[ boro62promaja @ 15.11.2019. 16:18 ] @
Trebao bi na izlazu umjesto sadasnjih 12VDC da dobijem 17-18VDC.
Moze li se ova shema prepraviti za tako nesto ?





Shemu sam skinuo sa nekog ruskog sajta.
[ zica49 @ 15.11.2019. 17:02 ] @
Misljenja sam da je feedback o naponskom stanju vracen na pinove 12 i 13 mikrokontrolera.
Sta je autor sa tim Freescale ili Motorola 68hc908 htio reci nemam pojma.
[ Living Light @ 15.11.2019. 18:49 ] @
Ivice, ako Ti nemaš pojma,
kako mi, koji ne razumemo rad "68hc908" u potpunosti

___Nemamo pojma???

Aj sad...
[ vucko47 @ 15.11.2019. 19:43 ] @
Kod mene je na tom punjacu neki dvadesetopinac sa oznakom dc1414-02 . Srafilica odnosno busilica sa kojom stoji taj punjac je makita 6271d sa baterijama NiCd 12V 2.0Ah. Trenutni napon dok se puni baterija je 14.29 i raste. Ta mi bila pri ruci pa je rasafih na brzinu a ove ostale mogu pogledati za koji dan pa malo prostudirati dal moze da se kako prehebe.

Dok napisah post napon ode na 14.62
[ emiSAr @ 15.11.2019. 19:59 ] @
Izgleda da kljucnu ulogu igra zenerka D103. Ulazni elektrolit je 50V pa vjerovatno ima dovoljno napona za "rokanje" Li-xx celija.
MCU je tu da kaze puni i dosta je a da zenerka D103 odredjuje gornju granicu napona. Napisi Boro koja je zenerka u igri, ili ako si u mogucnosti
izmjeri napon na istoj.-
pOz
[ Living Light @ 15.11.2019. 20:38 ] @
Gosn, emiSar,
Da li Vi mislite da če neko da Vam odgovori na TO Relevantno pitanje?

Mislim da neče da ide.... :)
[ boro62promaja @ 15.11.2019. 20:46 ] @
Napona za "rokanje" ima sasvim dovoljno.
U stvari napon u "praznom hodu" (bez prikljucene baterije) je 22.5VDC. Problem je u tome sto nakon par minuta normalnog punjenja punjac pocne signalizirati da je baterija u defektu (naizmjenicno paljenje zelene i crvene LED). Ovaj punjac je bio namijenjen za punjenje Ni-Cd baterija. Mikrokontroler je vjerovatno isprogramiran tako da sada Li-Ion baterije vidi kao defekt baterije. Nekako treba ba MCU-u pruzim informacije (vjerovatno u vidu FB) pa da ove Li-Ion vidi kao "svoje".
Emire, naravno da cu poslusati tvoj savjet (sa Ivicom sam proengleiso preko telefona) i napisacu vrijednost diode D103 (ako bude citljiva). Ivica mi je predlozio da se malo poigram sa otpornicima u FB koji su kao djeljitelji spojeni na nozice 12 i 13 MCU-a.
[ Living Light @ 15.11.2019. 20:52 ] @
"Nekako treba da MCU-u pruzim informacije (vjerovatno u vidu FB) pa da ove Li-Ion vidi kao "svoje"."

Znaš kad češ to?
Kad Ja budem napravio SINA !!!

..ispod Jorgana...

[ emiSAr @ 15.11.2019. 20:57 ] @
Upravo te nozice koje je Ivica naznacio odredjuju donji i gornji prag napona na bateriji ali je u kolu i zenerka D103 koja izgleda kad provede kaze tom MCU da je baterija puna-znam da je punjac Ni-Cd Ni-Mh i vjerovatno kad si stavio Li-xx celije 4 komada zacas dostigne 14,4V a celije jos
"gladne" pa imas tu igranku sa signalnim diodama.-
pOz
[ PedjaZ @ 15.11.2019. 21:00 ] @
Pa zar li-ion nemaju svoj BMS?
Ako imaju, šta će im onda ovo?
BMS-u treba samo odredjeni napon napajanja.
[ Living Light @ 15.11.2019. 21:04 ] @
PedjaZ, Upravo TAKO.

"zar li-ion nemaju svoj BMS" ???
[ emiSAr @ 15.11.2019. 21:16 ] @
Imaju celije BMS ali i ovo cudo ima svoju "pamet" pa se svadjaju
pOz
[ boro62promaja @ 15.11.2019. 21:47 ] @
Citat:
emiSAr: Imaju celije BMS ali i ovo cudo ima svoju "pamet" pa se svadjaju :D
pOz


Upravo tako.
Sve cu ja to ubuduce resavati po sistemu trafo+grec+filtracija+step down (step up) ALI onda ostaje pitanje signalizacije punjenja i napunjenosti baterija.
Mozda neka verzija radionickog stabilisanog ispravljaca sa ogranicenjem struje (kačite prijedloge) na malom PCB-u i samo nastimaj napon i - rokaj !?
[ veselinovic @ 16.11.2019. 05:59 ] @
Boro,
ajde isprati kako se mijenja struja punjenja u funkciji napunjenosti baterije.
Napon na bateriji je dobar pokazatelj napunjenosti.
Znaci, probaj malo mjeriti napon i struju pa kad ustanovis zavisnost moze se napraviti nesto mikroprocesorski ( arduino ili stm32) za dva tri dolara,
[ boro62promaja @ 16.11.2019. 07:10 ] @
Jovane, evo dijagrama napona (CV), struje (CC), vremena (t) i napunjenosti baterije.
Ovo sto je prikazano ovim dijagramom treba da odradjuje BMS.
Znaci da bi trebalo uraditi jednostavan stabilisani ispravljac sa ogranicenjem struje a ostatak posla obavlja BMS (tako bi trebalo da bude). Mozda bi nesto na Arduino bazi bilo dobro uraditi u smislu indikacije punjenja i napunjenosti baterije (obzirom na dijagram napona i struje).




Tanja linija oznacava struju a deblja napon.

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 16.11.2019. u 08:26 GMT+1]
[ veselinovic @ 16.11.2019. 14:22 ] @
Boro,
mislim da mjereci napon na bateriji znas dovoljno podataka.
Dakle par OP bi odradilo posao, tipa
nema baterije gori crvena LED, puni se gori zuta i pun gori zelena.
To moze biti i RGB led sa 3 OP.
Aj da razmislimo jos zeru pa da se crta sema.
E da, ma ne treba CC ni CV, stavis trafo i otpornik da ogranici struju punjenja i Bog da te vidi.
[ boro62promaja @ 17.11.2019. 07:26 ] @
Svidja mi se ovo sa OP i tri LED-are. Kad budes imao vremena nacrtaj tako nesto a ja cu da upraktikujem.
Jedno pitanje; da li se sa tim sklopom koji imas na umu moze mjeriti samo napon ili postoji mogucnost mjerenja struje ?
Ovo pitam jer prava mjera napunjenosti jedne Li-ion baterije jeste struja koju "povlaci" iz punjaca i kad ona padne ispod 100mA baterija je puna ?
Znaci evo sta se desava; u zavrsnoj fazi punjenja baterije (faza punjenja sa CV) baterija dostigne napon od 4.2V (tacnije 4.18V) i u tom trenutku je napunjena sa 70% kapaciteta. Onda se vrsi zavrsno dopunjavanje, koje i traje najduze, sve do trenutka kad baterija ne vuce vise od 0.03C a to je oko 100mA. Zato je veoma bitno da se punjenje ne prekida kod naponskog stanja baterije od 4.2V nego kad struja punjenja padne ispod navedenog praga. U tom slucaju mozemo reci da je baterija napunjena sa 100% kapaciteta.
[ vucko47 @ 17.11.2019. 07:49 ] @
Ili mozda neki mcu? Treba samo da "cita" napon na baterji i pad napona na sense otporniku, jedna ili dve diode i koja linija koda. Mislim da to moze da radi svaki mcu.
[ DSL @ 17.11.2019. 08:09 ] @
Sta znam.... Meni je bilo vremenski efikasnije koristiti jeftine (3-5USD) CC-CV module sa ebay. Rade upravo to... Tuku CC koji sam podesis, dok se na clanku ne digne napon na takodje podesen nivo i onda ide CV sam od sebe. Imas dve LED koje ti daju indikaciju da li si u CC ili CV rezimu, samim tim, ako si u CV onda si vec u fazi da možeš proglasiti batt za punu...

https://www.ebay.com/itm/TOP-5...m4b327fd5b2:g:vVAAAOSwZq5buFB5
[ veselinovic @ 17.11.2019. 08:47 ] @
Boro,
DSL ov prijedlog je vrlo dobar.
Mada nije problem ni neki arduino da se stavi.
Par otpornika i par LED ( moze se blinkanjem detektovati razna stanja).
Potrebno je samo da se odlucis.
I da se definisu pragovi prazna, puna, skoro puna, neispravna itd. i to strujno i naponski.

[ PedjaZ @ 17.11.2019. 09:37 ] @
Boro,
Meni i dalje nije jasno šta tebi treba.
Zaokruži tačan odgovor :)

1. BMS
2. Napajanje BMS-a
3. Indikacija punjenja i napunjenosti baterija
4. Ništa od navedenog
[ boro62promaja @ 17.11.2019. 20:10 ] @
Citat:
PedjaZ: Boro,
Meni i dalje nije jasno šta tebi treba.
Zaokruži tačan odgovor :)

1. BMS
2. Napajanje BMS-a
3. Indikacija punjenja i napunjenosti baterija
4. Ništa od navedenog


2 i 3

Evo narucio sam odmah ovaj modul sa bleja o kom je DSL pisao.
@Veselinovic, Jovane bilo bi bas dobro da imam shemu takvog neceg na Arduino platformi i da to mogu sklopiti za tili cas kad mi zatreba. Ako ti ne bude mrsko, skockaj nesto na papiru pa da imamo i za ubuduce
[ veselinovic @ 18.11.2019. 05:50 ] @
Boro,
nije problem sema, to je lako.
Problem je relacija izmedju napona i stepena napunjenosti, i/ili struje i stepena napunjenosti.
To mora biti unaprijed definisano u vidu jedne tabele ili slicno.
[ boro62promaja @ 18.11.2019. 06:33 ] @
Jel ne moze pomoci graf koji sam okacio na prethodnoj stranici ?
[ ZAS011 @ 18.11.2019. 08:09 ] @
Boro, nije samo CC/CV u igri, ako bi nešto radio sa arduinom, morao bida imaš punu kontrolu nad procesom punjenja.
Kada pogledaš pidatke proizvođača o Li-xx ćelijama, naćićeš podatak i o uslovu za prestanak punjenja (struja pri naponu od 4.x V pri kojoj se smatra da je ćelija napunjena) Li-xx ne vole "trickle charge", a Ni-xx ćelije to trpe do beskonačnosti.
U slobodnom prevodu, trebalo bi da napraviš svoj punjač, ili barem skalameriju koja će ti ISKLJUČITI punjenje kada ti je pakovanje baterija napunjeno.
"Majstor" - korisnik prepakovanih baterija može da se zaboravi da je ostavio bateriju na punjenju

Uz sve gore napisano, moraš da pratiš i temperaturu baterija (zato i u Li-xx postoji termistor) kako bi se onemogućilo punjenje baterija ukoliko su hladnije odd 0 stepeni (imam prijatelja stolara koji mi je pre izvesnog broja godina doneo Li-xx baterije i punjač od svoje Makite pišto "neće da puni" - bio Februar, stajalo nu u gepeku, zima malko štipala ). A i iskustvo, lično, iz RF.
[ macolakg @ 18.11.2019. 08:30 ] @
Ma-kita! :-)
[ zica49 @ 18.11.2019. 08:42 ] @
Jos davno,pokretac teme me upoznao sa idejom. Razgovarali smo u nekoliko navrata o toj ideji uz pivo :)
Nismo pretjerali nije bilo pijanih :)
Namjera iskoristiti postojece punjace od Ni-Cd ili LI-ion baterija.To uglavnom ima svako uz profi ili hobi alat kome je stradala baterija.
Uz sitnije modifikacije izvornog punjaca prepakovast bateriju na li-ion.
Svaka bi po prepakivanju dobila unutarnji BMS.

To je svakako najjeftinije rjesenje.Ne poskupljuje za novi punjac itd.
Kompromis o brzini punjenja i kostanja modifikacije treba biti obostran na relaciji musterija Boro (modifikator).
Cisto sumnjam da ce musterije ostati ravnodusne ako im se u cjenu mora uracunat Arduino i "čukanje coda".
Mali broj musterija ce pristat na sve ali nedovoljno da bi se od toga mogao praviti posao koji garantuje iole kakvu svjetlu buducnost.
BMS ce napuniti bilo koji pack ako mu ulazni napon zadovoljava.
Sad koliko ce trajat zavisi od jacine stzruje koji isporucuje ispravaljac.





[Ovu poruku je menjao zica49 dana 18.11.2019. u 10:14 GMT+1]
[ boro62promaja @ 18.11.2019. 09:01 ] @
Ivice, sve sto si napisao - stoji.
Trickle charge se nece dogadjati jer BMS iskljucuje fetove na 3V odnosno na 4.2v po celiji odnosno kad struja padne ispod 100mA.
Najjeftinija varijanta za prepakivanje punjaca je izvaditi sav "elektronski drob" iz njega i metnuti step down konverter - po mogucnosti sa ogranicenjem struje.
Ovo sa Arduinom je potrebno u nekim slucajevima kad se radi o skupljim profi alatima pa cisto da se ima uvid u proces punjenja i stanje napunjenosti baterijskog paketa. U svakom slucaju dobro je imati shemu takve spravice (natjerace me pod stare dane da ucim programiranje).
[ veselinovic @ 20.11.2019. 05:56 ] @
Boro,
ako vec preferiras mikroprocesore evo ti jedno rjesenje.
Mjeri se napon i struja i signalizira sa 2 led.
Mozda je bolje to uraditi sa analogijom i mjeriti samo napon, a za struju se brine serijski otpornik.
Razmisli sta treba pa da probam nacrtati.
[ boro62promaja @ 20.11.2019. 08:56 ] @
Hvala Jovane.
Sto se tice MCU-a uopste ih ne preferiram jer i nisam nista sa njima do sada radio. Vec sam narucio Arduino Nano pa kad stigne pravim skalameriju.
Reci mi sledece; u kolu za mjerenje struje treba izabrati vrijednosti za R1-1, R1-2 (oni su na shemi po jedan om) te R7 i R8, za koju vrijednost struje punjenja su vrijednosti otprnika koji su navedeni na shemi ?
[ veselinovic @ 20.11.2019. 12:09 ] @
Boro,
pojacanje OP je R8/R7 ili u primjeru 4.7 puta.
Otpornik R1-1 mjeri struju i pri 1A imas na njemu pad napona od 1V ( ocito u ovom primjeru mora biti 1W ili jaci).
Tih 1V OP pojaa na 4.7V.
Eto to je matematika.
Lakse bi bilo da ti odredis struju, pa onda skuckati otpornike.
[ boro62promaja @ 22.11.2019. 18:32 ] @
Po pravilu ne preferiram struje preko 0.5A. To je sasvim dovoljno bez obzira na kapacitet baterije.
[ glackop @ 23.11.2019. 21:05 ] @
Samo ako smem jedno pitanje u vezi doticnog punjaca...jel normalno da se iz njega cuje neko sistanje bez obzira da li je utaknuta bat.ili ne,a inace puni mislim sasvim dobro.
[ boro62promaja @ 24.11.2019. 09:30 ] @
Sigurno da nije normalno.
Otvori ga pa ga ukljuci i pokusaj da lociras mjesto sa kog se cuje sustanje !
[ vucko47 @ 24.11.2019. 09:46 ] @
Moze biti da je od trafoa.
Ima li kakvog napretka po pitanju prepravke ovog punjaca? Koliko videh vizuelno da ima razlike u elektronici izmedju DC1414f i DC1414t. Kod ovog drugog se na ploci nalazi jedan trimer pot kojim se moze podesavati struja punjenja u nekim granicama pa mislim da bi se i napon mogao resiti. Kako se ponasa bms kada se prikljuci na punjac s obzirom da je napon u praznom hodu preko 22-23v.
[ boro62promaja @ 24.11.2019. 09:54 ] @
Tacno tako Vucko !
Napon u praznom hodu je kod mene 22.8VDC.
Kad prikopcam skockan Li-ion baterijski paket sa sve BMS-om, isti se puni ali VEOMA sporo jer struja punjenja ne prelazi 125mA tokom cijelog ciklusa punjenja. To znaci da za punjenje baterije treba cekati nesto oko 24 sata. Nemam pojma kako da "nateram" bat paket da "povuce" malo vecu struju (barem 500mA). Sve ovo je rezultiralo idejom da utrobu tog punjaca zamijenim onim sto je Jovan (@Veselinovic) predlozio ili onim step down modulom koji je predlozio DSL.
Inace kad punim Li-ion paket sa ovim punjacem, BMS se normalno ponasa, nista se ne grije i iskljucuje punjenje onako kako treba.
[ puntoo @ 24.11.2019. 15:55 ] @
Standardna struja punjenja Lo-on 18650je 1A a može ići i do 4A u brzom režimu punjenja.Spoji tvoj paket direkto na stailizovani ispravljač bez BMS-a,podesi napon na oko 30% više od napona napunjenog paketa,ograniči struju na 1 A.Ako i dalje struja punjenja bude mala onda imaš jednu ili više neispravnih ili lažnih baterija.Ako baterije vuku normalno struju onda BMS ne valja.
[ boro62promaja @ 24.11.2019. 16:17 ] @
@puntoo, savjet je na mjestu i necu ga ispustiti iz vida ALI svaku celiju 18650 prije ugradnje "propustim" kroz smart charger/discharger i tom prilikom izmjerim i prekontrolisem kapacitet svake celije. Znaci da su one 100% ispravne.
Sto se tice BMS-a, jedan primjerak je na operacionom stolu kod kolege @branko tod i ocekujem nalaz i misljenje.
Imam jos jedan nov, ispravan BMS (sa susjedne teme "ovaj BMS ne valja") i sa njim eksperimentisem. Ova situacija sa strujom punjenja me ne zabrinjava previse jer cu je rijesiti na jedan ili drugi nacin (@Veselinovic ili @DSL) ali ostaje pitanje sa susjedne teme a to je da na kraju punjenja i pri konekciji baterije na busilicu i pri pokusaju pokretanja busilice na BMS-u odmah proradi prekostrujna zastita (bor futer se jedva vidljivo pokrene). BMS je SXT-6022-5S deklarisan na 15A stalne struje.
Na ostalim BMS-ovima (npr. CF-4S30A-A) prilikom prvog startovanja busilice potrebno je nakratko spojiti P- i B- i od tog momenta ciklusi punjenja i praznjenja teku bez problema.
Na onom prvonavedenom BMS-u ova fora ne pali. Ne znam sta je u pitanju. Ako ga Brančilo ne provali - nece niko !?
[ emiSAr @ 25.11.2019. 10:46 ] @
Citat:
puntoo:
Standardna struja punjenja Lo-on 18650je 1A a može ići i do 4A u brzom režimu punjenja.Spoji tvoj paket direkto na stailizovani ispravljač bez BMS-a,podesi napon na oko 30% više od napona napunjenog paketa,ograniči struju na 1 A.Ako i dalje struja punjenja bude mala onda imaš jednu ili više neispravnih ili lažnih baterija.Ako baterije vuku normalno struju onda BMS ne valja.


Ovdje je problem u Ni-Cd "pameti" punjaca-smatra da su Ni-Cd baterije pune i pusta samo struju koja je specifikovana za odrzavanje baterija punim.
Treba ga "prevariti" nekom naponskom marginom-ja pomenuh onu zenerku koja sa izlaza "skida" napon i preko razdjelnika ga prosledjuje MCU-
mozda je tu "kvaka".-
pOz
[ vucko47 @ 25.11.2019. 13:17 ] @
Trebalo bi to staviti na sto pa meriti malo sta taj mcu ocekuje na ulazu. Ja imam oba ova punjaca a i krs baterija za reparaciju pa ako stignem veceras cekicam jednu bateriju i ovaj punjac iz naslova. Ako kontam dobro trebalo bi da kao testnu bateriju koristim cetiri redno vezane 18650?
[ vucko47 @ 25.11.2019. 22:35 ] @
Dal je neko pratio rad punjaca sa originalnom NiCd baterijom?
Malo merih napon i struju i ispada da se ovde prati i zagrevanje baterije kao jedan od uslova za prekid punjenja odnosno baterija puna. Kada krene punjenje napon polako raste do 16VDC i svo vreme je struja na 2.7A. Kada napon poraste na 16V krece da opada do nekih 15.5V pri cemu je struja i dalje 2.7A i tada se pali zelena led sto znaci da je baterija puna, struja pada na 0A i napon na 14.5V. E, sad, kako sam nakon toga skinuo pa zatim posle mozda pola minuta vratio bateriju na punjac pocela je da blinka crvena dioda sto bi trebalo da znaci da je povisena temperatura baterije. Kako onda to nije video punjac koju sekundu ranije a sada vidi? Onda me merenje napona na pinu 5 ovog mc68 navede na zakljucak da on ceka da se baterija malo "podgreje" da bi rekao to je to palim zeleno a ostalo off. Trebalo vbi se tu malo igrati sa nekim trimerom umesto ntc pa onda videti sta se desava. Ne znam mozda i gresim oko ovoga. Ako se planira preradjivanje za li ion baterije onda se mora odvojiti malo vremena da se vidi koji k je potreban da zadovolji ovaj mcu a nakon toga ce se mnogo jasnije znati sta raditi.
[ vucko47 @ 06.02.2020. 17:00 ] @
Evo Rascerupan makita punjac. Poskidao sam sve sa sekundarnog dela osim dve diode i elektrolitskog kondenzatora. Napon posle kondenzatora je 23V i on se koristi za punjenje baterija. Kako me vec par dana lomi grip nisam se nesto puno zezao sa ovim i samo sam na taj deo nakacio kineski DC-DC konverter da vidim hoce li izaci odakle beli dim. Opteretio sam ga sa nekih 500mA i nije bilo nikakvih problema a mislim da nece biti ni pri punom opterecenju od 2.6A koliko je maksimalna struja kompletnog punjaca. Pored ovoga ostaju jos dva slobodna izvoda sa trafoa koji po semi treba da daju oko 18V i 45V, nisam ih merio pa ne znam da li su podaci sa seme tacni.
Po ovome ispada da ima sasvim dovoljno prostora za igranje na sekundarnoj strani punjaca samo treba odrediti cifru koja ce diktirati u kom pravcu dalje ici i kako resiti punjenje novih baterija. Jednostavno iskljuciti njegovu pamet i staviti svoju ako je ima .

@emiSAr

Ona dioda sto si je negde ranije pominjao, ako mislimo na istu, je 5.1V.






Evo malo citljivija sema

[ vucko47 @ 07.02.2020. 12:58 ] @
Ajd da nastavim i dalje da caskam sam sa sobom.
Kao primer sta bi moglo da se koristi kao zamena za povadjenu elektroniku u punjacu predlazem LM2596ADJ. Ono sto je zanimljivo je da se moze koristiti za punjenje razlicitih Li paketa. Ako neko hoce da pravi ili dodaje i oduzima evo sema.






U ovom slucaju ulazni napon bi bio onaj od 23V sa rascerupanog sekundarnog dela punjaca. Trimerima se podesava napon napunjenog Li paketa, maksimalna struja punjenja kao i struja pri kojoj ce signalizirati punu bateriju. Koga mrzi da pravi tu su nasa braca Kinezi koji sve to naprave po ceni jedne kafe u kafani.


[Ovu poruku je menjao vucko47 dana 07.02.2020. u 16:45 GMT+1]


[Ovu poruku je menjao vucko47 dana 07.02.2020. u 16:46 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao vucko47 dana 07.02.2020. u 16:47 GMT+1]



[Ovu poruku je menjao vucko47 dana 07.02.2020. u 16:51 GMT+1]
[ boro62promaja @ 07.02.2020. 15:44 ] @
Vucko, je li ovo kinesko sokocalo step up ili step down konverter i koja mu je oznaka (ako je ima) na poledjini ?
[ vucko47 @ 07.02.2020. 16:00 ] @
LM2596ADJ ti je Step down konverter. Evo ti link ka kinezima https://www.aliexpress.com/item/32652456838.html?spm=a2g0s.8937460.0.0.10fa2e0exQ4Lim
Nije neka cena pa mozes da probas.


Izvinjavam se na onolikim izmenama prethodnog posta. Bila greska u semi pa izginuh dok zamenih sliku.
[ boro62promaja @ 07.02.2020. 21:36 ] @
Da li bi neko pomogao da proracunam i namotam transformator za ovaj flay buck:


[ vucko47 @ 07.02.2020. 22:09 ] @
To je šema iz ds-a pa bi tamo trebalo da piše sve. Šta pokušavaš da uradiš sa tim?
[ boro62promaja @ 07.02.2020. 23:14 ] @
Na njega sam mislio da nakacim step up ili step down DC-DC konverter i da tako bunim baterije (imam nekih 20-tak ovih IC-a).
DS mi je od slabe pomoci jer sam tanak sa engleskim a i nema objasnjenja za trafo.
[ SASA M. @ 08.02.2020. 00:54 ] @
Pise ti na shemi... 85 namotaja primar, 11 sekundar. Mislim da sam slicnu shemu stavio u temi o tim ispravljacima, samo se ne secam da li je isto kolo, ali kod vecini je slicnan princip. Namotaji obicno 110-120 navojaka primar, 8-10 namotaja sekundar. Struje obicno 1A, redje i do 2A.
[ boro62promaja @ 08.02.2020. 11:23 ] @
Pretpostavljam da oznaka EE25 oznacava dimenzije jezgra trafoa. Koliko je kritican materijal jezgra. Takodje pretpostavljam da oznake (tacke) na namotajima trafoa, predstavljaju pocetke namotaja pa s tim u vezi da je sekundar motan u suprotnom smijeru od smijera motanja primara.
Da li moraju namotaji da se "ucesljavaju" i da li sekundar treba da se mota a Cu pletenicom ?
[ vucko47 @ 08.02.2020. 11:35 ] @
Boro, pogledaj u ds-u mislim od sedme strane imas proracune. Na prvoj strani ti pise Pri napajanju 180V do 264V maksimalna snaga je 18W. Tacke pretstavljaju pocetke namotajaa za poznata jezgra imas i kalkulatore. Koristi izolovanu bakarnu zicu.

http://grupoautcomp.com.br/wp-content/uploads/2016/11/Specification-IC-DK112.pdf

Ja odoh da pogledam imam li onaj LM2596ADJ pa da probam kako se ponasa.
[ boro62promaja @ 08.02.2020. 11:40 ] @
18W je sasvim dovoljno jer sve baterije punim sa max. strujom od 500mA.
[ vucko47 @ 08.02.2020. 12:06 ] @
Ako si slab sa engleskim kako stojis sa ruskim?
[ boro62promaja @ 08.02.2020. 13:00 ] @
Tankosava !
[ vucko47 @ 08.02.2020. 13:20 ] @
Onda napisi sta si i kako zamislio pa da probamo da napravimo nesto.
[ boro62promaja @ 08.02.2020. 15:49 ] @
Mislio sam da napravim ovaj fly buck sa DK112 i na njega da nakacim step up ili po potrebi step down konverter koji moze da radi u rezimu CC i CV (onaj sto je linkovao @DSL sa pocetka teme) i na taj nacin bih rijesio problem prilagodjenja punjaca za Li-ion baterije.
[ emiSAr @ 08.02.2020. 16:36 ] @
Jezgro za flyback pretvarac mora imati procjep. Koliki je za dva EE jezgra, od kojeg su materijala je upitnik.
U ATX napajanjima, za STBY napon 5V inapon za napajanje PWM kola koji je reda velicine 15-20W i odreda su flyback, znaci imaju
procjep. Treba probati sa tim jezgrima.-
pOz
[ vucko47 @ 08.02.2020. 17:31 ] @
Kao sto pise i u ds-u za potrebnu snagu a prema prilozenoj semi se moze koristiti EE20 ili EE25 jezgro. Daj prvo da vidimo sta Bora ima ili moze da nabavi pa onda idemo dalje.
[ boro62promaja @ 08.02.2020. 17:33 ] @
Koliko je kriticno rutovanje veza na PCB- za ovaj fly buck ?
Da li se trafo mota tako da se prvo namota polovina primara pa onda sekunar preko te polovice a onda druga polovica primara preko svega toga i da li se trebaju ucesljavati namotaji ?
[ vucko47 @ 08.02.2020. 17:37 ] @
Motas kao sto si napisao i to je to. A za plocicu nemoj da brines napravicemo i to.
[ boro62promaja @ 09.02.2020. 17:04 ] @
Koliki gap (procjep) da napravim na trafou ?
[ vucko47 @ 09.02.2020. 19:07 ] @
Boro, kacim ti uz poruku programce pa probaj da se snadjes.

Isprobah juce onu semu sto okacih na prethodnoj stranici. Nisam imao LM2596ADJ al nadjoh u fioci LM2576ADJ pa sklepah pcb na brzinu i malo testirah. Podesavanje napona radi normalno, limitiranje struje isto tako i dok je sokocalo u cc rezimu svetli led kao signalizacija a kada predje u cv iskljucuje led. Kada struja opadne na podesenu vrednost pune baterije ukljucuje se druga dioda i signalizira kraj punjenja. Treca led dioda samo signalizira rad. Samo da jos malo ozdravim pa ce se jos zezamo sa svim ovim
Zaboravih da napisem da je kao izvor napona i struje sluzio onaj rasrafljeni makita punjac i ponasa se normalno.
[ SASA M. @ 09.02.2020. 19:59 ] @
Ne vidim zasto bi morao da se pravi "gap" kada vec postoji fabricki. Ako je jezgro odgovarajuce trebao bi da je procep odgovarajuci. Samo je vazno da se napravi dobra izolacija izmedju primarnog i sekundarnog namotaja.
[ boro62promaja @ 10.02.2020. 10:25 ] @
Citat:
SASA M.: Ne vidim zasto bi morao da se pravi "gap" kada vec postoji fabricki. Ako je jezgro odgovarajuce trebao bi da je procep odgovarajuci. ;) Samo je vazno da se napravi dobra izolacija izmedju primarnog i sekundarnog namotaja.


Sasa da li mislis na distribuirani gap ili nesto drugo ?
Da li je dovoljno dobra izolacija (izmedju primara i sekundara) nekoliko slojeva teflon trake ?
[ vucko47 @ 10.02.2020. 10:57 ] @
Mozes koristiti teflon traku bez problema. Znaci pola primara, teflon pa sekundar, teflon i druga polovina primara pa teflon.A SASA M. je verovatno mislio na ovo
[ emiSAr @ 10.02.2020. 12:43 ] @
Treba rasturiti ono jezgro iz ATX napajanja pa vidjeti jesu li na polovinama oba srednja E stuba kraca ili je samo jedan. Naravno jezgro od STBY napajanja-to je ono srednje velicine, najmanje je pobudni trafo a najvece energetski.
Ima mogucnost da se kalkulisu dvije velicine procjepa-obje polovine srednji stub kraci ili kraci samo na jednom E jezgru.-
Rasturanjem ce se vidjeti i nacin motanja. Sekundar ima dva broja namotaja- STBY 5V sa kojeg je izvedena povratna veza i puni napon
koji je reda 20-24V najcesce.-
pOz

Ovo je starije napajanje i jezgro je EE16
[ boro62promaja @ 10.02.2020. 14:06 ] @
Od silnih rasturenih PC napajanja, nadjoh samo par jezgara !
Moze li neko od ovih sa fotografija ?
Dimenzije su 20x27x5mm, 30x27x10mm, 30x29x11mm i 35x42x10mm.




[ ZAS011 @ 10.02.2020. 15:15 ] @
Mogao si još da smanjiš te slike
Šta piše na jezgrima sa gornje strane?
[ SASA M. @ 10.02.2020. 20:29 ] @
@Borislav
Nisam cuo za taj pojam distribuirani gap kod jezgara male snage,nisam se zanimao previshe za pravljenje samostalno, ali nije preterano vazno, ubacicu sliku dole gde se vidi fabricki procep i u tom smislu mislim da on ne treba da se dira... Sto se tice izlolacije, pre svega mislim da sam najcesce greske koje sam video da se stavi ok izolacija izmedju namotaja, a onda kada se krajevi namotaja koji se vode na pinove dolazi da preklapanja zice od primara i sekundara tako da se ukrstaju i nalegnu jedan preko drugog i onda izolacija nema smisla jer ovde ostane samo lak kao izolacija.

Inace sve skori sto se ovde trazi zadovoljavaju maltene svi punjaci za mobilne i mozda je jednostavnije neki kvalitetniji (firmirani) punjac rasturiti premotati sekundar i naravno promeniti mozda kond u sekundaru. Naravno ok je i napraviti kada se imaju ta integralna kola, drajveri, viska ali je to znatno slozenije



[Ovu poruku je menjao SASA M. dana 10.02.2020. u 21:41 GMT+1]
[ boro62promaja @ 11.02.2020. 09:28 ] @
@ZAS011, na jezgrima pise:
-BA00075AyAC,
-39EEL016402
-DK00042A


@SASA M, ovo sto sam pomenuo distribuirani gap se uglavnom odnosi na toruse kod kojih se u toku izrade samih jezgara feritna prasina mijesa sa vecom kolicinom materijala koji sluzi kao adheziv tako da se tim postupkom gap raporedi po cijeloj zapremini jezgra. Tako sam ja to shvatio pa ako grijesim neka me neko ispravi.
Ovi tvoji savjeti za motanje trafoa su veoma korisni i svakako cu ih imati na umu.

Da li je kod rasklapanja jezgara bolje koristiti kljucalu vodu ili da trafojce metnem u rernu (na 200 stepeni ili manje ?) ?

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 11.02.2020. u 11:32 GMT+1]
[ emiSAr @ 11.02.2020. 11:48 ] @
Kljucalu vodu. kalemsko tijelo je obicno od plastike koja trpi oko 200*C, a skoro svako ljepilo popusti ako se ostavi da kljuca voda do
10 minuta. Lak na zici je isto negdje do 200*C. Normalna radna temperatura je za razliku od poluprovodnika do 100*C, jer su tu
gubi(t)ci u jezgru i bakru izjednaceni, trafo ima najbolje iskoristenje.-
pOz

P.S. prvo mehanicki skini onu zutu, nekad crvenu traku oko jezgra. Citav trafo objesi preko nekih nosaca-zice preko serpe-posude da ne dodiruje
dno dok voda kljuca.
[ vucko47 @ 11.02.2020. 11:56 ] @
Ja bi još samo dodao da se pazi prilikom razdvajanja jezgri jer je materijal dosta krt i lako se lomi.
[ emiSAr @ 11.02.2020. 12:47 ] @
Kuhinjske termoizolovane rukavice sa zasebnim kaziprstom i palcom rjesavaju problem. Meni je problem sto mi saka ne moze stati u skoro
nikakvu rukavicu (broj 11,5) ali sam nasao i te kuhinjske nekad davno.-
Na obje ruke rukavice i lagano razdvojiti jezgro kad ljepilo popusti.-
pOz
[ boro62promaja @ 11.02.2020. 13:08 ] @
A da li moze neki od trafoa koje sam okacio na poruci iznad ?
[ emiSAr @ 11.02.2020. 13:24 ] @
Onaj manji na prvoj slici je garant fliback.- Ovi na drugoj slici moguce da su flyback ali nisam siguran. Kad se jezgro izvadi, ako ima procjep,
onda vrijede proracuni iz DS kola. Kao da nisu iz PC napajanja???.-I gabaritima su pozamasni.-
pOz
[ vucko47 @ 11.02.2020. 13:32 ] @
Da li se mere odnose na jednu polovinu trafoa ili na ceo?
[ boro62promaja @ 11.02.2020. 13:35 ] @
Citat:
vucko47: Da li se mere odnose na jednu polovinu trafoa ili na ceo?


Na cijeli trafo.
[ vucko47 @ 11.02.2020. 13:50 ] @
Ako ti nije problem premeri i napisi dimenzije kao na slici (A,B,C)
[ boro62promaja @ 11.02.2020. 14:29 ] @
Evo "raspakovao" sam jedno jezgro.
Dimenzije za @Vucko:

A=29mm
B=14mm
C=11mm
D=9mm (fi, srednji stub je okrugao i ima gap od oko 1mm)
[ vucko47 @ 11.02.2020. 15:31 ] @
Aj da ga krstimo kao ETD29 pa sta bude :) A ono programce u tom slucaju izbacuje ovakve rezultate





[Ovu poruku je menjao vucko47 dana 11.02.2020. u 16:57 GMT+1]
[ boro62promaja @ 12.02.2020. 08:45 ] @
Vucko, Emire, koliko je kritican precnik zice za motanje primara (da li mora da bude 0.38mm ili moze i veci) i sekundara (da li mogu upotrijebiti Cu pletenicu koju sam njezno skinuo sa ovog trafojceta) ?
Da li namotaji sekundara moraju biti slozeni jedan do drugoga ili mogu da ih razvucem "narijetko" da bih drugu polovicu primara urednije poslozio preko njega ?
Vidio sam da je gap oznacen kao min. 0.118mm. Na ovom mom jezgru gap je oko 1mm.
I samo da rezimiram; sekundar motam u suprotnom smijeru od smijera motanja primara !?
[ emiSAr @ 12.02.2020. 13:54 ] @
I trebas "razvuci" sekundar cijelom raspolozivom duzinom za motanje na tom jezgru jer time postizes cvrscu spregu primara i sekundara.
Ne znam na kojoj frekvenciji radi to "dansko" (DK) kolo, i od potrebne jacine struje u sekundaru zavisi i koju ce povrsinu imati provodnik
kako primara tako i sekundara. @vucko je racunao na sekundarnu struju od 1,5A pri 12 V koliko mi se cini. Slobodno mozes racunati sa
gustinom struje u provodniku od 3,5A/mm2 (male su duzine zice) pa tu pletenicu sto vec imas premjeri i vidi da li se uklapa u racunicu.
Primar koji je bio na jezgru vjerovatno racunat na vecu snagu nego tebi treba i sto to DK kolo moze "izdurati", pa i njegovu zicu, ako
je upotrebljiva iskoristi.- I da sekundar u suprotnom smjeru u odnosu na primar.
-------
Upravo se vratio od ljekara, cesce mu idem nego u kafanu
pOz
[ zica49 @ 12.02.2020. 20:29 ] @
Nek neko objasni zbog cega sekundar treba da se namotava u obrnutom smjeru nego primar.
Zar pravilan odabir izvoda ne rjesava problem'
[ emiSAr @ 12.02.2020. 21:27 ] @
Nije ni tako problem, ali ako je plocica isplanirana i napravljena onda ide skolski-suprotan smjer motanja sekundara u odnosu na primar.-
pOz
[ vucko47 @ 12.02.2020. 22:10 ] @
Problem je sto se pravi kako kontam prvi flyback a imamo samo nepoznate. Za pocetak bi bilo dobro pribaviti sve po proracunu i semi i uraditi u 3D pa onda polako dodavati i oduzimati a sa plocicom malo pricekati. Oni malecki trafoi iz atx napajanja bi trebalo da su EE19 ili EE20 pa ako ih ima u nekom mozda poceti od njih i nekih 10 do 15W.
[ boro62promaja @ 13.02.2020. 07:59 ] @
@emiSAr da li namotaje sekundara treba "ucesljavati" ili jednostavno ih "razvuci" preko prve polovine primara po cijeloj povrsini prostora za motanje. Malo mi je ovo nejasno jer sam mislio da se cvrsca sprega dobija ako su namotaji zbijeni jedan do drugoga.

@Zica49 shvatio sam poentu suprotnog smijera motanja. Ako naletis na kakvo trafojce za fly buck, ponesi ga kad budes dolazio po busilicu ?!

@vucko47 u pravu si, ovo mi je prvi fly buck tj. prvi smps uopste da ga radim u DIY varijanti. Necu zuriti sa izvedbom i nastojacu da mogucnost "kaa-buum" svedem na minimum. Prvo cu ga uraditi u 3D pa ako experiment uspije drzacu te za rijec u vezi pomoci za PCB ?!


Pozdrav, BP


[ vucko47 @ 13.02.2020. 08:57 ] @
PCB može al samo da nije Eagle u pitanju
[ emiSAr @ 13.02.2020. 15:38 ] @
Boro, sprega je cvrsta dokle god je sekundar u sendvicu polovina primara. Labava sprega se dobija fizickim razdvajanjem sekundara od primara al'
na istom jezgru-po duzini jezgra, ili da preko primara stavis debeo sloj izolacije i onda namotas sekundar. Ima puno varijacija....
pOz
[ vucko47 @ 19.02.2020. 10:53 ] @
Boro, ima li kakvog napretka?
[ boro62promaja @ 20.02.2020. 09:54 ] @
Vucko, evo posle nekoliko pokidanih jezgara, uspio sam rasklopiti jedno (ono isto za koje si naveo podatke iz onog programcica). Evo slikao sam ga pa da bude malo jasnije. Nemam pojma koji materijal je u pitanju. Namotacu ga onako kako smo vec rezimirali.
Kakve su sanse da bude kaaa-buum ?






[ vucko47 @ 20.02.2020. 10:19 ] @
Za to uvek postoji sansa . Sijalica pre svega pa proba. Mere tvog jezgra bi trebalo uneti u onaj program al opet ima parametara koje ne znas pa sam ga nazvao po prvom slicnih dimenzija. Imas li sa cime premeriti induktivnost primara kada namotas trafo? Ako trafo nece da se razdvoji bez primene vece sile vrati ga u kljucalu vodu da se jos malo prokuva pa probaj opet. Napisah ti vec da je to dosta krt materijal i lako se lomi. Na par ploca od obicnih kineskih napajanja koje sam pogledao su bili EE16, EE19 i ER35 trafoi, naravno materijal ko zna koji.
[ boro62promaja @ 20.02.2020. 10:51 ] @
Da, da, sijalica na red sa primarom se podrazumijeva.
Od instrumenata za mjerenje induktivnosti ima ovaj Voltcraft, koliko je on mjerodavan u ovom slucaju... ?


[ emiSAr @ 20.02.2020. 15:40 ] @
Trazena induktivnost primara je manja od 2mH, tako da i ta sprava zadovoljava-znat ces jesi li u "opsegu".
Imam jos matoriji LCR bas za kontrolu induktivnosti nabavljen. Ako namotaj ima parcijalni kratki spoj "vindslus" induktivnost joj,
zbog transformatorskog efekta znatno opada- mozes probati na nekom ATX trafou-mjeris primar i poslije kratko spojis sekundar...
pOz
[ zica49 @ 20.02.2020. 20:31 ] @
Boro imas kod mene instrument za mjerenje induktiviteta.
[ boro62promaja @ 21.02.2020. 09:29 ] @
Emire hvala za info.
Zica, pretpostavio sam (u stvari siguran sam) da ima kod tebe "instrumenat" ali sam trenutno bez auta pa to malo komplikuje stvari.
[ Gosha_Nish @ 21.02.2020. 14:53 ] @
Citat:
boro62promaja:
Da, da, sijalica na red sa primarom se podrazumijeva.
Od instrumenata za mjerenje induktivnosti ima ovaj Voltcraft, koliko je on mjerodavan u ovom slucaju... ?



Koristim takav RLC metar vec decenijama. Nije pouzdan za induktivnosti manje od 1mH. Za to koristim Iskrin RLC most MA4302
[ emiSAr @ 21.02.2020. 15:28 ] @
Na niskim vrijednostima kako L tako i C ima veliku gresku, radi na 1kHz ali nije kao kod ISKRE mostna metoda mjerenja.
Iskra je krajem 80-tih izbacila RLC isto na 1kHz ali na bazi procesora Z80. Cuda mjeri sa kapacitetima. oznake se ne sjecam, @macolakg
ga ima.-
pOz
[ guja011 @ 21.02.2020. 16:04 ] @
šta ti vredi merenje na 1kHz?
ferit je u pitanju.
[ emiSAr @ 21.02.2020. 17:33 ] @
Induktivnost L zavisi iskljucivo od Al faktora jezgra i broja navojaka-nebitno cime i na kojoj frekvenciji se mjeri.
U flyback topologiji od induktivnosti zavisi koliki ce se napon pojaviti na prekidackom elementu u trenutku zapora istog.
U DS-u DK112 kola pise da je to 730V, a @vucko47 je postavio proracun gdje je taj napon 700V za izracunatu induktivnost
1,349mH za konkretno jezgro i minimalni gap od 0,118mm (u stvarnosti gap je veci a induktivnost nesto manja) od
izracunate.-
pOz
[ vucko47 @ 21.02.2020. 18:06 ] @
Promenjena je samo velicina prcepa odnosno gap jezgra. 0.4mm i 0.9mm i gle razlike
Ja imam raznih jezgri al nemam ovaj DK112 da bi mogao i proveriti dobijene podatke i kakav vatromet moze da se napravi od njega Moramo sacekati da Bora nesto isproba pa javi rezultate. Ono sto mi nije bas sasvim jasno je kako bi se koristilo sve ovo? Jel u kombinaciji sa nekim buck/boost sokocalom menja elektroniku u punjacima il nesto drugo?

[ boro62promaja @ 21.02.2020. 22:51 ] @
Da Vucko, zamisao je i bila da ga koristim sa Buck/Boost sokocalom za prepravku punjaca. Imam slucajno 20-tak ovih DK112 pa sam mislio da to uradim sa njima.
Ovo sto si pomenuo vatromet i nedoumice oko mjerenja induktivnosti trafojceta me malo koci u toj namjeri ali neda meni djavo mira, moracu da probam.
Gap na ovom mom jezgru je oko 1+mm, jel to previse ?
[ vucko47 @ 22.02.2020. 11:47 ] @
Kako videh e25 jezgro + kalem košta kao kafa i kisela u kafani . Za dvadeset kompleta možda desetak €. Kupiš za jedan trafo da imaš da eksperimentišeš i meriš. Jedino ne znam šta imaš od radnji kod tebe i koliko ti je to sve dobavljivo.
[ boro62promaja @ 22.02.2020. 12:06 ] @
Slabo stojimo sa radnjama u kojima moze nesto da se kupi vezano za elektroniku.
Ajde linkuj gdje ima to trafojce da se kupi.
[ vucko47 @ 22.02.2020. 12:25 ] @
Trenutno sam na telefonu pa malo teže ide pretraga. Evo ti u Comet-u pa pogledaj malo šta ima Ferrite_Core
[ vucko47 @ 23.02.2020. 21:14 ] @
Da zatrpamo jos malo temu sa mojim glupostima .
Negde vec pominjah da cu praviti plocice za moje punjace sa BQ24650 odnosno da ce taj cip raditi kontrolu I prekid punjenja. Za sada nacrtana sema I plocica.



PCB sam crtao u dva sloja sa cime nisam bas nesto zadovoljan, pretpostavljam da ce morati da ide na cetvoroslojnu plocu jer ovo cudo bije na 600kHz pa moze svasta da se pojavi po vodovima. Velicina plocice je 47mm x 25mm i nisam bas nesto sitnio sa komponentama osim ovog BQ koji je ko mrvica.
Semu koju cu postovati sam radio za punjenje 3S, 4S ili 5S li ion baterijskih paketa i odabir se vrsi samo premoscavanjem jednog smd zsampera na plocici. Ova postavka pokriva sve moje potrebe vezane za prepakivanje alata na li celije. Vrednosti otpornika su postavljene za maksimalni napon punjenja od 4.15V po celiji sto se moze promeniti proracunom i zamenom par otpornika. Maksimalna struja punjenja po ovoj postavci je 1A a moze se menjati promenom samo jednog otpornika. Uglavnom sve je lako i brzo podesivo odnosno bar bi trebalo biti teoretski a sta kaze praksa tek ce da vidimo dok se skanim da napravim i probam. No, da ne bi pisao tonu teksta bez veze koga zanima moze prelistati ds od BQ24650 i videti koje su mu mogucnosti. Sledece sto razmisljam da postujem bi trebalo da bude verzija punjaca sa mcu. Za sada su u opticaju dve verzije pa dok se malo dotera kod kacim sve. Toliko za ovo javljanje
[ boro62promaja @ 24.02.2020. 06:25 ] @
Vucko, volio bih da ima vise takvih kolega koji "zatrpavaju" ovu temu sa takvim i slicnim resenjima.
Ko god se od nas sreo sa problemom kojim se bavi ova tema, bice mu jasno da se u gotova resenja koja dolaze mahom iz Kine i ne moze bas u potpunosti pouzdati, a to znaci da ne mogu imati miran san imajuci u vidu problem prepunjavanja (ni prepreznjenje nije bas naivno) jer to moze biti veoma zapaljiv problem.
Sasvim druga je stvar prekostrujna zastita i povratak u radno stanje sto smo eto i to, uz svesrdnu pomoc Branka, rijesili (bar se nadam) ali opet je to samo za jednu vrstu topologije BMS-a.
Li-xx tehnologija zahtijeva ozbiljan pristup ukoliko zelimo da iskoristimo sve blagodeti koje ona nesumnjivo pruza.
Resenje prema kojem se razvija tvoj projekat upravo ka tome tezi i svesrdo ga podrzavam a tebi veliko hvala sto si voljan da sve to podijelis sa nama.

@branko tod, drugar hvala ti za pomoc, doduse od tebe i nisam nista manje ocekivao, svaka ti je za Gorski vijenac !

Pozdrav BP

[ vucko47 @ 24.02.2020. 08:08 ] @
Ma biće toga još, ima dosta započetog a imam i raznih ideja. Uglavnom pokušavam uraditi nešto za sebe i po sopstvenim potrebama pa kao što ti i obećah deo od toga ću kačiti i ovde po temama.
Jbg, moram nešto da napravim što neće zapaliti komšiji kuću kada mu pozajmim alat i nešto što mi može osigurati da se isti neće vratiti ubivenih baterija . Sve mora biti maksimalno uprošćeno što znači da skineš bateriju, ubaciš u punjač i gledaš kada će da zasvetli zeleno. Tu više matematike ne sme da ima.
[ boro62promaja @ 24.02.2020. 09:16 ] @
Hihi, znaci i komsija ima zasluge u projektu ?!
[ vucko47 @ 24.02.2020. 09:45 ] @
Ma godinama se skupilo raznog alata i mašina pa svako malo nekome nešto zatreba a još davno sam skontao da sve što ima više od jednog prekidača na sebi može biti veoma komplikovano za upotrebu.
[ boro62promaja @ 13.04.2020. 20:27 ] @
Kad je vec tema MAKITA (mada ne smeta uopste da se pise i o ostalim temama vezanim za Li-ion punjace) evo jednog punjaca koji mi je dosao pod ruke a to je MAKITA DC 7100. LED ne reaguje na prikljucivanje baterije pa sam mislio da je nesto dreknulo unutra. Nasao sam i shemu (okacicu je da bude lakse vidjeti kako sprava radi) i isprovjeravao sam ono malo poluprovodnika sto ih ima na PCB-u (tiristor, PNP tranzistor, dvije diode i jedna LED) i sve je ispravno ali LEDara ne reaguje na prisustvo-odsustvo baterije na punjacu.
Ono sto sam primijetio je da su R4 (1K) i R5(100E) na PCB-u zamienili mjesta u odnosu na one na shemi. Da li to moze da bude dio problema (glupo mi je bilo da premijestam fabricki postavljene otpornike).
Inace na prikljuccima za punjenje baterije je prisutan napon od okruglih 16V.
Je li neko imao dodira sa slicnim ili bas ovim punjacem ?

Evo sheme:

[ zica49 @ 13.04.2020. 20:44 ] @
Jel postoji otpornik u bateriji ?
U stvari to je nekakav bimetal.
[ boro62promaja @ 13.04.2020. 20:56 ] @
U bateriji postoji NTC otpornik i mislim da je to onaj sto je oznacen na shemi kao inside resistor i bas tako spojen kako je na shemi.
[ zica49 @ 13.04.2020. 21:42 ] @
Baterija mora biti ok!
[ boro62promaja @ 13.04.2020. 21:49 ] @
Baterija tek reparirana. Na drugom punjacu se ponasa OK !
[ boro62promaja @ 16.04.2020. 17:12 ] @
Ostadoh SAM (svoj majstor) !?
[ zica49 @ 16.04.2020. 19:06 ] @
Nisi..
Da bi svjetlila led dioda baza tranzistora mora otici na nizi napon za 0,7 V ili vise u odnosu na emiter.
A to se desi onda kad baterija preko svog uhutracnjeg otpora provede i dovede npon na G tiristora.
Pogledaj na shemi grec i odakle je uzeto napanjanje za tranzistor a odakle za punjenje i kolo tiristora.
Grec takodje moze biti problematican.
Provjeri tiristor u testnom kolu.
Spoji umjesto baterije otpornik 3,9-5,6 oma vece snage (grijac,sijalicu ili slicno) Bilo sta sto optereti punjac 1 do 2 A.
Nisam skontao...jel to puni bateriji a nema indikaciju ili?
[ branko tod @ 18.04.2020. 07:01 ] @
Boro, da li si ti siguran da ti je šema punjača tačna?
Neće moći to tako da radi ako je u bateriji 10k.
[ boro62promaja @ 18.04.2020. 15:33 ] @
Zdravo drustvance. Bio sam malo odsutan (sredjujem podrum jer sam u zivotnom prostoru SVE sredio) pa da odgovorim redom.
@zica49, nije uopste punio. Nasao sam gresku - GREC. Kako je lukavo izdahnuo a da pokazuje napon. Kad na njega prikljucim blo kakav (Cak i minorni) potrosac, struja ode na nula volti. Evo ga sada sljaka ali ova LEDara nekako sramezljivo svijetli dok se puni baterija.
@branko tod, shemu sam skinuo sa gugleta i vec sam napisao da sam primijetio da se u nekoliko razlikuje od ovog punjaca kojeg imam pred sobom (R4 i R5 su zamijenili mjesta a ostalo se poklapa). U bateriji je NTC od 6K5 (na sobnoj temperaturi). Daj neki komentar na shemu !
[ emiSAr @ 18.04.2020. 15:48 ] @
Na semi minus baterije i tacka S mijenjaju mjesta i onda moze da puni. Led se napaja jednom poluperiodom , odnosno nefiltriranim naponom preko tranzistora (PNP) i zato škilji.-
pOz svim "zatvorenicima" po kućama-stanovima
[ branko tod @ 18.04.2020. 18:35 ] @
Boro, pogledao sam po netu malo taj punjač. Evo ti šeme,
ista je kao tvoja, ali u bateriji je bimetal. A po slici vidim da
ja imam negde takav Makitin isti ili vrlo sličan punjač.

[ boro62promaja @ 18.04.2020. 19:41 ] @
A u cemu je fora sa tim NTC-om ciji jedan kraj nije spojen nigdje ?
Ni u onoj prvoj shemi mi nije jasno kako baterija koja je deklarisana na 7.2V (Ni-Cd 6 komada) prestaje da se puni, obzirom da je napon na prikljuccima za bateriju okruglo 16V ?
[ vucko47 @ 18.04.2020. 20:11 ] @
A šta se dešava sa temperaturom baterije Boro? I ima li to kakvog uticaja na prestanak punjenja?
[ zica49 @ 18.04.2020. 21:19 ] @
Jesi li siguran da je NTC
Vec sam spomenuo da lako moze biti bimetal ili termo swich?
Jedino on ima smisla!
[ vucko47 @ 18.04.2020. 21:51 ] @
Ne bi trebalo da može ntc al sad videh da Bora napisa da je merio valjda i skontao da jeste A ja bio ubedjen da je thermo switch.
[ emiSAr @ 19.04.2020. 10:27 ] @
Prema semu koju je okacio @branko tod, termoelement koji prekida punjenje je klikson-bimetal.
Prema semi koju je okacio Boro, na bateriju bi trebao da stize nefiltriran napon, a termoelement bi trebao biti PTC. Porastom otpornosti,
razdjelnik napona ne moze dati dovoljno napona da otvori gejt tiristora-tiristor se gasi i prekida punjenje.
Kako je u stvarnosti ne znam-znam samo da tiristor u kolu moze da se ugasi ako napon pada na nulu ili blisko nuli-da struja opadne
ispod struje drzanja i da iskljuci bateriju.-
pOz
[ boro62promaja @ 19.04.2020. 14:02 ] @
Shema punjaca koju je okacio Branko je identicna onoj koju imam i ja samo je njegova jasnija i konkretnija. Ono sto ja imam na PCB-u (punjac nije popravljan i otvaran prije mene) razlikuje se u otpornicima koji su zamijenili mjesta i to me buni (na shemi 1k je na bazi tranzistora a 100E na anodi LEDare a na PCB-u je obrnuto). Evo okacicu fotku.
I jos jedna stvar (vec sam ranije pitao ali ponovicu); NTC na brankovoj shemi nije spojen nigdje pa se pitam zasto je uopste tu ?

Evo fotke originalnog punjaca:





Vidi se 100E kako ide na bazu tranzistora a 1K sa kolektora na LED.
[ veselinovic @ 19.04.2020. 15:02 ] @
Boro,
greska je u semi.
Imas 16V.
Led "napravi" 3V
Elem ostane 13V
Na 1 k to je 13mA, skoro taman.
Ali, LED se napaja poluperiodom, pa je struja kroz LED cca 6mA i logicno da skilji.
Ako bi stavio 100 oma to bi bilo 60 mA i ode LED Bogu na istinu :)
[ boro62promaja @ 19.04.2020. 15:14 ] @
Hvala Veseli, lijepo objasnjeno !
Za sledece sastajanje uz kafu imas svjeze cijedjeni sok od voca po izboru !
[ branko tod @ 19.04.2020. 19:07 ] @
Boro, sutra nađem moj pa pogledam
[ boro62promaja @ 19.04.2020. 19:20 ] @
Vazi Brancilo !
[ branko tod @ 23.05.2020. 23:26 ] @
Boro, sutra se malo odužilo. Potrajalo je dok se pojavio ...