problem nastaje pre ispisa, tj u pokusaju konverzije zato sto locale ne predvidja utf8. Ivan je lepo pokazao.

Taj deo moze da se sredi - problem je sto ako se sredi za ovo, nece raditi na necem drugom. Nece raditi u Win10 sa vise kodnih strana u stringu onda.

A ouput se ne moze dobiti korektan, jer Console konvertuje sam u (Windows) ANSI, cak i kada se koristi wchar output (i wcout i WriteConsoleW). Zato sam i pitao sta se desi ako ispises u file.
[ Branimir Maksimovic @ 07.11.2020. 16:54 ] @
Pa dobio sam korektan cim sam striklirao podrsku za utf8...
[ Dexic @ 07.11.2020. 17:41 ] @
Mislio sam bez toga, i na ranijim verzijama Windowsa.
Ne mozes ocekivati da ce svi korisnici imati Win10.
[ Branimir Maksimovic @ 07.11.2020. 17:46 ] @
Dexic, ovo ocigledno ne radi na Windows-u, kao sto radi na Linux-u koji odavno ima podrsku za utf8.
Windows je oduvek bio utf16 i to koristis gde god da radis. mbstowcs i prijatelji :P
[ Dexic @ 07.11.2020. 18:24 ] @
Slazem se da bolje radi na Linuxu.
Konzola nije UTF16, inace bi WriteConsoleW/wcout mogli da izbace prave karaktere ako se printa wstring (probam sao, ne radi - u tvom kodu nema validnog wstring-a, nego se proba konverzija iz string-a, sto ne radi).
Probaj sam.

Mislim da Windows uopste nije UTF16, vec USC-2, za W API?
Probao sam da napravim ovaj filename: "C:\\麤鹿羴攀尴尬齉籲颧饕餮\U00030EDE" ali zadnji karakter (biang, trazi 4bytes) ne moze da se enkodira za filename (mada ne moze ni sam string da ga prikaze :D).
Ne mogu da ga copy-pasteujem, niko jos uvek nije na kompjuteru napisao taj karakter izgleda ;)
[ Branimir Maksimovic @ 07.11.2020. 18:36 ] @
Dexic:"Konzola nije UTF16, inace bi WriteConsoleW/wcout mogli da izbace prave karaktere ako se printa wstring"

Ali moze da se isprinta, imas gore moj post pa vidi kako sam isprintao. To zavisi od lokala. Izaberi srpsku cilirilicu i printace mogu da se kladim.
[ Nedeljko @ 07.11.2020. 18:46 ] @
Čekaj, Windows-ova KONJzola ne može da štampa ćirilicu, ako sistem nije podešen na ćirilicu? Jesam li dobro razumeo?
[ Dexic @ 07.11.2020. 18:50 ] @
^tako je. Moze u onom novom UTF8 beta verovatno.
Ali stariji OSes ne mogu da stampaju cross codepage. Ako imas srpsku cirilicu i japansku hanji - ne mozes da odstampas u konzoli na Windows 7, bez da odvojis znakove i menjas CP za svaki podstring istog CPa.

Niti mozes da napravis filename koji ima combined ta dva CPa, ako ne koritis WideChar od samog pocetka.

@bane, nisam te razumeo, u pravi su. Ja sam mislio za ostale slucajeve.
Sad sam probao na Windows 10 (prosli je na sedmici), bez da je UTF8 Beta podesen. WriteConsoleW izbaci dobar output. Izgleda da su bar to sredili.
[ Branimir Maksimovic @ 07.11.2020. 18:53 ] @
Citat:
Nedeljko:
Čekaj, Windows-ova KONJzola ne može da štampa ćirilicu, ako sistem nije podešen na ćirilicu? Jesam li dobro razumeo?


Mislim da ne. Jer Windows ima te kodne strane sa odgovarajucim karakterima, pa tako ako kodna strana nema karakter ne moze da ispise.
Eto vidi kad izaberem usa, on pravilno prevede onaj utf8 string ali usa kodna strana nema te karaktere pa ispise sta je odgovarajuci karakter
u toj kodnoj strani.
[ Dexic @ 07.11.2020. 19:08 ] @
Ipak ne radi i sa UTF8. Probaj da dodas japanske karaktere, ne stampa ih.
[ Branimir Maksimovic @ 07.11.2020. 19:17 ] @
Konzola je onda sredjena, evo namestio srpsku cirilicu, imbue serbian (cyrillic), i ispisuje cirilicu ali nesto totalno bez veze.
Izgleda da na Windows-u mozes samo GUI aplikacije da prikazujes u unicode.
[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 19:54 ] @
Citat:
Dexic:
Slazem se da bolje radi na Linuxu.
Konzola nije UTF16, inace bi WriteConsoleW/wcout mogli da izbace prave karaktere ako se printa wstring (probam sao, ne radi - u tvom kodu nema validnog wstring-a, nego se proba konverzija iz string-a, sto ne radi).
Probaj sam.


Ne, "konzola" jeste UTF-16 ako je lepo zamolis i izdr... pardon, pozoves interni API kako bi Windows-u dao do znanja da, sta znam, tvoji wchar-ovi jesu... UTF-16

Evo ti kod:

Code:

#include <iostream>
#include <io.h>
#include <fcntl.h>
#include <stdio.h>

int main()
{
         _setmode(_fileno(stdout), _O_U16TEXT); 

    std::wcout << L"\u0421\u0440\u043f\u0441\u043a\u0438 \u0458\u0435\u0437\u0438\u043a \u043f\u0440\u0438\u043f\u0430\u0434\u0430 \u0441\u043b\u043e\u0432\u0435\u043d\u0441\u043a\u043e\u0458 \u0433\u0440\u0443\u043f\u0438 \u0458\u0435\u0437\u0438\u043a\u0430 \u043f\u043e\u0440\u043e\u0434\u0438\u0446\u0435 \u0438\u043d\u0434\u043e\u0435\u0432\u0440\u043e\u043f\u0441\u043a\u0438\u0445 \u0458\u0435\u0437\u0438\u043a\u0430\u002e\u005b\u0031\u0032\u005d ";    
}


Evo sta treba da vidis:



Probaj ovo da nadjes lako u dokumentaciji. Ili, jos bolje, zapitaj se KOJI Q moras da radis ovo uopste?

Odgovor: zato sto je Win32 API djubre (da, @Nedeljko, bojim se da jeste... uzbudjivati OS predigrom da ispise wide string je samo slag na torti).

Sto je najjace, MSFT ovo nije ni dokumentovao kako treba. @Nedeljko, dodaj molim te jos jednu recku.

Citat:
Dexic
Mislim da Windows uopste nije UTF16, vec USC-2, za W API?


Napisano vec, UCS-2 je zamenjen sa "skoro" UTF-16 u Windows 2000.

TL;DR:

- Windows NT 3.1, 3.5x i 4.0 su UCS-2 + ANSI&Co
- Windows 2000 - Windows 8.1 su UTF-16 + WTF-8 + ANSI & Co
- Windows 10 je dodao i UTF-8 u pokusaju

Citat:

Probao sam da napravim ovaj filename: "C:\\麤鹿羴攀尴尬齉籲颧饕餮\U00030EDE" ali zadnji karakter (biang, trazi 4bytes) ne moze da se enkodira za filename (mada ne moze ni sam string da ga prikaze ).
Ne mogu da ga copy-pasteujem, niko jos uvek nije na kompjuteru napisao taj karakter izgleda


Pusti imena fajlova, to je jos jedna muka...
[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 20:08 ] @
Citat:
Dexic
^tako je. Moze u onom novom UTF8 beta verovatno.


Nije tako, samo sto moras da znas "secret handshake" i da nezno motivises Windows da tvoj wcout shvati kao zelju da koristis UTF-16

Pogledaj kod koji sam okacio.

Citat:

Ali stariji OSes ne mogu da stampaju cross codepage. Ako imas srpsku cirilicu i japansku hanji - ne mozes da odstampas u konzoli na Windows 7, bez da odvojis znakove i menjas CP za svaki podstring istog CPa.


Da li si siguran da FONT koji konzola koristi ima te karaktere? Moj nema.

Probao sam i u MS Word-u - ni jedan od fontova koji mogu da se koriste nema tako da ne verujem da nesrecna konzola moze da se skocka. Doduse ja probao sa katakanom, sumnjam da je kanji drugaciji.

Citat:

Niti mozes da napravis filename koji ima combined ta dva CPa, ako ne koritis WideChar od samog pocetka.


Rekoh ti - batali imena fajlova, osim ako ne zelis infarkt da dobijes. To nije ni UTF-16 ni USC-2 ni ANSI, vec monstrum.

Najsigurnije: MICROS~1 (osim na YUSCII masinama)

Citat:

@bane, nisam te razumeo, u pravi su. Ja sam mislio za ostale slucajeve.
Sad sam probao na Windows 10 (prosli je na sedmici), bez da je UTF8 Beta podesen. WriteConsoleW izbaci dobar output. Izgleda da su bar to sredili.


Nista oni nisu sredili, samo nisu ukljucili adekvatno ponasanje OS-a zato sto se boje da nesto drugo ne eksplodira.

Drugim recima, djubre koje znamo je bolje od djubreta koje ne poznajemo:

1. Konzola printa UTF-16, ako joj izmasiras tabane
2. Sistem moze da bude UTF-8, ako ukljucis tajnu beta opciju - ali je garantovano da ce nesto da smrdi

@Nedeljko:

Citat:
Nedeljko
Koliko god da sam mislio da Ivan Dimković lupeta, svelo se na to da sam u okviru ove diskusije naučio nešto novo.


Misli jace.
[ Dexic @ 07.11.2020. 20:08 ] @
Pa za fajlove nisam imao problema nikada, jer sam W API koristio jos 1998. na NT4.

A za konzolu tek sada saznajem ovo...
Iako je ovo cist c++, a ne Windows specific.
A da citilicu + japanske karaktere ispise?

Ja mogu na JP OSu da ih stampam na konzoli.
Ne mora Kanji, moze bilo koji japanski?
[ Nedeljko @ 07.11.2020. 20:14 ] @
Onda Windows advokati pitaju zašto se na Linux-u konzola koristi više nego na Windows-u.

Pa, jedan od razloga je taj što na Linux-u konzola radi, a na Windows-u konzola ne radi.

Dakle, ako imaš konzolni program koji treba da ispisuje mešovito ruski, francuski i japanski, od toga na Windows-ovom cmd.exe nema ništa. Trenutno nemam Windows kod sebe da isprobam. Na Linux-u je to ko dobar dan. Ceo Linux je UTF-8 i s tim nema nikakvih problema.
[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 20:15 ] @
@Dexic,

Citat:

Pa za fajlove nisam imao problema nikada, jer sam W API koristio jos 1998. na NT4.


Ako nisi imao problema, bolje da se okrenes, zatvoris vrata i nikad ne postavis ta pitanja ponovo :-)

https://simonsapin.github.io/wtf-8/

^ ako si bas radoznao... glava 2 :)

Citat:

A za konzolu tek sada saznajem ovo...


Ne krivim te uopste, to je inace odlika propisno dizajniranog OS-a - nikad ti ne dosadi, uvek otkrivas nove bisere.

Citat:

Iako je ovo cist c++, a ne Windows specific.


To sto vidis je "cist c++", sta mislis kako je implementiran? CRT zove... iznenadjenje... Win32 API! :-)

Citat:

A da citilicu + japanske karaktere ispise?


Ne mere. Kod mene nemam ni font koji konzola hoce da koristi. Imas onu open source verziju MS terminala, mozda to hoce.

Citat:

Ja mogu na JP OSu da ih stampam na konzoli.
Ne mora Kanji, moze bilo koji japanski?


Verujem da japanski Windows stize sa fontovima za konzolu koji imaju japanska slova. Sumnjam da bi se prodavao u suprotnom :-)
[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 20:26 ] @
Citat:
Nedeljko:
Onda Windows advokati pitaju zašto se na Linux-u konzola koristi više nego na Windows-u.

Pa, jedan od razloga je taj što na Linux-u konzola radi, a na Windows-u konzola ne radi.


Mislis, konzola je djubre? Hmmm, pitam se kako li je implementirana ta konzola, mora da koriste neki razbijacki API...

Citat:

Dakle, ako imaš konzolni program koji treba da ispisuje mešovito ruski, francuski i japanski, od toga na Windows-ovom cmd.exe nema ništa. Trenutno nemam Windows kod sebe da isprobam.


Au contraire!!!

Sta je onda ovo?

Code:

#include <iostream>
#include <io.h>
#include <fcntl.h>
#include <stdio.h>

int main()
{
    _setmode(_fileno(stdout), _O_U16TEXT); 

    std::wcout << L"Think harder!" << std::endl;
    std::wcout << L"\u041c\u0438\u0441\u043b\u0438 \u0458\u0430\u0447\u0435\u0021" << std::endl;
    std::wcout << L"\u0052\u00e9\u0066\u006c\u00e9\u0063\u0068\u0069\u0073 \u0062\u0069\u0065\u006e" << std::endl;
}




A da... japanski, sorry - Windows 10 koji imam je ocigledno rasisticki OS :-) U Sijetlu su bazirani oni, sad ces da vidis kad ih prijavim kako brzo ima da prokonzoli katakanu.
[ Nedeljko @ 07.11.2020. 21:04 ] @
Čekaj, gde je onda problem sa ispisom u konzolu? Nemam Windows pri ruci, pa mi nije jasno.
[ Dexic @ 07.11.2020. 21:18 ] @
Ma latinicni i cirilicni jezici su laka stvar..

Ivane, dodaj u VM JP language pa probaj.
Mrzi me da probam ja, nema enUS only windzu.
[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 21:20 ] @
Problem je sto moras da se spustis na kolena i lagano sapuces Windows-u kako zelis da vidis "strana slova".

Ali pazljivo, vrlo tihim glasom! Onda, moras platis lokalnoj babi da ti kaze veliku tajnu, za sta ce da ti naplati u naturi.

Kad saznas od babe sledece magicne reci:

Code:

     _setmode(_fileno(stdout), _O_U16TEXT); 


Lepo ih ubacis u svoj mali konzolni kod, izbajes nesto iz nekronomikon-a - i.... ispred tebe se pojave "komunisticka slova"!!! Magija!

Bliskoistocna i azijatska slova bi bila previse "avant-garde" za Microsoft, pa na zalost UKUSA Windows ne sadrzi fontove za konzolu koji su toliko multi-kulti.

Znam, kao i svako ko je "video svetl... cirilicu" sad sigurno imas milion pitanja!

- Zasto Microsoft trazi da bajes _O_U16TEXT budalastine, kad vec imaju dovoljan "hint" (jbni wchar, wcout, itd..) ?
- Zasto Microsoft nije nigde objasnio da moras da bajes, od cega se boje?
- Zasto nema japanskih karaktera u konzolnim fontovima? Kako cu da gledam mangu animiranu u Foobar2000 text renderer-u?
- Zas... ok, dosta za danas

Ako, kao i milioni ljudi, nisi zadovoljan nedostatkom dobrih odgovora, pisi svom kongresmenu da Microsoftu zabrane da pisu softver.
[ Ivan Dimkovic @ 07.11.2020. 21:21 ] @
Citat:
Dexic
Ivane, dodaj u VM JP language pa probaj.
Mrzi me da probam ja, nema enUS only windzu.


Cekam nov laptop, ovaj je pun skroz... probacu cim mogu.
[ Dexic @ 07.11.2020. 21:34 ] @
https://simonsapin.github.io/wtf-8/

^^ kakve veze ovo, kada sam ja W API koristo, tj. USC2?
[ Ivan Dimkovic @ 08.11.2020. 03:49 ] @
Pa REKAO SAM TI da batalis fajlove - tvog zdravlja radi :-) Sam si trazio! Ovako... Ako si koristio "W" API-je, i verzija Windows-a je 5.1+ ti si koristio UTF-16, ne UCS-2.

Negde izmedju 1998 i 2000 je Microsoft prebacio Windows NT sa UCS-2 na UTF-16, tako su bar rekli!

Od tog momenta:

- Do 2017: unutra, svi Win32 "A" API-ji su samo omotaci koji prevode parametre (na osnovu kodne stranice) i proslede dalje "W" API-jima
- Od 2017: pojma nemam kako tretiraju UTF-8 i sta se desava sa "A" pozivima unutar Windows-a kad je CP=65001 (UTF-8)... iskreno, ni ne zelim da znam!

Ili.. bar tako kazu? :-) Kad su poceli, SteveB je verovatno rekao ovo: https://www.youtube.com/watch?v=uL0ROeZw7wA

Enter: WTF-8!

- Sa stanovista NT kernela/FS drajvera: imena fajlova su, jednostavno, sekvence 16-bitnih WCHAR-ova
- Microsoft-ova "konvencija" za imenovanje fajlova je: https://docs.microsoft.com/en-...le?redirectedfrom=MSDN#maxpath i predatira UTF-16
- Zbog ovoga je moguce da imena fajlova u Windows-u budu nekorektan UTF-16!

Sad ce neko reci, "ALI I LINUX RADI TO ISTO" - ne, Linux definitivno ne radi to isto. Jedina slicnost izmedju Linuxa i Windows-a su kerneli koji rade sa stringovima koji su "neprovidni" i to je sve! Linux, za pocetak, nema DrJeckyl&Mr.Hyde varijante API-ja kao Win32 - gde su OBE API VARIJANTE promenile svoje znacenje vremenom (Win32 --> "W" je prvo bio UCS-2, pa onda UTF-16; "A" je prvo bio ANSI, pa su dodate kodne strane, onda 'MBCS - ALI NE UTF-8', onda 'UTF-8 ali samo ako vendor zna sta radi' i, konacno, 'UTF-8 ali beta - ako korisnik zna sta radi').

Da li si prebrojao API i charset/encoding kombinacije kod Windows-a? Ne zaboravi da dodas i imena fajlova koja imaju svoju (MSFT) konvenciju "ni tamo ni ovamo"!

Elem, fajlovi: posto imena fajlova mogu imati (i nekad i imaju) sekvence koje nisu validan UTF-16 - ako hoces 100% korektan rad, moras biti VRLO pazljiv pri parsiranju (i svestan s*anja). Da stvari budu jos gore, neke od tih sekvenci uopste ne mogu biti predstavljene u UTF-8! Tipicno za Microsoft, u novijim Windows-ima si aktivno sprecen (naravno nedokumentovano kako treba) od nekih API-ja da proguras "nelegalni" UTF-16 string, ali nit je garantovano niti smes da se oslnonis na ovo.

Tipicna greska aplikacije koja ne moze da se nosi sa "MSFT" imenima fajlova koji nisu validan UTF-16 je .. nemogucnost brisanja, itd.

WTF-8 je format koji moze da se nosi sa ovim budalastinama. WTF-8 = UTF-8 + podrska surogatnih tacki kodiranja koje nisu u paru.

Jos detalja? Vidi dole. Obavezno proveri da li imas ibuprofena u kucnoj apoteci, glavobolja je garantovana. Uzivaj :-)

Exhibit A - https://exyr.org/2015/!!Con_WTF-8/slides.pdf
Exhibit B - https://lkml.org/lkml/2020/4/15/159
Exhibit C - https://github.com/libuv/libuv/pull/2192

Da li sam mozda pomenuo.. a nisam: @Nedeljko, da li bi se slozio da je ova eksplozija u kombinacijama API varijanti, kodnih stranica, kodiranja karaktera, znacenja API parametara recept za nestabilan kod i sigurnosne rupe? Svajpuj desno ako se slazes da je ovo manifestacija API-ja koji je djubre. Ono, treba ti tajno rukovanje da bi ti konzolna aplikacija printf-ovala polovicni UTF-16!

I sve to, uporno odrzavajuci konfuziju kod developera i korisnika oko toga sta je "Unicode"!

Citat:

Windows NT uses the Unicode (two bytes wide UTF-16) as the default encoding method throughout the Windows NT API. If you choose to use ASCII or multibyte character set as your default character set, they will transform ASCII to Unicode. And use ASCII character set will be slower than Unicode


Komentar? Nema potrebe :-)

--

A sada, BIS!

Napisah gore da je, bar do 2017-me put naseg C++ programa zavrsavao u "W" verzijama Win32 API-ja, bilo kako. Od tog momenta, sto Ameri kazu: "Turtles (WCHARS) all the way down".

Da li se neko pitao, gde prestaju kornjace - sta se onda desava?

Ako se baci pogled na izvorni kod Windows XP SP2 kernela: https://github.com/HighSchoolS...b/Windows-Research-Kernel-WRK-

I njegovih dizajn dokumenata (iz 1989) - videce da je u kernelu sve 16-bitni WCHAR, sa helperima koji mogu da generisu ANSI ako treba. Drugim recima NT API nema "A" varijante.
[ nkrgovic @ 08.11.2020. 10:36 ] @
Citat:
Enter: WTF-8!

Ova skracenica znaci nesto drugo.... Mada, mozda je ti i uoptrebljavas kako treba. Kad pogledam Windows naming, WTF jeste fraza koja mi pada na pamet.... :D
[ Nedeljko @ 08.11.2020. 11:14 ] @
Samo da prenesem neka svoja iskustva.

Onomad je usled nekog baga (verovatno DELL-ovog) Windows 10 Home krenuo da lupeta kako je disk enkriptovan bitlocker-om, mada ga Windows 10 Home nema i niko nikada nije uneo šifru.

Operater MS-ove podrške nije mogla da pomogne ni uz napomenu da podaci nisu važni, odnosno da može sve da se briše.

Ja sam to uspešno vratio u fabričko stanje.

Izgleda da je taj meni bio DELL-ov i da onda MS-ov operater neće da ulazi u to.

Međutim, kako MS nema svoju stavku menija za vraćanje u fabričko stanje?

Što se tiče Win32 API-ja:

2010 godine je na projektu u legalnom Visual C++ 2010 i MFC-u trebalo da se skinuje GUI. Ako se meni oboji, obojiće se skoro cela površina menija. Jedan ivica širine 1 piksel nije bila obojena. Dakle, cela gornja, donja, leva i desna ivica, širine 1 piksel su ostale neobojene, a kod je kopiran iz MFC-a. Problem je bio poznat na netu i rešenje je bilo kupovina nekih komercijalnih dodataka za skinovanje, koji nisu MS-ovi. Kada ih licenciraš, onda reše to, a zabrljaju nešto drugo.

Problem je na kraju bio rešen licenciranjem Qt-a i bacanjem licence za taj MFC dodatak za skinovanje, koja je koštala ihahaj. Naravno, ceo projekat je bio portovan na Qt, gde ti ne trebaju nikakvi dodaci da bi se sve lepo skinovalo. Bio je poneki problem i sa Qt-om, ali su svi bili rešivi.

Izgleda da je onaj Win32 API meni imao taj problem, a da Qt nije definisao svoje menije kao Win32 API menije, nego kao Win32 API pravougaone oblasti, od kojih je onda pravio meni.

Dok sam pričao da je MFC zaostao u razvoju jer ga je MS napustio u korist .NET-a, Ivan Dimković me je ubeđivao kako MS ozbiljno ulaže u MFC.

Ne kažem ja da je Win32 API idealan. Ako koristiš MFC, koji je previše direktan omotač oko Win32 API-ja, onda se deo problema nasleđuje. Ali, brate, uvek si imao druge frejmvorke, koji ti lepo sve upakuju da radi, tako da su problemi bili rešivi.
[ Nedeljko @ 08.11.2020. 11:56 ] @
Opet, MS je oduvek imao Visual Basic, u kome nikada nisam radio, ali sam čuo da je radio kako treba. Ne sa toliko visokim performansama kao C++, ali je uvek moglo da se programira. Za C/C++ su MS-ova rešenja bila i ostala to što jesu, ali si imao C++ Builder i druga okruženja.
[ nkrgovic @ 08.11.2020. 12:14 ] @
Postoji jedan problem u ovome sto Nedeljko brani Win32 API...

Ja sam pre jedno godinu dana "konzumirao" API jednog provajdera. U sustini, korektno, RESTfull, pristojno dokumentovano, bukvalno moze sa sa CURL da se radi... Gde je problem. Pa ovako - provajder ima software defined routing i, ako hocu da preselim IP sa VM-a X na VM Y moram, osim podesavanja OS-a da okinem API poziv koji kaze "Ja sam taj-i-taj, zakaci IP G na VM Y". Prosto.

Problem je, API poziv je, dok javi "200 OK" trajao, nekih 50-80 sekundi.

API radi, lepo je dokumentova i ocigledno moze da se radi sa njim. Nista ne puca, nemas timeout, sve moze da se podesi - i sa time moze da se napravi resenje. S'druge strane, reci da je to "dobar API" je vic. Realno, to je, na svoj nacin, djubre. Ravoj i kome svaki test traje bar minut, ako ne i dva, jer cekas minut na API je ubistvo za onoga ko razvija nesto.

Cinjenica da nesto "radi" ne znaci da je to nesto "dobro". Cinjenica da moras da uzmes dodatno resenje, da bi mogao da zivis sa njim ne znaci da je to "OK" jer "eto, ima resenje".

Po meni, ako je nesto "pain in the rear" za onoga ko ga koristi, taj proizvod je djubre. Ne mora da ne radi da bi bio djubre - onda ne bi bio obicno, vec neispravno djubre. :)
[ Nedeljko @ 08.11.2020. 12:30 ] @
Ja ne razumem člana nkrgovic.

Konzumirao je API jednog provajdera...

Pričamo o Win32 API-ju, a ne o API-ju jednog provajdera. Na tom API-ju trči gomila vrhunskih programa, na njemu su obavljeni vrhunski psolovi i OS sa tim API-jem je toliko dominirao i još uvek dominira na desktopu. Čime to objasniti?

Šta je sve urađeno na API-ju tog jednog provajdera i koliko je taj jedan provajder dominantan u odnosu na ostale?

Uostalom... Ne sviđa vam se Windows-ov API? Palite na Linux, MacOS, BSD... Imate toliko alternativa, neke su čak i besplatne.
[ Dexic @ 08.11.2020. 13:16 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Pa REKAO SAM TI da batalis fajlove - tvog zdravlja radi :-) Sam si trazio! Ovako... Ako si koristio "W" API-je, i verzija Windows-a je 5.1+ ti si koristio UTF-16, ne UCS-2.

Negde izmedju 1998 i 2000 je Microsoft prebacio Windows NT sa UCS-2 na UTF-16, tako su bar rekli!

Pogledaj source code NTFS-a (imas ga tu i tamo..), on ne uzima u obzir ni u Server 2003 da je UTF16, vec USC-2, nema multi-word karaktera, iskljucivo WORD-sized.

Citat:

- Do 2017: unutra, svi Win32 "A" API-ji su samo omotaci koji prevode parametre (na osnovu kodne stranice) i proslede dalje "W" API-jima
- Od 2017: pojma nemam kako tretiraju UTF-8 i sta se desava sa "A" pozivima unutar Windows-a kad je CP=65001 (UTF-8)... iskreno, ni ne zelim da znam!

Zeznuo si se oko vremena, mnooooogo pre 2017. su A verzije samo wrapper-i, cak i u Windows 7 je bilo tako za file API, za XP ne mogu da tvrdim..
Evo vec ~10-a instrukcija u CopyFileA je:
78db544d e8ae0df8ff call kernel32!Basep8BitStringToDynamicUnicodeString
i onda koja instrukcija kasnije poziv:
00000000`78db548d e87ebff7ff call kernel32!CopyFileExW


Citat:
Enter: WTF-8!

WTF-8 je valjda zbudzeni UTF-8, tako da on nema nikakve veze sa fajlovima.


Citat:
VARIJANTE promenile svoje znacenje vremenom (Win32 --> "W" je prvo bio UCS-2, pa onda UTF-16;

Nema podrske za UTF-16 ni u Win10. Pogledaj source code Fastfat-a ako nista drugo. ONi pretpostavljaju da je Length = size / sizeof(wchar). TO je cist USC2.
CIm ti smatras da je broj karaktera deljiv sa 2, a ne variable, vrlo lako ces doci do situacije da trazis slash, a nadjes neki code point ciji je deo isti kao i karakter za slash i mucak.
To sam iskusio kada je neko probao da parsira string tako i u usermodu :)

[Ovu poruku je menjao Dexic dana 08.11.2020. u 14:33 GMT+1]
[ Nedeljko @ 08.11.2020. 13:57 ] @
Ako u UTF-8 tražiš sleš, ne možeš naći ništa drugo. Ako u UTF-8 tražiš "Čačak", možeš naži samo "Čačak" i ništa drugo. UTF-8 nema taj problem, zato što nepočetni bajt koji nekog znaka ima najviša dva bita 10, dok početni bajtovi znakova imaju na početku 0 ili 11.
[ Dexic @ 08.11.2020. 14:03 ] @
Naravno da mozes da se zeznes :)
Konkretno 5C je za (Windows) slash, slovo Ŝ je u015C - sto znaci da ko trazi slash u stringu, "naci ce ga" i kada slovo Ŝ nadje, tj. mislice da je nasao slash, a nije.
I onda tu presece string, i dobije neku brljotku.

U USC2 ne mozes da se predjes tako, ali u UTF8 i UTF16 mozes.

Isto je i za slovo ɜ (u025C) i u035C karakter.

A znas li koliko tek moze da se predje za forward slash, 2F?:) 20 karaktera ima 2F bajt u sebi, a nisu forward slash.

Code:

while(string[i] != '\\') i++;

Vidis problem?
[ Ivan Dimkovic @ 08.11.2020. 15:09 ] @
@nkrgovic,

Citat:

Ova skracenica znaci nesto drugo.... Mada, mozda je ti i uoptrebljavas kako treba. Kad pogledam Windows naming, WTF jeste fraza koja mi pada na pamet.... :D


WTF-8 je nesto sto su drugi morali da naprave kako bi se nosili sa Microsoft-ovim izumima. WTF je bas ono sto mislis da znaci.

@Nedeljko,

Citat:

Pričamo o Win32 API-ju, a ne o API-ju jednog provajdera. Na tom API-ju trči gomila vrhunskih programa, na njemu su obavljeni vrhunski psolovi i OS sa tim API-jem je toliko dominirao i još uvek dominira na desktopu. Čime to objasniti?


Lakse je da pitas cime ne mozes objasniti, odgovor: Win32 API

Cime objasniti? Kombinacijom veste poslovne i proizvodne strategije i spremnosti da se krse zakoni radi eliminisanja konkurencije.

United States v. Microsoft Corporation tj. "findings of fact": https://www.justice.gov/atr/us-v-microsoft-courts-findings-fact -

Performanse Microsofta u segmentima gde nisu imali mogucnost zloupotrebe polozaja su dijametralno suprotne (cast izuetcima kao sto su XBox i Azure)

Citat:

Na tom API-ju trči gomila vrhunskih programa


Adobe Photoshop nije osvojio trziste zahvaljujuci API-ju za iscrtavanje prozora i I/O.

Ispravno bi bilo reci "Uprkos tom API-ju, trci gomila vrhunskih programa".

Win32 API je TOLIKO dobar da je sam MS Office tim napravio kompletno paralelni GUI svet (i verovatno jos boga pitaj sta). Zamisli, sopstveni kljucni proizvod generacijama uopste ne koristi OS API-je za GUI, vec IMITIRA OS GUI elemente! I, naravno, ti GUI elementi se ne ponasaju 100% kao "original", kako bi uopste?

Ima jos! :-) Situacija postaje jos smesnija kada, onda, Windows tim krece da imitira Office!!! Tako da nekad imas sledece:

- Win32 API uvede "originalnu" implementaciju nekih GUI elemenata
- MS Office ne koristi Win32 vec prave svoju "skoro identicnu kopiju" koja "lici" na Win32 (!!!) + dodaju jos neke nove elemente
- Win32 tim >mozda< implementira imitaciju tih novih elemenata (facepalm) u OS API-ju
- U prosla vremena, Visual Studio tim imitira DRUGU imitaciju, recimo Ribbon u MFC-u... Zapravo, to cak nije bio Microsoft kod, vec su KUPILI TUDJU IMITACIJU SVOJE IDEJE
- Danas Win32 ima rodbinu, pa nove nezavisne implementacije nicu u WPF-u i sl...

Hoces prvi bis? Ako si mislio da je ovo gore (engleski strucni termin: FUCKERY) dno dna, ispod koga nema dalje...

POGADJAJ PONOVO!

Enter Lawyers! :-) Ribbon UI je imao LICENCU!! https://law.stackexchange.com/...ft-ribbon-licensing-as-of-2017

Microsoft je cak tuzio Corel zbog ovoga! Najjaci deo sledi: licenca je nestala!!! Pojela je macka! Posto je Microsoft izgubio licencu, izdali su neko nemusto saopstenje da je OK ako imate Ribbon UI u vasoj aplikaciji, ako je taj Ribbon UI jedan od mnostva MS-ovih emulacija i implementacija.

OK OK, ovo je GUI... mozda je Office tim imao tesne rokove? Jeste da to ne objasnjava nista drugo, ali hajde, go Team MS (ili..MS Team...s??)

Zaboravimo GUI, sigurno klasicne OS funkcije nisu dupli... NEEE!! JESU!

Drugi bis ("Sistemski API")

Sta kazes na to da jedna od MS-ovih kljucnih serverskih aplikacija (MS SQL Server) ne zeli da Windows upravlja task-ovima? WTF?

MS SQL Server je od ranih 2000-tih imao svoj scheduler!!! Toliko su bili zadovoljni Win32 API-jem da su trazili da se SKLONI SA NJIHOVIH PROCESORA!! :-)

Posto ih je i EU nasla krivim za zloupotrebe, interni privatni API-ji su "no no" i zahvaljujuci tome imamo... tadaaa: https://docs.microsoft.com/en-...irectedfrom=MSDN#ums-scheduler - Nedeljko, sad i ti mozes da imitiras OS u tvojim aplikacijama! Svi znamo da nema vece zabave!

"Roll your own", MS Office rola svoj GUI API, MS SQL Server svoj scheduler... samo je pitanje kad stize i "roll your own OS". Odlicna reklama, ne za OS.

Ali cekaj, IMA JOS!!!!

Pitanje: Sta lose moze da se desi ako aplikativni softver pokusava da imitira OS?
Odgovor: Puno toga! Poslusaj Nensi Regan i "Just.Say.No!" pre nego sto ti se desi OVO:

Citat:

The Tao of a Deadlock Scheduler in SQL Server


https://techcommunity.microsof...uler-in-sql-server/ba-p/333991

Kljucne reci: deadlocked scheduler, orphaned spinlocks, unreleased spinlocks, I/O latches, heavy latch chains...

Cek bre, zvuci kao nesto sto normalni ljudi resavaju u OS-u? Hmmm, da ali, ne ali, da ali...
[ Nedeljko @ 08.11.2020. 16:46 ] @
Citat:
Dexic: Naravno da mozes da se zeznes :)
Konkretno 5C je za (Windows) slash, slovo Ŝ je u015C - sto znaci da ko trazi slash u stringu, "naci ce ga" i kada slovo Ŝ nadje, tj. mislice da je nasao slash, a nije.
I onda tu presece string, i dobije neku brljotku.

U USC2 ne mozes da se predjes tako, ali u UTF8 i UTF16 mozes.

Isto je i za slovo ɜ (u025C) i u035C karakter.

A znas li koliko tek moze da se predje za forward slash, 2F?:) 20 karaktera ima 2F bajt u sebi, a nisu forward slash.

Code:

while(string[i] != '\\') i++;

Vidis problem?

U015C se u UTF-8 kodiranju beleži kao C59C, tako da se 5C ne može naći u njemu. Pogledaj kako funkcioniše UTF-8 kodiranje.

Znak u opsegu 00-7F (ASCII) se beleži baš tako. Dakle, bajt počinje bitom 0.

Znaci u opsegu 0080-07FF se beleže sa dva bajta. Prvi počinje bitovima 110, a drugi bitovima 10.

Znaci u opsegu 0800-FFFF se beleže sa tri bajta, pri čemu prvi počinje bitovima 1110, a preostala dva bitovima 10.

Znaci u opsegu od 010000-10FFFF se beleže sa četiri bajta, pri čemu prvi počinje sa 11110, a preostala tri počinju sa 10.

Dakle, bajt koji nije prvi, počinje sa 10, odnosno nalazi se u opsegu 80-BF, pa ne može nikako biti 5C.
[ Ivan Dimkovic @ 08.11.2020. 17:05 ] @
Citat:
Dexic
WTF-8 je valjda zbudzeni UTF-8, tako da on nema nikakve veze sa fajlovima.


WTF-8 je prebudzeni UTF-8 (UTF-8 + Ekstra sos) koji moze da korektno podrzi sve sto je "legalno" u Microsoft-ovoj konvenciji za imena fajlova koja "Nije skroz UTF-16".

Vec napisano sta je probem: surogatne kodne tacke - bez para (problem za UTF-16). Surogatni parovi su dodatna muka. Sve to nit je kanonski UCS-2, nije ni UTF-16 - to je hakovani UCS-2, nekompatibilan sa UTF-16 i UTF-8. Sve da hoces, ovo ne bi lako postigao namerno.

Imas i linkove sa literatorom i malom prezentacijom za TL;DR

Citat:

Nema podrske za UTF-16 ni u Win10. Pogledaj source code Fastfat-a ako nista drugo. ONi pretpostavljaju da je Length = size / sizeof(wchar).


Pricamo o razlicitim stvarima:

- Win32 API je UTF-16 od Windows 2000 (manje/vise, OK?)

- NT API o kome sada pricamo u najvecem broju slucajeva komotno prolazi sa tretiranjem stringova kao sekvenci 16-bitnih WCHAR-ova, bez razmisljanja o kodiranju (prednost kad si kernel)

- Windows imena fajlova imaju posebnu konvenciju koja se grubo moze opisati kao: UCS-2 + stake, verovatno zato sto su im Azijati trazili da se skockaju (hahaha, da su znali... ali Azijati imaju svoju tonu hakova u aplikativnom sloju)

Citat:
TO je cist USC2.


Ne, nije cist UCS-2. Ti gledas samo NT API i njihovu unutrasnju konvenciju kako da ignorisu userland budalastine. Moze im se: NT API savrseno boli qrz za enkoding u 99% slucajeva..

Tamo gde takva radna pretpostavka ne prolazi, imas RtlXXXXXX f-je koje ce ti pomoci.

Fun fact: probaj da u NT (OS) ili DDK dokumentaciji nadjes WTF je zapravo UNICODE_STRING osim "niz WCHAR-ova". Srecno! :-)

Ali, u WinSvetu u userlandu, imena fajlova mogu "legalno" par da imaju parove surogata i usamljene surogate i, sokantno, nekad moras i da ih ispises ili da pitas korisnika da upise. To nije ni UCS-2 ni UTF-16, jos gore: to cak nije ni kompatibilno sa UTF-16 ili UTF-8.

Zanimljivo, bar u vreme 2003 R2 kernela, u kodu mozes naleteti komentare gde se vide pogresne pretpostavke MSFT programera o "Unicode" (Unicode = wide char, i sl.), cak i direkt kod f-ja vezanih za UTF-8 (ima ih i u WRK-u, ali jako malo: samo u domenu DNS hostname->NETBIOS computer name mapiranja). Valjda su vremenom naucili nesto vise.

Citat:

Pogledaj source code NTFS-a (imas ga tu i tamo..), on ne uzima u obzir ni u Server 2003 da je UTF16, vec USC-2, nema multi-word karaktera, iskljucivo WORD-sized.


NTFS sors? Za to treba neka druga "distribucija" Windows izvornog koda, sto otezava komunikaciju :-) WRK 1.2 nema ni HAL-ove ni FS drajvere, na zalost. Mada, iskreno, da su bili pametni i to otvorili skroz pocetkom 2000-tih i delegirali odrzavanje na telo kao sto je SGI uradio sa OpenGL-om... danas verovatno ne bi lupali glavu oko stringova.

Plus, nema potrebe da gledam, 99% NT kernela radi kako si napisao. Kodiranje stringova je "crna kutija". NT kernel radi sa apstraktnim pojmom "string" (UNICODE_STRING) koji se sastoji od 16-bitnih jedinica. Ovo, naravno, nije skroz tacno, ali sve dok znas gde tacno nece raditi, to sljaka.

Problem sa Microsoft-om je sto imas kombinatoricku eksploziju mogucnosti, rezultat 30 godina budzenja - pa "dok znas gde tacno nece raditi" je skoro nemoguc koncept. Zbog toga je UTF-8 "beta" od 2018 u Windows 10.
[ Dexic @ 08.11.2020. 17:48 ] @
Sors FastFat-a je javno dostupan, krzo DDK samples odavno.

Medjutim, i user level file API pretpostavlja da je wchar, ne nesto drugo. Za druge user level apis ne znam, ove sam disasemblovao i video.
Iste pretpostavke prave kao i fastfat - da nema surogata, nego length = size/sizeof(wchar).
E, sad, to mozda i funkcionise maltene uvek, jer fs gleda da li ima onih 10-15 ilegalnih karaktera u imenu (i specijalnih znakova). Ostalo moze da samelje bilo ono code pair ili ne.
Ali ceo file system api pretpostavlja da je wchar, i da nema code pairs. Samo Ansi varijante mogu da nesto muljaju oko code pairs tu.


@Nedeljko, hmm, da u pravu si.. ne znam na cemu je ovo pucalo onda, ali znam da nije radilo i samo latinska slova kada se ukombinuju.
[ Nedeljko @ 08.11.2020. 18:00 ] @
Ako si tražio '\', onda si verovatno radio na Windows-u, čiji API ne radi po UTF-8.
[ Dexic @ 08.11.2020. 18:25 ] @
Ne, ovo je bio C++ obican. Mislim jeste kasnije to stizalo do API-a, ali vec u onoj proveri je pucalo.
Nemam taj kod pri ruci, ali vidim da nije moglo ovako kao sto sam pomenuo, nijedan slash da je u pitanju.
[ Nedeljko @ 08.11.2020. 18:31 ] @
Ako je zaista UTF-8, onda možeš da pretražuješ bajt po bajt i nema problema.
[ Nedeljko @ 09.11.2020. 06:00 ] @
Isto važi i za UTF-16 i UTF-32.

Dakle, UTF-8, UTF-16 i UTF-32 nemaju taj problem, s tim što je prednost UTF-8 kodiranaj ASCII kompatibilnost, a UTF-32 kodiranja fiksna širina.
[ Nedeljko @ 10.11.2020. 10:22 ] @
Onaj WTF-8 služi da pogrešno proglasi za ispravo i time spreči detekciju grešaka.
[ Ivan Dimkovic @ 10.11.2020. 15:01 ] @
WTF-8 ne proglasava nista ispravnim, vec sluzi da se ljudi nose sa pogresnim stvarima koje je Microsoft ucinio.

Windows imena fajlova nisu kompatibilna sa UTF-16 a ni sa UTF-8, moraju biti specijalno tretirana (osim ako iskljucivo ne koristis Windows API-je koji se, valjda, snalaze sa tim).

Nije na nekom malom kreatoru 3rd party softvera da ispravlja krive drine Microsofta.

Ako ti se softver use*e zato sto nije u stanju da se nosi sa MSFT idiotizmom, korisnik ce to nazvati bagom tvog proizvoda.

Puno srece sa savetovanjem korisniku da se obrati Microsoftu da popravi OS.

[ Nedeljko @ 10.11.2020. 15:21 ] @
Ne mislim ja da korisnik treba da se obraća MS-u.

MS je trebao da napravi update koji čekira disk u vezi sa tim i ispravlja greške, nudeći informacije i izbor korisniku, kao i da isto ti uradi sa svakim diskom koji se priključi.

MS je trebao da popravi API tako da kada se pozove funkcija sa ill formed imenom, iskoči neki dijalog sa problemom, informacijama i ponuđenim rešenjem.

MS nije trebao da pravi WTF-8 3.14zdarije (koje su proglašavanje neispravnog ispravnim), niti da čeka korisnike da mu se obrate, već da napravi rešenje koje ispravlja greške, a ne proglašava greške ispravnim.
[ Ivan Dimkovic @ 10.11.2020. 15:47 ] @
Eh, MS je trebao...

Ali nije - i sada imamo situaciju da su imena fajlova u Windows-u poseban "standard" (ako se sme koristiti takva rec uopste).

ISV-ovi koji rade cross-platform softver moraju da imaju format koji moze da opise MSFT "standard" za imena fajlova. Jedan od tih formata je WTF-8.

Ako nista drugo, bar mu je ime adekvatno - niko ga nece koristiti osim ako ne mora :-)
[ Nedeljko @ 10.11.2020. 17:04 ] @
Koji andrak imena koja nisu ni UTF-8, ni UTF-16 validna? To ne treba nikome.
[ Ivan Dimkovic @ 10.11.2020. 18:30 ] @
Ne treba nikome definitivno.

Ali produkti idiotizama nisu nastali iz "trebanja" vec obicno iz drugih razloga.

U ovom slucaju, Microsoft je najverovatnije prvo nadobudzio UCS-2 kad su se zalili verovatno na nekim delovima planete, onda su tek naknadno utvrdili da to nije po UTF-16, a UTF-8 nisu ni uzimali u obzir tada.

Onda su doneli odluku da je jednostavnije da nastave sa tim budzom, nego da

[ Nedeljko @ 10.11.2020. 18:46 ] @
Promeniš API tako da

1. Funkcija koja pravi fajl vraća kod greške da putanja nije validna ako nije well formed UTF-16.

2. Funkcija za izlistavanje foldera tako da ispali dijalog u slučaju ill formed UTF-16 sa opisom problema i predloženim rešenjima, tako da tek nakon isravki (trajno unetih u fajl sistem) vratiš rezultat.

3. Funkcija za otvaranje fajla sa ill formed UTF-16 imenom izbacuje dijalog za popravku, na kome piše da treba posle popravke (koju nudi) probati ponovo, a onda vraća kod greške da fajl nije pronađen.
[ Nedeljko @ 10.11.2020. 20:44 ] @
Netmarketshare se korigovao za oktobar 2020. Evo spiska za sva 54 meseca:

2016-05 2.01%
2016-06 1.73%
2016-07 2.04%
2016-08 1.89%
2016-09 1.96%
2016-10 2.24%
2016-11 2.16%
2016-12 1.96%
2017-01 2.21%
2017-02 2.14%
2017-03 2.17%
2017-04 1.95%
2017-05 2.24%
2017-06 2.37%
2017-07 2.33%
2017-08 2.66%
2017-09 2.96%
2017-10 2.68%
2017-11 2.21%
2017-12 2.12%
2018-01 1.93%
2018-02 2.10%
2018-03 1.84%
2018-04 1.93%
2018-05 2.02%
2018-06 1.92%
2018-07 1.92%
2018-08 2.20%
2018-09 2.21%
2018-10 2.04%
2018-11 2.08%
2018-12 2.78%
2019-01 2.13%
2019-02 2.14%
2019-03 2.10%
2019-04 1.99%
2019-05 1.92%
2019-06 2.07%
2019-07 2.10%
2019-08 1.72%
2019-09 2.07%
2019-10 1.67%
2019-11 1.82%
2019-12 1.51%
2020-01 1.47%
2020-02 1.81%
2020-03 1.36%
2020-04 2.87%
2020-05 3.17%
2020-06 3.61%
2020-07 3.57%
2020-08 2.69%
2020-09 1.47%
2020-10 1.71%
[ Dexic @ 11.11.2020. 12:18 ] @
Citat:
Nedeljko:
Koji andrak imena koja nisu ni UTF-8, ni UTF-16 validna? To ne treba nikome.

Kako ne treba nikome?
Ako mogu da se naprave i da im se pristupi, itekako ima koristi da se skriju od korisnika.
[ Nedeljko @ 11.11.2020. 15:31 ] @
Use case?
[ Nedeljko @ 25.12.2020. 22:17 ] @
A sada moj mali doprinos tovarenju po Win32 API-ju.

Za rukovanje fajlovima imamo objekte FILE i HANDLE. Za svaki postoje zasebne API funkcije, ali mi se čini da nema konverzije između njih i uostalom, čemu sve to? Za rukovanje fajlovima treba jedan API, a ne dva API-ja - jedan za FILE i drugi za HANDLE.
[ Ivan Dimkovic @ 26.12.2020. 01:20 ] @
FILE? Koje Win32 funkcije vracaju FILE?

Ja se secam samo CRT f-ja koje su deo C biblioteka i nisu kompatibilne sa Win32 API-jem (interno, naravno, C biblioteka implementira stdio preko Win32 API-ja, ali su Win32 stvari sakrivene kao deo implementacije)

Konverzije tesko da moze da ima, tj. ako bi je imalo, to bi morala biti funkcionalnost C runtime biblioteke zato sto je za ovo potrebno imati implementacione detalje CRT biblioteke (u ovom slucaju stdio f-ja).

Uzgred, sad si me naterao da pogledam malo API dokumentaciju. Jao...

Pazi ovo: https://docs.microsoft.com/en-us/windows/win32/api/winbase/

Citat:

winbase.h header

01/11/2019
37 minutes to read

This header is used by Backup. For more information, see:

Backup winbase.h contains the following programming interfaces:


What the actual fck? Backup? Vaistinu, ako nisi znao, najbolji opis winbase.h je "koristi se za Backup" (Backup = pravi backup, mislim arhiviranje podataka). Nije bas da mi je jasno kakve veze ima "Backup" i winbase.h API-ji poput DisableThreadProfiling() ili CreateFiberEx(), te i da mogu da se zakunem da "Backup" nije razlog zasto je winbase.h nastao... ali bolje da cutim.

NECU DA CUTIM :-) Pazi ovo, slucajno uzeti Win32 API-ji deklarisani u winbase.h:

Citat:

- CreateFileMappingNumaA - Creates or opens a named or unnamed file mapping object for a specified file and specifies the NUMA node for the physical memory.

- CreateJobObjectA - Creates or opens a job object.

- CreateUmsCompletionList - Creates a user-mode scheduling (UMS) completion list.

- DisableThreadProfiling - Disables thread profiling.

- DnsHostnameToComputerNameA - Converts a DNS-style host name to a NetBIOS-style computer name. (the F*CK?)

- GetActiveProcessorCount - Returns the number of active processors in a processor group or in the system.

- GetCommMask - Retrieves the value of the event mask for a specified communications device

- AddSecureMemoryCacheCallback - Registers a callback function to be called when a secured memory range is freed or its protections are changed.

- CreateMailslotA - Creates a mailslot with the specified name and returns a handle that a mailslot server can use to perform operations on the mailslot.

- InterlockedExchangeSubtract - Performs an atomic subtraction of two values.

- PulseEvent - Sets the specified event object to the signaled state and then resets it to the nonsignaled state after releasing the appropriate number of waiting threads.

- EraseTape - Erases all or part of a tape.


Ovo sve u jednom header-u za koji MSFT kaze "hmmm... da, koristi se za Backup" :-))))

Vise lici na "dumpster" za sve sistemske API-je za koje koder ili nije imao pojma gde da ih stavi, ili ga je mrzelo da se cima.

Ovo je samo delic ludila unutra... mozes da obrises svoju backup traku, kreiras poslove, mailslot-ove, komuniciras sa modemom, da konfigurises polise OS-a u vezi profajliranja niti, kupis hw. informacije, kreiras mapirani fajl sa zeljenim NUMA afinitetom ili cak naredis Windows scheduler-u da se skloni zato sto ces ti sam da budes serif na CPU-u...

Hej, cak ima i atomickih operacija jbt! I, naravno, kako ne bi - PulseEvent() je tu, bez zezanja... nista bolje od API-ja koji ne radi kako treba :-)

[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 27.12.2020. u 00:48 GMT+1]
[ Nedeljko @ 26.12.2020. 03:45 ] @
Pardon, funkcija OpenFile vraća HFILE.
[ Branimir Maksimovic @ 26.12.2020. 04:02 ] @
Nedeljko:"Pardon, funkcija OpenFile vraća HFILE."

A kako zatvaras? CloseHandle uzima HANDLE ;)
[ Ivan Dimkovic @ 26.12.2020. 04:50 ] @
https://docs.microsoft.com/en-...pi/winbase/nf-winbase-openfile

Ovo?

Paaa... iz dobrog MSDN uputstva mozes da zakljucis da je HFILE... HANDLE??? Posto traze da zoves CloseHandle() pre nego sto ga se resis... kako je i Bane pomenuo.

OK?

Nemoj samo kod da gl... dodjavola, kasno:

HFILE: \Windows Kits\10\Include\10.0.18362.0\shared\minwindef.h

Code:

#ifndef _MAC
typedef int HFILE;
#else
typedef short HFILE;
#endif


HANDLE: \Windows Kits\10\Include\10.0.18362.0\um\winnt.h

Code:

#ifdef STRICT
typedef void *HANDLE;
#if 0 && (_MSC_VER > 1000)
#define DECLARE_HANDLE(name) struct name##__; typedef struct name##__ *name
#else
#define DECLARE_HANDLE(name) struct name##__{int unused;}; typedef struct name##__ *name
#endif
#else
typedef PVOID HANDLE;
#define DECLARE_HANDLE(name) typedef HANDLE name
#endif
typedef HANDLE *PHANDLE;


CloseHandle(): \Windows Kits\10\Include\10.0.18362.0\um\handleapi.h

Code:

//
// Prototypes
//
WINBASEAPI
BOOL
WINAPI
CloseHandle(
    _In_ _Post_ptr_invalid_ HANDLE hObject
    );



--

Posto si ti taj ko je branio kvalitet Win32 API-ja sve sto mogu da uradim je da budem vrlo ozbilljan i kazem dubokim glasom "no comment"... hahaha :-)
[ Ivan Dimkovic @ 26.12.2020. 16:25 ] @
Za one koje mrzi da gledaju:

- Gotovo sve Win32 API funkcije koriste HANDLE za operacije sa fajlovima
- Nedeljko je nasao jedan API koji koristi... HFILE
- Posto Microsoft nije sposoban da napise jasnu dokumentaciju, nekako se iz MSDN opisa OpenFile API-ja da naslutiti da je u pitanju HANDLE (to je Bane pomenuo) posto pise da treba zatvoriti rezultat sa CloseHandle() API-jem

OK, budjava dokumentacija - no biggie, jos jedan dan u zivotu Win32 programera.

Ali neee... ovo nije kraj :-)

Ako ste pogledali SDK, videcete da je HFILE, zapravo, 32-bitni signed int; dok je HANDLE definisan kao void* - sto znaci 32-bitni ili 64-bitni tip bez znaka.

Pa brate mili, da li uopste treba poceti sta je sve pogresno ovde? Koje greske mogu da se jave?

- Da, CloseHandle() ce raditi sa HFILE, kompajler ce se potruditi i "prosiriti" ga na 64-bita (ako kompajlirate za WIN64)

- Da, sam API nema problem sa ovim TRENUTNO, zato sto je max. broj HANDLE-ova ispod 32-bita (oko 2^24) i sam HANDLE je samo indeks koji ukazuje na internu OS strukturu od 8 do 12 bajtova sirine (mada sto bi neko ovo morao da zna).

Sve ostalo osim ovoga gore (ovo gore je "samo" lose) postaje vrlo lose. Bukvalno primer kako ne raditi stvari.

Posto je HFILE signed int, ako nekim incidentom sudbine dobije minus, kad se to poturi Win32 API-ju ima da eksplodira sve iz odmah.

[ nkrgovic @ 26.12.2020. 16:33 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Lici na braindump odraslog deteta sa ADHD-om - bez lekova.

Ja cu te, kao roditelj deteta sa ADHD-om zamoliti da ozbiljne neuroloske dijagnoze ne koristis pezorativno. Nisu uopste zabavne za zivot ni ljudima koji imaju problem ni onima koji zive sa njima.

Verujem da rad sa nekim softverom ostavlja utisak da je na dizajnu i implementaciji radio neko sa neuroloskim problemima, ali, na zalost, uglavnom je u pitanju samo nemar, glupost i pohlepa. Za razliku od onih koji imaju problem, ove osobine su izbor - Microsoft je imao izbor da se na tom API-ju radi vise i da bude kvalitetniji. Ljudi sa problemima taj izbor nemaju.
[ Ivan Dimkovic @ 26.12.2020. 17:37 ] @
nkrgovicu,

Izvini za poruku, nije mi namera bila niti da vredjam (ni decu sa ADHD-om ni roditelje), niti da ozbiljne dijagnze koristim pezorativno.

Moj propust je sto sam dodato "bez lekova" smatrao dovoljnim otklnom, to je verovatno pogresno i sudeci po tvojoj reakciji sasvim neprimereno i moja poruka je bezosecajna i bezukusna,

Slazem se da ljudi sa ADHD-om nemaju izbora (niti njihovi najblizi) i da nemar, glupost i pohlepa kao verovatni razlozi "kupus" stanja MSFT API-ja ne bi smelo da se porede.

Sledeci put cu koristiti neku adekvatniju analogiju, npr. "Brazil" od Terry Gilliama.

[ nkrgovic @ 26.12.2020. 19:24 ] @
Znam da nije bila namera da vredjas, da sam mislio da jeste prijavio bi post, ne bi ti javno pisao. :) Kapiram da znas dovoljno da razumes sta znaci problem - samo da si hteo nesto da kazes i da je malo "ispalo" pogresno. Nadam se da razumes zasto sam te opomenuo, cisto pokusavam da izbegnem takav govor - dovoljno je strasno sto je "autistican" postalo pridev kojim se ljudi "dobacuju" kao da je u pitanju licni izbor.... Iskreno, meni i to ide na ganglije, par drugara ima autisticne klince, ne smem da mislim kako je njihovim roditeljima kad cuju to kao "opisni pridev". S'nekom od te dece se bas lepo druzim, divna deca.

O Microsoftu i industriji generalno, da.... mozda je Terry Gilliam dobar. Ima jedna scena u "Sto dana Sodome i Gomore" koja je isto deskriptivna, ukljucuje levke.... iz nekog razloga, odredjeni softverski proizvodi deluju kao da im je to bila primarna metodologija planiranja. :)
[ Ivan Dimkovic @ 26.12.2020. 23:58 ] @
Mislim da sam razumeo, koristio sam bolest kao analogiju za korporativni javasluk, ignorisci da ljudi koji boluju od te bolesti ili njihovi najblizi nece biti pogodjeni sa tim, sto je bilo vrlo bezosecajno od mene. Jos jednom, izvini (posle citanja par puta mi je postalo jasno koliko bode oci).

Sto se Microsofta tice, ovakav pakao mislim da je normalno stanje ako pustis moderni IT da se "samo-organizuje".

Jos je Microsoft sipao benzin na sve to sa ingenioznim "stack ranking" sistemom koji je bukvalno od kolega napravio medjusobne neprijatelje.

https://en.wikipedia.org/wiki/Vitality_curve

Citat:

Since the 2000s, Microsoft used a stack ranking system similar to the vitality curve. Many Microsoft executives noted that company "superstars did everything they could to avoid working alongside other top-notch developers, out of fear that they would be hurt in the rankings", and that ranking stifled innovation, as employees were more concerned about making sure that their peers or rival projects failed than of proposing new inventions, turning the company into a "collection of non-cooperating fiefdoms, unable to catch on to many technology trends".[32] The stack ranking system was relatively secretive for a long time at Microsoft; non-manager employees were supposed to pretend they did not know about it.[33]


Zamisli ovo ludilo - i winbase.h je jasan :-) Ko bi koji q radio zajedno - hoces da kopas sebi jamu a? Jedina stvar koja ne zahteva kooperaciju je bacanje svog djubreta u winbase.h, sto je i ucinjeno.

Tako imas I/O sa tape-backup masinom, atomicku operaciju, API-je za komunikaciju sa serijskim interfejsima, low-level konfiguraciju OS-a i cak malo scheduler-a... sve zasoljeno sa API-jem za DNS->NetBIOS mapiranje.

I.sh*t.you.not :-) Jbo ih Arhimedes samo jos 'fali API za ukljucivanje resoa i narucivanje pice.

Ista prica za HFILE, sta neko ce da ide i da pomogne nekom pedesetom timu da NJEGOV kod bude cistiji? Aha, evo odmah - jel moze i pomfrit i kafa u meniju? Plus, sve ovo i da znas o kom se timu uopste radi (sto je malo verovatno).

^ ovo samo malo pokusavam da zamislim atmosferu u firmi gde ti je #1 prioritet da neki sarani ne uspeju :-)

I koji divljak je uopste mislio da ovo ima smisla u operacijama gde dominira talenat i zahteva se kreativnost? K'o da nikad nije prog... oh wait...
[ Branimir Maksimovic @ 27.12.2020. 05:38 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
https://docs.microsoft.com/en-...pi/winbase/nf-winbase-openfile

Ovo?

Paaa... iz dobrog MSDN uputstva mozes da zakljucis da je HFILE... HANDLE??? Posto traze da zoves CloseHandle() pre nego sto ga se resis... kako je i Bane pomenuo.

OK?

Nemoj samo kod da gl... dodjavola, kasno:

HFILE: \Windows Kits\10\Include\10.0.18362.0\shared\minwindef.h

Code:

#ifndef _MAC
typedef int HFILE;
#else
typedef short HFILE;
#endif


HANDLE: \Windows Kits\10\Include\10.0.18362.0\um\winnt.h

Code:

#ifdef STRICT
typedef void *HANDLE;
#if 0 && (_MSC_VER > 1000)
#define DECLARE_HANDLE(name) struct name##__; typedef struct name##__ *name
#else
#define DECLARE_HANDLE(name) struct name##__{int unused;}; typedef struct name##__ *name
#endif
#else
typedef PVOID HANDLE;
#define DECLARE_HANDLE(name) typedef HANDLE name
#endif
typedef HANDLE *PHANDLE;


CloseHandle(): \Windows Kits\10\Include\10.0.18362.0\um\handleapi.h

Code:

//
// Prototypes
//
WINBASEAPI
BOOL
WINAPI
CloseHandle(
    _In_ _Post_ptr_invalid_ HANDLE hObject
    );



--

Posto si ti taj ko je branio kvalitet Win32 API-ja sve sto mogu da uradim je da budem vrlo ozbilljan i kazem dubokim glasom "no comment"... hahaha :-)


Mislim da je najveci poen u MS oko hendlova bio u tome sto je pisac nekog drajvera, ne secam se kog, koristio prvi bit u pointeru da razlikuje handle od pointera, time prakticno poloveci korisni
memorisjki prostor win32 programa ;)
[ Branimir Maksimovic @ 27.12.2020. 05:51 ] @
Ivan:
Citat:
Ista prica za HFILE, sta neko ce da ide i da pomogne nekom pedesetom timu da NJEGOV kod bude cistiji?


Mogu da se kladim da je lik koji je pisao tu-fju dosao iz nekog miljea van MS-a, pa mu je bilo logicno da opali typedef tako
da taj handle neko zna da je handle za file, kako ljudi ne bi gurali nesto drugo. Problem je u tome sto sve ostale
f-je za file uzimaju handle pa mu taj manevar sluzi samo da zbuni ;)

[ Space Beer @ 27.12.2020. 06:01 ] @
A sa druge strane sve ide kao podmazano
https://www.dedoimedo.com/computers/opensuse-leap-15-2.html
Da napomenem, ovde je reč o distribuciji koja je bazirana na enterprise OS-u. Ne zna se šta je gore, mada činjenica da ne možeš na nekom OS-u da pustiš mp3 ili h264 fajl u 2020. je verovatno dovoljna da odbije bilo kog novog prosečnog PC korisnika. Da je u putanju Gentoo ili Parabola, pa i nekako. Ali ovo je OS koji se ipak reklamira kao opcija i za desktop korisnike, iako tek na 3. mestu ("The makers' choice for sysadmins, developers and desktop users.")

Ali haosa kad sam jednom postavio "en_DE.UTF-8" za locale settings. Greške na sve strane, neki programi nisu ni radili. S druge strane, ni Windows nije mnogo bolji po tom pitanju.

I posle se ljudi pitaju zašto PC tržište opada, kad se sve svodi na 4 kategorije:
Windows - Opcije za podešavanje i personalizaciju male, najveća dostupnost aplikativnih programa, najviše opcija za izbor hardvera i ništa ne radi kako treba
Mac - Opcije za podešavanje i personalizaciju nikakve, dobra dostupnost aplikativnih programa, nikakav izbor hardvera i uglavnom sve radi kako treba (sad je sa M1 malo više problema)
Linux - Opcije za podešavanje i personalizaciju odlične, odlična dostupnost aplikativnih programa, dobar izbor hardvera, pola programa radi odlično, za pola je potrebna gimnastika za koju ni kineski olimpijci nisu sposobni
ChromeOS - Google

Vidim sebe za nekoliko godina kako vlasnika 4 mašine, gde mi 80% vremena ide na njihov update i sinhronizaciju fajlova i raznih naloga između njih i na svakom nešto što samo tu radi kako treba.
[ Branimir Maksimovic @ 27.12.2020. 07:01 ] @
Ima Linux ozbiljnih problema, ovo sto si naveo nije jedan od njih. To sto mora open source kodeke distro koji hoce bas FOSS, stvar je politike ne i toga da ne mozes da stavis te kodeke
bez problema.Ako ti se to ne svidja stavi neki distro koji ukljucuje te kodeke u instalaciju.Sto se tice lokala, ako se program oslanja na odredjeni onda se obrati autoru.
[ Space Beer @ 27.12.2020. 07:54 ] @
Naravno da jeste problem :)
1. I nakon dodavanja repoa, opet ne radi
2. Prosečan korisnik ne zna šta je FOSS, šta je distro, šta je repo, a kamoli šta je packman. On je čuo da je openSUE Leap stabilan i dobar operativni sistem koji može da koristi umesto špijunskog windows-a za svoje nezahtevne poslove (office, web, multimedia). Ali izgleda da je loše čuo :d Posle ovakvog iskustva svako će reći da je Linux đubre OS za PC

Linux desktop je na 2% zato što autori u potpunosti zanemaruju korisničko iskustvo. Osim možda Cannonical-a, a oni su zbog toga omraženi u zajednici. Zar je toliki problem ponuditi instlaciju vlasničkog softvera neophodnog prosečnom korisniku, tokom instalacije ili prvog pokretanja sistema?

Što se tiče programa i jezika, stavi sebe na mesto autora. Ako će promena regionalnih podešavanja u nekom sistemu dovesti do toga da tvoj program ne radi, ja ne vidim da je problem do OS-a, nego do tvog programa. Za koji ću posle govoriti da je đubre. Zašto autori nekog programa podrazumevaju, da ako su mi regionalana podešavanja RS ili DE, a sistemski jezik engleski, želim da jezik mog programa bude RS ili DE, a ne engleski? Ako već nisu u mogućnosti da odrede koji jezik ili reg. podešavanja želim, zašto me ne pitaju tokom instalacije ili prvog pokretanja programa? Ljudi ne žele da prijavljuju bagove, kontaktiraju autore i sl. Ako radi, radi, ako ne radi, program je loš, traži alternativu. I tako će tvoj program koji je verovatno bolji od većine drugih opcija ostati na dvocifrenom broju korisnika.
[ Nedeljko @ 27.12.2020. 13:44 ] @
Nije problem, jer imaš obilje distribucija - za svakog po nešto. Ako ti se sviđa Cannonical, niko te ne sprečava da izabereš ubuntu. FOSS čistunci će možda odabrati Trisquel GNU/Linux. To je prednost, a ne mana.

Je l' ti se sviđao openSUSE Leap, pa ti se više ne sviđa? Pali na nešto drugo.

Windows korisnici stalno kukaju na nešto, ali nemaju izbor.

Desktop okruženje je takvo kakvo je, apdejti su takvi kakvi su. Nema mrdanja.
[ Space Beer @ 27.12.2020. 14:08 ] @
Problem je što sa takvim stavom, novi korisnik kada vidi da nešto ne radi kako bi trebalo, neće da izabere drugu distribuciju, već pali nazad na Windows. Možda ima gomilu mana, ali bar ne prave ovakve gluposti. Tj. kad na vindozi nešto ne radi, to je bug, a na linuxu je to feature. A tako se ne stiču novi korisnici i povećava udeo na tržištu
[ Nedeljko @ 27.12.2020. 16:57 ] @
Upali Windows-ov kalkulator, pa izračunaj koliko je 2+3*5. Dobićeš 25 umesto 17 i ne pada im na pamet da to isprave, nego im je feature.

Ova tema ti je puna budalaština sa Windows-a koje se ne ispravljau, nego su feature.

Obilje distribucija jeste feature. Ko to ne shvata, on ne shvata ni prednosti slobodnog tržišta prema planskoj privredi. Slobodno tržište sa tržišnom konkurencijom je pobednički sistem.

Ako sw nešto nema, onda to nije bag, nego nedostatak te mogućnosti. Bag je ako nešto ima, a to ne radi kako treba.

E, sad, neka svojstva se uzajamno logički isključuju, pa ne možeš imati i jare i pare, kako god da se zove sw/hw/firma/štagod.

Oćeš da koristiš patentirane tehnologije, onda ne možeš imati FOSS čistoću. Oćeš FOSS čistoću, onda ne možeš da koristiš patentirane tehnologije.

Optimalno rešenje je da imaš mogućnost izbora između to dvoje i u Linux svetu to imaš.

Nebitno je da li je u pitanju to dvoje ili nešto treće. Recimo, C++11 i noviji standardi jezika C++ nisu unazad kompatibini sa C++03 i C++98. g++ iz GCC-a i clang++ iz LLVM-a ti pružaju mogućnost da biraš između različitih verzija standarda, što za VC++ nisam siguran da ima.
[ SlobaBgd @ 27.12.2020. 17:03 ] @
Citat:
Nedeljko: Upali Windows-ov kalkulator, pa izračunaj koliko je 2+3*5. Dobićeš 25 umesto 17 i ne pada im na pamet da to isprave, nego im je feature.


[ bachi @ 27.12.2020. 17:04 ] @
> Upali Windows-ov kalkulator, pa izračunaj koliko je 2+3*5. Dobićeš 25 umesto 17 i ne pada im na pamet da to isprave, nego im je feature.

Ahahah, pazi stvarno. :) :) :)

Doduše kada ga prebaciš u Scientific, onda daje 17.
[ SlobaBgd @ 27.12.2020. 17:17 ] @
U "standardnom" modu, na Windowsovom kalkulatoru 2+3X5 je 2+3=5, 5X5=25
Posle svakog kucanja nove operacije, Calculator izvrši prethodnu operaciju (lupi ENTER).
Kod Scietific moda moraš sam da lupiš ENTER (ili klikneš na =) kad završiš unošenje brojeva i operacija.
O tome smo već pisali, ali se svako malo potegne glupavi argument sa kalkulatorom kao "dokaz" za nešto...
[ Space Beer @ 27.12.2020. 17:46 ] @
Nedeljko, sve ja to razumem. Ali ova tema je služi da diskutujemo da li linux može da prebaci 2% na desktopu i zašto ne. Ja govorim o iskustvu koje ime/će imati novi PC korisnik koji prvi put vidi Linux. Bilo koji distro. ChromeOS ima više korisnika nego standardni linux desktop, baš iz tog razloga.
[ calexx @ 27.12.2020. 19:24 ] @
Nešto ne verujem da će prosečan korisnik sam da instalira linux, osim ako ne reši da malo isproba kako sve to radi i ima volju da uči. U prvom slučaju će onaj ko instalira da nabaci ove osnovne sitnice a u drugom će lako da nauči. Kada sam konačno rešio da ozbiljno probam linux, Mint je bio nekako najlakši za neukog početnika, u jednom trenutku sam hteo da instaliram Ubuntu (Mint kasnio mesec, dva) i onda krenuo u istraživanje. Neki problem, gugl pomogne, sledeći problem, opet gugl ili forumi, nešto ne radi, laka pretraga i posle kraćeg vremena sam naučio i polako sve rešavao.

Nekada je kod instalacije linuxa bila opcija instalacije osnovnog ili instalacija sa svim i svačim. Kada sam davno probao baš Suse, bio je na valjda 6 CD-a i po ceo dan sam prebirao po ponuđenim sitnicama. Mislim da Ubuntu i dalje na početku instalacije pita da li da instalira neke dodatke tipa mp3 i slično, za Suse se ne sećam jer ga davno nisam koristio ... a i ne planiram. ;)
[ bachi @ 27.12.2020. 19:55 ] @
Prosečan korisnik ne može sam da instalira ni Windows. Na moju sreću, naslađa parica ikad. :D
[ calexx @ 27.12.2020. 20:18 ] @
Tačno, ali često u pomoć stiže komšijin mali ili najbolji stručnjak u preduzećE (priča se da ima iljade fontova i da sve igrice krekuje bez problema što znači da se razume) pa instalira windows, ubaci sve fontove, sega mega kodek packove, najnovije igrice i office (corel i autocad po potrebi) i eto prosečnog korisnika sa spremljenim operativnim sistemom. Pa ako mu nabaci i stotinak popularnih divx filmova, šta ćeš više??
[ SlobaBgd @ 27.12.2020. 21:52 ] @
Zašto tako omalovažavajuće opisivanje "komšijinog malog" ili "najboljeg stručnjaka u preduzećE"?! Ćemu to izrugivanje i podsmeh? Taj mali ili taj stručnjak daju mušteriji tačno ono što mušterija traži, i što mušteriji treba, za razliku od vas "prosvećenih" Linuksaša koji prosipate pamet na sve rupe i objašnjavate kako nekome ne trebaju vlasnički kodeci jer nije u duhu FOSS-a (koji k'rac je duh FOSS-a, pitam se ja i stotine običnih korisnika), kako treba kopajlirati program, kako je to-i-to okruženje ono pravo, jes da je malo nestabilno, jbš mu mater, i jes da opterećuje prosečni komp prosečnog korisnika u pmaterinu, ali da vidiš kako kod mene na ljutoj mašini radi, pa kakve efekte ima, pa šta sve može...

A prosečnom/običnom korisniku treba da ode na internet, da pusti film i muziku, da pogleda slike sa telefona, da poneku malo obradi, i možda da napiše neku molbu ili pismo u tekst procesoru. I sve im to komšijin mali i kolega daju na tacni, a ako treba AutoCAD i Corel, i to imamo na meniju, sveže, tek downloadovano juče preko torenta.

Ali ne vredi objašnjavati da ni kompjuteri, ni operativni sistemi, ni Windows ni Linux nisu sami sebi cilj, već da su samo sredstvo da prosečan/natprosečan korisnik može nešto da radi na tom jbnom komjuteru.
Odnosno - kako kome.
[ calexx @ 27.12.2020. 23:22 ] @
Mišljenje je zasnovano na mnogogodišnjem iskustvu koje kaže da takve instalacije služe da pomenuti dolaze jednom nedeljno da oprave instalaciju koja je sasvim ok dok majstor ne ode a posle par dana hiljade fontova i 2-3 pakovanja kodeka počnu da prave svašta. Pa još i 2-3 antivirusa (za svaki slučaj) i eto prilike da se uzme neka kinta preko. Pa tako na dalje i ubuduće. A ponekad još lakše odrade posao, imaju image neke već podešene instalacije, odrade restore, malo dodaju drajver (ne od proizvođača nego iz mega pakovanja, naravno) i eto lakog posla.

Ne znam da li si primetio da nijednom nisam pomenuo linux, ovo se odnosi na windows sa kojim imam iskustvo ... pa od verzije 2.03 do poslednje. I lakše mi je da njega instaliram ali mi je teže da kasnije dolazim i sređujem brljanja koja se pojavljuju, koliko god da se pazi. A mnogo teže ako je to u startu odradio neko od pomenutih.

Prosečni korisnik ne traži hiljade fontova (tj ovo mi je po sećanju kada se tako instaliralo, možda se sada ipak ostavi na nekoliko osnovnih) niti segamega kodek pakovanja. Naravno, sve može da se reši nekim plejerom koji ih ima u sebi ili uz par bitnih ali stručnjaci smatraju da je najbolje da sve uvale pa da budu sigurni.

Nemam korist od instaliranja bilo čega, windows koji ja instaliram traje godinama, sve dok se ne desi nešto što prosečan korisnik uradi pogrešno. Bar je tako bilo dok sam se time "bavio" ali poslednjih godina svima kažem da mogu da im instaliram ali ne mogu da aktiviram pa moraju da se snalaze, da ne mogu da im nađem fraj sve programe koji su im na spisku i obično se i ne jave opet. Što je bolje nego ako im instaliram a onda smatraju da imaju doživotnu fraj garanciju (valjda zato što je i instaliranje bilo fraj) a ja moram momentalno da im rešim svaki problem koji naprave. Tu je linux prednost plus jer skoro niko neće da mu to instaliram i hvala im na tome.

Što se "ljute mašine" tiče, pre nekoliko meseci sam kupio i3 (valjda neka 4. generacija) a do tada sam koristio G3220 sa 4GB rama. Baš ljuto. Sada sam dodao još 4 GB rama da doljutim. I sve radi bez greške, kako linuxi tako i windows 7/10.
[ SlobaBgd @ 28.12.2020. 00:22 ] @
Ti si se, Slavoljube, zaglavio u 2001. godini kod Windowsa XP i Pentiuma 1 na 166MHz. Svi tvoji komentari o Windowsu zvuče kao da su dvadeset godina stari. (Nemoj da tražimo 20 godina stare komentare o Linuxu, iznenadio bi se šta su sve ljudi pisali).

Niti su moderni Windowsi (od Windowsa 7 na ovamo) tako lako kvarljivi da ih treba popravljati svakih sedam dana, niti su obični korisnici toliko glupavi kakvim ih ti predstavljaš, pa da svaki čas kvare Windows. Uz to, i one čike koje prave Windows prave ga sve boljim, pa ga nije lako pokvariti sve i da hoćeš. O glupostima sa virusima nemam puno komentara osim da su - gluposti! Danas čak i jbni IE upozorava korisnika da je sajt na koji želi da ode - sumnjive reputacije, a o Chrome i Firefoxu da ne govorimo. Takođe, aktuelni Windosow antivirus je za ogromnu većinu korisnika sasvim dovoljna zaštita u realnom vremenu. Sve je to namešteno kao podrazumevano, pa čak ni tako požrtvovan stručnjak kao ti nema potrebe da odlazi kod ljudi svakih nedelju dana. Osim, naravno, ako nisi namerno poiebao instalaciju da bi im uzimao pare svaki čas. Ja mojim mušterijama dolazim on site možda jednom u devet meseci ili jednom godišnje, više da ih posavetujem i pregledam kompjutere nego što ima potrebe da nešto popravljam. Sitnice oko nesnalaženja ili oko stvari koje ne rade kako su radile na ranijem Windowsu/Office/bilo_kom_programu rešavam daljinski, iz udobnosti svoga doma. O kakvim ti problemima sa održavanjem pričaš? To je praktično nepostojeći "problem". Doduše, ako te mrzi da se baviš održavanjem kompjutera svojim drugarima, onda to tako i reci, nemoj da tražiš opravdanja u njihovoj neobučenosti.
[ Ivan Dimkovic @ 28.12.2020. 01:36 ] @
U cemu je uopste danas SF cak i ako treba instalirati OS... Windows nisam morao skoro, ovi moderni sega-mega Linuxi su click-click-finish.

Ja mislim da je to pitanje oko desktopa izgubilo smisao danas.

Zasto?

Pa koga to danas imamo na "desktopu"?

- "Workstation" / "Dev" korisnici koji >mogu< da rade na Linuxu (ili im je Linux primarna platforma) su odavno presli, ako to hoce i to im radi posao. Ostali = Win, MacOS
- Produktivci sa office i sl. softverom (preduzetnici, itd.) ako su mogli, presli su (ili prelaze) - vecina je i dalje vezana za svoje Win32 pakete verovatno
- Kreativci obicno koriste Apple, a ako koriste PC, OS je najmanje bitna stavka - pa ce zato biti Windows zato sto na njemu trce Adobe & Co.
i
- Totalni, 100% "korisnici" bez IT znanja koji uglavnom konzumiraju sadrzaj ili stvaraju sadrzaj po socijalnim mrezama: ili presli na iPad, ili koriste sta god masina ima, ako je stigla sa Windowsom, so be it. U nekim zemljama su popularni Chromebook-ovi sa ChromeOS-om - isti fazon.

Masa kreativaca i produktivaca - ja bih zaboravio na njih na neko vreme. Ista stvar za "100% usere" - osim ako OEM-i ne valjaju Linux sa makinom (mada ni sam ne znam koliko je ovo pametno).

Dakle, Linuxu ostaje deo WS/DEV segmenta, produktivci sa Linux alatkama, nesto malo kreativaca i to je to.

Ali ne vidim sta fundamentalno mogu da urade da se ovo promeni (a ne znam i zasto bi).

Koga zelite? Chromebook korisnike? iPad korisnike? Ima da crknu cim prvi put vide dmesg, a i vi sa njima :-)
[ Nedeljko @ 28.12.2020. 03:26 ] @
Citat:
SlobaBgd: U "standardnom" modu, na Windowsovom kalkulatoru 2+3X5 je 2+3=5, 5X5=25
Posle svakog kucanja nove operacije, Calculator izvrši prethodnu operaciju (lupi ENTER).
Kod Scietific moda moraš sam da lupiš ENTER (ili klikneš na =) kad završiš unošenje brojeva i operacija.
O tome smo već pisali, ali se svako malo potegne glupavi argument sa kalkulatorom kao "dokaz" za nešto...

U "standardnom" modu kalkulator daje netačan rezultat i to dokazuje da nešto što je pogrešno MS tretira kao ispravno. Razumem ja da on tako radi, ali to je jednostavno pogrešno.
Citat:
Space Beer: Nedeljko, sve ja to razumem. Ali ova tema je služi da diskutujemo da li linux može da prebaci 2% na desktopu i zašto ne. Ja govorim o iskustvu koje ime/će imati novi PC korisnik koji prvi put vidi Linux. Bilo koji distro. ChromeOS ima više korisnika nego standardni linux desktop, baš iz tog razloga.

1. NET MARKETSHARE je tvrdio suprotno - da tradicionalni Linux desktop, pa čak i samo ubuntu desktop ima veći udeo od ChromeOS-a. StatCounter pak tvrdi suproto, mada i sam priznaje da za preko 6% sistema ne može da identifikuje OS.

2. Novi PC korisnik, koji nije video ni Windows, ni Linux, ni MacOS, treba pita nekoga da mu pomogne i da mu taj namesti nešto što se preporučuje početnicima, kao što je ubuntu i on ima to o čemu pišeš.

3. Ne treba da sve distribucije budu ko jaje jajetu. Raznovrsnost ponude je prednost, a ne mana. Imaju i druge popularne distribucije to što ti hoćeš, ali tražiti da sve budu po tvojoj meri je besmisleno. Dovoljno je da za svakoga postoji neka koja je po njegovoj meri.

4. Naravno, Linux desktop ima problema, ali su sasvim druge prirode.
[ Branimir Maksimovic @ 28.12.2020. 05:14 ] @
Nedeljko: "Upali Windows-ov kalkulator, pa izračunaj koliko je 2+3*5. Dobićeš 25 umesto 17 i ne pada im na pamet da to isprave, nego im je feature."

Ahaha gle moji irc botovi kako racunaju:
Code:

<bmaxa> calc 2 + 3 * 5
<perica_bot> 17.00
<zeka_bot> 17.00


Uopste nisam imao nikakav guideline ali mi je bilo logicno ;)
[ Branimir Maksimovic @ 28.12.2020. 05:23 ] @
Citat:
Space Beer:
Naravno da jeste problem :)
4. I nakon dodavanja repoa, opet ne radi
2. Prosečan korisnik ne zna šta je FOSS, šta je distro, šta je repo, a kamoli šta je packman. On je čuo da je openSUE Leap stabilan i dobar operativni sistem koji može da koristi umesto špijunskog windows-a za svoje nezahtevne poslove (office, web, multimedia). Ali izgleda da je loše čuo :d Posle ovakvog iskustva svako će reći da je Linux đubre OS za PC



A cuj nema Linux prednosti u tom smislu. Dovoljno je sto meni radi posao, a ja instaliram drugima :P
Sirim Linux ko virus ;)
Obicno moji korisnici ne diraju nista, pa tako im je potpuno sve jedno sta se vrti :p
No napredniji korisnici verovatno tacno znaju sta im treba... eto bratov klinac je prebrisao Linux sa Windows-om,
jer mu ne rade igre ;)
Open Suse nikad nisam instalirao, tako da ne znam da resim tvoj problem. Moje iskustvo je sa Slackwarom,
RedHat (pre Fedore), Ubuntu i sad Manjaro.
[ Branimir Maksimovic @ 28.12.2020. 05:30 ] @
Ivan:"Ima da crknu cim prvi put vide dmesg, a i vi sa njima :-)"

Moji korisnici nece nikada videti dmesg :P
Retko kome dam i da apdejtuje ;)
A ako i to radi onda prvo proverim da li ima problema, pa ako nema moze ;)
[ waikiki @ 22.02.2021. 13:41 ] @
2% +1

https://www.rts.rs/page/magazi...-linuks-operativni-sistem.html
[ Space Beer @ 04.03.2021. 05:28 ] @
Igor ga ponovo ubo. Ja ne smem ni da probam Wayland na svom računaru
https://www.dedoimedo.com/computers/wayland-2021.html

Dobar mu je i onaj tekst od pre 12 godina. Nije mnogo promašio, ChromeOS je upravo tako stigao do značajnog udela. I raste. Jedino što iza njega stoji najveća firma na svetu, a ne nekoliko manjih (Dell, IBM i šta je već očekivao)
[ Branimir Maksimovic @ 04.03.2021. 07:51 ] @
Svem8irsko:"Ja ne smem ni da probam Wayland na svom računaru"

Sto, ne koristis Linux?
[ Space Beer @ 05.03.2021. 04:22 ] @
Evo sad sam probao i neslavno se završio. Full Wayland opcija mi je napravila haos sa podešavanjima. Zar neko zaista očekuje da ću za isti DE (Plasma) posebno podešavati izgled (panlei, wallpaper, widgeti...) za X i Wayland? Nijedan AppImage program nisam uspeo da pokrenem. Yakuake uvek izlazi na istom monitoru, na drugom se ne pojavljuje. I to je ono što sam video za 2 minuta. Nakon toga sam probao Non-Full Wayland (XWayland) i tu je bilo malo bolje. Posle toga log-out, pa login u X i dobijem crni ekran, morao je pasti restart. I sve to nakon više od deset godina razvoja i da bi se zamenio program (tj. X11) koji me odlično služi već više od 10 godina. Šta ja kao krajnji korisnik imam od toga?
[ Branimir Maksimovic @ 05.03.2021. 04:47 ] @
Plasma Wayland nikad nije radila. Probaj Gnome. To je ujedno i jedini DE koji je funkcionalan sa Waylandom.
[ Space Beer @ 05.03.2021. 05:40 ] @
Ali zašto bi to mene kao krajnjeg korisnika zanimalo? Imam potpuno funkcionalno okruženje, koje ispunjava sve moje potrebe. Šta dobijam prelaskom na Wayland? I to još "moram" na GNOME koji ima milion nedostataka u odnosu na KDE, bar kada su moji zahtevi u pitanju?
[ Branimir Maksimovic @ 05.03.2021. 08:03 ] @
Pa krajnji korisnik Linux-a se zanima za sve :P
Wayland nista ne donosi bolje osim da ti ne rade neke stvari zbog restrikcija u vezi sigurnosti.
I stvari su takve, samo Gnome je zavrsen. Inace ja sam kupio AMD kartu da bih mogao da
se igram pod Waylandom, ali avaj neke igre i dalje tu ne rade kako treba....
[ calexx @ 05.03.2021. 18:18 ] @
Ja kao krajnji korisnik nisam ni pogledao wayland niti imam pojma šta on donosi niti čemu bi mi služio. Možda to jednom uradim ali mi ne miriše da će to da opstane.
[ Space Beer @ 05.03.2021. 19:53 ] @
Opstaće naravno. S tim što kad dođe na nivo na kom je X sada, za nekih 10 godina, nekome će pasti na pamet da to zapravo nije dobar protokol, da je zastareo i da treba da se piše novi od nule. Danas instaliram Leap 15.3 beta (GNOME) u VBox-u da vidim kako izgleda i šta nudi. I ne mogu da se ulogujem, odmah me izbacuje nazad. Setim se da probam X11 (wayland je default) i naravno da radi :d

Igre nisam isprobavao u Waylandu. Po pričama u poslednjih neloliko godina, X je (uz openGL) kao neko veliko ograničenje, i kada dođu Wayland i Vulkan, biće bolje nego na Windowsu. Mada s te strane moram da pohvalim Valve (a i AMD) - gejming na linux desktopu je realnost. Rolling distro, sve out-of box (open-source drajveri, mesa, openGL...) i nikakvih dodatnih podešavanja nema. Za one igre za koje ne postoji linux verzija, Proton odrađuje dobar posao. Nije da se igram previše, ali sve što sam do sada probao radi lepo.
[ Branimir Maksimovic @ 05.03.2021. 20:20 ] @
Svemirsko:"kada dođu Wayland i Vulkan"

i jedno i drugo je tu. Vulkan cak imas vise implementacija.

"Igre nisam isprobavao u Waylandu."
Ja jesam, cak ngde radi i bolje jer sprecava igru da menja FPS.
No DOOM Eternal recimo pod Waylandom ne moze full screen iz nekog razloga, a i jos par njih ne radi kako treba.
[ Space Beer @ 05.03.2021. 20:24 ] @
Tu je, ali kao što vidiš, tj. kao što sam ja video, ne radi kako treba. X11 je i dalje bolje rešenje, jer za razliku od Waylanda, on radi.
Vulkan je s druge strane dobar, samo ga nema mnogo. I dalje je sav profi softver u openGL-u i nema izgleda da će se to promeniti u (bližoj) budućnosti. Nekoliko igara i to je to.
[ Branimir Maksimovic @ 05.03.2021. 20:50 ] @
Meni radi kako treba, Gnome.
Sav Windows dx11 softver radi pod vulkanom,tj dx11 implementacija ide preko vulkana.
[ Space Beer @ 02.04.2021. 09:22 ] @
Igor vs GNOME, round 40 :d
https://www.dedoimedo.com/computers/gnome-40.html

I najbolje za kraj
Citat:
However, there's one advantage to Gnome - it's a good indicator of where the future of Linux lies. So a decade from now, the Linux desktop will gently, gracefully make itself completely irrelevant to everyday computing.

Ipak ću morati uskoro da proverim kao v40 izgleda i radi
[ Branimir Maksimovic @ 02.04.2021. 10:42 ] @
Svemirsko;"Ipak ću morati uskoro da proverim kao v40 izgleda i radi"

pre jedno 3 meseca samo pkazao alfu ovde. Isti je ovaj lik ne znam sta komentarise, ali osim sto
je sada horizontalno ne vidim neke drasticne izmene u odnosu na 3.38.
[ Space Beer @ 03.04.2021. 05:45 ] @
Probao sam Tumbleweed live. Zlo koliko je besmisleno okruženje. Mislim da ništa gore ne postoji, niti je potojalo u poslednjih 25 godina (ili više)
[ calexx @ 03.04.2021. 16:28 ] @
Ako je u pitanju gnome i ako je komentar pre toga bio da nema nekih bitnih razlika, onda se slažem sa ovim. Gnome ali i većina mnogih drugih okruženja, osim KDE i donekle sada plazme su besmislena okruženja. ;)
[ Branimir Maksimovic @ 03.04.2021. 16:33 ] @
Samo sto je plazma konstantno bagovita....
[ madcama @ 03.04.2021. 21:15 ] @
Za mene Gnome do 3+ je najbolje korisničko okruženje koje je ikad napravljeno. Kako da kažem? Ja tu ništa ne bih menjao. Verovatno će mi se svideti i Gnome 40, ali ako ne bude mogao panel da se vrati uz levu ivicu onda ćemo se posvađati. Iskreno ne razumem vezu "hot corners" u gornjem levom uglu ako ću morati da vučem miša skroz do dna.
[ Space Beer @ 04.04.2021. 03:04 ] @
Za sada nisam našao način da prebacim panel/dash uz levu ivicu i da ga namestim da bude uvek vidljiv. Ili bar auto-hide. Koliko vidim, pojavljuje se samo kada se startuje Activities (na klik ili Super taster). Ikone na desktopu takođe nisu dostupne. Nemam želju ni da petljam. Ono malo koliko sam korisito Ubuntu i Leap GNOME je daleko bolje od ove 40 verzije. A ni to ne valja.

@Branimir
Nešto više od 10 godina mi je Linux primarni OS. Ubutnu LTS Gnome, pa onda openSUSE (Leap) KDE (3,4,5), pa malo Kubuntu LTS i sada Tumbleweed KDE. I mogu da kažem da mi je ovaj poslednji najbolji i najstabilniji OS/DE koji sam ikada koristio, uključijući i sve Windows verzije (možda je verzija 8/8.1 bila tu negde :D ). Ponekad iskoči neki Plasma crash, ali toliko retko i toliko bezazleno da i ne obraćam pažnju. Mada možda je i do toga što dosta koristim alternativne izvore programa (appimage uglavnom, malo manje flatpak i snap), pa nema mnogo problema sa raličitim repoima. A možda što me windows i njego aplikativni softver toliko uništava u poslednjih godinu dana, da mi sve ostalo izgleda neuporedivo bolje. Ko zna. Sve u svemu, za moje potrebe boljeg rešenja nema (probao sam malo i Manjaro, ali mi nije "legao", ne sećam se tačno ni zašto)

Citat:
calexx:
Ako je u pitanju gnome i ako je komentar pre toga bio da nema nekih bitnih razlika, onda se slažem sa ovim. Gnome ali i većina mnogih drugih okruženja, osim KDE i donekle sada plazme su besmislena okruženja. ;)

Da, u pitanju je GNOME 40. Još manje opcija nego u verziji 3.x. Meni su sva ostala okruženja bolja i funkcionalnija. U rangu sa Prozorima, što je sasvim ok.
[ Branimir Maksimovic @ 04.04.2021. 03:32 ] @
Trenutno ne mogu da koristim KDE zato sto moja omiljena (Linux native) igra ceo donji red dugmica ne radi. KDE non stop, ali non stop meni ima tako nekih show stoper bagova. Recimo onaj menu search je pre ove verzije radio ko da pretrazuju
bazu od 4 terabajta bez indeksa.
[ Bradzorf012 @ 04.04.2021. 17:43 ] @
Ni sam nisam nešto voleo gnome, godinama sam koristio mate, ređe xfce i cinnamon. Poslednjih godinu dana sam na gnomu, pop!_os je vrhunski.
[ madcama @ 04.04.2021. 17:58 ] @
Citat:
Bradzorf012: Ni sam nisam nešto voleo gnome, godinama sam koristio mate, ređe xfce i cinnamon. Poslednjih godinu dana sam na gnomu, pop!_os je vrhunski.


Samo vanila.
[ Nedeljko @ 07.04.2021. 09:42 ] @
Može li neko da protumači

statcounter, OS Desktop, Worldwide, mart 2021:

Windows 75,56%,
OS X 16,48%
Unknown 3,9%,
Linux 1,97%,
Chrome OS 2,09%,
Other 0,01%.

Odakle potiče ovih 3,9% za Unknown? Da li je to uglavnom Linux?
[ Space Beer @ 07.04.2021. 12:23 ] @
Wikipedia kaže (bez citata) da je to verovatno Windows i neki nestandardni browseri u njemu. A može se i taj deo podeliti prema ostalom udelu. A koliko je pouzdana statistika na osnovu browsera, to već ne znam, Posebno što ne znam koje parametre gledaju. Evo ti kod mene, koristim linux, a deviceinfo.me ovako vidi redom, s leva na desno: Tor, Vivaldi, Firefox, LibreWolf

https://nx6226.your-storageshare.de/s/MLD9zBttfLYi8MB/preview

Ako sajt po ovim parametrima gleda OS, 3/4 će prikazati kao Windows, iako su na Linuxu. Ako gleda TOSC, 3/4 će prikazati kao Linux, a za 1 neće znati. Ako uporedi oba, verovatno će biti Unknown :d Takođe FF verzije koje prikazuje nisu dobre, bar za FF i LW
[ Space Beer @ 04.05.2021. 05:45 ] @
A možda je razlog neuspeha Linux na PC-u to što nijedna velika/enterprise distrubucija nema KDE kao podrazumevano okruženje?
https://www.dedoimedo.com/computers/plasma-desktop-awesome.html
[ Branimir Maksimovic @ 04.05.2021. 07:05 ] @
Ma batali tog dedu i medu ;)
"Perhaps you want to try your luck with a Windows 10 skin? Achievable."

Ovo je za Windows korisnike, KDE po defaultu je iskopiran dosta od Windows 10.
Meni je Gnome mnogo upotrebljiviji... no ima sad izbora i izbora... recimo enlightenment
koji je lightweight a ujedno mocniji od bilo Gnome-ta bilo KDE.
[ Space Beer @ 18.02.2023. 06:25 ] @
Skoro 3% :D
https://gs.statcounter.com/os-...rldwide/#monthly-201607-202212

Mada ovaj izvor kaže da je Linux bio na 1,5% kada je na ova tema pokrenuta
[ Onaj_od_pre @ 18.02.2023. 12:39 ] @
Neka ga, leba ne jede... dok je na 3% mi smo bezbedni i sigurni. Ako upadne u komercijalizaciju, lele mene, svi 'pametni' će da potrče na BSD :)
[ Space Beer @ 19.02.2023. 08:00 ] @
Što bi bilo šta od navedenog bilo loše ;) (Mada su šanse za to nikakve)
[ Panta_ @ 12.07.2023. 04:37 ] @
Linux Hits 3% Desktop Market Share
[ Nedeljko @ 04.08.2023. 23:52 ] @
Evo ga opet.

Juni 2023: 3.07%.
Juli 2023: 3.12%.
[ scoolptor @ 05.08.2023. 00:11 ] @
Ne moze brze. Jurimo 30.
[ Nedeljko @ 02.09.2023. 16:56 ] @
Avgust 2023: 3.18%.
[ Nedeljko @ 02.10.2023. 22:29 ] @
Juni 2023: 3.07%
Juli 2023: 3.12%
Avgust 2023: 3.18%
Septembar 2023: 3.01%
[ vladared @ 03.10.2023. 11:37 ] @
Pitanje je kada bi se svi parametri povezali koliki je stvarno čiji market share, ali što kažu:
"Statistika moja dika, šta poželim - to mi slika..."
[ Nedeljko @ 01.11.2023. 17:56 ] @
Juni 2023: 3.07%
Juli 2023: 3.12%
Avgust 2023: 3.18%
Septembar 2023: 3.01%
Oktobar 2023: 2.92%.

Dakle, izduvao se.
[ Nedeljko @ 03.12.2023. 02:42 ] @
Novembar 2023: 3.22%

Rekord!
[ Nedeljko @ 01.01.2024. 00:32 ] @
Decembar 2023: 3.82%.
[ Nedeljko @ 02.01.2024. 12:11 ] @
Evo podataka sa StatCounter-a za 2023. godinu.
[ ademare @ 02.01.2024. 13:49 ] @
Jel oni to mere sa kog OS-a se ide na internet ?

Malo je suvise veliki ovaj rast u poslednjem mesecu. Novembar-Decembar .


Tu postoje dve stvari.

Prvo ko zna koliko ljudi na planeti koristi iskljucivo Mobilni telefon, kao jedini uredjaj kojim ide na internet ?

Sve ih je vise . Posebno sto ogromnu vecinu stanovnistva planete cini sirotinja koja moze da kupi nov Telefon od 100 Eur ili US$ i da sa njim ide na net .

Za taj novac ne postoji nov kompjuter .


Druga stvar je sto MS sa Win 11 Ubija bukvalno !

Pisao sam u nekoj temi gledao sam test kada je izasao N95 znaci 4 stedna jezgra koja imaju realnu snagu kao stari i5-6400 ! Sa Win 11 , Chrome i 5 tabova tipa Google pretraga i YT ga Ubijaju na 100% zauzetosti !

Pre neki dan sam odgledao test novog Lenovo laptopa valjda je U300 u njemu sto je novo ime za stari Celeron . Znaci isto 4 stedna jedno Performance jezgro !

Nema nikakve razlike , 4-5 tabova i Win 11 ga ubije sa "loadom " !


Ti ljudi koji su se zeznuli pa to kupili ce ici na Linux . Kao i oni sa starim kompjuterima , koje Win 11 ubija takodje.

Samo treba da im dodje iz d. u glavu.
[ optix @ 02.01.2024. 21:52 ] @
Kako da nece... U najgorem slucaju instalirace stariju verziju Windows-a i zdravo.
[ Nedeljko @ 02.01.2024. 22:14 ] @
Windows 11 nije pravljen za krševe od ko zna kad, nego za uređaje koji su kupljeni u vreme kada se Windows 11 prodavao i kasnije, kao i za starije uređaje koji su po snazi slični njima.

Prema StatCounter-u, glavni razlog za ovaj udeo je što Linux na desktopu koristi jedna sedmina Indije.

Sad vidim da sam okačio csv fajl umesto xls fajla, pa sad kačim xls za lakše čitanje.
[ ademare @ 02.01.2024. 22:50 ] @
Ova dva Laptopa sto sam opisao su najnoviji modeli koji se kod nas jos nisu ni pojavili !

Win 11 se isporucuje uz njih !

Vuce se kao mrtvi puz i 4-5 tabova u Chromu najbednijih ih ubija .

Poredjenje sa i5 6400 je bilo samo Brzinsko , Intel je bukvalno to tvrdio da su Najnovija stedna jezgra na istom nivou kao jezgra i5 6 Gen desktop . Inace nemaju veze jer su ovo Gen 12 i Gen 13 CPU !

Ovaj u300 je navodno skoro duplo brzi ? A isto ga 4-5 tabova Ubija !?


Po meni je i danas i5 6400 solidan CPU za Net , ali takve slicne Brzine Anulira Win 11 !

Kome treba Netbook koji ne moze da ide na Net ? Nikome , ali ljudi to ne znaju dok ne kupe !
[ dejanet @ 03.01.2024. 08:43 ] @
Mislim da je glavno ogranicenje za Win 11 neki security chip (T nesto), a sto se performansi na kompu tice bole ih stojko.

Meni licno je najveci problem UI dizajn kod Win 11, posebno ikone, i kako tretiraju prostor izmedju elemenata. Mozda imam bug u glavi, ali uzasno mi smeta kako su to resili i kako to izgleda.
[ Srđan Pavlović @ 20.01.2024. 22:32 ] @
Vreme da neko preimenuje temu u "Linux uskoro na 4%" :P
[ Nedeljko @ 03.02.2024. 05:32 ] @
Januar 2024: 3.77%.
[ mjanjic @ 14.02.2024. 18:29 ] @
Citat:
ademare:
Ova dva Laptopa sto sam opisao su najnoviji modeli koji se kod nas jos nisu ni pojavili !
Win 11 se isporucuje uz njih !
Vuce se kao mrtvi puz i 4-5 tabova u Chromu najbednijih ih ubija .

Poredjenje sa i5 6400 je bilo samo Brzinsko , Intel je bukvalno to tvrdio da su Najnovija stedna jezgra na istom nivou kao jezgra i5 6 Gen desktop . Inace nemaju veze jer su ovo Gen 12 i Gen 13 CPU !
Ovaj u300 je navodno skoro duplo brzi ? A isto ga 4-5 tabova Ubija !?
Po meni je i danas i5 6400 solidan CPU za Net , ali takve slicne Brzine Anulira Win 11 !
Kome treba Netbook koji ne moze da ide na Net ? Nikome , ali ljudi to ne znaju dok ne kupe !


Problem je dobrim delom Win (telemetrija i ostale gluposti, plus stalno ažuriranje sistema, biblioteka (npr. .NET), svaka aplikacija sama proverava da li postoji ažuriranje, Chrome i ostali u pozadini neprekidno vrte procese koji nešto "rade", takođe veoma često proveravaju da li ima ažuriranja...
Malopre ažurirao Mint na nekom računaru, uvek se pitam zašto kod Win to ne može tako - nijedna aplikacija ne može sama da "vršlja" po internetu tek tako, posebno ako nije pokrenuta od strane korisnika, a sva ažuriranja se vrše preko System Updater-a. Dakle, ne samo sistem, već i aplikacije se ažuriraju preko njega, i ja kao korisnik BIRAM kada ću uopšte da pokrenem proveru ažuriranja.

Koliko radnih sati je armija programera u MS-u potrošila da isprogramira "inteligentno" pokretanje svih tih nebuloznih servisa, koji opterećuju procesor glupostima "samo kada korisnik ne radi ništa".
Dakle, ti pustiš neki render recimo 10 sati, a neki Win proces će da zaključi na osnovu toga što nema promena sa miša i tastature, da je korisnik neaktivan, pa će u pozadini da pokrene ažuriranje Windows-a? Ili, ako su to možda sredili, svakako će neki procesi u pozadini da "krljaju" sve vreme, bilo da je to Edge, Chrome, neki "Telemetry" ili nešto deseto.

Zar nije najjedostavnije da to ne postoji i za MS i za korisnike?
Za korisnike bi tako bilo bolje, ali za neke "inženjere" u MS-u nije, jer treba da opravdaju svoju platu, posebno što su neki hindusi iz vrha kompanije dovukli čitavu armiju indijaca na ključne pozicije, koji donose odluke da ovakve gluposti u OS-u budu tako nametnute da korisnik ne može da ih isključi ili ograniči.
[ Nedeljko @ 01.03.2024. 00:20 ] @
Februar 2024:

Linux - 4.03%,
Chrome OS 2.26%.
[ Nedeljko @ 01.04.2024. 16:31 ] @
Mart 2024:

Linux: 4.05%,
ChromeOS: 2.27%.
[ ademare @ 01.04.2024. 17:46 ] @
Sta meri taj sajt ?

Koji OS ima kompjuter koji ide na internet ?

Ne idu svi kompjuteri na planeti na Net !

Tako da Linux moze da bude i zastupljeniji nego sto tu pise ! Naravno moze da bude i manje .
[ ackopk @ 01.04.2024. 19:29 ] @
Mozda procenat desktop racunara koji su imali pristup internetu , sta znam... mada mi ti procenti realno nista ne pokazuju.
Linux je, po meni, toliko razgranao svoje distribucije da imas preko 20 "sistema" sto je za prosecnog korisnika samo zbunjujuce. Da su sav taj trud ulozili u softver i time parirali windowsu i macosu bili bi rame uz rame. Cak i ovi procenti su zbunjujuci. Zar nisu prenosni uredjaji vecina na linux osnovi? Zar nisu serveri vecinom na linuxu? Gde su ostali uredjaji koji koriste softvere na linux platformi?
Kada se to sve uzme, mislim da se ovi procenti mnogo menjaju.

[ Nedeljko @ 01.04.2024. 21:36 ] @
Ovo su procenti za desktop (što uključuje i laptope). Ništa drugo.
[ flighter_022 @ 02.04.2024. 11:15 ] @
Editovao temu da prikazuje 4% umesto 2% i poslednju poruku da u subject-u prikazuje 4%.