[ cukovanny @ 07.04.2019. 10:09 ] @
deco, igram se već 20ak dana sa ovom pločom... raja na australijskom forumu "the backshed" već pravi verzije sinusnih pretvarača sa 24V/48V na 220V snaga i do 10kW.... jedan od članova , izvesni "poida" je reverse engeneeriso ploču i sa dodatim funkcijama je implementirao na atmega328. tamo se dešavaju zbilja zanimljive stvari....

... što se mene tiče , daj rekoh prvo da probam tu zvaničnu EGS002 ploču. našao sam transformator talijanski 12/24V sa jedne strane i 220V/380V sa druge strane i mereći mu jezgro utvrdio da je sposoban sa normalnom gustinom fluksa baciti do 1.5kW ... cca 17kg u ruke kad se uzme :)
nađem za proof of koncept malo nekih jačih N fetova i bacim se u izradu svračijeg gnezda....

prvo što sam uradio je odstranio sa ploče lm393 koji koliko kapiram preko otpornika 0.01R prema masi - na IFB pinu meri pad napona i aktivira SD (shutdown) pin na IR2113 mosfet drajveru (to je polumost drajver koliko se sećam) tako što ga diže prema 5V. dakle mako sam LM393 i prespojio vodove na ploči 1-4, 7-8.
odstranio sam ga jer mi trafo pušta čudne zvukove i napon na izlazu ludira pri promenljivom opterećenju. negde sam pročitao da je ta kontrola koju su kinezi uradili posebno neprijatna na torusnim trafoima. voleo bih naučno objašnjenje ovde od ekipe (u pitanju je "curenje" koje torus nema , a moj EI ima).
moj trafo je EI pa je opet puštao čudne zvukove sa lm393 onboard . taj složeni mehanizam kontrole struje zamenio sam sa 2x30A sporim osiguračima sa strane 12V.

drugo što sam uradio je da sam za svoj izlaz na sekundaru odabrao 380V izlaz jer na 220V izlazu nisam mogao dobiti dovoljno visok napon te mi se stalno aktivirala undervoltage zaštita (4xblink) na ploči. malo sam razmislio pa skapirao da bi primar verovatno trebao biti motan na 8-9V , a ne na 12V i da tu leži uzrok ove zeze....

treće što sam uradio je da sam feedback spregu sa "general circuit" sheme zamenio sa malim trafoom 220V/12V i napravio decouple-ing i tako galvanski odvojio visoki napon od logike sa relativno kvalitetnom povratnom informacijom.

za fetove sam odabrao relativno retke "svinje" koje ne izgledaju kao svinje 75T10GS i to svaki uduplo u H-mostu.

stavio u paraleli sve što sam mogao naći od kond 10000uF na primar, udesio stabilne 5V i 12V na napajanju logike i okidanja mosta i polako i bojažljivo preko otpornika uključio čitavu stvar na laboratorijski isp 0-50V / 0-8A...
...začudio se što nije bilo BOOOM već je srveni uni-t očitao stabilnih 190V sa strane sekundara. motao malo 10k trimer i naterao na 230V i počeli su testovi.....


[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 07.04.2019. u 21:12 GMT+1]
[ cukovanny @ 07.04.2019. 10:22 ] @
evo je low res shema, čisto da se zna o čemu govorim:
[ DSL @ 07.04.2019. 10:52 ] @
Nabavio pločku, da se poigram kad nadjem vremena...
Naravno, upao u druge stvari, istao bez vremena, ali ne i bez interesa da se poigram... Naletim na netu, ne tako davno, na nekog obojenog, iz Nigerije ili odakle vec, čovek se bas zaigrao i napravio vise verzija...
Meni se, iskreno, malo obnemilio, cim sam video da mu treba neki dedicated LCD za vizuelnu opservaciju a ne neki od 2usd...
Nastavi sa pričom, cenim da je dobrom delu foruma interesantna.
[ cukovanny @ 07.04.2019. 11:21 ] @
evo braćo nastavljam duža je priča, a nedelja je , deca me kroje za neki izlet ... eto me za dva h...
[ ziki_the @ 07.04.2019. 12:35 ] @
Imam i ja plocu, cak sam i pravio verziju sa attiny13 bez povratne sprege napona samo sa strujom.
Iskreno zabatalio sam zbog nekih drugih obaveza.
Ponasalo se krajnje korektno i sinus je bio fin. Ja sam motao za 8V primar..

Neki radovi drugih ljudi link.

Verzija sa attiny13 u prilogu.
[ cukovanny @ 07.04.2019. 19:41 ] @
eh da nastavim:

prva preporuka moja je da ako i kad nabavite ovu pločicu, testirate kako radi i da li uopšte radi. test se sastoji u tome da na pinove 12 i 14 dovedete stabilne 5V i 12V , zatim pinove 5 i 9 spojite na bilo koji gnd (interno povezani) i na pin 15 (feedback) sa preciznog napajanja dovedete recimo 2.8V. feedback pin očekuje stabilan dc napon u opsegu 2.2-3.1V koji se koristi kao informacija za amplitudu (hmm... ili gustinu...) sinusoide koju "gura" u most.

...hmm, preciznije rečeno, u unipolarnom modu rada (invertorskom modu niski napon na visoki kroz NF trafo) - ploča gura na pinovima 3 i 6 klasični square wave na 50Hz (desna ruka mosta), a na 8 i 10 taj famozni spwm na 22khz (leva ruka mosta) i ako sam dobro razumeo (voleo bih razjašnjenje) ta dva talasna oblika se kroz primar nf trafoa kombinuju (sabiraju) po dijagonali mosta tokom ontime intervala square wave-a....

elem, ako je pločica ispravna , na ova četri pina na osciloskopu ćete u test modu goreopisanom videti jasna četiri signala. na prva dva square, a na druga dva polumesece u inverziji koji liče na sinusoidu...

e sad tu ide priča sa drajverima mosta koji su IR2113s i na jednoj pločici mi je levi taj drajver na pinu 8 cvrknuo bez ikakvog opterećenja.... za ovaj drajver kažu da je robustan i da je struja gejt-source i do 2A. meni je došao neispravan. na žalost nemam drugi- sve sam pretražio po el otpadu- ima neko da pošalje par komada busom večeras sutra ??? plaćam pošteno i hitni su mi :) PP ?

druga ploča, i tu nastavljam onu priču sa samog početka posta je proradila odmah i zbog sklepanog feedbacka sam držao oko 207VAC. nađe se tu jedna aktivna sal audio kutija od 400W i zabodoh usb u nju i odvrnuh do kraja da razmrdam komšije (neville brothers yelow moon) a na voltmetru 204V. bez ulaznih kond je ovaj test bio , samo velika baterija 170A i po 1.5m 6kvmm bakarnih kablova sa obe strane. na izlazu VN je bio 9uF veliki blok kond direktno na sekundaru i sinusoida na merenju pomalo prljava , u suštini solidna. zna neko kako odmeriti dobru vrednost blok kond za dati sekundar ???

tranzijetni odziv napajanja sam probao sa tups tups muzikom i jako odvrnutim bassovima na eq, međutim kapiram da to nije neki test jer i pojačalo unutar ove aktivne kutije ima neki ulazni rezervoar energije .... bolja bi bila neka brusilica ili kompresor....
sledeći test je bio još jedna kutija takva ista i hop, na paljenju pade napon i ugasi se sklop. podebljah napon baterije sa punjačem u paraleli, dakle okolo 14V, a bio 12.6V i upali se i druga kutija i krenu da gruva. ovo je rekoh prilika za jednu stvar sa nove koljine ploče, te su komšije uskoro slušale "svaku noć je isti mrak"....

...to be continued...
[ cukovanny @ 07.04.2019. 20:09 ] @
...da bi stvar ispitao u ozbiljnijim uslovima, pronašao sam malu miksetu bez snage ,laptop sa punjačem, stavio ih na zadnje sedište vozila, kutije aktivne montirao na krov vozila, pretvarač fiksirao ispred suvozačkog sedišta i odveo dve debele žice na aku. otišao u prirodu i tamo sat vremena sa upaljenim vozilom na leru gruvao još jače nego u prethodnom testu jer mi je mikseta omogućila da uđem u zasićenje ulaznog linijskog nivoa audio signala - pa su i kutije radile i znojile se mnogo više.
pipnem hladnjak moset mosta (veliki alu od nekog brand name intel procesora ) i posle pola sata rada stvar je zagrejana oko 45C. ventilator nisam stavljao sa namerom da stalno kontrolišem temp i gasim stvar ukoliko bude potrebno.

uskraćen sam za info o vuči struje na niskom naponu pri gruvanju obe kutije i miksete i punjenju laptopa jer nemam amp klešta, a nameravao sam svakako da u drugoj fazi realizacije stavim u seriju sa baterijom neki od ACS758LCB hall senzora i da podatak sa njega i sa NTC senzora koristim za shutdown napajanja , ali i za neki displej koji će informisati slučajne i namerne poglede o
ulaznom naponu,
ulaznoj struji ,
izlaznom naponu i struji ,
temp ,
snazi u W koja se vuče iz baterije, itd....

znam samo da standby rad bez ikakve potrošnje vuče oko 1.6A u mojoj konf. i sa pomenutim EI trafoom.
proračunom i postavkom izlazne prigušnice (zna neko koje jezgro koji broj namotaja, bilo šta ???) se može postići i da ovakav veliki sklop ima mirnu struju do 0.5A.

zadovoljan tadašnjim stanjem zaključio sam da je čitav sklop daleko solidniji od bilo kakvog kupovnog invertora cene i do 250EUR i spakovao se i otišao kući sa željom da čitavu elektroniku i svračije gnezdo podebljam i napravim stalnu ugradnju i terensko vozilo koje mi služi za svašta....
[ ziki_the @ 07.04.2019. 20:17 ] @
Misilm da na tvojoj ploci vec imas Izvode za displej. Proveri.
[ cukovanny @ 07.04.2019. 20:18 ] @
Citat:
ziki_the:
Imam i ja plocu, cak sam i pravio verziju sa attiny13 bez povratne sprege napona samo sa strujom.
Iskreno zabatalio sam zbog nekih drugih obaveza.
Ponasalo se krajnje korektno i sinus je bio fin. Ja sam motao za 8V primar..

Neki radovi drugih ljudi link.

Verzija sa attiny13 u prilogu.


svaka čast na trudu i volji. ploča je poučna za mene....
a pravljena je kao analog egs002 pin na pin ?
sam source? :) tvoje upravljanje tajmerima atmega ili si negde skinuo ? lookup tabela ili realtime kalkulacija ?
neka iskustva ? do koje snage si išao ? kako se pokazao kroz abuse i rabljenje kroz vreme ?

[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 07.04.2019. u 21:30 GMT+1]
[ cukovanny @ 07.04.2019. 20:26 ] @
Citat:
ziki_the: Misilm da na tvojoj ploci vec imas Izvode za displej. Proveri.



ma imam nego je neki dadicated displej ... ne sviđa mi se....
radiću moja merenja i vizualizaciju i kontrolu sa uC.
[ ziki_the @ 07.04.2019. 20:28 ] @
Da da pin to pin. Imam dva hex, jedan je za 50Hz, jedan za 52Hz.
Nisam ja pisao, samo skinuo sa rumunskog sajta nekog.
I upucavao u at. Ima i za megu8.
Snage do 1KW, testirao na raznim brusilicama itd..
Pravio i ovo link
[ cukovanny @ 07.04.2019. 20:45 ] @
... da dovršim priču - sledećeg dana testiranja sam kačeći potrošače zapalio most fetova.
nožice osigurača 2x30A su ostale zavarene za ležište, a telo osigurača je bilo dezintegrisano.
mosfeti , sem gornje desno grupe, pretvoreni u ugalj.

bio sam siguran da je logika mrtva, međutim laganim ispitivanjem utvrdim da je sam EG8010 preživeo.
izlazni signali tu i odaziva se na feedback, ali i na Tfb i NTC razdelnik napona.

... što se nije moglo reći za ir2113 jer su na razne načine poprskali.
zna neko neku zamenu za ovaj IC koju mogu naći bilo gde u atx napajanju, smps-ovima sa tv, ups, itd ? da to prežičim na taj neki drugi driver IC....
sada imam dve pločice sa neipravnim ir2113 i u nemogućnosti da pronađem ekvivalent.
nemam ni opciju da promenim pristup vodeći čitav invertor sa atmega328 ili attiny85 jer mi opet treba neki half bridge ili full bridge ic driver....
poručeni su i jedni i drugi na aliexpress ali treba vremena da to stigne :)

ujedno, to je i najveća moja zamerka (kao amatera i početnika) ovoj pločici.
nalazim da bi galvanski odvojeno vođenje mosfeta u mostu bilo jedino pouzdano rešenje !
imalo je ovde na forumu dvatri organizma zvanih članovi :) koji su pravi znalci koji bi mogli da nam to malo skiciraju i usput nešto naučimo. mislim da bi to bilo po desetak namotaja na nekom malom jezgru i stvar rešena. ma mislim da bi se na taj način upravljalo mosfetima još "strmije" i solidnije....

zajedno sa galvanski odvojenim Vfeedbackom koji već imam/o - rodila bi se sprava za uzdati se u nj.
[ mrkabrka @ 07.04.2019. 21:28 ] @
IR-2113P Beli-Elektronik cena 260rsd....
[ cukovanny @ 07.04.2019. 22:07 ] @
Citat:
mrkabrka: IR-2113P Beli-Elektronik cena 260rsd....


ma slažem se ... nego, treba to čekati, a i u toj ceni kinezi daju 10kom :)
izvinjavam se što odosmo u off ....

hajd da se vratimo iz off-a, da li ima ovaj neki kompatibilni IRxxxx high and low driver da ima opto razdvajanje ?
[ mjanjic @ 08.04.2019. 19:55 ] @
Ima i kod Orbitel-a, 260din., a čudo nema ovde kod mene u Retam-u, ima nekih drugih koji su cenovno tu negde, ali nisu isti (jedan je IR210 sa 2x7 pinova, ostalih par IR-ova su totalno drugačiji).

OK, ta ploča je za igranje, ali šta se zezate sa tim linearnim IC-ovima, uzmete lepo IGBT tranzistore, jeste da koštaju, ali su predviđeni za ozbiljnija opterećenja.
[ cukovanny @ 09.04.2019. 20:34 ] @
Citat:
mjanjic: Ima i kod Orbitel-a, 260din., a čudo nema ovde kod mene u Retam-u, ima nekih drugih koji su cenovno tu negde, ali nisu isti (jedan je IR210 sa 2x7 pinova, ostalih par IR-ova su totalno drugačiji).

OK, ta ploča je za igranje, ali šta se zezate sa tim linearnim IC-ovima, uzmete lepo IGBT tranzistore, jeste da koštaju, ali su predviđeni za ozbiljnija opterećenja.



baš lepo što to pominješ, a ja sam raskopao gomilu elektronike koju imam kod sebe na zalihama u stotinama smps i drugih ploča i pronađem na jednoj Mitsubishi-jev integralac - vidim lepo vozi jedan levu ruku mosta, drugi desnu. odem na pretragu kad ono M81735FP pin na pin kompatibilan sa IR2113s.
razlika između ovih ICova je što mitsubishijev nema 5V napajanje za logiku već se sve napaja sa 10-18V, dakle unutar opsega napona za okidanje mosfet-ova. i na ovom integralcu plivajuće napajanje se simulira preko diode i cap-a između Vcc i Vb pin-a, tako da charge pumpa okida gornji fet u polumostu sa naponom koji je jednak Vsource+Vcc.
naravno, vidim da je ovaj IC slabiji sa strujnim karakteristikama od originala, ali mislim da kinezi lažu barem za pola pa mu dođe otprl na isto...




malo rastegao pinove i umestio micikin IC na mesto posrnulog IR2113.
to izgleda ovako:






i ukaza se konačno pravilan talasni oblik na izlazu ploče, gornji sa pin 3 i donji sa pin 6:






i talasni oblik sa pinova 8 i 10:




[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 10.04.2019. u 07:18 GMT+1]
[ cukovanny @ 10.04.2019. 08:00 ] @
često imam osećaj da razgovaram sa samim sobom, svakodnevno , a i ovde na forumu :)
u suštini, pišem ovde postove da bih pomogao početnicima kao što sam ja, ali i da imamo na jednom mestu relativno sažeto objašnjene koncepcije i rešenja problema unutar ove teme....

tragajući za robusnijim vođenjem mosfet/igbt tranzistora na niskom naponu - pronašao sam ozbiljnije kineze... dasa modifikovao egs002 ploču i prodaje je po 6x većoj ceni :)
totem pole sa darlington t-ovima:

[ DSL @ 10.04.2019. 12:06 ] @
Ja, kad imam koga i sta da slusam - cutim.
Odlicno i sazeto, pitko, pises i to je za svaku pohvalu.
Reci mi, kako planiras da komuniciras sa ovom plocicom, umjesto da koristis displej... dokumentacija mi nije pri ruci..
Gdje nadje ovog 6x kineza? Jesi li nadosao na to kako si spalio IR gate drajver??
[ cukovanny @ 10.04.2019. 21:19 ] @
Citat:
DSL: Ja, kad imam koga i sta da slusam - cutim.
Odlicno i sazeto, pitko, pises i to je za svaku pohvalu.



hvala na pažnji, trudim se da ne zamaram nikoga, ali i da potstaknem članove koji imaju vremena/volje/znanja da napišu nešto korisno i poučno.... a još bolje ako neko baci mamac na osnovu koga nastaje višednevno (jedino vredno) učenje ...
...kad- tad dobar rezultat se vidi, pa čak i ako procedura učenja u elektronici vodi pogrešnim putem - i ta stvar na kraju izađe na korisno i pravilno... uhh što sam se raspr%$&$# ...




Citat:
Reci mi, kako planiras da komuniciras sa ovom plocicom, umjesto da koristis displej... dokumentacija mi nije pri ruci..



iskreno, nisam ni planirao da slušam rs232 sa eg8010 mada on u ovoj implementaciji nudi i "write mode" rs232 gde se nude neke zanimljive komande kojima bi mogao da gasim izlaz h-mosta , podešavam f-ju izlaznog AC napona ili da menjam deadtime unutar modulacije... takođe postoji mogućnost override-a Vfb pina te "komandovanje" izlaznog napona. to se sve reguliše postavljanjem bita unutar 4 kontrolna bajta na par registara unutar eg8010. dokumentacija je jasna i suvoparna :)

mada, kad bi već koristio neki mcu kao master za slušanje/upravljanje preko rs232 - šta bi onda radio sam mcu ? dokonisao ?

bolje je da sa attiny85 čitam:
ulazni napon i struju , jedno preko adc, a drugo preko ACS758LCB-100B i adc.
izlazni napon i struju , jedno preko adc, a drugo preko strujnog trafoa i adc.
temperaturu h-mosta i temperaturu glavnog trafoa, isto preko adc.

za sva ova merenja u brzini koja mi treba - dati mcu ima sasvim dovoljnu brzinu.

shodno prekoračenoj struji ili naponu ili temperaturi mogu da "dignem" 5V sa jednog pina attiny85 na SCR koji će da dovede 5V na Tfb pin eg8010 i ugasi čitavu stvar sve dok neko svojom rukom ne resetuje "zalačovani" SCR. to se sve radi brzo i jako je bezbedno.
da ne pričam o mogućnostima vezivanja eth ili 802.11x radi čitanja i upravljanja preko neta....




Citat:
Gdje nadje ovog 6x kineza? Jesi li nadosao na to kako si spalio IR gate drajver??



nisam ga tako pronašao nego sam krenuo da čitam nekog britanskom autora o spojevima za vođenje power tranzistora - od svakodnevnih do egzotičnih , pa se setih da su kosooki uvek korak ispred i pretražih aliexpress po ključnoj reči "totem drive" i isto kao u nezanimljivoj španskoj seriji - boooom: baš ta ploča izađe među 3 (slovima tri) rezultata. svet je mali. :)

što se tiče IRxxxx, problematika je suštinska: osim što je IC po sebi 95% kad dođe kod nas falsifikovan i teško da unutarnji spojevi mogu da pune i prazne visokokapacitivno opterećenje (6-10 mosfetova na pola ruke h-mosta) kako treba, a i problem je u niskoj frekvenciji 50Hz square wavea pa čim elektrolitski kond koji si stavio za okidanje high side-a oslabi, odmah imaš problem da ti tranzistor ulazi u linearni opseg i ne može da se održi potpuno uključen u i čitavom intervalu 1/50sec , i ko zna kakva sve čuda se dešavaju u takvom niskofrekventnom vođenju sa velikim strujama kroz drain/kolektori i visokim temperaturama spoja....

evo sad sam došao do zaklj da su ovi ic-ovi na izlazu loše rešenje u ovakvoj primeni i da obavezno treba implemetirati totem pole i to još korak dalje od kineza - da ulaz totem pola bude izlaz nekog TLP523 ili sličnog!!!

to je dobar posao. pozdrav :)

[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 11.04.2019. u 02:16 GMT+1]
[ cukovanny @ 11.04.2019. 19:56 ] @
Citat:
mjanjic:
... šta se zezate sa tim linearnim IC-ovima, uzmete lepo IGBT tranzistore, jeste da koštaju, ali su predviđeni za ozbiljnija opterećenja.



propustih da prokometarišem da je pitanje osnova elektronike kralju moj da svi tranzistori unutar ic ili van ic mogu raditi u linearnom (hmm analognom, neko kaže omskom) režimu i/ili diskretnom (digitalnom - on/off) režimu. tehnologija izvedbe tranzistora nema ništa sa tim!

pošto sam u goreopisanim postovima rešio samu kontrolu sinusnog invertora, dao sam se u izradu h-mosta i prateće elektronike.
kad si pomenuo igbt, evo ja iskopah u jednoj kesici 20kom nekih igbt koje sam davno kupio za nešto , ne sećam se šta , sa aliexpressa... pa rekoh ajd da probam sa mostom koji je napravljen od visokonaponskih igbt, iako mi se moja rođena ideja ne sviđa baš nešto bog-zna-šta zbog toga što radim na naponu 12-15V u primaru.... ovi igbt su po specifikaciji 600V/40A, a ja sam ih uduplo sa svake strane mosta i evo upravo hoću da uh ožičim. živo me zanima kako će to da se ponaša na ~12V. evo malo slika:



-

-



pull down otpornici G-E su 10kohm, a zaštitni zener jedva nađoh solidan 1W od 16V (jel to neko viče 18V ? nema ! :) )
što me dovede do priče da moram praviti step up sa radnog napona primara na okolo 16V snage 2A za pogon IC-a na gateu ?!?! baterija može pasti i pašće u potrošnji (ukoliko sinusni pretvarač nije u vozilu čiji motor radi) na nekih okolo 12.x V pa i niže do 10.5V. to je malo ponizak napon da pogonim igbt. mora se ispitati kako egs002 ploča trpi ~ 16V na pinu napajanja od 12V. najverovatnije da tu neće biti problema jer se taj pin interno vodi na drive ic-ove .... pogledati vrednosti cap-ova u charge pumpi....


imam par dilema oko igbt:
1. pomenuti missuse u naponskoj kategoriji.
2. frekvencija spwm od 22khz na igbt ? čitam da je tu blizu gornja granica frekvencija efikasnog turn off-a
3. palio sam ožičene grupe igbt (dva paralelno) u mostu, i pri relativno malim strujama (sijalica 5A) u punoj provodnosti igbt - merim pad napona E-C okolo 0.6V. dobar pad ! šta će biti kad tu bude 35A ? na tom padu napona biće finog grejanja...
4. da li treba izjednačavati struje dva tranzistora u paraleli sa nekim otpornicima ?



~~~ i da li je deco draga izvod iz ovog datasheeta igbt-a koji koristim lista želja ili nešto realno izmereno u lab uslovima???
obratiti pažnju na vremena paljenja, gašenja, kapacitivnog opterećenja u paljenju i gašenju....



-



[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 11.04.2019. u 21:48 GMT+1]
[ mrkabrka @ 11.04.2019. 20:43 ] @
Evo šta se dešava - drajver radi na +12V .,a Fet-ovi na +300V -gate - probija i uglavnom je kratak spoj prema +300v - znači neka vrsta "divljanja" / pod opterećenjem - sve izgori - naravno i Fet-ovi ... E sad ...
[ cukovanny @ 11.04.2019. 20:53 ] @
Citat:
mrkabrka: Evo šta se dešava - drajver radi na +12V .,a Fet-ovi na +300V -gate - probija i uglavnom je kratak spoj prema +300v - znači neka vrsta "divljanja" / pod opterećenjem - sve izgori - naravno i Fet-ovi ... E sad ...



ne pratiš Brko, nemam ja niđe visokog napona, sem na sekundaru velikog trafoa... ovih dana ću izraditi svoju šemu po kojoj pravim sinusni invertor da ne bi bilo ovakvih zabuna...
okvirnu (hmm skoro blok šemu) imaš u mom drugom postu sa početka.
poz
[ ziki_the @ 11.04.2019. 21:12 ] @
I ja sam koristio step-up za napajanje gejtova.
Posto sam pravio verziju sa 12V kao ti.
[ mrkabrka @ 12.04.2019. 18:30 ] @
Ne bitno da li je VN ili +12V ,sistem zaosciluje u sekundi i sprži drajver gate koji je na max.+5V...možda nekim kapacitetom da se spreči ,ali ...prilikom merenja to "divljanje" se sakrije u četvrtci na skopu- kad se razvuče slika -četvrtka treba da je pravilna ,.bez grba ili "šuma" u bilo kom delu ...
[ cukovanny @ 14.04.2019. 13:24 ] @
paaa... svakako u nekom trenutku, relativno loše dizajniran (ili sačinjen od nepouzdanih komponenti) pretvarački sklop može zakazati, a komutacioni elementi su najviše izloženi stresu - tako da mi ovde govorimo o mogućnosti smanjenja verovatnoće otkaza čitavog sklopa...

pošto je zahtev (kod mene) da čitava stvar radi na 12V, očekivaćemo velike struje kroz komutacione prekidače (igbt/get/bjt) i zahtev da stvar bude dobro sinhronizovana.
ako se sinhronizacija izgubi u bilo kom trenutku - bilo da kroz dijagonalu mosta teče 2A ili 32A , imamo katastrofičan ishod. ono što ja želim je da logika u svakom lošem ishodu ostane sačuvana.
već sam pomenuo da tražim galvanski/optoizolovane driver IC-ove ili ću da istražim kako da sam uradim istu izolaciju na totem pole-u čiju sam shemu okačio u jednom od prethodnih postova....
jedan od egzotičnih galvanski izolovanih half bridge drive IC-ova je:
[ ziki_the @ 14.04.2019. 14:26 ] @
Jel bi probao hcpl-3120?
[ cukovanny @ 14.04.2019. 15:17 ] @
aj šalji :) dva kom :)
[ ziki_the @ 14.04.2019. 15:49 ] @
Mora cetiri. Sibni na pp adresu.
[ mrkabrka @ 14.04.2019. 22:26 ] @
To je još uvek eksperimentalno područje - da li može da se zameni mrežni trafo- za veće struje... uglavnom se sve spali prilikom nekakvog pik-a ., ili kratkog spoja u izlazu pojačavača- opterećenja ., ne pomaže ni najbrža zaštita ....izgori i ona ...
[ cukovanny @ 15.04.2019. 07:49 ] @
Citat:
ziki_the: Mora cetiri. Sibni na pp adresu.



auh , izvini - ne pazim na času :) nije mi internesantan taj single gonič. komplikuje mi situaciju.
ako ću to da radim , imam tc427 optoizolovane. ganjam half ili full bridge gonič.
idemo dalje....
[ cukovanny @ 15.04.2019. 07:58 ] @
Citat:
mrkabrka: To je još uvek eksperimentalno područje - da li može da se zameni mrežni trafo- za veće struje... uglavnom se sve spali prilikom nekakvog pik-a ., ili kratkog spoja u izlazu pojačavača- opterećenja ., ne pomaže ni najbrža zaštita ....izgori i ona ...



čika brko, uz svo poštovanje - ne mislim da su energetski pretvarači exp područje u 2019. godini ?!?!? u godini u kojoj možemo da napravimo non visible wavelenght sliku crnu rupe udaljene preko pola svemira.... ??? :) ne mislim tako .

komparator na pinu 15. egs002 ploče je vrlo vrlo brz. mislim da su u pitanju nekolke mikrosekunde. kao dokaz prilažem feedback talasni oblik i (ne mogu da snimim zvuk) drhtanje trafoa pri ovakvom prljavom feedbacku ... inače, to je shema feedbacka sa generičke dokumentacije. ona sa brzim grecom na VN strani trafoa i dva 100k otpornika sa plusa i minusa, pa na 10k trimer i direkt na Vfb.
jedino što mogu da vam kažem i da mi verujete je da pri ovakvom "nemirnom" feedbacku, trafo jednostvano "peva". ako peva to znači da se odaziva više hiljada puta u sekundi !
prvo talasni oblik feedbacka neopterećenog pretvarača:



a onda i talasni oblik opterećenog pretvarača (50W led reflektor):



da bi sve ovde bilo jasno, moram da kažem da su ovo talasni oblici feedbacka na mom na brzini sklepanom pretvaraču (pre 20ak dana) koji je odavno mrtav i sa fetovima koji su sada ugalj. izgrađen je u tehnici svračijeg gnezda.
nikad nisam radio pcb u svojoj historiji rada sa elektronikom.
mnogo mi je lepša tehnika svračijeg gnezda jer mislim da tu može čovek sebe da istakne i kao umetnika, a ne samo kao inžinjera.
mislim da radim i sa trafoom koji nije za ove namene jer koristim ulaz trafoa od 12V, a VN izlaz mi je 380V tako da mi je odnos namotaja mnogo veći. pretpostavljam da i to ima uticaja na ovako nemiran odziv.
takođe, u tadašnjoj izvedbi nisam prazio na to da se vodovi na 22khz , ali i na 50hz praktično ponašaju kao nekakve antene, pa možda i to ima uticaja.... mosfeti su mi bili neke kineske kopije irf-a u to247 kućištu uduplani po dva na svakoj "nozi" mosta.

čisto da ne bude da sam jerk koji je odmah skinuo strujnu zaštitu sa egs002 ploče, moram da objasnim da je strujna zaštita odrađena vrlo loše !
izlaz lm393 je osim na SD pinove ir2113 drivera odveden i negde na eg8010 čip. pri promenljivom opterećenju u usled koznakakhvih tranzijenata struje koje se u realnom životu itekako mogu desiti- ova zaštita će nekoliko puta unutar 1/100 sekunde prodrmati mosfete i trafo tako da je vatra neizbežna ! pogotovu ako koristite torus trafo.
još veći problem je što ova zaštita nema latch. to bi bilo mnogo pametnije.
ovo je moje mišljenje, možda grešim.

[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 15.04.2019. u 09:20 GMT+1]
[ mrkabrka @ 15.04.2019. 21:14 ] @
Čekaj, da li je trafo feritni torus?....
[ ziki_the @ 15.04.2019. 21:33 ] @
Ne!
[ mrkabrka @ 15.04.2019. 22:33 ] @
E pa stavi feritni torus...
[ cukovanny @ 16.04.2019. 09:05 ] @
ne bih se zezao sa torusom, jer on (po rečima ljudi koji znaju više od mene) ne dopušta greške u izradi sklopa !

evo moj trafo kako izgleda, markica na njemu i na kraju još ne dorađen sklop (i neisproban) sa igbt uduplanim mostom . jedina izmena u odnosu na prethodne postove je zaštitna zenerica na svakoj nozi mosta na igbt između gate i emitera - umesto 16V podigao sam na 20V.

izvolite slikice:





[ mrkabrka @ 16.04.2019. 22:06 ] @
Ne sme da bude gvozdeno jezgro - nego feritno...
[ ziki_the @ 16.04.2019. 23:33 ] @
:)
[ cukovanny @ 17.04.2019. 21:10 ] @
Citat:
mrkabrka:
Ne sme da bude gvozdeno jezgro - nego feritno...



brkice, forum i služi da se nešto nauči:

ferro, ferrum (lat.) - gvožđe, želeljezo (srp, hrv)....

...međutim, u elektrotehnici , tj. u našem slengu - kad se kaže feritni trafo, misli se na sinterovani (upresovani) od kojekakvih smeša alloy pudera... a takva jezgra se obično koriste za frekv mnogo više od 50Hz pri prenosu magnetne energije.... pogledati "eddy currents" pa će biti jasnije šta pričam.... eto brkice moj :)

tako da, nemojmo praviti cirkus, već živimo u jednom, a vaš dobri pripovedač ovde je uspeo opet da zapali driver ic-ove bez da mu pretvarač proradi, ali ga je bog pogledao i pronašao je ( gle ja ovde pišem o sebi u trećem licu ;) ) Si8233 dva komada koja mi je nekom prilikom poslao MikiKG i ovom prilikom mu se zahvaljujem jer će dotični IC naći konačno svoje mesto u jednom svračijem gnezdu.....

javljam daljnji napredak.
[ mrkabrka @ 18.04.2019. 18:52 ] @
Pa i ne radi na 50Hz nego na par 10KHz ..zato se i pali., još nisam video da IGBT tera klasičan Fe trafo - eto će da bude nešto...
[ ZAS011 @ 18.04.2019. 19:54 ] @
Sinusni generatori za pretvarače koji rade po principu promenljive širinsko impulsne modulacije koriste, da ti upotrebim bliži izraz, gvožđane transformatore a nekojekakve napuderisane.
Informiši se malo. Nemoj da si k'o inženjeri od pre 30 godina koji posle sticanja diplome umesto daljeg proširivanja znanja novim tehnologijama počeli da proširuju čkembe i goozice, a kada ih nešto priupitaš što ne znaju (a sve iz struke), odmah dreknu "ja inženjer" i mahnu papirom od diplome.
[ cukovanny @ 19.04.2019. 08:23 ] @
uzgred, skiciram nešto što bi pravio sa atmega168 ili atmega328 pa evo da okačim.
nisam samo rešio SCR overcurrent latch sa hall senzora na dnu.
plan je da nekih 3v3 koje bi došle sa izlaza hall senzora okinu SCR koji će da odvede 5V na DISABLE pin HIP4082.

any remarks?



UPDATE: ne valja mi par stvari na šemi, dorađujem to , a usput se kucka kod za atmega168 za ovaj sklop sa gornje slike.
hoću da uradim i sinhronizaciju sa mrežom. to može lepo da posluži za pravu ups funkciju.
nisam se baktao sa registrima i timerima atmega godinu dana pa se pozaboravilo ...
kad dobijem vremena - ispravljam :)
svaka primedba i ideja dobrodošla.

[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 20.04.2019. u 09:44 GMT+1]
[ cukovanny @ 23.04.2019. 18:27 ] @
evo nešto što bi trebalo da radi.

kod za atmega168/328 nije još gotov...

[ kolpi @ 15.06.2019. 23:48 ] @
Zdravo. Ima par stvari na koje bi da skrenem paznju.
1. Kao PWM generator koristis Atmega328 pinovi d10 i d9. Na HP4028 pin 4 je invertujuci signal PWM. Mozda je lakse tu ubaciti logicki invertrer kao na datasheet nego ga gurati sa Atmege.
2. ACS758 je iskoriscen samo kao strujni limiter. Finije resenje je da kada se vec koristi MCU preko ADC softverski izmeriti pa cak i limitirati struju.
3. ADC pin A0 verovatno meri izlazni napon pa prema opterecenju direktno utice na sirinu PWM modulacije. Ne znam za C9 4.7u mozda treba manji kako bi odziv bio brzi ( opciono).
4. U semi nema ni jeda snubber filter. Na svaki tranzistor po jedan filter za 100 tak HZ ( opciono ).
5. Opet posto je tu MCU, izvesti sve parametre na LCD displej:
- sirina modulacije u %
-izlazni napon
-izlazna struja
-frekvencija itd.



[ kolpi @ 15.06.2019. 23:56 ] @
I da...MOSFET-ovi mogu da probiju i na gejt i ostete HP4028. Mozda ne bi bilo lose da sva 4 tranzistora idu preko optokaplera.
[ cukovanny @ 19.06.2019. 19:42 ] @
Citat:

Zdravo. Ima par stvari na koje bi da skrenem paznju.
1. Kao PWM generator koristis Atmega328 pinovi d10 i d9. Na HP4028 pin 4 je invertujuci signal PWM. Mozda je lakse tu ubaciti logicki invertrer kao na datasheet nego ga gurati sa Atmege.
2. ACS758 je iskoriscen samo kao strujni limiter. Finije resenje je da kada se vec koristi MCU preko ADC softverski izmeriti pa cak i limitirati struju.
3. ADC pin A0 verovatno meri izlazni napon pa prema opterecenju direktno utice na sirinu PWM modulacije. Ne znam za C9 4.7u mozda treba manji kako bi odziv bio brzi ( opciono).
4. U semi nema ni jeda snubber filter. Na svaki tranzistor po jedan filter za 100 tak HZ ( opciono ).
5. Opet posto je tu MCU, izvesti sve parametre na LCD displej:
- sirina modulacije u %
-izlazni napon
-izlazna struja
-frekvencija itd.

I da...MOSFET-ovi mogu da probiju i na gejt i ostete HP4028. Mozda ne bi bilo lose da sva 4 tranzistora idu preko optokaplera.





zdravo bratac, nisam video da si pisao na temi, pa nisam ranije odgovorio.
ne znam zašto mi mailovi ne stižu - ako sam već udario subscribe na temu ?!? :)

1. ne slažem se zbog sve stvari: prva važnija je da bi logički invertor pravio određeno kašnjenje, a drugi još važniji je da u tom slučaju ne bi bilo moguće realizovati "deathtime" koji je temeljno važan da ne dođe do uzdužnog provođenja mosta...


2. slažem se, međutim to bi eventualno bio posao upliva drugog atmega u ovu šemu. nešto tako sam već radio (pogledati temu "buck za malu fotonaponsku elektranu" i to neke od zadnjih postova). jednostavno ovaj atmega ne bi mogao da postigne pravovremenu korekciju amplitude sinusa jer na ulazu feedbacka A0 sam planirao složenu matematiku filtriranja.


3. A0 pin na atmega ne meri napon.
to bi bilo jako sporo.
petlja se vrti više od 30000 puta u sekundi.
A0 jednostavno komparira vrednost više od/manje od 2V2.
to je ujedno i razlog zašto čitava stvar ima ovakvu koncepciju.

4. za snubber se jako slažem. ajmo ovako: najvažniji snubber hmm aj kažem NF filter ustvari treba biti serijski choke primara. nema ga na šemi. nisam imao ta znanja. u međuvremenu učim pa pišem u sledećem postu ... predlozi sa snubber ?

5. obavezno ! u planu ! ali samo ako u šemu upliva drugi atmega ! opet kažem pogledati zadnje postove teme ("buck za malu fotonaponsku elektranu").

i zadnje ali ne i poslednje, izolovanje gejtova može se realizovati sa dva isolated gate toroid trafoa (opet pogledati temu "buck za.....")
isto tako može se realizovati sa dva polumostna isolated drive IC-a koja sam već nabavio : ADUM4223.....
[ cukovanny @ 23.06.2019. 17:44 ] @
evo izmenjene i kompletirane mašine.

šema i kod u prilogu ispod.
počinjem sutra svračije gnezdo kako bih potvrdio da stvar radi.

T1 je velika trafojčina od minimalno :) 20kg i motan je sa primarom 9V ko prst debele žice, a sekundarom 220V hmm :) onako žice...
T2 je mali trafo 220V na 12V ... hmm ne ispod 50mA struje na 12V.
C6 je blok kond od najmanje 400V/3uF.
L1 je prigušnica primara motana na velikom torusu feritnom sa podebelom žicom , hmmm empirijski utvrditi. zadatak joj je skinuti visokofrekventni spwm koji primar velikog trafoa ne bi trebao da vidi. invertor može da radi bez nje ali će imati relativno veliku struju lera...
F1 i F2 su skalabilni i nazivna struja zavisi od veličine i snage invertora.
D12 staviti po želji kako bi zahtevana granična struja bila ona koju želite. hall senzor ima rezoluciju 0.1V/A.
P5 konektor prihvata sekundar malog trafoa 220V/12V, opet ne slabijeg sekundara od 50ak mA na 12V i preko njega se derivuje podatak za sync invertora sa mrežom.
P6 ide direktno na utičnicu. VODI RAČUNA O TOME ŠTA JE NULA A ŠTA FAZA U POVEZIVANJU I OBAVEZNO staviti u red žarulju/sijalicu 220V za test. ako svitka ne valja :)

prethodni invertor sam napravio sa egs002 pločicom i proučavao kako radi. u prethodnim postovima ima šta mi je se svidelo a šta ne. ono što sam uvideo da je kinez pametno rešio - to sam preneo na ovu svoju verziju sklopa invertora . toliko o egs002 pločici.

sada priča o shemi ispod:
čitav invertor je lako skalabilan u razne napone baterijskog napajanja i verujem da na 24V/36V/48V verziji mogu lako biti izvodljive snage do 5kW.
ova koja je na shemi i koju ću praviti je na 12V. čisto radi proof of concept situacije...
po teoriji - trebao vi raditi ok. spwm je generisan na D9 i D10 arduino pro min 328p. pro mini u letu generiše dosta preciznu lookup tabelu.
signal ide preko HIP4082 na donje fetove mosta. dosta toga je napravljeno da bude kompatibilno sa egs002 pločicom.
f-ja spwm, rasponi napona feedbacka, itd.....

dodao sam sinhronizaciju sa mrežom. i to sam testirao u low power okruženju i trebalo bi da radi. ne znam kako se ponaša u noisy okruženjima.
sve u svemu , u svakom pokušaju stvar je se sinhronizovala za najviše pola sekunde.
digitalni Bessel low pass filter je u kodu, i koristi se čisto naučni pristup zbog važne karakteristike ovakvog filtriranja za našu upotrebu u feedbacku invertora - a to je malo ili gotovo nikakvo fazno kašnjenje talasnog oblika tokom filtriranja.

kod je pola moj , pola pozajmljen sa raznih strana...


što kaže onaj brkica : šta reći ? koju posluku porati ?

comments ?




Code:



#define ADC_OUT  0          // ulaz feedbacka visokog AC napona

#define cbi(sfr, bit) (_SFR_BYTE(sfr) &= ~_BV(bit))
#define sbi(sfr, bit) (_SFR_BYTE(sfr) |= _BV(bit))

#define NPWM  200         
//#define PPWM  665       // 60.062 Hz - izaberi ovaj, ili ovaj ispod. nikako oba.
#define PPWM  799         // 50.002 Hz 799  49.939 Hz za 800

      
uint8_t uf,oen,v1low, lv_stopped,int_f;
uint16_t pcount;
uint32_t vpwr;
int sst;
uint16_t l[NPWM+1];
float pwr;
uint8_t dbounce;
double Input, Output, Setpoint;
double errSum, lastErr,error,dErr;
double kp, ki, kd;
float xv[5],yv[5];
float ac_output, ac_setpoint;

void init_vars(void);

long pcount_acc;
int pcount_delta, phase_error, old_phase_error;
int pcint,new_delta;

uint8_t init_done; 

void setup()
  {
  int i;
  float t,u;

  for(t=0.0,i=0; i <= NPWM; i++,t +=   3.14159/ (float) (NPWM+1))
    {   
    u = 65535.0 * sin(t);         // 1/2 sinusne lookup table, skalirana na (16 bits - 1)
    l[i] =  (int)u;  
    }
 
  pinMode(9, OUTPUT);             // V1 Spwm
  pinMode(10, OUTPUT);            // V2 Spwm
  pinMode(8,INPUT);               // uklj/isklj pin
  
// u daljem kodu ne smem dozvoliti da arduino poziva pinMode() f-ju.. utvrdio sam da zeza d5 koji mora biti niske impedanse po butovanju...
  DDRD = 0xfb;                // postavi D2 kao ulaz INT0 
  pinMode(2,INPUT_PULLUP);
  noInterrupts();

  TCCR1A = _BV(COM1A1) | _BV(COM1B0) | _BV(COM1B1) | _BV(WGM11);
  TCCR1B = _BV(WGM13) | _BV(WGM12) | _BV(CS10);
  OCR1A = 10;
  ICR1 = PPWM;
  TIMSK1 |= (1 << TOIE1);

  EICRA = 3;               // interrupt na silaznoj ivici signala D2
  EIMSK |= bit (INT0);     // uključi ga  
  cbi(PORTD,4);            // nema sinh.
  cbi(PORTD,5);           // isključi izlaze spwm. 
  oen = 0;                // uklj/isklj invertora. = 1 za uklj, = 0 za isklj
  init_vars();
  init_done = 1;
  
  interrupts();             // omomgući interapte
  TIMSK0 = 0;               // osim arduino clock-a

  sbi(ADCSRA,ADPS2) ;       // ADC clock priskejler = 16 sad. štedimo 100us u glavnom loop-u uz sitna odricanja
  cbi(ADCSRA,ADPS1) ;
  cbi(ADCSRA,ADPS0) ;  

  Serial.begin(115200);
  }

//
// kod za sync. 
// ovo se mora brzo izvršavati
// trebalo bi za manje od 6uS
// kreće na početku poluperiode, gde će PWM duty% uvek biti mali
// otprilike na prolasku kroz nulu.  6uS turbulencije će biti vrlo male, možda neprimetne.
//

ISR (INT0_vect)
{
if  (int_f == 0) 
{
  sbi(PORTD,7);
  cbi(PORTD,7);
  return;  // 
}
int_f = 0;
//sbi(PORTD,7);
//cbi(PORTD,7);
pcint = pcount +  (v1low == 1?200:0) - 200;   // nađi poziciju unutar periode, -200 to 200 
                                              
phase_error = (pcint - 0);    
                              
new_delta =  (phase_error/4 + (phase_error - old_phase_error)); 
if (new_delta > 10) 
  {
    
    new_delta = 10;       
  }
if (new_delta < -10) 
  {
    
    new_delta = -10;     // trebalo bi da se usyncuje unutar pola sekunde    
  }
pcount_delta = pcount_delta - new_delta;  // primeni ono što si pronašao na generisani spwm
if(pcount_delta < 200) pcount_delta = 200;  
if(pcount_delta > 300) pcount_delta = 300;  
old_phase_error = phase_error;
if (phase_error < 3)
   sbi(PORTD,4);              // upali led ako već misliš da si u sync.
}  

//
// 20khz pwm. ovaj kod se mora izvršiti unutar 50 mikrosec. mislim da se izvršava unutar 10mikrosec.
//
ISR(TIMER1_OVF_vect)        
 {   
  long c;
  c = (l[pcount] * vpwr) >> 16;   // reskaliraj vrednosti sinusoide
  if (v1low == 1)                 // svičuj između dva komparatora. generiši obe poluperiode.
    OCR1B = c;                    //  1/2 ovde
  else
    OCR1A = c;                    // i još 1/2 ovde.
  pcount_acc += pcount_delta;     // broji kroz 1/2 snusoide, 200 unosa. Na 20KHz, = 50Hz izlaz 
  pcount = (pcount_acc >> 8);     // dodaj mogućnost variranja +-8Hz.
  if(pcount >= NPWM)          
    {
    pcount = 0;               // resetuj brojac
    pcount_acc = 0;           
    uf=1;                     
    if (v1low == 1)           // ako 1/2 ..
      {
       v1low = 0;               // onda druga polovina half wave-a
       TCCR1A =  _BV(COM1A1) | _BV(WGM11); 
       //sbi(PORTD,7);          // sync za osciloskop ko voli :)   
       //cbi(PORTD,7); 
       if (int_f == 1)            // nema ulaznog sync napona ?
        {
          cbi(PORTD,4);         // reci ljudima nema sync-a
          pcount_delta = 256;   // ako nema synca ili nikad nije ni uspostavljen - vidi jel sve u redu sa f-jom izlaza.
        }
       int_f = 1;               // par stvari da osigura da ovaj kod prvi ide
      }                         // i da ga ne ometaju bilo kakvi interapti
    else
      {
       v1low = 1;                             // prebaci na prvi half wave
       TCCR1A =  _BV(COM1B1) | _BV(WGM11);    // konf O.C. da paše....
      }
    }
}


void init_vars()      
  {
  ICR1 = PPWM;
  lv_stopped = 0;  
  sst = 0;      // soft start 0 - 251
  v1low = 1;    // fleg koji pokazuje đe smo, u prvoj ili drugoj poluperiodi, 0 or 1
  pcount = 0;   // brojač lookup tabele
  uf = 0;       // nešto oko feedbacka
  pwr = 0.0;    // PWM duty , 0.0 do 1.0
  vpwr= 0;      // integer ekvivalent snage, 0 do PPWM
  dbounce = 0;  // 
  kp = 0.1;     // setup PID za AC izlaz 
  ki = 0.0;
  kd = 0.01;
  errSum = 0.0;
  lastErr = 0.0;
  int_f = 0;          
  pcount_acc = 0;      
  pcount_delta = 256;  
  old_phase_error = 0; 
  cbi(PORTD,4);  
  }


void do_pid()
{   
   double timeChange = 0.01;    
   error = Setpoint - Input;
   errSum += (error * timeChange);
   dErr = (error - lastErr) / timeChange;
   Output = kp * error + ki * errSum + kd * dErr;
   lastErr = error;
}


void loop()
{
  float ch0;
  ch0 = (float)analogRead(ADC_OUT) / 1024.0; // reskaliraj 0-5V na 0.0-1.0V
  // filtriraj AC izlaz , Fc = 10, 4 pole Bessel LP
  // pokupio od  https://www-users.cs.york.ac.uk/~fisher/mkfilter/trad.html
  xv[0] = xv[1]; xv[1] = xv[2]; xv[2] = xv[3]; xv[3] = xv[4];
  xv[4] = ch0 / 2.259747797e+05;
  yv[0] = yv[1]; yv[1] = yv[2]; yv[2] = yv[3]; yv[3] = yv[4];
  yv[4] =   (xv[0] + xv[4]) + 4 * (xv[1] + xv[3]) + 6 * xv[2]
                     + ( -0.7428578687 * yv[0]) + (  3.1954036268 * yv[1])
                     + ( -5.1599230905 * yv[2]) + (  3.7073065280 * yv[3]);
  ac_output = yv[4];

  if(uf == 1  )                   // ovo se izvršava na 100Hz
      {                              // radi kad prolazi sinusoida kroz nulu       
      uf=0; 
      ac_setpoint = 0.56;           // pravimo da bude kompatibilno Vfb kao na EG8010. 
      if (oen == 1) sst++;          // slow start. 
      if (sst > 251)sst = 251;   
      if (oen == 0) sst--;         // ako se gasi invertor, isto sporo gasi
      if (sst <= 0)             
        {
        sst = 0;
        cbi(PORTD,5);            // pull down IR2184 shutdown LOW da bi IC shvatio da nećemo sad spwm
        }
      else
        sbi(PORTD,5);            // pull HIGH, kao gore samo obrnuto

      if(sst > 0 && sst < 250)      
        {                          
        if (oen == 1)              
          { 
          if(ac_output < ac_setpoint)
            pwr += 1.0/250.0;      
          else                     
            pwr -= 1.0/250.0;      
          }
        else
          pwr -= 1.0 /250.0;      
        }
        
      if (sst == 251)       
        {                   
        Setpoint = ac_setpoint;     
        Input = ac_output;  
        do_pid();
        pwr = pwr + Output;
        }
        
      if (pwr > 0.99) pwr = 0.99;       
      if (pwr < 0.01) pwr = 0.01;       
      vpwr = (int)((float)PPWM * pwr);     

      check_switch_cont();
      
      Serial.print((pcount_delta-256)*10);      
      Serial.print(" -150 150 ");
      Serial.println(pcint*10);
      
      }
}

void check_switch_cont()
{   
  if ((PINB & 0x01) == 0x01)     
    {
    if (init_done == 0)
      {
      init_vars();
      init_done = 1;
      }  
    oen = 1;                                                    // startuj polako
    }
      
  if (((PINB & 0x01) == 0) || ((PIND & 0x40) == 0x40))     
    {
    init_done = 0;
    oen = 0;                                                   // stopiraj polako
    }
          
}






[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 23.06.2019. u 19:13 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 23.06.2019. u 19:32 GMT+1]
[ ziki_the @ 23.06.2019. 18:23 ] @
Odlicno i detaljno. Cekam svracije gnjezdo.
Mozda feritni trafo da stavis?😆
[ ZAS011 @ 23.06.2019. 19:00 ] @
Zašto feritni trafo?
SPWM daje na izlazu sinusni signal od 50 Hz. Na toj frekvenciji se ne koristi feritni trafo već gvožđani
[ cukovanny @ 23.06.2019. 19:09 ] @
Citat:
ziki_the:
Odlicno i detaljno. Cekam svracije gnjezdo.
Mozda feritni trafo da stavis?😆



:) ko beše onaj lik što je insistirao na feritnom trafou ? :)

[ cukovanny @ 23.06.2019. 19:13 ] @
Citat:
ZAS011:
Zašto feritni trafo?
SPWM daje na izlazu sinusni signal od 50 Hz. Na toj frekvenciji se ne koristi feritni trafo već gvožđani :)



da. i ne treba feritni trafo već EI ili EE trafo čije se jezgro sastoji od izolovanih čeličnih limenih ploča - to jest klasičan 50/60Hz transformator.
to što se mi zezamo , to je zbog lika koji je uporan u nerazlikovanju sinterovanog Fe/Zn/etc/etc/nanocrystaline/etc/etc jezgara od laminiranog limenog jezgra ....

inače, u primar velikog trafoa u ovom mom sklopu "vidi" razliku signala od 22Khz sPWM-a i 50Hz square-a.

pozz
[ ZAS011 @ 23.06.2019. 19:19 ] @
Šta ćeš, neko kada samo čuje PWM odmah mu iskaču feriti

Mrzi me da mu tražim vremenske dijagrame generisanja 50/60 Hz sinusa pomoću PPWM.
[ cukovanny @ 23.06.2019. 19:55 ] @
btw, slabo me pratite :)

tek sad vidim greške u vezu šotki D3,D4,D5,D6.

.... ono jes da je ovo doba potpunog odsustva koncentracije i pažnje.... o dehumanizaciji da ne govorim .... ali ovo su osnove :)
ispravljam što pre....
[ ziki_the @ 23.06.2019. 20:11 ] @
@zas
Procitaj temu od pocetka. Da se ne jedis bez'vezu, samo opusteno.
[ cukovanny @ 27.06.2019. 08:04 ] @
modifikovana shema, ispravljene greške .....

birdsnest polako raste, koliko obaveze dozvoljavaju.....

u prilogu i blago izmenjeni .ino source atmega 168/328p (arduino):

[ cukovanny @ 02.07.2019. 08:00 ] @
deco, usput, potroših 5 sati ali ovo je moć:




neko raspoložen da radi pcb ? oću da uradim kod jlcpcb.com....
[ PedjaZ @ 02.07.2019. 10:20 ] @
Ako ti ne treba nešto preterano hitno, pošalji fajlove (liči na Eagle).
[ vucko47 @ 02.07.2019. 10:56 ] @
Meni na KiCad . Taj eagle ne podnosim. Baci fajlove ovde pa se mozda i nateram da pokusam no ne garantujem nista.
[ ZAS011 @ 02.07.2019. 11:20 ] @
Ako je Eagle, u .xml formatu (ne binarnom), rado ću ti prekonvertovati u KiCAD (nightly).

Nego, nema the-zikija da mi pojasni kakav bi to feritni trafo trebalo da se koristi.
[ cukovanny @ 02.07.2019. 12:23 ] @
deco, hvala svima što se javili.
vala da udarimo sad konkurenciju ko će ljepšu (i funkcionalniju) pcb da dizajnira.

imam par uputa i usput komentara:

- zadnja šema namerno koristi adum4223 polumost IC jer su galvanski (ne opto) izolovani
- komplet logika na 5V je galvanski odvojena od power dela
- čitav sklop je skalabilan do 4x12V serijski vezanih baterija , dakle 48V (56V napon punjenja ujedno i max radni napon power dela)
proveriti kojih par komponenti treba podesiti (promeniti) da bi se radilo na naponima 36V/48V. pažnja: LM2576HV-ADJ je onaj koji može "trpeti" do 56VDC.
- treba napraviti i verziju pcb tako da se umesto adum4223 mogu koristiti i si8223. takođe moćni integralci.
- zaboravio sam staviti fuse između oba releja i L i N mreže 220VAC !!!
- lako se može dodati još jedan mcu koji razdelnikom meri ulazni i izlazni napon i struju preko acs758 sa strane ulaznog napona - te sve to bacati na displej....
- L1 zavojnica se mota na malom žutobelom jezgru iz atx 18x8x5mm. za induktivnost 50-60uH otprilike oko 30ak navojaka upredene žice...
- neko može imati primedbu da šema sadrži relativno egzotične i skupe komponente, i to stoji - adum4223 i acs758 i b1205s-2 jesu baš to - egzotični.
ako neko hoće da radi svračije gnezdo - poklanjam dva adum4223 i acs758 i b1205s-2.


- ploča treba biti naravno dvoslojna (voleo bih videti kako može biti u jednom sloju )
- radim online na easyeda i to nipošto nije lejmersko rešenje.... ljudi su to baš fino odradili....

sad gledam u kom formatu to mogu da vam okačim ovde.....
.... evo ga altium i easyeda:






[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 02.07.2019. u 22:18 GMT+1]
[ PedjaZ @ 02.07.2019. 12:57 ] @
Eagle vari samo ovo:

[ vucko47 @ 02.07.2019. 12:58 ] @
Sto se mene tice odgovara altium pa veceras pogledam malo sta je ciniti.
[ goran_68 @ 02.07.2019. 16:44 ] @
Šema će ti biti mnogo preglednija ukoliko korsitiš labele. Tako nećeš morati da vučeš ovako dugačke vodove.
Predlažem ti i da MCU odvojiš na posebnu pločicu. Zgodnije je za eksperimente a možda i rešiš da pređeš na neki drugu MCU.
[ ZAS011 @ 02.07.2019. 18:02 ] @
MCU i jeste posebna pločica: Arduino Pro Mini 328 5V
[ vucko47 @ 02.07.2019. 20:42 ] @
Jel probao neko da otvori ovo sto je postavio cukovanny u altiumu? Meni nece nesto.
[ cukovanny @ 02.07.2019. 21:21 ] @
Citat:
goran_68:
Šema će ti biti mnogo preglednija ukoliko korsitiš labele. Tako nećeš morati da vučeš ovako dugačke vodove.
Predlažem ti i da MCU odvojiš na posebnu pločicu. Zgodnije je za eksperimente a možda i rešiš da pređeš na neki drugu MCU.



:) gujo ljuta kako da pređem na drugi mcu :) ?!?! učio sam godinu dana registre i tajmere atmega168/328 , a kad sam pogledao šta sve ima stm32f8t4 :) umalo nisam pao :)
to je bio moj izbor, no zaključio sam da mi treba 2 godine deadtime-a :) da osvojim stm32 pa reko zasad drž se atmege, obavlja poso kako treba :) aono jes 32bit kontroler mcu je sledeći logičan korak....
[ cukovanny @ 02.07.2019. 21:23 ] @
Citat:
vucko47:
Jel probao neko da otvori ovo sto je postavio cukovanny u altiumu? Meni nece nesto.



ja probah meni baš lepo otvori....
altium designer 17.0.10.
[ vucko47 @ 03.07.2019. 18:37 ] @
Pazi kad stvarno hoce da otvori taj 17. nesto. pa jos nesto altium. Meni malo mladja verzija pa javlja gresku al resih i to pa sad imam kolko toliko koristan fajl. Fora je samo sto nemam niti jedan footprint uvezen u projekat pa moram peske da dodajem kolko vidim. No, malo cacnuh po easyeda i uspeh da export-ujem i pcb (tj. footprint-ove) pa mozda i bude neke koristi ako budem mogao da otvorim .
Treba pogledati C1,C2, deluju mnogo sitno, L1 je dato kao 0805 al to rekosmo da je zutac iz atx valjda.. Mislim da sam jos nesto imao dodati al ode mozak na rezervu izgleda.
Mozda je najjednostavnije da plocicu radi neko ko se druzi sa easyeda jer vec ima sve na jednom mestu uz sitne izmene. Ja cu svakako probati da nesto uradim ako nadjem vremena.

Nesto oko dimenzija plocice? 5x5.. 10x10 ili nesto trece?
[ cukovanny @ 03.07.2019. 21:04 ] @
da da, te C1 i C2 stavi nešto veći footprint, L1 nađi nešto u footprintu tih dimenzija ... koliko ono rekoh žuti toroid gapovano jezgro da ima spoljni prečnik ? 16mm ? 18mm ?
ne sećam se...

dimenzije.... hmmm meni je easyeda preporučio nešto 170mm x 113mm čini mi se da jedva sve to staje na pločicu ....

obrati pažnju šta sam ja sinoć za par sati uradio. ne sviđa mi se ali i pogrešan put je putokaz za pravi.
uradio raspored ručno , onda zadao autorutiranje sa 1mm vodovima.
tek počeo da podebljavam vodove kuda prolaze velike struje. ne sviđa mi se što su mi oba adum4223 integralca daleko od atmega328.
mislim generalno to bi bila neka prototip ploča.
evo:
[ vucko47 @ 03.07.2019. 21:36 ] @
Uf, batali autoruter ume da napravi karambol sa vodovima sto mozes videti i na tvojoj plocici. Plocica tih dimenzija deluje malo glomazno al za sada nije ni bitno. Ja bi isao vise sa smd nego th, otpornici, keramika... Tako bi dobio vise prostora za pozicioniranje ovog pro mini, zavojnice itd.
[ DSL @ 03.07.2019. 21:59 ] @
Meni vreme ne dozvoljava da se sada bacim u ovo ali mi je projekat svakako interesantan. Na poslu nam je imperativ SMD a i ja ga volim vise od TH i sa smd bi ploča bila kudikamo kompaktnija Ne znam da li se ovo planira realizovati u kucnoj varijanti ali cenim da bi 4slojna štampa kod kineza bila vise nego jeftina, sa sve zelenim....
[ cukovanny @ 04.07.2019. 06:49 ] @
smd je ok, ali kompaktnost ploče nije imperativ. ovo nije mobilna aplikacija, sam sklop podrazumeva trafo od 20-30kg ako se hoće imati 2kW-4kW snage.

prioritet su delovi sa trafike. ako ic driveri i hall senzor i galvanski odvojeno napajanje nisu sa trafike - neka barem ostali delovi budu....

kad smo već kod toga, uradiću i jednu jako pouzdanu verziju ploče na kojoj su izmenjene komponente tako da mogu da se iščupaju iz otpadne elektronike koje ima svuda.... skupih i gotovih rešenja ima svuda. ovaj forum postoji da razmenimo znanja i dođemo do sklopa koji bih nazvao "sirotinjski power invertor"

ako može neko od vas ko ima iskustvo da uradi dobru i pouzdanu ploču u dva sloja - ja plaćam 20 komada kod braće japanaca.... i poklanjam naravno
[ vucko47 @ 04.07.2019. 07:55 ] @
Dobro, dobro, nemoj samo da bijes, nismo mi krivi. Kriv je cika kinez sto pravi deset komada plocica 10x10 za 5 dolara i to two layer pcb :).
[ cukovanny @ 07.07.2019. 07:59 ] @
pazite, važna stvar:

sinoć sam radio na ovom parčetu elektronike za sinhronizaciju, sa svoje šeme naravno, i primetio sam da sinusoida invertora kasni otprilikr pi/16 za sinusoidom mreže. stvar nije grunula ali releji su nakratko trpeli ...

Code:
ISR (INT0_vect)
  {
  if  (int_f == 0) 
    {  
    return;  
    }
 
  int_f = 0;
  pcint = pcount +  (v1low == 1?200:0) - 200;   
                                                
  [b]phase_error = (pcint - 4);[/b]   



pcint-4 promenljiva je tačka u kojoj se pozicionira početak generisanja sinusoide. probati vrednost od -4 do +4 za vaš slučaj. pretpostavljam da je to kašnjenje TLP-a , a ne bi trebalo da je u pitanju obrada glavnog loop-a u realnom vremenu.
ja sam iskorigovao na -1 i to je to.
[ vucko47 @ 09.07.2019. 21:15 ] @
Jel neko poceo da radi plocicu? Ja tek uzeo da polako grupisem delove i pravim raspored. Malo mesano smd/th, top/bottom. Najsitniji smd je 0805 i mislim da se komponente u tom pakovanju mogu naci bilo gde a i moze se lemiti bezmalo pa i sa srafcigerom. Probacu da spakujem sve na 10x10 al sad i nisam bas nesto optimistican sto se tih dimenzija tice no tek sam na pocetku pa ce jos vidimo. Jeste da smo vec utvrdili da velicina plocice nije kriticna al hebes zivot bez akcije Ako nastavim ovim tempom mozda bude nesto do iduce godine

Moze biti da sam nesto ispustio al aj da pitam, kako se napaja ovaj pro mini?
[ cukovanny @ 10.07.2019. 04:25 ] @
kako misliš kako se napaja pro mini ?

eto ga direktni vod sa izlaza B1205s-2W. ovaj mali sklop galvanski razdvaja GND-ove (a i daje izlaz +5V) tako da na šemi imamo 12V GND i 5V GND.
odatle se napaja pro mini, kao i sva logika sa signalne strane.



i ja sam nešto radio, pogledaj:
[ vucko47 @ 10.07.2019. 07:23 ] @
Heh, pa kod mene nekako ispale skroz druge oznake pinova na pro mini. Lepo rekoh da sam mozda nesto ispustio..
[ cukovanny @ 10.07.2019. 12:34 ] @
UPDATE

pogrešio sam na shemi, gde je led dioda koja signalizira spwm na d9 i d10 povezana na d12 izlaz.
to je, ustvari d5.

evo nekoliko slika sa DSO:


[ vucko47 @ 10.07.2019. 23:11 ] @
Znamo li sta o dimenzijama zice za L1? Kondenzatori 10000uF(C3,C4,C5...) raster (pitch) samo 5mm? Sta pametno staviti na pcb a za nakaciti trafo?
[ cukovanny @ 11.07.2019. 03:14 ] @
Citat:
vucko47: Znamo li sta o dimenzijama zice za L1? Kondenzatori 10000uF(C3,C4,C5...) raster (pitch) samo 5mm? Sta pametno staviti na pcb a za nakaciti trafo?


ovako: za L1 (nije na shemi, treba pomenuti) - tj zavojnicu koja bi trebala da formira low pass filter prema primaru power trafoa u našoj šemi treba biti obazriv u tome kako je napraviti. pogotovo u mom ograničenom nivou znanja oko tih stvari... ali evo ono što znam:

1. uvezuje se serijski u primar trafoa, dakle treba da trpi sve struje primara i treba biti motana žicom iste debljine kao primar za datu snagu....

2. cutoff frekvencija ?
vrlo važna stvar je da moramo razumeti da ova zavojnica koju umećemo u seriju sa primarom može da rezonira oko frekvencije 50Hz i njenih harmonika, tako da je zadatak broj jedan - pomeriti rezonantnu frekv sistema što dalje od 50Hz i njenih harmonika do 50Khz !!! prosto pravilo je da se pomerimo na sqrt(50x10000) što daje prvu tačku NF filtera na oko 707Hz (-3dB).
hmm nastaviću kasnije priču o ovome, imam obaveze...


...


kondenzatori , naravno 10000uF , ako misliš na razmak kad kažeš raster - ok .
to oko kačenja pcb na trafo - bukvalno nasadiš ploču na trafo preko tufne silikona :)

PS. možda ne bi bilo loše bataliti petlljanje oko ulazne zavojnice, ako uzmemo u obzir da nećemo koristiti toroidni trafo kao power trafo !
ako čitavu spravu gradimo sa velikim EI trafoom , onda možemo uzeti da rasipna induktivnost trafoa i kondenzator na sekundaru čine nekakav NF filter...



[Ovu poruku je menjao cukovanny dana 11.07.2019. u 11:26 GMT+1]
[ gorso6973 @ 11.07.2019. 18:14 ] @
Na originalnoj ploči zavojnica je 3,3 mH a kond iza nje paralelno sa primarom je 2u2 400v.Jezgro za zavojnicu bi trebalo da bude T130-2 ili veće od istog materijala.
[ cukovanny @ 13.07.2019. 06:59 ] @
Citat:
gorso6973: Na originalnoj ploči zavojnica je 3,3 mH a kond iza nje paralelno sa primarom je 2u2 400v.Jezgro za zavojnicu bi trebalo da bude T130-2 ili veće od istog materijala.



ima smisla da je reda nekoliko mH. trebalo bi probati sa EE jezgrom iz atx napajanja i 3-5 navoja debele žičke... a ovo jezgro koje si naveo, može li negde da se nađe u furdi ili mora da se kupuje ?
još jedno pitanje, pominješ blok kond 2,2uF 400V u paraleli sa primarom ??? ili sekundarom ?

što se tiče samog power trafoa, izgleda da bi bilo dobro da bude loše motan kako bi se povećale rasipne induktivnosti... kako ja to vidim, u dobro upakovanom power trafou, mnogo veće šanse su da i veliki fetovi dožive BOOOM prilikom paljenja ili lera invertora. naravno stvar se menja ukoliko imamo zavojnicu o kojoj govorimo redno vezanu na primar. ona će ograničiti brzinu rasta struje u primaru....

u međuvremenu dosta sam lickao pcb i odlučio da poručim 5 komada kod japanaca. znam da loše pravim ploče ali ovo moram da napravim kao prototip jer ne mogu da se mlataram sa brdo sitnih vodova u 3d izgradnji sklopa:
[ vucko47 @ 13.07.2019. 07:48 ] @
Ako nisi porucio jos pusti fajlove da ti malo sredim vodove na brzinu. Mozes i sa eazyeda snavicu se valjda za toliko.

[Ovu poruku je menjao vucko47 dana 13.07.2019. u 09:07 GMT+1]
[ cukovanny @ 13.07.2019. 09:27 ] @
već poručio ... kasno ....

nego me akaju kinezi za dostavu ovog integrisanog galvanski odvojenog 12V/5V swithera...

ima neko neku shemicu jednostavnog galvanski odvojenog pretvarača male snage sa do 0.3A sa strane 5V , a ulaz da bude 12-18V?
[ gorso6973 @ 13.07.2019. 14:32 ] @
Imaš ovde acola SMPS 1W
[ cukovanny @ 14.07.2019. 08:02 ] @
ovo je 1:1 ?
mogu se napraviti odnosi namotaja za druge napone?
[ gorso6973 @ 14.07.2019. 11:38 ] @
Može i drugi odnos .Ja sam pravio
1:1 stavio sam stabilizator 7805 i to radi extra.
[ Living Light @ 15.07.2019. 17:16 ] @
Citat:
cukovanny: ima neko neku shemicu jednostavnog galvanski odvojenog pretvarača male snage sa do 0.3A sa strane 5V

Možda nije loše rešenje ako se na to mesto DC/DC 12V na 5V pretvarača,
GALVANSKI odvojenog (IN-OUT) stavi neki od ovih malih kućišta:



Lako mogu da izguraju 5V/0.3A, ne zauzimaju puno prostora,
ne greju se prevterano, imaju zaštitu od kratkog spoja,
i još brdo svega i svačega.

Ovo priložena veličina kučišta, u prikačmentu, ima izlaz oko 3W, a naponi mogu da se biraju:
https://www.digchip.com/datash...asheet/922/YKC03-12D15-pdf.php

Jedino treba odabrati neki tip, novijeg datuma,
da ne bude da ga sutra više nema.

pOz

[Ovu poruku je menjao Living Light dana 15.07.2019. u 18:49 GMT+1]
[ cukovanny @ 18.07.2019. 08:04 ] @
ooooo Živuća Svijetlosti :) nema te još od pre dve godine u mojim temama :)

hvala na ovim informacijama, ako pogledaš pažljivo schematics gore okačenu - primetićeš da sam nešto tako iskoristio u svojem design-eu....
mislim da ću radije preraditi schemu tako da se za izolovano aux napajanje 5V koristi ovaj mali smps na 200-300Khz sa dva tranzistora - pa da se to onda reguliše sa LM7805 :)
[ cukovanny @ 13.08.2019. 07:40 ] @
deco, da osvežim temu , ima li neko od vas da mi objasni ovaj gate drive sa TLP250 - konkretno dole otpornik i zenericu ... ?
.... a o plutajućem emiteru ovog igbt-a da ne pričamo :)





ako neko od vas bude znao da ukratko objasni pa da nastavimo priču oko ovih LF pure sine invertora.... dokopao sam se naime da seciram jedan 15kw kineski trofazni sa radnim naponom 96V....
[ macolakg @ 13.08.2019. 08:22 ] @
Standardan način za dobijanje negativnog napona gejta.

Ta masa, koju je neko stavio (neko ko podrazumeva da znaš dovoljno) je tebi vrlo zbunjujuća.

Taj isti sklop prepakuj tako da obrišeš tu masu, lebdeći izvor od 20V vežeš između 8. i 5. pina, a emiter i kolektor IGBT zakači gde želiš.
Tako ćeš odmah razumeti kako radi.

Inače, TLP250 je kod nas lako nabavljiv optodrajver i nije loš, ali sad već imaš i daleko ozbiljnijih optodrajvera sa sličnom cenom, koji imaju i prekostrujnu zaštitu i "soft turn off" sa integrisanim "Miler clamp".

Na primer Texas-ovi ISO5451 ili ISO5852, gde značajnu prednost dajem ovom drugom...

P.S.

Van toga, biće ti jako korisno da temeljno proučiš DS od ovog poslednjeg (ISO5852), gde imaš dosta finih proračuna i objašnjenja.
Koristio - ne koristio taj drajver, moj srdačan savet je da temeljno proučiš taj DS.
Biće ti jako koristan.

Preporučujem i aplikacione note: AN-1120 od IR i AND9052D od ON, slua618a od TX i tako dalje...

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 13.08.2019. u 09:42 GMT+1]
[ macolakg @ 13.08.2019. 09:29 ] @
Kvalitet pobude tranzistora snage, stroga kontrola drajverskih napajanja tokom power up i power down sekvenci, onda kontrola parazitnih pojava od tokova velikiih struja sa strmim tranzijentima, tj. pametan fizički raspored pcb i ostalih vodova, su najključnije stvari kod SMPS veće snage.

Ono ispred, digitalija, logika upravljanja i slično - to danas može svaki drugi klinac sa Arduinom.
Ono drugo tek nekoliko odabranih ljudi u jednoj zemlji naše veličine...

Samo jedna malena nepravilnost u analognom power delu i BUM!
Odmah ili posle nekoliko nedelja, meseci...

Ne pomaže digitalija ispred.

Nisam uopšte nešto pratio temu ali pcb na vrhu ti je katastrofa za tu oblast primene.
Mala je šansa da to preživi u nekom dugoročnijem obliku.
Ovako bez gledanja dužeg od 5 sekundi, ti kažem da su ti vodovi jako "mršavi", predugački i formiraju gomilu vrlo opasnih "loops".

Nemam vremena da ti crtam pcb, a ni da te učim, jer za to su potrebne godine rada i učenja, ali ti preporučujem da rasturiš nekoliko nekih snažnih, uspešnih, SMPS (koji u realnosti ne crkavaju), na primer neke frekventne regulatore renomiranih firmi i pogledaš pažljivo svaki detaljič pcb na sledećim rutama:
- glavno napajanje, rute, "loops" i decoupling, položaj u odnosu na drive vodove,
- izlazni vodovi, položaj u odnosu na drive vodove,
- same drive vodove, tačke konekcija, položaj u odnosu na putanje veikih struja,
- ravni i poligone i rasporede po slojevima.
- generalno veličine i strukture svih strujnih "loops", posmatrano za: glavno napajanje, snabdevanje izlaza, drajvere...

Najbolji oblik za formiranje lokalnih strujnih petlji, imunizovanih od okoline, su predene parice.
Prvi sledeći oblik ispod toga su dva trakasta voda jedan iznad drugog, sa određenim pravilima rastojanja i širine staza (način za pcb).

Posle toga nemaš potrebe da izmišljaš toplu vodu, već za početak upotrebi već stvorene i ispitane stvari, sa minimalnim modifikacijama prema tebi potrebnim.

Puno uspeha ti želim, ali moraćeš još puno da radiš na tu temu.

Za početak ti od srca savetujem da maksimalno kopiraš renomirane firme u tim zonama i da se potrudiš da za svaku sitnicu njihovog dizajna potražiš i nađeš odgovore - zašto je baš tako to izvedeno.
To je ključni korak pravilnog učenja!

Nema tu slučajnih stvari.
Slučajnosti se tu plaćaju renomeom neke firme, koji kad se jednom poljulja, onda se veoma teško vraća na početak.
Oni su toga svesni i zato se krvavo bore za tržište, vrbuju retke ljude koji to znaju dobro da rade i imaju opremu koja neretko košta kao jedan prosečan soliter...

Kad testiraš nešto u nekom simulatoru, zameni sve vodove većih struja RL komponentom, koja što više liči na realno stanje voda - i dobićeš sliku dosta bližu stvarnim događajima, osim što nisu uključene kapacitativne, RF i transformatorske veze među vodovima.
Tek onda bi slika bila kompletna, ali i pored toga što to simulator može izračunati, malo ko će moći postaviti prave modele za rad.

Tipična strmina reda 100nS nosi baznu komponentu na 20+Mhz, da ne pominjem "zmije" u osnovnom obliku, a to se prostire i elektromagnetskim zračenjem, odnosno radio emisijom čak i naravno da afektuje sve bliske signalne vodove.

Kako budeš radio, vremenom ćeš shvatiti da na primer dobija smisao na prvi pogled besmislena stvar: da na jednom dužem i tanjem pcb vodu, sa njegovih krajeva povučeš nove dve pcb i paralelno sa tom trakom staviš "besmisleni" otpornik, tj. "dump".
Da blisko sa pcb staviš "hladnjak" od Al debelog nekoliko milimetara, koji ima dvojaku ulogu: da hladi power komponente i da fukoovim strujama prigušuje vodove koji "zveče".
Komad pcb koji ne završava nigde...

I slične neobične, na oko čudne, stvari.

Pozdrav
[ DSL @ 13.08.2019. 14:01 ] @
Citat:



Kako budeš radio, vremenom ćeš shvatiti da na primer dobija smisao na prvi pogled besmislena stvar: da na jednom dužem i tanjem pcb vodu, sa njegovih krajeva povučeš nove dve pcb i paralelno sa tom trakom staviš "besmisleni" otpornik, tj. "dump".
Da blisko sa pcb staviš "hladnjak" od Al debelog nekoliko milimetara, koji ima dvojaku ulogu: da hladi power komponente i da fukoovim strujama prigušuje vodove koji "zveče".
Komad pcb koji ne završava nigde...

I slične neobične, na oko čudne, stvari.

Pozdrav


Ma, leba ti, na koju formu misliš sa ovim dump otpornikom ?
Ostalo sam sve video...
[ veselinovic @ 13.08.2019. 15:17 ] @
Kad se u tom dugackom vodu indukuje napon ( nebitno magnetno ili elektricno polje) struja zeli da se zatvori nekuda.
Obicno to biva nekontrolisano i nezeljenom putanjom kroz elemente na plocici.
Ako ti sad stavis taj otpornik, i ako je otpor ( da ne kazem impedansa) tog otpornika manja od impedanse nezeljenih putanja, skoro sva struja ce otici preko otpornika u krug.
Taj dugacki vod zamisli ne kao tacku, nego kao naponski/strujni ( cak vise naginjem da je to strujni izvor) izvor, i na krajevima ce se pojaviti napon.
Eto, ne moramo Macolu cimati, ako sam pogrijesio Macola ce bolje objasniti.
[ macolakg @ 13.08.2019. 16:46 ] @
Tako nekako.

Neki pcb vod, na primer dugačak nekoliko cm i širok nekoliko mm, može biti odličan rezonator na par stotina MHz (rezonator, dipol, ili neka druga vrsta antene, šta god, što znaju svi radio amateri od reda).

Isti vod će, pri strmoj promeni struje kroz njega, imati odzvonjavajuću pojavu na karakterističnoj frekvenciji. (znate već kako se prave štampane loop antenice na pcb :-)
Njegova sposobnost odzvonjavanja zavisiće od dobrote voda kao rezonatora i to može kod pcb biti prilično dobar Q faktor.
Onda se taj Q faktor smanji ili paralelnim ili serijskim otpornikom ili RC članom. Pošto nam serijski otpornik ne odgovara, jer kvari sposobnost tog parčeta pcb da provede veće struje bez discipacije, onda biramo paralelni otpornik, ili RC član, koji će dovoljno smanjiti dobrotu tog voda i svesti oscilacie na, ako je moguće aperiodično smirivanje ili bar što kraće zaustavljanje postojećih.

Generalno su "opasne" sve "čiste" induktivnosti i "čiste" kapacitivnosti jer lako naprave rezonantno kolo sa visokom dobrotom i eto nam finog EMI predajnika.

Zatvorena kola sa visokom dobrotom treba prigušiti nekako, najbolje prigodnim RC članom.
Jedan od vidova prigušenja je Fukoovim (ili Edijevim) strujama bliskog predmeta od metala koji ima dobru provodljivost, recimo hladnjaka. Više frekvencije indukuju struje u hladnjaku koje tu energiju pretvore u toplotu (malena energija je u pitanju), ali mogu lepo prigušiti razne "zmije" po uređaju.

No nije lako otkriti kuda se sve mogu zatvoriti takve konture i preko čega.
Sve je tu u igri: parazitni kapaciteti poluprovodnika, kalemova, vodova...
Sve su to zgodne putanje koje sa induktivitetom na istoj liniji mogu napraviti rezonantne pojave.

Generalno, vod pcb nije linija na papiru sa idealnim osobinama, već RLC mreža sa datim osobinama, koje i te kako učestvuju u radu sklopa.
Pri većim strujama postoji pad napona poreklom od termogene otpornosti, kome se pridružuju reaktivni padovi napona koji rastu sa frekvencijom ili strminom promene struje (svodi se na isto).
Te razlike napona na krajevima nisu ni blizu nule i ako je na primer to opšta masa sklopa koja je razuđena i bez striktnih pravila centralnog zvezdišta napravljena, ili sa drugim kontrolisanim osobinama koje nam odgovaraju, mogu se javiti vrlo neočekivane i sasvim nepredvidive pojave u podsklopovima, koje se teško mogu meriti, već samo pretpostavkom doći do njih, ali i te kako mogu narušiti rad sklopa pa i dovesti do njegovog otkazivanja.

Recimo, da biste imali neku orijentacionu predstavu o tim "sitnicama":

Primer bi recimo mogao biti jedan mosfet snage, koji se može na primer naći u dva kućišta: TO-220 i TO-247 (ima dosta takvih).

Kućište TO-220 ima induktivitet sors uvodnika reda 5nH (što zavisi od oblika i dužine nožice sorsa i na datom kućištu je poznata osobina), dok kod TO-247 to bude reda 7-10nH.
Zbog negativne povratne veze, koja se razvija na tom "beznačajnom" induktivitetu sors noge, u TO-220 kućištu taj isti model mosfeta je skoro dvostruko brži od onog u TO-247.
Stoga nije ni malo sve jedno ako "potopimo" mosfet u pcb, da preostanu što kraće noge, ili ga ostavimo visoko.
Kod nedovoljno dobro prigušenih drajverskih vodova je to moguća razlika između "života" i "smrti" istog tranzistora, posebno ako je jako brz i ima "lake" kapacitivnosti.
Odzvonjavanje na drajverskim vodovima može dovesti do višestrukog impulsa u okviru vremena za jedan impuls i kao od šale spržiti mosfet (važi i za IGBT naravno). A to odzvonjavanje se na primer lako pobudi kroz C_ds ili kod IGBT C_cg. I tako dalje i tako dalje jer ima baš mnogo toga...

Eto, nadam se da sam uspešno i ukratko objasnio o čemu se radi, mada je to beskrajno duga i obimna tema.

Pozdrav,
Macola
[ macolakg @ 13.08.2019. 17:11 ] @
Slika govori više od reči.

Evo jedne kratke simulacije, gde je vod između top sorsa i bottom drejna zamenjen realnom slikom komada pcb dugog oko 2cm.

Šta mislite kako to izgleda kada se svuda uvedu realne slike vodova, a ovde je samo jedan jedini uključen?

[ macolakg @ 13.08.2019. 17:23 ] @
E sad, ko želi stvarno ozbiljno da se bavi ovom oblasti, on treba da sazna otkud ovih 18A kroz oba mosfeta i šta se događa sa donjim gejtom, koji je eto prespojen sa svega 1R u idealnom obliku otpornika, onda otkud ovo silno odzvonjavanje i sva ta gužva kad je donji mosfet definitivno isključen (kako bi se reklo sa sličice)...
(van simulatora, u realnom obliku izvođenja je to značajno gore od ovog na slici :-)

Ko lepo otkrije poreklo svega toga (što se postiže literaturom), na dobrom je početku učenja o SMPS.
[ macolakg @ 13.08.2019. 19:50 ] @
Evo vratih se nešto na forum i pošto sam već tu, da nastavim da vas gušim sa nekim usmerenjima na prava vrata kroz koja treba proći...

Evo najdirektnijeg odgovora članu @DSL.

Prigušio sam realni pcb vod od oko 2cm, neinduktivnim otpornikom od čak 1R, koji je u odnosu na 1 miliom serijske otpornosti pcb i 1 miliom od 20nH (po defaultu je 1mR, ako se drugačije ne "naredi") čak 500 puta veći.
Dakle, logična bi pretpostavka bila da će njegov uticaj na priču biti 1/500 ili ti 0.2%.

No ,međutim...



Uticaj tog otpornika od 1R na dobrotu oscilatornog kola, formiranog od date L i parazitnih C mosfeta je toliko značajan da dobijamo aperiodično pražnjenje L.

Eto druže DSL tako taj "besmisleni" otpornik radi i ni malo mu ne smetaju dve nove staze pcb, samo za njega dovedene...

[ macolakg @ 13.08.2019. 20:00 ] @
I još jedna vrlo zanimljiva stvar, naravno onom ko želi da nauči nešto važno, je ponašanje donjeg gejta pri strmom uključenju top tranzistora, i ako je taj gejt maltene kratkospojen neinduktivnim otpornikom od 1R.

Pojava se prostire kroz "Milerov" kapacitet između drejna i gejta tog "isključenog" mosfeta...

[ macolakg @ 13.08.2019. 20:04 ] @
Kad vam dosadim vi kukajte i odustaću :-)

Recimo da sad na donji gejt stavim neku drugu veličinu otpornika ka masi i tim ga držim kao šatro "isključeniim"...


Gospodin mosfet se ne isključuje ceo dan i pri tom cimne četvrt Kiloampera :-)

Još kad bi on to mogao, a da se pri tom ne pretvori u isparenja od mosfeta...

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 13.08.2019. u 21:26 GMT+1]
[ macolakg @ 13.08.2019. 20:19 ] @
Evo kako to na primer izgleda kad je to prilično pravilno, kod tih "teškaša" sa velikim kapacitivnostima i recovery punjenjima, čak sa 10R gejta, gde bi garantovano okinuo donji da nije negativnog napona na gejtu.

Takođe sad treba pogledati struju L1 i ovo poslednje uporediti sa onim sličicama iznad.





[ macolakg @ 13.08.2019. 20:23 ] @
Eto, malo sam vas udavio kao zmija žabu, ali se iskreno nadam da će osim našeg vrednog borca @cukovanny i mnogi drugi imati neke koristi od mog blebetanja...

Pozdrav,
Macola
[ cukovanny @ 13.08.2019. 20:25 ] @
gosn colama dobro veche i hvala i ostaloj deci na forumu za prikljuchenija u priči..,
imao sam do sad utisak da pricham sa samim sobom :) a i danashnji relativno mladji ljudi od 30-40 jure ribice i pucaju se drogom pa nemaju vremena za nauku :)

da prokomentarishem par stvari oko dizajna sa vrha stranice : to je na brzinu i više sam sastavio pločicu da bih što pre testirao čitav sklop da li uopšte pravilno radi nego da to bude nešto što će dugo i pouzdano raditi. pokušao sam sa 3d izradom, međutim to je šuma žica, a i malo kućište analog devices polumost drivera mi ne dozvoljava takvu izvedbu.... isto važi i za gomilu sitnih komponenata...

u vezi ovog tlp250 drv, naravno da znam da mu je izlaz totem pole koji lepi gejt tranzistora koji vodi na vcc ili na gnd.... i izmedju ostalog ne smeta mi relativno mala frekv koju može da "provede" pravilno ... baš se "ubio" za LF invertore sa trafoima od par desetina do par stotina kg :)
ono što je meni na konkretnoj shemi bilo čudno - kako to da je emiter/source preko
470ohm ili 47ohm (ne vidim dobro) na +20v, a preko kontra biasovane zenerice čiju vrednost ne znamo - na gnd ?!?! još uvek mi je to nejasno. da nema te čudno izvedene mase i tog elektrolita i zenerke na dnu, nebih ni postavljao pitanje.....

[ cukovanny @ 13.08.2019. 20:31 ] @
.... a ovo ostalo čitam i analiziram ko dete crtane filmove pa javljam kad nekad skapiram :)
[ macolakg @ 13.08.2019. 20:42 ] @
Aha, Dobro je da si tu, taman da ti odmah odgovoim.

Usput, znam da je ovde većinski prisutna moderna generacija momaka, koja ne ume bez mobilnog telefona sekirom kolac da zašilji, te sam rešio da objašnjavam sličicama.

Na žalost i ti si upao u taj koš, bez moje direktne namere, jer sam uveo sebi to kao opšte pravilo koje mi smanjuje habanje tastature...




Nadam se da je sad sasvim jasno...

P.S.

Zenerice se inače kontra biasuju tj. polarišu u inverznom smeru, inače bi radile kao obična dioda.
[ cukovanny @ 13.08.2019. 21:04 ] @
@macolakg

Citat:
Kvalitet pobude tranzistora snage, stroga kontrola drajverskih napajanja tokom power up i power down sekvenci, onda kontrola parazitnih pojava od tokova velikiih struja sa strmim tranzijentima, tj. pametan fizički raspored pcb i ostalih vodova, su najključnije stvari kod SMPS veće snage.


da li bi onda bilo jednostavno pravilo da razvijam PCB u obliku kruga u chijem centru su MCU / napajanja logike i drajva / sama drajverska ic, a onda da koncetrichno prema napolju formiram vodove snagashkih tranzistora ? da li to jednostavno pravilo moze dovesti do boljih rezultata ?


Citat:
Ono ispred, digitalija, logika upravljanja i slično - to danas može svaki drugi klinac sa Arduinom.
Ono drugo tek nekoliko odabranih ljudi u jednoj zemlji naše veličine...


na zhalost, sve manje i manje njih se interesuje za ovu slozhenu, korisnu i finu nauku...


Citat:
Nisam uopšte nešto pratio temu ali pcb na vrhu ti je katastrofa za tu oblast primene.
Mala je šansa da to preživi u nekom dugoročnijem obliku.
Ovako bez gledanja dužeg od 5 sekundi, ti kažem da su ti vodovi jako "mršavi", predugački i formiraju gomilu vrlo opasnih "loops".


vecj komentarisah. svakako primio kznanju...


Citat:
Nemam vremena da ti crtam pcb, a ni da te učim, jer za to su potrebne godine rada i učenja, ali ti preporučujem da rasturiš nekoliko nekih snažnih, uspešnih, SMPS (koji u realnosti ne crkavaju), na primer neke frekventne regulatore renomiranih firmi i pogledaš pažljivo svaki detaljič pcb na sledećim rutama:
- glavno napajanje, rute, "loops" i decoupling, položaj u odnosu na drive vodove,
- izlazni vodovi, položaj u odnosu na drive vodove,
- same drive vodove, tačke konekcija, položaj u odnosu na putanje veikih struja,
- ravni i poligone i rasporede po slojevima.
- generalno veličine i strukture svih strujnih "loops", posmatrano za: glavno napajanje, snabdevanje izlaza, drajvere...


ovih dana gledam detaljno kako je kinez uradio jedan bezimeni solarni regulator&invertor koji je fizickom pojavom mashina od jedno 170kg . deklarisan je na 15kw i trofazni na nashim naponima 3x220V sa faznim pomerajem kao u mrezi, medjutim nije "on grid". napon baterija je 96V.
sa flajbekom je izveo stabilne napone za neke matore atmel mcu koji vode chitavu stvar, kao i napone za tlp250 koji je na drajvu. tri faze imaju svaka od njih puni most realizovan sa 5xirfz260n na svakoj nozi mosta, a chini mi se da je podebljao izlaz svakog od 4xtlp250 sa po jednim totem polom sa malim 1a tranzistorima.... sad, hmm, imalo bi tu svashta da se komentarishem ali mi je odmah bilo primetno da ni na jednom mosfetu nema gate-source otpora , iako je najdalji mosfet udaljen od tlp250 i do 30cm na plochi... znachi da se kinez opasno uzda u chvrsto klampovanje tlp250 na gnd.
ta sama pcb za po jednu fazu je masivna ...dimenzija recimo 17x50cm i sa barem 4x400g alu rebrastog hladnjaka....
invertor radi u bipolarnom modu (ako se ne varam) gde na gornje fetove dovodi square 100Hz, a na donje spwm od okolo 20KHz...
veliki trofazni transformator je uvezan u zvezdu i primar mu je motan bakarnom trakom i to se spolja vidi, a sekundar je prvi namotan na jezgro i praktichno se ti namotaji ne vide....

regulator punjenja sa FN panela je, po meni, loshije reshen - nije mppt , dakle nema elektronike koja prilagodjava opterecjenje na ulazu, a prihvata napon do 180VDC i klampuje ga igbt-ovima na izvode ovih 8 baterija.
to bih modifikovao obavezno sa pravim buckom i mppt-om i chupao josh barem 20% energije sa FN panela...


Citat:
Najbolji oblik za formiranje lokalnih strujnih petlji, imunizovanih od okoline, su predene parice.
Prvi sledeći oblik ispod toga su dva trakasta voda jedan iznad drugog, sa određenim pravilima rastojanja i širine staza (način za pcb).



sa tim u vezi, zashto kinez na ovom invertoru koji sad komentarisah vodi napajanja driva, upravljanje mostom i povrat logike sa matichne ploche na svaku snagashku plochu faze - ribon flet kablovima ???
ti kablovi izgledaju kao trakasti rebrasti flet kablovi na nekadashnjim matrichnim shtampachima ....


Citat:
Puno uspeha ti želim, ali moraćeš još puno da radiš na tu temu.
Za početak ti od srca savetujem da maksimalno kopiraš renomirane firme u tim zonama i da se potrudiš da za svaku sitnicu njihovog dizajna potražiš i nađeš odgovore - zašto je baš tako to izvedeno.
To je ključni korak pravilnog učenja!


hvala na podrshci i savetima - znachi mi to >

Citat:
Kako budeš radio, vremenom ćeš shvatiti da na primer dobija smisao na prvi pogled besmislena stvar: da na jednom dužem i tanjem pcb vodu, sa njegovih krajeva povučeš nove dve pcb i paralelno sa tom trakom staviš "besmisleni" otpornik, tj. "dump".
Da blisko sa pcb staviš "hladnjak" od Al debelog nekoliko milimetara, koji ima dvojaku ulogu: da hladi power komponente i da fukoovim strujama prigušuje vodove koji "zveče".
Komad pcb koji ne završava nigde...



sporo napredujem , ali sam i relativno nov u elektronici i smps ... ne duzhe od godinu i po ....
[ macolakg @ 13.08.2019. 21:14 ] @
Onaj drajver ISO5852 sam ti pomenuo zato što ne košta bitno više od TLP250 a ima moćnu zaštitu IGBT.

Ta sprava meri napon saturacije na kolektoru IGBT i kada to pređe zadatu veličinu, onda drajver izvrši sporo spuštanje gejta (isključenje), malim nagibom opadanja kolektorske struje, čim spreči moćnu prenaponsku pojavu koja takođe obično spuca iGBT i ako si ga na vreme (izvadio :-) isključio, ali ako tek ako si ga BRZO isključio.

Drajveri sa tim osobinama su i ranije postojali (pre par decenija, od kada je i TLP250) tek od firme Semikron (SKHI serija i slično) i koštali su, kao što i danas koštaju, oko 250e za jedan par IGBT.

Međutim, kad spaseš IGBT blok koji slično košta, u istom trenutku ti je se isplatio ultra skupi drajver...

Sada na sreću postoji dosta tih sa detekcijom Vsat i soft turn off i to za smešno sitne pare u obliku uobičajenog IC (gabarit) i takođe rade odličan posao oko spasa IGBT.

Za takav drajver se biraju oni IGBT gde piše da imaju sposobnost preživljavanja direktnog kratkog spoja na +Vcc i vreme za koje mogu podneti te uslove.

Obično ti podaci izgledaju kao: "Short Circuit Rating"

I kao:
Short Circuit Withstand Time (Note2) at VGE = 15V..............................tSC 2 µs
Short Circuit Withstand Time (Note2) at VGE = 10V..............................tSC 10 µs

Note 2: VCE(PK) =360V, TJ =125 oC, RG = 3Ω.

Podaci na primer od: HGT1Y40N60B3D

------------------------------------------

To su self limit komponente i kod prekoračenja struje to dostigne veličinu reda 6-9 puta veću od deklarisane Imax i pri tom postane konstantno tolika struja koja dalje ne raste, a to njegova moćna peleta preživi za to vreme u datim uslovima.

To je užasna discipacija!

Recimo IGBT sa Imax reda 100A pa puta 9 je 900A puta na primer 560V.
Strahovitih 500KW !!! udara termike po njegovoj peleti, ali ako je dovoljno kratko, konstrukcija je predviđena da preživi, i preživi provereno.

pozz
[ macolakg @ 13.08.2019. 21:40 ] @
@cukovanny,

Oko prethodnih komentara:

Vidim da si borac ali forum ti neće previše pomoći oko toga, već samo dobra litetratura i puno rada.

Pusti taj pretvarač što ga gledaš. Treba da gledaš oziljniju napravu za učenje.

Kinezi su veoma moćna i nama vrlo prijateljska nastrojena nacija, koja lansira stvari u kosmos i ima i vrhunske proizvode, samo što je neko kod nas dopustio da se uvoze njihovi krševi, koje inače svaka zemlja ima u svom asortimanu proizvoda, pa i oni naravno.

Ljudi imaju predrasudu-predstavu da svaki kineski proizvod nije dobar (čista zapadna propaganda jer im gori pod zadnjicom od njihove konkurencije).

Evo ja iz 90. imam neke njihove ručne alatiće, kupljene u Dojč republici, malo jevtinije od švapskih najčuvenijih marki, sa doživotnom garancijom i evo i dan danas su kao novi posle mnogo upotrebe.
Ne treba podleći tim predrasudama i treba se setiti da je to nacija koja je treća na svetu lansirala nešto u kosmos (SSSR, USA pa oni).
Takođe sve što danas od mobilnih, ma koje marke bio, dečica drže u ruci i čukaju po tome, sve je do poslednjeg napravljeno baš kod njih...

Nego treba razlikovati konzumersku od profesionalne naprave...

Otvori neki snažniji frekventni regulator od STVARNIH 15KW pa se dobro zagledaj po detaljima u njemu.

To su industrijske naprave kod kojih proizvođač snosi žestoku materijalnu odgovornost ako se nešto štetno desi.
Tu nema zezanja sa flet tračicama jer će neko da ih za učinjenu štetu odrapi sa par miliona dolara sa nekom tužbom.
Odatle se uči @cukovanny.

Solarni invertor je konzumerska elektronika i tu je odgovornost drastično manja, te se tako i prave i gađaju kilovatima kao deca grudvama (mada je obično greška kod korisnika koji ne pročita ono sitno u napomenama..).

I moja pokojna baba može podneti 15KW za par sekundi ili šta već...
Kada se stigne do kontinualnih 15KW to je već sasvim druga priča.
ED=100% je majka ozbiljne gradnje.


[ macolakg @ 13.08.2019. 21:52 ] @
@cukovanny,

Citiraću sam sebe:
"Prvi sledeći oblik ispod toga su dva trakasta voda jedan iznad drugog, sa određenim pravilima rastojanja i širine staza (način za pcb)."

Trudim se da precizno saopštim šta želim.

Flet kablovi NISU trakasti vodovi već standardni okrugli vodovi slepljeni u zajednučku traku.

Kad kažem "trakasti vodovi" baš na to i mislim. Na primer dve bakarne trake jedna iznad druge, baš kao dva sloja na pcb.

Ne treba mešati "trakasti kabl" i "trakasti vod", to nije ni u kom slučaju isto.

Flet kablovi se mogu u principu koristiti kao trakasti vodovi, tako što se u jednom trakastom kablu svaka neparna žila recilmo upotrebi kao forward putanja neke struje a svaka parna kao return putanja ISTE struje.
Naravno sve neparne se vežu paralelno i takođe sve parne paralelno.
Još bolji rezultati se mogu dobiti sa dva flet kabla jedan iznad drugog na definisanom rastojanju. gde se u svakom sve žile koriste kao jedna žica i naravno jedan kabl je forward putanja a drugi return putanja ISTE struje.

[ DSL @ 14.08.2019. 06:55 ] @
Citat:
macolakg:

Usput, znam da je ovde većinski prisutna moderna generacija momaka, koja ne ume bez mobilnog telefona sekirom kolac da zašilji, te sam rešio da objašnjavam sličicama.



Heh, sva sreca te nisam momak. Nisam nikad pokusavao zasiljiti kolac mobilnim telefonom, obicno sekirom :-)

Hvala na ulozenom trudu oko pojasnjavanja. Ne bih da dodatno miniram temu pa cu se ovih dana obratiti ovde sa jednim problemom, samo dok mi sve nadodje...

pozz
[ macolakg @ 14.08.2019. 08:49 ] @
He he DSL,

Znam ja da si ti matora koska :-)

Drugi je problem u pitanju:
Deca više niti vole niti umeju da čitaju literaturu (i što pročitaju, pola preskoče).
Život im je spakovan u kutijicu koja se zove mobilni telefon.
Nekud jure, žure i misle da saznavanjem gomile podataka, od čega je 99% sasvim beskorisno, stiču i znanje...
Moždani resursi im opadaju jer imaju zamenika koji delimično pamti i misli umesto njih (ako treba i kolac sekirom zašiljiti, potraži se savet sa interneta).
Pitaću ih šta će da rade kad jednog dana prsnu baze na internetu i nema više saveta odatle?
Kako će preživeti u svetu bez toga (što je sasvim moguća opcija)?
Ostaće nemoćni kao zeka koga uhvatite za uši, a on se ukoči i čeka sudnji čas!
Tražiće gde stoji tetrapak za mleko na kravi :-)

Atomci su neverovatno bili u pravu sa onom pesmom "Oni što dolaze za nama"... Čisto vizionarstvo kao suza.
https://www.youtube.com/watch?v=qiGk20X2zpQ
1979. predvideti to! Neverovatno!

Ko nema u vugla - ima u Gugla :-)

Druga pojava je takođe simptomatična: Dohvate se Arduina, iskopiraju bez ikakvog razumevanja neki kod i to im proradi na keca.
Onda pomisle da se sve može sa tim, takođe da se sve može naći na internetu i da se u suštini ne mora imati znanje - kad već sve na internetu lepo ima, potom se iz Arduino zalete direktno u pravljenje na primer indukcione peći od 20KW, kao da je to crtani film... Naravno, to i liči na crtani film, samo za razliku od crtanog filma to ne radi.

"Ne može to sinak!" - Što bi rekao petao Sofronije iz onog crtaća

Mora malo zadnjica da se zagreje radom i učenjem jer se ključne sitnice ne mogu naći tek tako ni na internetu.

Dalje, ne treba se zanositi tim da je moguće, čak ni najboljom internet prezentacijom, spakovati nekoliko decenija rada, znanja i iskustva, u polučasovno gledanje u ekran telefona.

Kompresiju vremena još niko nije izmislio i pored silne želje za tim - niti će je skorije izmisliti!

Oni koji mnogo i uporno rade postaju stručnjaci, u suprotnom vašarski "stručnjaci", koji nama, eto kako vidimo danas, popravljaju i prave automobile, telefone i svašta još, bez mozga, lepo i šareno sa sve manjom ergonomijom upotrebe,a pri tom nose opravdanje "modernizacije" i "digitalizacije".

Jednog dana će zidarska mistrija ili čekić dobiti plavi LCD i konekciju na WiFi.
Niko neće znati koju upotrebnu svrhu to ima, ali će zato biti jako, jako "fensi" i tako lepo plavo.... :-)

Pozdrav,
Macola

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 14.08.2019. u 09:59 GMT+1]
[ cukovanny @ 01.09.2019. 19:28 ] @
slažem se dr. macola u velikom procentu sa tvojim mišljenjem iznesenim u postu iznad uz određene dodatke: taj klinac koji se dohvati arduina i iskopira kod pa mu proradi je u velikoj verovatnoći da se zainteresuje za elektroniku , pa i da nastavi učenje ali i da se temeljno zanima kako je to neko uradio, zbog čega i na koji način .... na žalost , u mojoj životnoj studiji (a blizu sam 40toj) ne vidim mlađe individue sa ozbiljnim zanimanjem za power elektroniku - koja je po meni vrlo važna - gotovo korena disciplina u elektronici - pogotovo sa smps delom koji ulazi i u RF oblast , ali i prepliće se sa svim drugim granama u elektronici....

uzgred, jedna digresija zbog koje me mrzi da otvaram novu temu, a važna je i treba je pomenuti: PAZITE SE I PROVERAVAJTE DA LI IMATE U RUKAMA AUTENTIČNE MOSFETE I DRIVE IC-ove. ovih dana sam dobio isporuku 4 kese mosfeta sa aliexpress na kojima sam odmah merio source to drain pad napona na malom hladnjaku pri napajanju rezistivnog potrošača na naponu 14V i pri struji od 5.2A. istim naponom otvarao sam gate. dobio sam sledeće rezultate:

irfp260n - V(sd) pri naponu 14V i struji 5.2A - 0.750V, dakle kalkulisani R(on)=0.144Ohm. apsolutni fake i porazno....
irfp90n20 - V(sd) pri naponu 14V i struji 5.2A - 0.210V, dakle kalkulisani R(on)=0.040Ohm. skoro duplo više nego datasheet kaže....
irfp4668 - V(sd) pri naponu 14V i struji 5.2A - 0.250V, dakle kalkulisani R(on)=0.048Ohm. skoro tri puta više nego datasheet što kaže...
hy4008 - V(sd) pri naponu 14V i struji 5.2A - 0.015V, dakle kalkulisani R(on)=0.0028Ohm. bolje od podatka u datasheet !


zanima me šta će se dešavati kad postavim test uslove za testiranje probojnog napona ovih tranzistora....

pozz
[ macolakg @ 01.09.2019. 21:12 ] @
Zna se: Mouser, Farnell, Digi-Key, Arow...