[ Diskriminanta @ 03.03.2019. 14:45 ] @
Detekcija svetlosti je u mnogim eksperimentima izuzetno važna pojava na osnovu koje se formiraju fundamentalni zaključci.
Naročito važnu ulogu imala je kod određivanja vrednosti brzine svetlosti.
Merenjem utrošenog vremena između emisije i detekcije svetlosti na poznatom rastojanju zaključuje se kolika je vrednost
brzine svetlosti.
Prvi takvi eksperimenti vršeni su tako da su ta rastojanja bila konstantna, odnosno da su izvor svetlosti i detektor bili u istom
inercijalnom sistemu. Na taj način dobijane su različite vrednosti brzina svetlosti u zavisnosti od preciznosti uređaja koji su tom
prilikom korišćeni. Najnoviji eksperimenti daju vrlo precizne podatke na osnovu kojih se dobijeni rezultati vrlo malo razlikuju od
stvarne vrednosti brzine svetlosti.

Međutim, na osnovu nekih pokazatelja videlo se da brzina svetlosti ne zavisi od brzine relativnog kretanja između izvora
svetlosti i detektora, što nije u skladu sa našim iskustvom, stoga su naučnici i eksperimentatori bili pred zadatkom da to sa
sigurnošću ustanove. Trebalo je odabrati inercijalne sisteme za izvor i detektor sa značajnom razlikom u brzini tako da rezultat
ne bi mogao biti pripisan nepreciznosti u merenju.
Tako je izvršeno ustanovljavanje vrednosti brzine svetlosti sa levog i desnog kraja Sunca jer se ti krajevi u odnosu na Zemlju kreću
značajnim brzinama koje bi se mogle konstatovati i koje su znatno veće od moguće greške eksperimenta.
Isto je urađeno i sa svetlošću sa dvojnih zvezda od kojih nam se jedna približava a druga udaljava.
Međutim, ni sa jednog od tih eksperimenata, a i mnogih drugih, nije konstatovana zavisnost vrednosti brzine svetlosti od
brzina relativnog kretanja između tih izvora i detektora na Zemlji.

Na osnovu tih rezultata eksperimenata usledio je naizgled sasvim normalan zaključak:

Brzina svetlosti je konstantna i ne zavisi od relativnog kretanja između izvora i detektora.

I zaista izgleda da je zaključak logički apsolutno i nedvosmisleno posledica rezultata eksperimenata.

Nažalost, to samo tako izgleda. Onaj ko bi se suprotstavio tom zaključku bio bi kritikovan tom logikom. Napisao sam "tom logikom"
upravo zato što jedna "sitnica" nedvosmisleno govori da taj zaključak nije logički čak i u slučaju kad bi bio tačan.

No, o tom u sledećoj poruci.






[ Diskriminanta @ 04.03.2019. 02:40 ] @
Postoji krilatica da je u fizici eksperiment jedini sudija ako postoji dilema oko svojstava određene prirodne pojave.
Ipak tumačenje rezultata eksperimenta može biti pristrasno od strane eksperimentatora koji su hteli da ispitaju
jedno određeno svojstvo neke prirodne pojave.
Šta je eksperiment?
Eksperiment je postupak kojim se određene prirodne pojave dovode u uslove pod kojim se ostvaruje interakcija
između njih. Tumačenje rezultata eksperimenta je vrlo delikatan posao. Rezultati eksperimenta uopšte ne moraju
biti odraz pojave odnosno njenog svojstva koje smo hteli ispitati. Stoga se kod tumačenja rezultata mora posvetiti
rigorozna NAUČNA pažnja kod donošenja zaključaka. U nekim slučajevima biće potrebno izvesti dodatne principijelno
različite eksperimente iz kojih se nesumnjivo može suditi kojoj pojavi pripada određeno svojstvo.

U konkretnom slučaju kod istraživanja zavisnosti brzine svetlosti od relativnog kretanja između izvora i detektora
očekivano je da će brzina svetlosti zavisiti od tog kretanja i tu je napravljena jedna proizvoljna pretpostavka bez
ikakvog naučnog osnova. Ukoliko bi brzina svetlosti zavisila od tog kretanja onda svetlost ne bi imala brzinu c
već veću ili manju vrednost zavisno od brzine i smera relativnog kretanja između izvora i detektora.
Takva svetlost ne bi bila elektromagnetske prirode jer ne bi imala brzinu c

Na osnovu ovog moglo bi se reći da eksperimentatori "nisu imali pravo" da izvode takve eksperimente. Zašto?
Zato što je bilo normalno da se zapitaju - a čime ćemo detektovati takvu svetlost koja nije deo elektromagnetskog
spektra pošto nema brzinu c.
Pretpostavka eksperimentatora da ćemo okom kao prirodnim detektorom određenog područja elektromagnetskih
talasa detektovati i takve talase koji nisu elektromagnetski je bez ikakvog naučnog osnova.
I pošto je takva detekcija
izostala zaključeno je da takva svetlost i ne postoji jer kad bi postojala naše "svemoguće" oko bi je detektovalo.
Ovo je dozlaboga aljkav odnosno nenaučni zaključak.
I tu se stalo! Druge logičke mogućnosti nisu razmatrane što je s ozbiljnog naučnog stanovišta apsolutno nedopustivo.

O tom u narednoj poruci
[ Diskriminanta @ 04.03.2019. 08:02 ] @
Ako trenutno smatramo da je Zemlja u nekom inercijalnom sistemu, a navedeni vasionski objekti u drugim
inercijalnim sistemima onda svetlost sa tih objekata ne bi imala brzinu c u odnosu na Zemlju pa bi ti objekti
bili nevidljivi, ali to se ipak ne dešava.
Zašto?
Odgovor je jednostavan - zato što ti vasionski objekti emituju i svetlosti koje imaju brzinu c u odnosu na trenutni
inercijalni sistem Zemlje.
Ovde treba da se pozabavimo pojmom izvora svetlosti.
Elementarni izvor svetlosti je atom odnosno elektron koji u trenutku emisije elementarne svetlosti prelazi sa višeg
energetskog stanja na niže i pri tom emituje elementarnu svetlost. Makro izvor svetlosti je ogroman skup elementarnih
izvora svetlosti. Prilikom emitovanja svetlosti na makroizvoru se atomi vrlo intenzivno kreću zbog dovođenja odnosno
odvođenja energije, a za elektrone se smatra da se prilikom rotacije oko jezgra kreću ogromnim brzinama i pri bilo
kojoj od tih brzina mogu da emituju elementarnu svetlost.
Dakle, na svakom makroizvoru postoji ogroman broj elementarnih izvora koji se kreću haotičnim oscilacijama, dakle
neuniformno zauzimajući sve moguće brzine u nekom intervalu. Ni jedan jedini elementarni izvor se ne kreće
uniformno nikada. Ovo je veoma važan zaključak jer iz njega sledi negacija proklamovanih posledica uniformnog kretanja
makroizvora.
Uniformno kretanje makroizvora je beznačajna pojava i ne znači gotovo ništa. Ništa na tom izvoru se ne kreće uniformno.
Dakle samim tim je besmisleno govoriti o relativnom makro kretanju izvora svetlosti u odnosu na detektor jer su brzine
elementarnih izvora različite i daleko veće od relativne brzine makroizvora u odnosu na detektor. Brzina relativnog
kretanja između makroizvora i detektora je beznačajna u odnosu na brzine elementarnih izvora koje se ostvaruju na
makroizvoru. Ma kolika bila vrednost realno ostvarive relativne brzine između makroizvora i detektora uvek postoji
ogroman broj onih elementarnih izvora na makroizvoru koji emituju svetlost brzine c u odnosu na inercijalni sistem
detektora. Ovo stvara utisak da brzina svetlosti ne zavisi od relativnog kretanja detektora prema makroizvoru.
Dakle očigledno je da detektor uvek interaguje samo sa elektromagnetskom svetlošću jer je sam po sebi elektromagnetski
uređaj pa ne može interagovati sa svetlošću kada ona nije elektromagnetski talas.
Prema tome svi eksperimenti koji su imali za cilj da istraže zavisnost brzine svetlosti od relativnog kretanja između
makroizvora i detektora nisu pokazali tu zavisnost već samo elektromagnetsko svojstvo detektora.
Svi rezultati pokazali su samo svojstvo detektora koje ne zavisi od relativnog kretanja između izvora i detektora.

Ovo je jedna od mogućnosti tumačenja konstantnosti brzine svetlosti. Ona može biti eksperimentalno proverena.

O tom u sledećoj poruci.
[ Diskriminanta @ 05.03.2019. 09:54 ] @
Iz prethodnog izlaganja možemo da izvedemo zaključak da svaki makroizvor emituje svetlosti sa različitim brzinama u odnosu
na svoj inercijalni sistem od kojih možemo detektovati samo jednu i to onu koja u odnosu na naš sistem referencije ima
brzinu c t.j. koja je trenutno detektabilna u našem sistemu referencje.
Ovo je hipoteza koja logički sledi iz rezultata eksperimenata, ali koju obavezno treba dokazati odgovarajućim eksperimentima.

Terestrički eksperiment:

Prvi deo zadatka eksperimenta je da iz skupa emitovanih svetlosti izdvoji jednu (što je praktički neostvarljivo) odnosno jedan
što uži interval brzina svetlosti čije granice možemo da odredimo.
Drugi deo zadatka eksperimenta sastoji se u ispitivanju mogućnost interakcije izdvojenog intervala sa detektorom u različitim
inercijalnim sistemima. Ovo je principijelno drukčiji eksperiment od svih do sada izvedenih jer odgovara na pitanje da li se može
detektovati svetlost u referentnom sistemu u odnosu na koji nema brzinu c a koja je detektabilna u referentnom sistemu u odnosu
na koji ima brzinu c
Principijelan prikaz eksperimenta sa crtežom prikazaću u sledećoj poruci.
[ Diskriminanta @ 05.03.2019. 21:58 ] @
Terestrički eksperiment

Prvi deo zadatka eksperimenta je da iz svetlosti koje emituje izvor izdvoji jednu svetlost (što je praktično neostvarljivo)
odnosno jedan što uži interval svetlosti čije granice možemo da odredimo.
Drugi deo zadatka sastoji se u ispitivanju mogućnosti interakcije izdvojenog intervala svetlosti sa detektorom u različitim
inercijalnim sistemima
Eksperiment sadrži sledeće elemente: izvor svatlosti (i), pokretnu zapreku (Z) sa otvorima A i B, Nepokretno ogledalo (Os),
pokretna ogledala (Od) i uređaj za detekciju (P). Udaljenost pokretne zapreke od nepokretnog ogledala označena je sa l,
brzina pokretne zapreke sa w, brzina pokretnih ogledala sa u, brzina bilo kog spektra sa vs. Dimenzije otvora A i B su jednake
a značenje oznaka h1 i h2 vidljivo je iz slike. Pokretna zapreka sa otvorima predstavlja uređaj za izdvajanje
intervala svelosti. Pokretnim ogledalima ostvaruju se različiti inercijalni sistemi.



[Ovu poruku je menjao Diskriminanta dana 05.03.2019. u 23:22 GMT+1]
[ Diskriminanta @ 06.03.2019. 07:59 ] @
Interferometar

Ako se izvor svetlosti kreće bilo kojom brzinom v u odnosu na referentni sistem u interferometru će se moći detektovati
samo onaj spektar koji u odnosu na izvor ima brzinu c + v jer će takav spektar imati brzinu c u odnosu na referentni sistem.
Za promatrača u referentnom sistemu uopšte nije važno kojom se brzinom kreće izvor - za njega je važno samo to da u
interferometar ulazi svetlosni spektar brzine c koji on može detektovati. Prema tome događanje u interferometru biće identično
i nezavisno od toga u kom se inercijalnom sistemu nalazi izvor.
Budući da su putevi svetlosti u krakovima interferometra jednaki interferencije ne može biti.
[ mjanjic @ 06.03.2019. 08:10 ] @
Brzina izvora ne utiče čak ni na brzinu prostiranja zvuka u medijumu, a sa zvukom je mnogo lakše eksperimentisati i objasniti zašto je tako.
[ Diskriminanta @ 06.03.2019. 12:45 ] @
Citat:
mjanjic: Brzina izvora ne utiče čak ni na brzinu prostiranja zvuka u medijumu, a sa zvukom je mnogo lakše eksperimentisati i objasniti zašto je tako.

Zvuk se ne prostire kroz prazan prostor.
[ mjanjic @ 06.03.2019. 20:02 ] @
Pa? Ono što je zvuk u Njutnovoj, to je svetlost u qvantnoj mehanici.

A postavlja se i pitanje šta je "prazan" prostor: https://phys.org/news/2016-11-weird-quantum-property-space.html
[ mrkabrka @ 06.03.2019. 21:00 ] @
A laser - skup svetlosti - jednobojan.... - zvuk takođe elektromagnetni talas...
[ Diskriminanta @ 07.03.2019. 03:42 ] @
Citat:
mjanjic: Pa? Ono što je zvuk u Njutnovoj, to je svetlost u qvantnoj mehanici.


Teško da se to može dokazati

Citat:
A postavlja se i pitanje šta je "prazan" prostor: https://phys.org/news/2016-11-weird-quantum-property-space.html


Prostor je pojam koji se ne može definisati. Prostor sadrži materiju i njena svojstva. Prostor omogućava kretanje odnosno promenu
međusobnih položaja materijalnih tela . Kretanje u prostoru postoji ali ne u odnosu na njega. Svojstva materije nisu svojstva prostora.


[ Diskriminanta @ 07.03.2019. 04:08 ] @
Citat:
mrkabrka:
A laser - skup svetlosti - jednobojan.... - zvuk takođe elektromagnetni talas...


Izgleda da si poistovetio prostiranje zvuka sa prenošenjem.





[ Diskriminanta @ 07.03.2019. 04:51 ] @
Tema nosi naslov "Detekcija svetlosti" pa bih zamolio učesnike da se koncentrišu na taj problem. Taj problem bi se mogao
preimenovati i u uslov detekcije koji bi glasio: svaka svetlost se može detektovati ako ispunjava uslov detekcije.
Taj uslov glasi: svetlost je detektabilna samo ako ima brzinu c u odnosu na detektor. Dakle taj uslov diktira detektor.

On samo tako može da ostvari interakciju sa svetlošću.

Prema tome svi eksperimenti koji su pravljeni sa namerom da pokažu zavisnost brzine svetlosti od relativnog kretanja nisu
nam to pokazali već su pokazali šta može detektor.
Isto tako svi eksperimenti koji su imali za cilj da pokažu kolika je brzina svetlosti nisu nam to pokazali već samo to sa kojom
svetlošću može interagovati detektor.
Nismo hteli da istražujemo svojstva detektora već brzinu svetlosti, ali smo, ne znajući upravo takve eksperimente izvodili kojim
se po ko zna koji put dokazivalo samo svojstvo detektora.
Moj predloženi eksperiment je principijeno drukčiji jer nema takvu slabost i zato ga treba izvesti. Nije bitno da li će rezultat
eksperimenta biti protiv moje hipoteze ili protiv STR - protiv nauke sigurno neće biti.
[ mjanjic @ 07.03.2019. 10:11 ] @
Mlatiš praznu slamu.

Zna se koliko energije uložiš u neki sistem koji stvara EM zračenje i merenjem je utvrđeno da svo zračenje koje se kreće brzinom u određenom medijumu (brzinom "c" u vakuumu) ima ukupnu energiju jednaku uloženoj energiji, tako da tu nema prostora za priču kako je deo energije potrošen na neku drugu "svetlost" koju mi ne možemo da detektujemo.


Naravno, možeš ti reći da se to ne može dokazati, ali, eto, ne možemo da dokažemo ni da stvarno postojimo, tj. da sve nije neka veoma složena simulacija. Po istoj analogiji, danas je teško dokazati na internetu da li je neko stvarna osoba ili dobro istreniran softver (bot).
[ djoka_l @ 07.03.2019. 10:20 ] @
Ovo su njegove poznate gluposti.
Kontemplira o nekakvim detektorima, misli da brzina svetlosti zavisi od brzine atome i elektrona koji emituje foton, a onda smišlja mehaničku spravu da hvata "opseg" brzina.
Pri tom potpuno zanemaruje zakon o održanju energije, kao i činjenicu da je i "detektor" takođe atom koji ima neku brzinu, odnosno elektron, koji isto ima brzinu.
[ zzzz @ 07.03.2019. 12:42 ] @
Citat:
Diskriminanta:

svaka svetlost se može detektovati ako ispunjava uslov detekcije.
Taj uslov glasi: svetlost je detektabilna samo ako ima brzinu c u odnosu na detektor. Dakle taj uslov diktira detektor.
On samo tako može da ostvari interakciju sa svetlošću.



Hm,hm.Šta li je to detektor i kako radi?Ima li neke dijelove i ako ima čemu služe?Zasad znamo da raspoznaje samo brzinu el.magnetnih talasa.Ako imaju brzinu drukčiju od c ignoriše ih,a ako je c onda napravi interakciju.Kakvu?

Da li detektuje frekvenciju?Talasnu dužinu?Fazni pomak?Intenzitet,tj.jačinu?Trajanje?
Ako nije tajna daj malo opisa takve sprave.
[ Diskriminanta @ 07.03.2019. 14:50 ] @
Citat:
mjanjic: Mlatiš praznu slamu.
Zna se koliko energije uložiš u neki sistem koji stvara EM zračenje i merenjem je utvrđeno da svo zračenje koje se kreće brzinom u određenom medijumu (brzinom "c" u vakuumu) ima ukupnu energiju jednaku uloženoj energiji, tako da tu nema prostora za priču kako je deo energije potrošen na neku drugu "svetlost" koju mi ne možemo da detektujemo.

Samo deo energije elektromagnetskog spektra utrošen je na svetlost a još manji deo na vidljivu. Ne postoji eksperiment koji
pokazuje koliko se energije troši samo na svetlost, jer je tu obično i toplotna energija. Kolika je energija hladne svetlosti?
Citat:
djoka_l
misli da brzina svetlosti zavisi od brzine atome i elektrona koji emituje foton,

Naravno - od elementarnog izvora mora da zavisi
Citat:

Pri tom potpuno zanemaruje zakon o održanju energije, kao i činjenicu da je i "detektor" takođe atom koji ima neku brzinu,
odnosno elektron, koji isto ima brzinu.

To nije tačno! O tom nisam ni govorio. Ukratko na atomu izvora se vrši ekscitacija energije a na detektoru apsorpcija.
Citat:
zzzz: Hm,hm.Šta li je to detektor i kako radi?

Prirodni detektor je oko, a radi tako što interaguje sa određenom količinom energije.
Citat:
Ima li neke dijelove i ako ima čemu služe?
Ima. Služe za detekciju svetlosti različitih talasnih dužina
Citat:
Zasad znamo da raspoznaje samo brzinu el.magnetnih talasa.Ako imaju brzinu drukčiju od c ignoriše ih,a ako je c onda napravi interakciju.Kakvu?

Kalibriranu energetsku. On apsorbuje strogo određenu količinu energije ni veću ni manju.
Citat:
Da li detektuje frekvenciju?Talasnu dužinu?Fazni pomak?Intenzitet,tj.jačinu?Trajanje?

Da! Znaš i sam šta detektuje oko.
Citat:
Ako nije tajna daj malo opisa takve sprave.

Nije tajna ono što znamo Ti i ja. Tajna je ono što ne znamo i što se trudimo da saznamo.

[ mrkabrka @ 07.03.2019. 19:40 ] @
Zanima me da li je brzina svetlosti ista za sve izvore svetlosti - primer obična sijalica ,led dioda,laser itd...
[ mjanjic @ 07.03.2019. 20:11 ] @
U istoj sredini brzina svih EM talasa je ista.

Gore se govori o brzini "c", a EM talasi se tom brzinom kreću samo u vakuumu. Npr. u vodi se svetlost kreće dosta sporije, a naučnici su napravili materijale u kojima se svetlost kreće toliko sporo da izgleda kao da "stoji": https://en.wikipedia.org/wiki/Slow_light
[ MajorFatal @ 07.03.2019. 20:34 ] @
Citat:
Diskriminanta:
Citat:
zzzz: Hm,hm.Šta li je to detektor i kako radi?

Prirodni detektor je oko, a radi tako što interaguje sa određenom količinom energije.


Ako je štogod od pomoći štapići ili štapićaste ćelije u retini oka imaju osetljivost nivoa jednog fotona.
[ alimamnekolikokuća @ 08.03.2019. 08:06 ] @

[ Diskriminanta @ 08.03.2019. 08:58 ] @

Mnogo lupaš!
[ zzzz @ 08.03.2019. 10:32 ] @
Citat:
Diskriminanta:

Citat:
Da li detektuje frekvenciju?Talasnu dužinu?Fazni pomak?Intenzitet,tj.jačinu?Trajanje?

Da! Znaš i sam šta detektuje oko.


Šta detektuje radio prijemnik?
[ mjanjic @ 08.03.2019. 14:45 ] @
https://en.wikipedia.org/wiki/Radio_receiver_design
[ Diskriminanta @ 08.03.2019. 16:04 ] @
Citat:
zzzz:
Šta detektuje radio prijemnik?

Elektromagnetske talase

[ alimamnekolikokuća @ 09.03.2019. 05:31 ] @
Šta tačno ti tvrdiš i šta zaista dokazuješ?

Po svemu sudeći ne znaš elementarne činjenice o svetlosti
a iz skice koju si priložio na prethodnoj strani se vidi da si redefinisao i pravila geometrije.

Kako bi bilo da prostuditraš literaturu sa prve dve/tri godine fizike i hemije pa da nam se javiš kad stekneš veštinu da studentske eksperimente svedeš u granice greške od 1-2% ?
Prodješ sve redom, optika, prelamanje, refrakcija, struktura materije, EM, spektroskopija, apsorpcija i emisija, itd...
[ Diskriminanta @ 09.03.2019. 10:26 ] @
Citat:
alimamnekolikokuća: Šta tačno ti tvrdiš i šta zaista dokazuješ?

Tvrdim da iz rezultata eksperimenata za utvrđivanje zavisnosti brzine svetlosti od relativnog kretanja između makroizvora i detektora
ne sledi zaključak o kostantnosti brzine svetlosti. Taj zaključak je rezultat aljkavog i nedovoljno strogog dakle nenaučnog pristupa
interpretaciji dobijenih rezultata eksperimenata.
Eksperimentalno pokazana nezavisnost brzine svetlosti može biti posledica svojstva detektora a ne svetlosti. Tu mogućnost treba
eksperimentalno proveriti.

Citat:
Po svemu sudeći ne znaš elementarne činjenice o svetlosti

Znam dovoljno!
Citat:
a iz skice koju si priložio na prethodnoj strani se vidi da si redefinisao i pravila geometrije.

To nije tačno. Verovatno ne razumeš. Bolje je da pokažeš šta ne razumeš.

Citat:
Kako bi bilo da prostuditraš literaturu sa prve dve/tri godine fizike i hemije pa da nam se javiš kad stekneš veštinu da studentske eksperimente svedeš u granice greške od 1-2% ?
Prodješ sve redom, optika, prelamanje, refrakcija, struktura materije, EM, spektroskopija, apsorpcija i emisija, itd...

A kako bi bilo da ti bar naučiš šta je optika a šta su delovi optike pa da bar u tome ne grešiš.
[ MajorFatal @ 09.03.2019. 12:34 ] @
Da zvezde trepere zato što se mvdaju :)
[ mjanjic @ 09.03.2019. 13:28 ] @
Znaš šta, najbolje da se javiš onom "profesoru" iz Užica, ako je još uvek živ: http://www.novosti.rs/vesti/na...irom-pobedio-i-Gausa-i-Dekarta
Možda ti njegova "matematika" pomogne u dokazivanju te teorije, a i lakše ćete zajedničkim snagama da se izborite protiv zavere svetske nauke.

Ne znam da li je on ili neki drugi slao matematičkim časopisima u Srbiji i inostranstvu svoje "dokaze" u vezi kvadrature kruga i trisekcije ugla, ali sam od nekog sličnih shvatanja video i "dokaz" da broj Pi nije tačno izračunat, pa je čovek još molio da u slučaju publikovanja izdavač obavesti SANU da oni ne publikuju u tom slučaju, jer je i njima poslao!
Isto je tako neki lik dokazao Goldbahovu hipotezu (svaki paran broj veći od 2 može se predstaviti kao zbir 2 prosta broja, npr. 18=17+1, 20=17+3, 22=19+3, 24=23+1=19+5, itd.).
Čovek je naveo sve moguće parove prostih brojeva koji u zbiru daju parne brojeve do broja 200, i "zaključio" da se broj takvih parova prostih brojeva povećava sa povećanjem parnih brojeva. Odnosno, tvrdi da za veći paran broj postoji više parova prostih brojeva čijim zbirovima je on jednak nego za manji paran broj.
Naravno, to nije tačno, važi za brojeve koji su npr. oblika 2*p, gde je p prost broj, ali to nije dokaz.

Koliko neke stvari nisu jednostavne pokazuje da je dokazano da se svi brojevi veći od 4 (a time i svi parni, pošto neparni nisu problem) mogu predstaviti kao zbir ne više od 4 prosta broja. Goldbahova hipoteza je proverena pomoću računara do reda 10^17, a slaba Goldbahova hipoteza (neparni brojevi veći ili jednaki 9 se se mogu predstaviti zbirom tri prosta broja) dokazana je u potpunosti tek pre 5 godina.
[ Diskriminanta @ 09.03.2019. 16:51 ] @
Nekada me i nedobronamerna lupetala nađu. Prezriv odnos prema ljudima koji pokušavaju da nađu rešenje neke matematičke
ili fizičke zagonetke je karakteristika takvih lupetala. Postoji mnogo izuzetno lepih rešenja trisekcije ugla koji, naravno, ne ispunjavaju
traženi uslov upotrebe šestara i lenjira, ali ne bi trebalo zato da autori tih rešenja budu predmet pogrde nedobronamernih neinteligentnih
i nadmenih lupetala.
Isto je i sa prostim brojevima. Postojali su ljudi koji su tragično doživljavali svoje nauspehe u kolosalnom problemu prostih brojeva. Ti ljudi
su čak savetovali druge da se ne upuštaju u taj problem jer je vrlo izazovan ali i nesaglediv i ne ostavlja istraživače ravnodušnim.
Moguća su ipak neka sporedna efikasna rešenja.
Ovde, na forumu matematike Atelago je dao najefikasnije rešenje svih Goldbahovih parova prostih brojeva za parne brojeve.
Atelago - ov šiber daje u jednom trenutku sve Goldbahove parove za neki paran broj što je efikasnije i od kompjuterske računice.
(Može se pogledati na temi Goldbahovi parovi - matematika)
Atelago je to uspeo zato što nije podlegao porugama destruktivnih neinteligentnih i neskromnih "sveznalica" visoko uzdignutih noseva.

[ mjanjic @ 09.03.2019. 17:42 ] @
Stvarno, samo koliki nam šiber treba za neki broj od 100 cifara, i na koji način se proverava koji brojevi su prosti?

Ne može baš sve da se napravi pomoću štapa i kanapa, ali ako nešto i može, ne znači da u današnje vreme ima praktičnu primenu za korišćenje.
[ RoRa @ 09.03.2019. 21:48 ] @
Postavljač teme tvrdi da detektori svetlosti detektuju samo elektromagnetne talase brzine prostiranja c. Posledično, predlaže proveru postojanja elektromagnetnih talasa brzine prostiranja različite od c.
Ako pođemo od činjenice da fotoelektrični efekat dobro objašnjava princip rada većine detektora svetlosti onda se postavljač teme suočava sa apsurdnom situacijom: fizici NIJE poznata teorija fotoelektričnog efekta zasnovana na teoriji o talasnoj prirodi svetlosti. Ajnštajn je. uvodeći fotone (čestice svetlosti) u fiziku, uspešno objasnio fotoelektrični efekat i za to objašnjenje dobio Nobelovu nagradu. Teorija fotoelektričnog efekta operiše isključivo sa energijom fotona i ne podrazumeva da se isti kreću konstantnom brzinom c. Ovim je praktično okončana era tokom koje je svetlost objašnjavana kao isključivo talasni fenomen.
[ Diskriminanta @ 10.03.2019. 00:53 ] @
Citat:
RoRa: ... Posledično, predlaže proveru postojanja elektromagnetnih talasa brzine prostiranja različite od c.

Moglo bi se i tako reći, ali ja bih se pre odlučio da kažem da postoje svetlosni talasi različitih brzina koji u principu nisu elektromagnetski.
Oni su elektromagnetski samo u onom inercijalnom sistemu u kom imaju brzinu c, odnosno oni interaguju sa detektorom svetlosti samo ako u
odnosu na njega imaju brzinu c. Prema tome brzina c i nije svojstvo svetlosnih talasa. Brzina c je uslov koji mora postići svetlosni talas da bi bio
detektovan ili kraće: Brzina c je uslov detekcije
[ alimamnekolikokuća @ 10.03.2019. 07:06 ] @
Citat:
RoRa

Postavljač teme tvrdi da detektori svetlosti detektuju samo elektromagnetne talase brzine prostiranja c. Posledično, predlaže proveru postojanja elektromagnetnih talasa brzine prostiranja različite od c.

Dečko očigledno nije čuo da Sunce izlazi na istoku, zalazi na zapadu a da je u podne u zenitu.
Evo pogledaj šta je napisao:
Citat:
Brzina c je uslov detekcije



Citat:
RoRa

fizici NIJE poznata teorija fotoelektričnog efekta zasnovana na teoriji o talasnoj prirodi svetlosti. Ajnštajn je. uvodeći fotone (čestice svetlosti) u fiziku, uspešno objasnio fotoelektrični efekat i za to objašnjenje dobio Nobelovu nagradu.

Teorija fotoelektričnog efekta jeste zasnovana na talasnoj prirodi svetlosti. Evo pogledaj:

hν = Ei + mv²/2

To je suština Ajnštajnovovog rada (1905) gde je kvant svetlosti energije E=hν (Plankova jednačina), ono mv²/2 kinetička energija eletrona a Ei izlazna energija elektrona.
Termin "foton" je uveo Lewis 1926. kao zamenu za termin "kvant svetlosti".
Foton je čestica samo fenomenološki i potreban je u smislu lakšeg tumačenja pojava ali ne kao stvarna materijalna čestica.

[ Diskriminanta @ 10.03.2019. 09:50 ] @


Citat:
alimamnekolikokuća: Dečko očigledno nije čuo da Sunce izlazi na istoku, zalazi na zapadu a da je u podne u zenitu.

Varaš se! Čuo sam za Sunce, za istok i za zapad, ali da je Sunce (uvek i svagde) u podne u zenitu to prvi put čujem. Veliki si znalac da Bog sačuva!

Rekao sam da je brzina c uslov za ostvarenje detekcije i stojim iza toga jer samo tako je moguća interakcija između svetlosti i detektora
elektromegnetskih talasa.

Zašto se tome toliko isčuđavaš. Stvar je vrlo jednostavna - dokaži da nije tako!






[ alimamnekolikokuća @ 10.03.2019. 11:40 ] @
I ja prvi put čujem da sam napisao "uvek i svagde".
U stvari i nisam napisao.
Samo ne znam, kad si već tako oštrouman, kako nisi slično primetio i za zapad i za istok?

A kladim se (u koru od banane) da nemaš pojma zašto sam to napisao.
[ RoRa @ 10.03.2019. 14:35 ] @
Citat:
hν = Ei + mv²/2


Jednačina kaže da se ENERGIJA upadnog fotona "troši" na energiju potrebnu za oslobađanje elektrona od jezgra oko koga kruži (izlazni rad) i na kinetičku energiju toga sada slobodnog elektrona. Izraz za energiju fotona ima unekoliko istorijski karakter jer struktura fotona NIJE talas određene talasne dužine i frekvencije. Foton je čestica. Tvrditi da ova jednačina važi ako i samo ako upadni fotoni imaju brzinu c jeste, po mome mišljenju, preskok u zaključivanju.
[ zzzz @ 10.03.2019. 18:40 ] @
Citat:
Diskriminanta:
Citat:
zzzz:
Šta detektuje radio prijemnik?

Elektromagnetske talase



Poznato je (nadam se i tebi) šta je oscilatorno kolo kod radio prijemnika.Ako odašiljač radi na strogo uskoj frekvenciji, kako radio prijemnik u automobilu to detektuje?Ispada da radio stanice poštuju frekvenciju, ali emituju veliki spektar raznih talasnih dužina čime se ostvaruje veliki spektar brzina.Jel tako?
[ Diskriminanta @ 10.03.2019. 19:32 ] @
Citat:
RoRa: Jednačina kaže da se ENERGIJA upadnog fotona "troši" na energiju potrebnu za oslobađanje elektrona od jezgra oko koga kruži (izlazni rad) i na kinetičku energiju toga sada slobodnog elektrona. Izraz za energiju fotona ima unekoliko istorijski karakter jer struktura fotona NIJE talas određene talasne dužine i frekvencije. Foton je čestica. Tvrditi da ova jednačina važi ako i samo ako upadni fotoni imaju brzinu c jeste, po mome mišljenju, preskok u zaključivanju.

Ipak sve se dešava pod dejstvom vidljive svetlosti odnosno pod dejstvom EM spektra koji ima brzinu kao i njegov vidljivi deo. A brzina takvog
spektra je c.
[ alimamnekolikokuća @ 10.03.2019. 19:51 ] @
Citat:
RoRa

struktura fotona NIJE talas određene talasne dužine i frekvencije. Foton je čestica.

Ako je tako onda se Plank zeznuo i ne važi hν

Medjutim, eksperimenti pokazuju da je Plankova E = hν tačna


Citat:
Diskriminanta

Ipak sve se dešava pod dejstvom vidljive svetlosti odnosno pod dejstvom EM spektra koji ima brzinu kao i njegov vidljivi deo. A brzina takvog
spektra je c.

Ne znam šta se to "sve dešava pod dejstvom vidljive svetlosti"
medjutim sigurno je da je brzina c ostvarljiva samo u vakuumu.

Ali ti Sunce posmatraš kroz atmosferu!
Kolika je onda brzina svetlosti?
[ Diskriminanta @ 10.03.2019. 20:31 ] @
Svetlost se uvek kreće kroz vakuum.
[ mjanjic @ 10.03.2019. 21:26 ] @
Kroz stalo, dakle, ne prolazi?
[ MajorFatal @ 10.03.2019. 21:33 ] @
Kroz staklo se telepromptuje
[ alimamnekolikokuća @ 10.03.2019. 21:34 ] @
Citat:
Diskriminanta

Svetlost se uvek kreće kroz vakuum.

Citat:
Diskriminanta

ali ja bih se pre odlučio da kažem da postoje svetlosni talasi različitih brzina


[ Ivan Dimkovic @ 10.03.2019. 21:43 ] @
Citat:
zzzz:
Citat:
Diskriminanta:
Citat:
zzzz:
Šta detektuje radio prijemnik?

Elektromagnetske talase



Poznato je (nadam se i tebi) šta je oscilatorno kolo kod radio prijemnika.Ako odašiljač radi na strogo uskoj frekvenciji, kako radio prijemnik u automobilu to detektuje?Ispada da radio stanice poštuju frekvenciju, ali emituju veliki spektar raznih talasnih dužina čime se ostvaruje veliki spektar brzina.Jel tako?


Kakvih brzina?
[ Diskriminanta @ 10.03.2019. 22:09 ] @
MajorFatalmjanjic

Da li ova gospoda u šumi idu kroz drveće ili između drveća? Svetlost je pametna pa prolazi kroz vakuum koji je između materijalnih čestica.

[ MajorFatal @ 11.03.2019. 00:27 ] @
Za gospodu ne znam, ja idem i kroz šipražje ako treba a kroz sneg prtim, i da dodam da svetlost ma koliko bila pametna uvek je pametnija od mene :)
[ Diskriminanta @ 11.03.2019. 06:36 ] @
Da, tako se kaže, ali u nauci treba ipak biti određeniji jer ljudi i ne razmišljaju o tom da svetlost uvek ide kroz prazan prostor,
a vodu ili neki drugi medijum jednostavno shvataju kao nekakvu drukčiju materijalnu sredinu kroz koju se, eto, može proći.
Doduše ni vakuum između materijalnih čestica nije "prazan" jer u njemu se nalaze polja sila, ali jeste prazan u pogledu
prolaza.
[ alimamnekolikokuća @ 11.03.2019. 09:59 ] @
Citat:
Diskriminanta

ljudi i ne razmišljaju o tom da svetlost uvek ide kroz prazan prostor

Sva sreća pa je tu Ajnštajn umesto Ajnštajna koji će spasiti čovečanstvo od zabluda.
[ zzzz @ 11.03.2019. 11:58 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:
zzzz:
Citat:
Diskriminanta:
Citat:
zzzz:
Šta detektuje radio prijemnik?

Elektromagnetske talase



Poznato je (nadam se i tebi) šta je oscilatorno kolo kod radio prijemnika.Ako odašiljač radi na strogo uskoj frekvenciji, kako radio prijemnik u automobilu to detektuje?Ispada da radio stanice poštuju frekvenciju, ali emituju veliki spektar raznih talasnih dužina čime se ostvaruje veliki spektar brzina.Jel tako?


Kakvih brzina?


Nedetektabilnih valjda,kako ih nazva autor,jer nemaju brzinu c u odnosu na detektor.
[ alimamnekolikokuća @ 12.03.2019. 10:04 ] @
Citat:
zzzz

Nedetektabilnih valjda,kako ih nazva autor,jer nemaju brzinu c u odnosu na detektor.

Pa takvih koji nemaju brzinu c u stvari i nema jer:

Citat:
Diskriminanta

Svetlost se uvek kreće kroz vakuum.

što bi trebalo da znači da se uvek svaka svetlost prostire brzinoim c?