[ Darko_zed @ 01.12.2019. 14:15 ] @
Interesuje me da li je neko imao iskustva sa sledecim komponentama kao napajanje za Mikrokontroler ,a u pitanju je MC34063A i LM2576 ....
U predhodnim temama je bilo reci o problemu kod reseta kontrolera usled smetnji induktivnih potrosaca ,kontaktora pre svega , i tu je bilo dosta prica i resenja ,pravila i uslova da bi to funkcionisalo bez problema , kao i sema napajanja sa SG3525 ....
Mene konkretno interesuje misljenje i eventulano iskustvo sa ovim regulatorima to jest konvertorima , rade na frekvenci od par desetina KHz , sto mislim da je sasvim dovoljno da sluze kao stabilno napajanje za mikrokontroler i da se tranzijetni ipak nece moci da provuku kroz njih i smetnje budu otklonjene ..
Zasto pitam za ovo kada vec postoji provereno napajanje sa Sg3525 koju je uradio Macola, zato sto zbog gabarita i samog prostora na PCB-u ipak trebam malo jednostavniju semu sa manje komponenti i menje prostora na PCB-u ..
[ Darko_zed @ 01.12.2019. 14:21 ] @
Moja ideja je da ispred ovih kola stavim LM317 i fiksiram napon na nekih 12 do 15V kao ulazni napon u konvertore sa odgovarajucim filterima ....
[ ZAS011 @ 01.12.2019. 15:07 ] @
Tranzijenti se provuku i kroz "iglene uši"
Beše u nekoj temi Macolina šema za napajanje sa SG3525, 2 MOSFET-a i trafuljkom motanim na feritnom torusu. Potraži, a ima i da se pročita.
[ Darko_zed @ 01.12.2019. 16:35 ] @
Hvala Zoki ali definitivno nisi procitao moj post do kraja ......
[ veselinovic @ 01.12.2019. 18:17 ] @
Moje iskustvo je da je mnogo lakse smiriti nervozno napajanje nego dati apaurin pikovima na ulazno/izlaznim pinovima.
Naravno, ne treba, niposto, zanemariti dobro napajanje.
2596 pa par kondenzatora od 1n do 20 uF pa onda neki linearni stabilizator 7805 ili slicno, sa jos par kondenzatora ce
fino smiriti gliceve koje dodju po 220V.
[ zica49 @ 01.12.2019. 18:38 ] @
Koliko se da vidjeti po postojecim rjesenjima za MCU siroke potrosnje kojih su u raznim uredjajima pune kuce ne izmislja se nista pretjerano.
Zadovoljen minimum i nema bas problema pri exploataciji istih te urednom radu MCU.
Vecina se napaja direktno sa smps ili dc dc. Sve radi u 16
Ako bas treba gledat u "pi*ine dlake" dodatni induktivitet i nekoliko keramickih kondezatora su jednostavnije rjesenje od serijskog stabilizatora.


[ ZAS011 @ 01.12.2019. 18:45 ] @
Darko, kojekakvo đubre će da ti se provuče kroz loše odrađeno napajanje.
To đubre može da bude i od tvojih izlaznih andrmolja (releji i slične induktivne skalamerje koje se oštro uključuju/isključuju)
Kod tih induktivnih je, po meni, pravilo nezavisno napajanje istih sa galvanskom izolacijom izlaznih pinova mikrokontrolera optokaplerima.
Ulazna strana bi takođe trebalo, poželjno, da bude optoizolovana.
Samo napajanje mikrokontrolera bi trebalo da bude odrađeno kao što je to Macola odradio, ne mogu trenutno da nađem tačnu temu.
I kroz mali trafuljak reda 5-10VA ume da se provuče impuls koji po snazi za par redova veličine prevazilazi snagu trafuljka (impulsno, naravno). To je ono što mora da se zaustavi da ti ne resetuje kontroler, pobrljavi u toku izvršavanja programa, ...

Trenutno osmišljavam neku skalamociju, i čim stignem do nekle, odoh da je testiram u uslovima VF-a, da vidim koliko će ~27MHz da mi pravi malu decu
[ PedjaZ @ 02.12.2019. 07:08 ] @
https://www.elitesecurity.org/...alergicni-na-smetnje-napajanju

Macolini tekstovi krecu od 4-te strane, ali kao sto kaze zica49 - zavisi gde ce se to koristiti.
[ mikikg @ 02.12.2019. 13:48 ] @
Evo verzije napajanja sa "debelim" fitriranjem i zastitom, tako bi to trebalo da izgleda za "surove" uslove rada.

Od 12V se pravi 5V ili 3.3V, analogno/prekidacki kako vam odgovara, samo tu na 5V ili 3.3V obavezno postaviti jos jednu unipolarnu-TVS za 5V odnosno 3.3.

Vrednosti otpornika R2/R3 izabrati tako da pri nominalnom opterecenju se na izlazu dobije oko 12V.

R1/C1 se biraju prema transformatoru, oni su za "prigusivanje / dumpovanje" sekundara.

Filter u mreznom delu spakujte sa cime imate, sto veca prigusnica i kondenzator to bolje, obavezno koristiti X i Y tipove kondenzatora za mrezni napon ...

[ mikikg @ 02.12.2019. 14:14 ] @
Uzgred, ovo sve bi valjalo da se napaja sa 380V, to je najsigurnija varijanta, to je neko nepisano pravilo za PLC-ove jer jedino ta varijanta moze da vam spasi kontroler od prekida nultog voda u mreznoj instalaciji!

Opciono moze da se postavi izolacioni transformator 380V/230V i preko njega da ide sva digitalija koja treba, nesto na primer ovako (univerzalna varijanta izoloacionog transformatra):

[ mikikg @ 02.12.2019. 16:41 ] @
Ovo je samo pola price oko napajanja, i dalje ostaju svi I/O pinovi na MCU koji trebaju da se zastite, svaka nozica i provodnik koji napusta PCB i/ili kutiju uredjaja mora da se zastiti, ili galvanskim odvajanjem sa nekim namenskim IC-ovima ili opto-coupler-ima ili ostati galvanski spojen a stiti linije specificnim elementima namensi predvidjen za to, na primer kako se stiti RS-485 linija, Bourns-ovi elementi, ima ih 3 kljucna, mala "gasna lampa" + nesto poput poly-fuse + TVS.

[ mnn @ 02.12.2019. 19:06 ] @
Ja stavljam Lm2576 i vežem prema njegovom DS bez hladnjaka, SMD. Uglavnom koristim RS232, ponešto I2c, retko SPI, ADC u skoro svakom slučaju . Teram ga sa internim oscilatorom, ugradio na stotine. Nisam primetio probleme, a u zadnje vreme ih nabavljam sa Aliexpress-a kao i njemu pripadajuće induktivnosti i šotki diode. Njega su mi savetovali ovde na forumu pre više godina pošto sam imao problema sa 7805 koji mi se grejao. Uslovi radu su akumulatorske instalacije na mašinama.
[ mikikg @ 03.12.2019. 17:22 ] @
Ima zanimljivih pretvaraca da se nabavi a i po koji da se napravi, na primer ovo:

- prvi najmanji je 60Vin -> 3.3Vout 150ma, odlicna naponska rezerva za tranziente (@12V TVS)
- drugi veci je odlican sinhroni buck sa externim mos-fet 35Vin -> 5Vout 5A
- treci je Macolin samooscilujuci izolovan DC/DC sa 2xBD139 i dve diode :-) max 10W, vise sekundara po potrebi, neregulisan

[ Darko_zed @ 04.12.2019. 09:19 ] @
Hvala puno svima , hvala Mikikg ....
POznato mi je sve pomenuto , inace moje pitanje je bilo konkretno za MC34063A i LM2576 ...
Zasto pitam konkretno za ovo , zato sto namera mi je da u sklopu nekog mini PLC-a ugradim bas ova kola i mislio sam da mi neko od vas da misljenje da li vredi ,to jest da li misli da su zadovoljavajuca za kvalitetno napajanje kontolera i da sa njima u napajanju ne dolazi do reseta usled aktiviranja kontaktora sa spulnom 220V recimo ..

Drugo pod pitanje , da li pametno uraditi napajanje na posebnom PCB-u , tipa Macole sa sg3525 i pomocu trnova nasadit i zalemitii pod uglom od 90 stepeni na vec postojeci mini PLC gde bih tako ustedo malo prostora ???
Da li se ovo praktikuje i da li nece izazvati dodatne probleme ??

Pozdrav
[ macolakg @ 04.12.2019. 10:45 ] @
Darko,

Mikrokontroleri u principu malo troše, čak i zajedno sa optokaplerima.
Tu se radi o par stotina mA i radiće i LM2576 i MC34063 podjednako dobro.

Smetnje od kontaktora prvenstveno treba gasiti na samom izvoru, tj. na kontaktorima lokalno.

Glič koji može da obori MCU se najpre prostre kroz mrežni trafo (pošto su oba ta stabilizatora galvanski nerastavljena).
Korisna prevencija je onaj RRC filter iza greca koji je Miki nacrtao.
Kao što sam već negde napisao, trafo je visoko propusna naprava kome prenešena snaga raste dvostruko sa udvajanjem frekvencije i onda neki glič sa osnovnom frekvencijom reda nekoliko KHz (a to je uobičajeno kod odzvonjavajućih pražnjenja: kontaktora, motora, trafoa) može da protne par kilovata kroz trafo od par desetina deklarisanih vati.
Udar takve pik snage se mora vremenski razložiti sa tim RRC članom. Oba otpornika ograniče struju punjenja elko i pojava smanji strminu i amplitudu...

Slična pravila važe i za I/O pinove MCU. Kroz ožičenje se prostru strme pojave koje mogu da prodru kroz parazitne kapacitete optokaplera. Ista priča: R na pin kontrolera, a ako treba i RCR T filter između pina i optokaplera.

Treća putanja je radiotalas kroz prostor, koji nije za podcenjivanje i nije ništa manje opasan od smtnji kroz vodove.
Tu pomažu kratke veze, dvoslojna ili višeslojna pcb i tvrdo uzemljavanje čvorne mase MCU.

Najnezgodnija mesta su veza sa displejem i komunikacija sa MCU, jer tu ne možeš stavljati RC filtre, te tu preporučujem galvansko rastavljanje. Komunikacije se lepo mogu rastaviti pomoću MAX14850 koji nije skup, a što se tiče displeja, sve zavisi sa čim radiš. Ako je neki TFT onda je obično RS485 u pitanju i taj MAX14850 super odradi posao.
Ako je neki LCD onda ga tesno namontiraš iznad MCU i malo uvučeš u otvor na metalnoj kutiji, a u slučaju nužde može preko njega i sitna metalna mrežica.

Sve to zavisi od toga u kojoj sredini boravi tvoj plc, tj. od tipa smetnji.

Signalni vodovi posebnom stazom u odnosu na energetske, i gde se presecaju tu pod pravim uglom u odnosu na njih...


Kod situacija gde postoje strašni elektrostatički naboji: industrija plastičnih kesa, folija i slično tome, na čoveku se može nakupiti po par stotina kilovolti. Tu skače varnica od par cm, šta god da se pipne i to se prevenira metalizovanim folijama ili mrežicama preko izloženih delova (taster sa plastičnim dugmetom neće zaustaviti varnicu od 2cm na primer).
[ Darko_zed @ 04.12.2019. 10:57 ] @
Hvala Macola...
Okruzenje , recimo transformator za tackasto zavarivanje ,vise komada ... e sada nije problem rad samih transformatora ,problem se desava samo kod spulni kontaktora koje su na 220V , znaci kontaktor bez opterecenja preko njegovih kontakta to jest bez ukljucenja transformatora reda od 16 do 35KW po komadu mi stvori problem ....
Resenje pomocu tiristorskih modula back to back veza , ili premotavanjem spulni na 24VDC ..... ali zelim da resim ovo zbog toga sto u sklopu te masine kao prosirenje kasnije se nalaze jos par motora , freq regulatora itd ....

RC na svakoj spulni 220nf 330R itd ... i opet povremeno problem
Iskreno napajanja nisam uradio kao sto je Miki postavio .... vec sam 1000uf 10R 2200uf pa onda 7505 ...
[ Darko_zed @ 04.12.2019. 11:00 ] @
kao interfejs su dve cifre 7 segmentnog led displeja ....
[ macolakg @ 04.12.2019. 11:03 ] @
Darko,
Pošto znam da se baviš punkt mašinama.
U vezi prenosa snage kroz trafo, a sa višom frekvencijom:

Ne znam da li ti je poznat Šlaterov patent sa trafoom koji ima tri primara i koji se sa 6 tiristora trofazno napaja, ali sa maksimalnim zasekom od 60*?

Tako jedno jezgro radi na 150HZ i trafo je trostruko manji...
[ macolakg @ 04.12.2019. 11:20 ] @
Istovremeno smo pisali.

Slika će ti reći:

[ veselinovic @ 04.12.2019. 13:59 ] @
Darko,
ja sam radio na masini sa par kontaktra, freq regulatorom i kocenjem motora jednosmjernom strujom.
Napajanje je klasicni trafo, grec sa blokovima na svakoj diodi, RSO filterom na 220V, 7812 i iza 7805. Naravno sve sa kondenzatorima.
U startu se kontroler znao resetovati, ali kad smo ubacili ferite na sve zice prema kontakterima i senzorima, upreli zice sto vise ( na svakih 1.5cm aproksimativno), blokirali spule RC snuberom, postavili otpornike reda 300Oma na sve nozice kontrolera i uzemljili sve dijelove konstrukcije kontroler se nije resetovao nikad. Ali, LCD displej 2x16 zna pobudaliti ( ispise kineska slova, nasumicne karaktere i slicno), i to smo ( skoro) otklonili oklapanjem kutije. No to nije ni bitno, dovoljno je refresovati displej u kriticnim trenucima komutacije.
[ mikikg @ 04.12.2019. 14:41 ] @
@veselinovic Ispravite me ako gresim ali kondenzatori (samo oni bez R) preko svake ispravljacke diode znaju da budu kontra-produktivni!

R-C element se stavlja preko ispravljacke diode da bi se sprecila "zvonjava" dioda prilikom prelazka u neprovodno stanje i R-C se bira prema vremenskoj konstanti te "zvonjave/zmijica".
Ako se ne ubode tacna ta vremenska konstanta onda ima vise stete nego koristi, ti kondenzatori onda mnogo lepo prenose sve tranziente umesto da ih prigusuju!
[ mikikg @ 04.12.2019. 15:47 ] @
Vrlo zanimljiv oscilogram, ovo je uporedno vreme oporavka 4 razlicitih (brzih) dioda.
Ako bi tu smestili i 1N4007 ili 1N5007 tj ove diode sto vecito koristimo po nasim ispravljacima, oscilogram bi bio kao taj narandzasti trag samo 10x duzi, odprilike na pola metra od osciloskpa bi se "oporavila" ta dioda :)

Kad na to dodas 1n ili 10n paralelno kondenzator, uff, bude vrlo veselo veselinovicu ;)

Cisto poredjenja radi, SiC dioda skoro da nema nikakvu "grbu", trag bude skoro kao žuti ulazni! :)

[ veselinovic @ 04.12.2019. 17:14 ] @
Hvala Miki,
covjek se uci dok je ziv.
To je meni ostalo u glavi sa nekih fabrickih uredjaja, e sad ako nije dobro da se vade kondenzatori.
[ Darko_zed @ 05.12.2019. 09:36 ] @
Citat:
Ne znam da li ti je poznat Šlaterov patent sa trafoom koji ima tri primara i koji se sa 6 tiristora trofazno napaja, ali sa maksimalnim zasekom od 60*?

Tako jedno jezgro radi na 150HZ i trafo je trostruko manji...


Macola nije mi poznato ovo ,delimicno shvatam princip i sto ne znaci da necemo probati ....
Imas li nekih detalja vise o tome , recimo tip transformatora , pominjes tri primara , sto znaci da je na trostubom jezgru ili ??
Gde se smesta sekundar ??
Sa kojim nije lako manevrisati jer znas da je par stotina kvadrata cistog bakra u igri koje treba oblikovati
[ Darko_zed @ 05.12.2019. 09:41 ] @
Hvala Jovane , jesam sve delimicno uradio od navedenog , samo bez dodavanja kondenzatora na grecu, na diodama.... Zice obavezno upredene , otpornike 220R na pinovima , ali nisam stavljao ferite na zicama ...
[ macolakg @ 05.12.2019. 23:13 ] @
Darko,

Nisam stigao ranije od obaveza.
Ovaj sistem nije od Schlatter i ne sećam se ko ga je smislio.

Radi sa monofaznim trafoom i 6 tiristora, na 300Hz.
Primar se mota za 150-170V efektivnih. Koristi se nula.

Ta metoda je povoljna kod kratkog ispona i male rasipne induktivnosti.
Recimo kod višetečkastih mašina sa velikom gustinom tačaka i neophodnosti za vrlo pljosnatim transformatorom.
Teoretski zasek po tiristoru bi bio 60* ali je u praksi to nemoguće zbog smicanja struje za naponom.
Uzima se sigurnosna granica za gašenje bar 10* te se praktično ide do zaseka od max. 50* po tiristoru ili manje ako treba.
Red paljenja je takav da primar uvek dobije suprotan polaritet i tako bude snabdeven zasekom na 300Hz koji omogućava drastično manji trafo, ali pod uslovom vrlo čvrste sprege, kratkog ispona i dobrih snubbers.

Evo sličice:




Kad budem našao malo vremena prekopaću po kutijama i naći knjigu od švajcaraca i fotnuću ti sistem trafoa sa tri stuba i tri tiristora, ali sa ispravljačima i DC punktovanjem (bez ograničenja ispona).
[ macolakg @ 05.12.2019. 23:19 ] @
Ostali izvinite zbog off.
[ Electronic.Prototype @ 06.12.2019. 17:32 ] @
Sad vidim sto sam ja vama dosadan! ;)

Prvi put da procitam nesto sto mene u sustini ne interesuje sad i nije vezano za ono sto radim, ali u svakom slucaju je sve to u mom okruzenju i trebalo bi poznavati!

Ja bre ljudi skoro da ne znam o cemu vi pisete!

U svakom slucaju ostacu citalac iz senke jer ja ovde ne mogu da diskutujem.

Kolko da dodam. Mozda ali mozda, imam neku trafo koji bi se mogao valjda koristiti pa i za zavarivanje. U pitanju je veliki trafo sa jednim jezgrom od bakarnog flaha. Dobio za u nekoj kompenzaciji. Nisam mogao da unovcim, osim da prodam u gvoize sto ne volim da radim. Pre bih cuvao tako nesto. Mozda nekome treba? Moze dogovor ili odgovor cemu bi sluzio takav trafo? jezgro 19x 16cm, bakarni flah jednog namotaja flah 1cm/0.5cm. Cirka 20kg.

Odo ja da se igram mojim napajanjem i napravim jedan za 12V 1A. Hhaaahhahaha :)

Zivi bili!

Ipak sam nasao semu koju cu da radim.

I dalje sam pod utiskom onoga sto sam citao i bas mi se pravi nesto, sto mi treba, a nisam imao vremena!

Izvinjavam se i za ovaj "uskok" u temi, nadam se da se Aleksincanin nece ljutiti! :)

[Ovu poruku je menjao Electronic.Prototype dana 06.12.2019. u 19:06 GMT+1]
[ Darko_zed @ 06.12.2019. 19:57 ] @
ahahaha sto bih se ljutio , dobrodoslo je svako piskaranje ..... pa i kada odemo u Off ..

Pre svega , Macola hvala na objasnjenju , zanimljiva stvar , prosto me mami kada i ako uhvatim malo slobodnog vremena da skockam nesto ovako i probam kako radi u praksi .. Kada krenem , javljam se za pomoc i smernice u realizaciji ...

Electronic.Prototype po svemu sudeci govoris o Trafou tipa EI192 , ali da bi dobio konkretnije informacije da li mozes , i za sta da ga iskoristis, moras ipak da dobacis jos koju informciju o njemu ..
Pozeljno bi bilo da otvoris novu temu u vezi toga da sazvacemo materiju u tvom prisustvu i iskoristis taj trafo kako valja da ne zavrsi na otpadu

[ milan-markovic @ 06.12.2019. 20:35 ] @
Meni je vrlo zanimljivo ovo resenje sa tri faze napajati monofazni trafo.

Na semi je lepo obelezen redosled paljenja tiristora ali nemogu nikako da skontan na grafikonu trofazne sinusoide kada koji tiristor se okida.

Macola da li mozes kada uhvatis vreme da nacrtas pozicije okidanja tiristora na trofaznoj sinusoidi.

Prilazem sliku trofazne sinusoide:

[ Darko_zed @ 06.12.2019. 20:37 ] @
Milane pise ti na svakom tiristoru ugao od-do kada treba da provodi , i onda pauza 10 stepeni da ne bi doslo do preklapanja i havarije ...
A - R
B - S
C - T
[ Darko_zed @ 06.12.2019. 20:48 ] @
Ispunom sinusoide za svaki tiristor posebno recimo od 0-50 ili 180-230 ujedno regulises i snagu transformatora .. inace ispuna sinusoida mora da bude simetricna za svih 6 ukoliko se vrsi promena ..
[ milan-markovic @ 06.12.2019. 20:53 ] @
Vido sam da pise ali mi tu nesto nije jasno.

Evo naprimer za prvu fazu tiristor U2 (na Mocolinoj semi) provodi od 0-50° to znaci okida se kada sinusoida krece u pozitivnoj poluperiodi e sad kako cemo iskljuciti taj tiristor kada dodje do 50° ako struja idalje tece kroz tiristor.

Kako ce opasti struja ispod struje drzanja tiristora da bi se on iskljucio?
[ zica49 @ 06.12.2019. 21:07 ] @
Tiristori se ukljucuju tek poslije 90 stepeni ili vise a zagasuju se sami kad je nula.
[ milan-markovic @ 06.12.2019. 21:20 ] @
E Zato ja trazim da se na sinusoidi obeleze tacke ukljicivanja tiristora da vidimo da li se ukljucuju u prvoj trecini poluperiode ili u zadnjoj trecini.

Po Macolinoj semi pise da se ukljucuju u prvoj trecini a najverovatnije ce tiristor da se iskljuci u preceku trece faze gde treca faza nastavlja da vodi prema nuli i prelazi u negativnu poluperiodu i vodi sve do preseka druge faze gde se tada iskljucuje tiristor trece faze a druga faza nastavlja da vodi prema nuli i prelazi u pozitivu poluperiodu i tako trafo dobija uvek suprotan polaritet od prethodnog.

Ovo je moje vidjenje nadam se da sam dobro skontao iz macoline seme.
[ milan-markovic @ 06.12.2019. 21:22 ] @
Citat:
zica49:
Tiristori se ukljucuju tek poslije 90 stepeni ili vise a zagasuju se sami kad je nula.


Po ovom tvom obelezavanju samo pozitivna poluperioda se ukljucuje i tada trafo ode u zasicenju mora da postoji i negativna da bi se razmagnetisao trafo.
[ emiSAr @ 06.12.2019. 21:23 ] @
Tiristore gasi suprotan polaritet sa slijedece "otvorene" faze.Bar je tako @macolakg ncrtao.
Nekad bijase komponenta zvana tiristor tetroda- sa dva gejta, jedan gejt ga otvara, drugi gasi. Jos imam, doduse za sitne snage nekoliko
komada.-
pOz ekipi
[ zica49 @ 06.12.2019. 21:34 ] @
Slika sa neta nekompletna pa zbunjuje.

Ali evo malo sam editovao da bude jasije.

[ milan-markovic @ 06.12.2019. 21:41 ] @
Nisam siguran ali ja mislim da bi to trebalo ovako da bude ovo sto sam obojio je prostor gde vodi koja faza.
[ Darko_zed @ 06.12.2019. 21:41 ] @
Milane , mogu se uzeti uglovi za provodjenje kada je sinusoida u silaznoj putanji pred prolazak kroz nulu
R - 130 - 180
310 - 360

S - 70 - 120
250 - 300

T - 10 - 60
190 - 240

[ Darko_zed @ 06.12.2019. 21:44 ] @
Tako kao sto si nacrtao nije moguce ...
[ zica49 @ 06.12.2019. 21:46 ] @
Darko znaci li to da je Milan dobio jedinicu a ja peticu :)
[ Darko_zed @ 06.12.2019. 21:52 ] @
Ponavljali smo svi kolektivno
[ zica49 @ 06.12.2019. 21:55 ] @
Kad se bolje pogleda Maolina shema tamo je napisan redosljed okidanja tiristora.

Ode tema kud ne treba.


[ Darko_zed @ 06.12.2019. 22:01 ] @
Citat:
Kad se bolje pogleda Maolina shema tamo je napisan redosljed okidanja tiristora.

Ode tema kud ne treba.

Tako je ...... ali ,
prica je bila o tome da se u tom slucaju tiristori pale na uzlaznoj putanji sinusoide , pa smo razmenili koju poruku o tome da je bolje da se regulise ugao provodjenja u silaznoj putanji , gde tiristor proazi kroz nulu i prestaje sa provodjenjem , napisao sam uglove u tom slucaju ...zato se tema razvukla
[ milan-markovic @ 06.12.2019. 22:17 ] @
Ja proznajem nisam znao kako to radi zato sam i trazio da mi objasni neko ko to zna jer je meni trofazni sistem jako slozen za kontrolisanje tiristorima.

Jos vise mi pravi problem kod tiristorskog ispravljaca matriciranje tiristora gde mora da se tacno zna kada se koji par okida za pravilan rad.

Hvala vam svima koji ste se potrudili da mi razjasnite nedoumice.

Pozdrav Milan

[ macolakg @ 06.12.2019. 22:26 ] @
Žica49 je tačno nacrtao i naveo frekvenciju, a ja sam zaboravio reći da se radi o negativnom uglu u odnosu na poslednji prolaz kroz nulu.

Moja greška u brzini. Izvinjavam se.

Redosled paljenja sa apsolutnim uglovima bi bio ovakav (pod pretpostavkom da su tiristori na fazama a drugi kraj sekundara na nuli):

1: 180 minus 0-50, negativan odsečak od R u primar.
2: 240 minus 0-50, pozitivan odsečak od S
3: 300 minus 0-50, negativan odsečak od T
4: 360 minus 0-50, pozitivan od R
5: 420 minus 0-50, negativan od S
6: 480 minus 0-50, pozitivan od T

P.S.

150 Hz je u pitanju i naravno svi tiristori u kratkom vremenskom razmaku moraju imati sličan ugao.

Da bi se izbegla privremena saturacija trafoa upravljačka modulacija ne bi smela biti brža od nekoliko herca, recimo 2-3.

U svakom slučaju zanimljiv sistem za osrednje snage i tri puta manji trafo. To sam video na nekoj višetačkastoj mašini strane proizvodnje pre možda 30 godina pa sam zato pogrešio kod prisećanja...
[ macolakg @ 06.12.2019. 22:37 ] @
Hvala članovima na budnom oku i Žici na korektnom objašnjenju.

Žurba je čudo
[ macolakg @ 06.12.2019. 22:41 ] @
Ovo oko modulacije upravljanja je važno samo kod kontrola gde je nužno opadanje ili porast struje u okviru reda sekunde-dve (slučajevi predgrevanja i opuštanja materijala).

Kod fiksne struje nema modulacije pa onda nije ni bitno.
[ Darko_zed @ 06.12.2019. 22:53 ] @
Znaci ono o cemu smo diskutovali i uglove koje smo vec spomenuli su sledeci u zagradi ??

1: 180 minus 0-50 (130-180), negativan odsečak od R u primar.
2: 240 minus 0-50 (190-240), pozitivan odsečak od S
3: 300 minus 0-50 (250 - 300), negativan odsečak od T
4: 360 minus 0-50(310- 360), pozitivan od R
5: 420 minus 0-50 (470-420), negativan od S
6: 480 minus 0-50 (430 - 480 ), pozitivan od T

Ispravi me ako sam pogresio .... jer po ovome sto sam dodao gore prema onome koliko sam tebe razumeo (180 minus 0-50) ne moze biti negativan R ..Osim ako se za polaznu tacku ukljucenja trafoa uzima 'negativnan ugao u odnosu na poslednji prolaz kroz nulu.' koliko sam te razumeo ...onda je u redu i razumem 100%

[ macolakg @ 06.12.2019. 23:05 ] @
Nego,

Da malo povratim glavnu liniju teme oko napajanja za mikrokontrolere, kad se već zatekoh ovde.

Negde sam (ne sećam se više gde) postavio neke jednostavne push-pull u dve verzije: sa SG3525 i sa dva tranzistora.
Prvi je stabilisan, drugi nestabilisan.

Kod obe verzije je moguće namotati trafo sa veoma niskim kapacitetom primar-sekundar, na malom feritnom toroidu, gde oba namotaja zauzimaju po trećinu obima jezgra i međusobno su razmaknuti.
Sa toroidnim jezgrima koja imaju epoksidnu izolaciju preko ferita (tipično 1KV za R16-R20) i klasičnom lak žicom dobije se probojnost reda 2KV, što bude korisno kod prodora impulsa od elektrostatičkih pražnjenja.
Impuls koji je takvog porekla naravno bude redukovan parazitnim kapacitetima prema masi i tlu, a ostatak ne prodre kroz napajanje zahvaljujući vrlo malom kapacitetu primar-sekundar i vrlo pristojnoj izolacionoj moći tako malog trafoa, a lako se mota iz ruke bez posebnih dodatnih izolatora.

Takvo trafojče može imati kapacitivnost između primara i sekundara reda 5-15pF, za razliku klasičnih smps trafoa koji imaju nešto reda 100-500pF i srazmerno je bolja imunost na vrlo strme pojave i prodor HF bilo kog porekla, a kroz liniju napajanja.

Nužnost oko pravljenja napajanja sa tako malom kapacitivnosti trafoa je nastala pri pravljenju jednog "bombardera", odnosno korona generatora za bivšu najveću na Balkanu (još uvek je bila YU), fabriku polietilenskih folija "Bukulja" na Dušanovcu u BG.
Tom prilikom sam i napravio najsnažniji korona generator na Balkanu, a možda i šire, jer do sada nisam video snažniji. To je bilo snage 6,5KW na samoj koroni (output). Najsnažniji strani komadi koje sam u međuvremenu video, do danas, imali su do 5KW input snage...

To čudovište je radilo sa 20KV na 20KHz i emitovalo čudesno moćne smetnje kroz vazduh i ugrožavalo tada neki, čini mi se PIC16F877.

Mali kapacitet primar sekundar je rešio ogroman deo tog problema, kao što i danas rešava (uz ostale mere) veliki deo problema od frekventnih regulatora.

Današnji MCU na 3V3 imaju lošiju marginu šuma od starijih 5V MCU, ali je to delom pokriveno dvoslojnom pcb i visokom gustinom smd elemenata, pa mu dođe na slično a možda i bolje...


[ macolakg @ 06.12.2019. 23:10 ] @
Citat:
Darko_zed:
Znaci ono o cemu smo diskutovali i uglove koje smo vec spomenuli su sledeci u zagradi ??

1: 180 minus 0-50 (130-180), negativan odsečak od R u primar.
2: 240 minus 0-50 (190-240), pozitivan odsečak od S
3: 300 minus 0-50 (250 - 300), negativan odsečak od T
4: 360 minus 0-50(310- 360), pozitivan od R
5: 420 minus 0-50 (470-420), negativan od S
6: 480 minus 0-50 (430 - 480 ), pozitivan od T

Ispravi me ako sam pogresio .... jer po ovome sto sam dodao gore prema onome koliko sam tebe razumeo (180 minus 0-50) ne moze biti negativan R ..Osim ako se za polaznu tacku ukljucenja trafoa uzima 'negativnan ugao u odnosu na poslednji prolaz kroz nulu.' koliko sam te razumeo ...onda je u redu i razumem 100% :D



Ma opet sam zabrljao u žurbi jer sam nešto rasejan kao stajsko đubrivo.

Sasvim si u pravu i shvatio si suštinu.

Odmeravaš ugao od prolaza kroz nulu unazad i obavezno plasiraš suprotan polaritet na odsečku naredno nastupajuće faze.

Tako trafo bude snabdeven naizmeničnim naponom 150Hz kao što je vredni Žica49 i nacrtao.

Izvinite me, nešto nisam pri koncentraciji večeras.

Vratiću se kad budem u boljem stanju.

Hvala Darko!
[ milan-markovic @ 06.12.2019. 23:12 ] @
Citat:
macolakg: Ma opet sam zabrljao u žurbi jer sam nešto rasejan kao stajsko đubrivo.

Sasvim si u pravu i shvatio si suštinu.

Odmeravaš ugao od prolaza kroz nulu unazad i obavezno plasiraš suprotan polaritet na odsečku naredno nastupajuće faze.

Tako trafo bude snabdeven naizmeničnim naponom 150Hz kao što je vredni Žica49 i nacrtao.

Izvinite me, nešto nisam pri koncentraciji večeras.

Vratiću se kad budem u boljem stanju.

Hvala Darko!


Uz ovo da dodam i Sliku sa obelezenim fazama R S T za lakse razumevanje :)
[ macolakg @ 06.12.2019. 23:13 ] @
Dodaj Milane i hvala ti!

Da. To je to. Stoji u glavi ali sam loše izneo na "papir"...

Pošto jedan tiristor zahvata samo 1/6 periode ima pravo biti dosta manji od slučaja sa dva tiristora i može biti naravno i jevtiniji. Na primer klasa BTW69-600 za struje primara čak reda 100A, tj. nešto oko 23KVA.

Mnogo je lakši za montažu od "šraf" tiristora, ima izolovano krilo i neuporedivo jevtiniji od pakovanja u bloku sa dva tiristora.