[ aca_punk @ 22.05.2019. 10:57 ] @
U pitanju je kondenzator za stabilizaciju.

Interesuje me posto u dve knjige ne mogu da doprem do odgovora, a konsultujem i net. Mislim znam da je osnova u pitanju ali moram da pitam ne bi li bio siguran.

Dakle, redno vezani kondenzatori knjiski daju kapacitivnocst + kapacitivnost, dok za paralelne pise formula na kraju c1xc2/c1+c2. Nigde ni traga o naponima.

Da li bi mi neko objasnio sta se postize rednom vezom (kapacitivnost i napo) i paralelnom vezom (kapacitivnost i napon).

Takodje za napon znam dakondenzator mora biti veci za 1.41 od referentne vrednosti napona i da se za kapacitivnost uzima 1000uF za 1A.

Hvala unapred, pozdrav!

[Ovu poruku je menjao aca_punk dana 22.05.2019. u 12:16 GMT+1]
[ emiSAr @ 22.05.2019. 13:03 ] @
Provjeri jos jedanput formule-pomijesao si formule serijske i paralelne veze.
Paralelnom vezom kapaciteti se zbrajaju a rednom vezom je kapacitet manji od najmanjeg-formulu si postavio.-
-------
To su skolski primjeri.
------
Paralelnom vezom, baterija kondenzatora smije se prikljuciti na napon koji ima kondenzator sa najnizim naponom.

Serijska veza se prakticno veoma rjetko koristi .
U starijim racunarskim napajanjima, koja mogu raditi i na 115 i na 230 V AC, postoji redna veza dva istovjetna kapaciteta i paralelno njima dva ista otpornika reda 100 kOma koji rasporedjuju napon podjednako na kondenzatore (elektroliti u igri).-
pOz
[ aca_punk @ 22.05.2019. 15:00 ] @
E ovako. Drzim knjigu u ruci i prepisujem.

Redna veza: Kondenzatori u rednoj vezi imaju kapacitet od najmanjeg pojedinacnog kapaciteta.

C=1/(1/C1+1/C2)

Paralelna veza: Kondenzatori u ovom slucaju daju zbir pojedinacnih kapaciteta.

C=C1+C2+C3+C4+....+Cn

Nigde nema reci o naponu, a ispada da se paralellnom vezom sabiraju kapacitivnosti.

Ovo za otpornike sam znao. Samo sam ja mislio da se ispod svakog od kondezatora redno vezanog stavlja po 1MOhm.

Ali bar sam utvrdio da Naponi ne mogu da se saberu? Jel Da!?

I da gore sam pogresio sa formulom.

[Ovu poruku je menjao aca_punk dana 22.05.2019. u 16:12 GMT+1]
[ aca_punk @ 22.05.2019. 17:02 ] @
Da li je moguce spojiti dva kondenzatora od 10V i dobiti 20V i koja bi to veza bila. I da li je to ispravno ili je budzenje?
[ Burgos @ 22.05.2019. 17:30 ] @
Posmatrajući idealne kondenzatore, to bi bila veza od četiri kondenzatora, po dva u seriju, i onda svi parelno.
[ aca_punk @ 22.05.2019. 17:40 ] @
Kako mislis idealne. Eto imam 4 kondenzatora 10V 2200uF. Mislio sam da od njih mogu da dobije 40V i 4*2200uF?
[ aca_punk @ 22.05.2019. 18:50 ] @
Citat:
Burgos:
Posmatrajući idealne kondenzatore, to bi bila veza od četiri kondenzatora, po dva u seriju, i onda svi parelno.

Da li moze malo matematike? Koliko napona bi dobio i sa kojom vezom i koliko kapacitivnosti, kojom vezom?
[ DSL @ 22.05.2019. 18:56 ] @
Citat:
aca_punk:
Kako mislis idealne. Eto imam 4 kondenzatora 10V 2200uF. Mislio sam da od njih mogu da dobije 40V i 4*2200uF?


Od 4 možeš dobiti 20V (a ne 40) i 2200u, ako ih spojiš po dva u seriju pa sve onda u paralelu. Ukoliko imaš bas iste kondive onda je svejedno, možeš i prvo paralelno pa sve onda u seriju...
Da bi dobio laganu predozbu o naponima, posmatraj nakratko kondenzatore kao otpornike a napone kao padove napona na njima...

Matematika koja je ovde tebi interesantna polazi od količine naelektrisanja Q koja se deponuje na pločama kondenzatora i koja je ista na svim kondovima...Q=C1•V1=C2•V2 a V1+V2=V
Ovde su V1 i V2 naponi na pojedinacnim kondovima a V ukupan napon.


Dalje racunaj
[ aca_punk @ 22.05.2019. 19:05 ] @
Jel bi trebalo dva serijski i dobijam srednju nozicu, kada sad povezem jos dva palelno oni idu na jedan kraj + i jedan kraj -, srednja nozica opet ostaje slobodna. Jel to OK.
Time dobijam 20V i kapacitivnost se uzima za najmanju tj 2200nF ako sam ja dobro razumeo?
[ aca_punk @ 22.05.2019. 19:12 ] @
Citat:
DSL:
Citat:
aca_punk:
Kako mislis idealne. Eto imam 4 kondenzatora 10V 2200uF. Mislio sam da od njih mogu da dobije 40V i 4*2200uF?


Od 4 možeš dobiti 20V (a ne 40) i 2200u, ako ih spojiš po dva u seriju pa sve onda u paralelu. Ukoliko imaš bas iste kondive onda je svejedno, možeš i prvo paralelno pa sve onda u seriju...
Da bi dobio laganu predozbu o naponima, posmatraj nakratko kondenzatore kao otpornike a napone kao padove napona na njima...

Matematika koja je ovde tebi interesantna polazi od količine naelektrisanja Q koja se deponuje na pločama kondenzatora i koja je ista na svim kondovima...Q=C1•V1=C2•V2 a V1+V2=V
Ovde su V1 i V2 naponi na pojedinacnim kondovima a V ukupan napon.


Dalje racunaj



Q=C1*V1/C2*V1 ????
[ boro62promaja @ 22.05.2019. 19:17 ] @
Aco, samo isprati ono sto su ti Emir i DSL napisali i nema greske...
[ aca_punk @ 22.05.2019. 19:30 ] @
Ma verujem ja i tebi i njima. Samo ne znam kako dobiti vrednost. Knjiski kondezatori se racunaju obrnuto nego otpornici. Gore sam i napisao sta pise u knjizi ali i da se napon kondenzatora nigde ne pominje.

I dalje ne kapiram koja veza je da se sabiraju naponi, a koja veza dda se sabiraju kapacitivnosti?

Ustvari ispada po ovome sto ste mi pisali da sa cetri od 10V/2200uF, mogu da dobijem max 20V i idalje 2200uF.
[ zica49 @ 22.05.2019. 19:46 ] @
[ aca_punk @ 22.05.2019. 19:49 ] @
Definitivno odlican klip. Uporedo sam i ja merio.

Zakljucak: Redno veza omogucava sabiranje napona ali umanjuje kapacitivnost za duplo.

Paralelna veza ne menja napon dok mu se kapacitivnosti sabiraju.

Ovo sam trenutno i sam merio i, naravno, tacno je.

Formulu sa mesovitim kapacitivnostima nisam koristio.

NAPOMENA: U svom experimentu koristio sam identicne kondenzatore 4* 10V/3300uF, ili 2 para, redno vezana, po 2*10V/3300uF.

[Ovu poruku je menjao aca_punk dana 22.05.2019. u 21:22 GMT+1]
[ aca_punk @ 22.05.2019. 20:23 ] @
Citat:
zica49:

Sa ovim si klipom upao kao kec na deset. Svaka cas prijatelju, hvala puno!
[ baresi @ 22.05.2019. 20:53 ] @
To što si proverio sa kondenzatorima, možeš ponoviti i sa baterijama. Uzmi par baterija, veži ih serijski, paralelno, kombinirano i meri struju i napon.
[ samuki @ 22.05.2019. 20:59 ] @
I 2000uf po 1Amperu a za pojacala u A klasi i 3000uf po Amperu.
[ aca_punk @ 22.05.2019. 21:38 ] @
Ma ja sam merio na onom kineskom ali zahvalnom elementu koji moze da procita i tranzistore, meri otpor, kapacitivnost, esr, efektivnu vrednost tranzistora, mo-fetova, odredjuje npn i pnnp spoj. Ovo moje je no-name, ne znam kako se bese zove uredjaj. Manje od crvene kosta kod ovih preprodavaca na KP-u. Vrlo zahvalna stvar da se nesto sitno proveri i izracuna na brzinu. Naravno napon na kondenzatorima nisam ni merio. Verovatno bi trebalo da ga napunim pa onda da ga izmerim. Ovi moji koji su 3300 na ovom cudometru je pokazao manje 31xx. Verovatno su stariji kondenzatori, mislim sigurno su korisceni, pa se malo isusili. :)

Sto se tice A klase pojacala imam prilike redovno da slusam muziku na tome. Ako nekome treba izrada pojacala 400W sa 800VA torusom i mnogo lepom bojom (ja imam tri), mogu da preporucim izvrsnog majstora. Bas sam juce bio kod njega i video prvi put neke pravougaone ispupcene tranzistore. Kaze mi da se oni koriste za A klasu. ja ne, znam... Vrlo pedantno uradjena elektronika i svaki element je probran, deklarisan, simetricne obe strane do perfekcije ide covek... Eto malo reklama za mog imenjaka!!!
[ mrkabrka @ 22.05.2019. 22:00 ] @
Teško nama ...
[ mjanjic @ 22.05.2019. 22:02 ] @
Najlakše ti je da uzmeš primer sa 2 identična kondenzatora.

Napon V je količnik naelektrisanja na elektrodama i kapacitivnosti, tj. V = Q/C, i to važi za parametre na jednom kondenzatoru u stacionarnom stanju (tj. nema više proticanja struje, inače bi morao da koristiš diferencijalni i integralni račun).

Međutim, greška koja se često pravi kod redne veze kondenzatora je sabiranje naelektrisanja na kondenzatorima, što je pogrešno. Kod stacionarnog stanja to nije očigledno, ali jeste kod prelaznih procesa. U rednom kolu ako protekne ukupno naelektrisanje Q, to naelektrisanje se nalazi na pločama svakog od redno vezanih kondenzatora. To je slučaj kod paralelne veze, gde se naelektrisanje Q koje daje npr. baterija rasporedi na N paralelno vezanih kondenzatora tako da na svakom od njih bude Q/N.

Dakle, ako su redno vezana 2 kondenzatora, ukupno Q je jednako naelektrisanju na svakom od njih, tj. Q = Q1 = Q2. Na krajevima grane u kojoj su redno vezani kondenzatori ukupan napon je V, a na svakom kondenzatoru je polovina tog napona (ako su identični), a ako su različiti, tada je V = V1 + V2, pa je Q/Ce = Q/C1 + Q/C2, pa se deljenjem sa Q dobija da je 1/Ce = 1/C1 + 1/C2, odakle je Ce = C/2 ako su kondenzatori identični.


Kod paralelne veze je napon na svim kodenzatorima isti, ali se naelektrisanje deli na sve njih, pa ako imamo 2 paralelno vezana kondenzatora, tada je Q = Q1 + Q2, a pošto je Q = C*V, tada je Ce*V = C1*V + C2*V, pa je Ce = C1 + C2.
[ ZAS011 @ 22.05.2019. 22:55 ] @
Ako priključiš elektrolitski kondenzator na veći napon od deklarisanog, očekuj da se desi KABOOM
Ne možeš da im izmeriš napom, ono što je napisano na njima je deklarisani max radni napon od strane proizvođača. Kondenzator NIJE strujni/naponski izvor, samo je pasivni element.
Samo da te upozorim da postoji i napon za otpornike.
[ aca_punk @ 23.05.2019. 07:10 ] @
Hvala MJanjic.
[ aca_punk @ 23.05.2019. 07:14 ] @
Citat:
ZAS011:
Ako priključiš elektrolitski kondenzator na veći napon od deklarisanog, očekuj da se desi KABOOM :)
Ne možeš da im izmeriš napom, ono što je napisano na njima je deklarisani max radni napon od strane proizvođača. Kondenzator NIJE strujni/naponski izvor, samo je pasivni element.
Samo da te upozorim da postoji i napon za otpornike.



Ok. Nisam ni mislio da ih nesto vezujem i dajem im napom i struju. Skapirao iz filmica, saveta i ovoga sto sam ja izmerio. Ocigledno samo paralelna veza ima smisla. Nego sam hteo da iskoristim ove kondezere imam ih 10. Dzabe mi stoje. Mislio sam da naprabiv neku budzu koja ce da mi sluzi za experimentalne stvari, vezbu itd...

Ja sam zadovoljan odgovorima.
[ aca_punk @ 23.05.2019. 07:16 ] @
Kad kazes napon za otpornike, na sta mislis?

To bi trebalo da je Omov zakon?

Na kraj krajeva , bice korisceni samo kada pravim stabilizaciju za 5V.

[Ovu poruku je menjao aca_punk dana 23.05.2019. u 08:29 GMT+1]
[ ZAS011 @ 23.05.2019. 08:33 ] @
Prva strana.
[ veselinovic @ 23.05.2019. 13:55 ] @
Pa na sve to ogranicenje po disipaciji otpornika.
Tako npr otpornik 10 Oma / 0.25W mozes opteretiti samo sa manje od 1.6V.
[ aca_punk @ 24.05.2019. 16:19 ] @
Citat:
ZAS011:
Prva strana.


Sta je insulation Voltage? Inace hteo si da mi pokazes da i oni imaju svoj min i max napon zavisno od AC i DC?
[ aca_punk @ 24.05.2019. 16:28 ] @
Da li neko moze da mi kaze nesto o ovom kolu.

Malo sam skeptican posto covek nije pokazao sta je i kako sve ispovezao ali ajde po semi cu da se snadjem.

Interesuje me pije li to vodu za neki mali lab. I da li mogu da pustim sekundarni napon od 28V. Na onom crvenom kitu je trebalo 24VAC ali posto nisam imao, a imao sam 25 i 28VAC, Probao sam i sada mi je ukljucen na 28VAC. Samo mi je verovatno tanka zica pa mi struju daje oko 350ma.

Kako da izmerim max struju koju moze da mi da? Mozda je lampica trosi toliko struje, a vecu nemam. Da li postoji mogucnost da se vezu neki keramiscki otpornici pa sa njima?

Evo klipa gde sam video semu. Predpostavlam da je napravljena regulacija pa onda ide ovo kolo:

https://www.youtube.com/watch?v=m1nCTUrU2YY&t=344s

Ja drugo nemam pa cu za stabilizaciju da iskoristim jedan od 100V/10000uF. On mi sluzi za eksperimente. (koja vrednost otpornika treba da bi se razelektrisao kondenzator?)

[Ovu poruku je menjao aca_punk dana 24.05.2019. u 18:12 GMT+1]
[ aca_punk @ 26.05.2019. 16:51 ] @
Da li mi neko moze pomoci sa vezivanjem onog kineskog V/A metra na 0-30V/3A kit. Nesto sto sam nasao kaze da ne treba jedna crna zica i na ploci po defaultu imam 7824, a ne 78,12. Dali to mogu da promenim? Inace stabilizacija nije bas neka, ima oscilacija, merio sam na osciloskopu. Treba samo jaci kondenzator ja mislim i ispeglace se signal. Hvala unapred.

LED V/A na 30V/3A kit za samogradnju, crveni kineski, labaratorijsko napajanje.

Da li je ovo u redu?
[ SASA M. @ 26.05.2019. 19:58 ] @
bilo bi najbolje da otvorish novu temu sa tim novim pitanjem, problemom. sutra kada neko bude hteo da procita nesto vezano za naslov, dobice miks svega i svacega umutra.