[ junior95 @ 25.02.2020. 10:26 ] @
Pozdrav,
Jasno mi je da sam promasio (pod)forum, ali obzirom da nisam nasao Masinstvo, razmisljao sam da postavim u Fiziku ili madzone, pa ako je tamo bolje neka moderatori premjeste. Postavio sam ovdje jer kontam da mozda ima neko od automaticara u nekoj firmi da se mozda usput pozabave i ovom temom.

Poceo sam izucavati nesto iz ove oblasti, pa imam nekolilko nedoumica, mozda kad dodjem do kraja literature i sam ih otklonim, ali, zasad da pitam.

1. Koliki je stepen korisnog dejstva kompresora?

2. Koliki je stepen korisnog dejstva cilindara (aktuatora) odnosno cjelokupnog pneumatskog sistema?
Obzirom da sam iz elektro svijeta, "kod nas" postoje gubici na generatoru, vodovima, spojevima, i na samom aktuatoru, pa nekom logikom i ovdje vjerovatno nesto slicno postoji.

3. Kako je konstruktivno napravljen kompresor, da li se moze vrtiti u drugu stranu, ili je predefinisan smjer samo u jednu, da li ce doci do loma i slicno?

4. U ovoj literaturi pise da je na neki nacin mana pneumatike u odnosu na hidrauliku mali pritisak, pa ne mozemo proizvesti velike sile, u pneumatici je 6 do 8 bara, a u hidraulici, 200 do 300, sta nas sprjecava da podignemo i u pneumatici pritisak, je li to konstrukcija kompresora, cilindara ili cega vec?

5. Da li ima razlike u crijevima, cijevima i slicno u pneumatici i hidraulici, tj. ako npr crijevo podnosi u hidraulickom sistemu max pritisak od 100 bari, da li ce i u pneumatskom isto crijevo podnijeti 100 bari ili se to razlikuje obzirom da se fluidi donekle razlikuju?

6. Da li isti manometar se koristi za mjerenje pritiska i u pneumatskom i u hidraulickom sistemu, ili se konstrukcija razlikuje?

Ako mozete uputiti na neku literaturu iz ove oblasti, a neda vam se pisati odgovore, bio bih zahvalan.
[ macolakg @ 26.02.2020. 15:56 ] @
1. Koliki je stepen korisnog dejstva kompresora?

-To zavisi od tipa kompresora: ventilatori-duvaljke, krilni, klipni, zavojni i još mnogo drugih...
Zavisi i od pritiska-temperature i sa porastom pritiska opada stepen korisnog dejstva zbog pretvaranja dela energije u toplotu sabijanja vazduha.
Veći KKD imaju višestepeni sa hlađenjem gasa između stepena (interkuler).

U principu je značajno niži od tipičnih zamenskih aplikacija sa "čistim" električnim pogonom.

Na primer konstrukt: kompresor, razvod, pneumatski motor, možda ispod 50% dobijenog mehaničkog rada (konsultuj se sa mašincima oko tačnih cifara).

Na primer AC servo elektromotor 98+% KKD dobijenog mehaničkog rada u odnosu na uloženu električnu energiju...

Razlika je očigledna, ali komprimirani vazduh kao pogon ima i značajnih prednosti u nekim situacijama: neosetljivost na preopterećenje, velika fleksibilnost primene, lako dobijanje linearnih kretanja, rad u visokoeksplozivnom i zapaljivom okruženju i tako dalje...
-----------------------------------

2. Koliki je stepen korisnog dejstva cilindara (aktuatora) odnosno cjelokupnog pneumatskog sistema?
Obzirom da sam iz elektro svijeta, "kod nas" postoje gubici na generatoru, vodovima, spojevima, i na samom aktuatoru, pa nekom logikom i ovdje vjerovatno nesto slicno postoji.

-odgovoreno iznad. AC servo elektromotori, linearni i rotacioni, iznad 98%, pneumatski analozi ispod 50%.
U jednoj firmi sam oko 20 cilindara većeg prećnika (fi 120mm), koji besprekidno rade napred-nazad, zamenio servo motorima i zavojnim vretenima i to je napravilo strahovitu uštedu potrošene električne energije uz izuzetno povećanje performansi mašina. Uložen novac je se vratio u roku od 6 meseci a posle toga značajan dobitak.
-----------------------------------------------------

3. Kako je konstruktivno napravljen kompresor, da li se moze vrtiti u drugu stranu, ili je predefinisan smjer samo u jednu, da li ce doci do loma i slicno?

-Ima ih mnogo vrsta, počev od ventilatora aksijalnog i radijalnog tipa, ili kombinovano(pogrešno nazivanih turbinama, jer turbine su radne mašine i proizvode mehaničku energiju a troše kretanje vazduha ili drugih fluida, a sve što troši mehaničku energiju na promet vazduha su kompresori), preko krilnih, klipnih, zavojnih, molekularnih i još mnogo vrsta.

Neki se mogu okretati u oba smera, poput radijalnih sa pravim lopaticama a bez "puž" kućišta, poput pumpi za rashladne fluide kod mašina za obradu metala, neki sa zakrivljenim lopaticama takođe mogu, ali sa velikim pogoršanjem performansi.

Kod klipnih i zavojnih je smer definisan uglavnom podmazivanjem, smerom toka ulja: smerom uljne pumpe, položajem male pesnice u klipu i slično, ali sa jako kratkim vekom klipni mogu raditi i u suprotnom smeru.
Zavojni imaju obavezan smer jer bi se u suprotnom promenio i smer kretanja vazduha, osim podmazivanja i separacije ulja.
Ima još previše toga, ali nije za jedan post već za nekoliko kilograma pisane literature...
---------------------------------------

4. U ovoj literaturi pise da je na neki nacin mana pneumatike u odnosu na hidrauliku mali pritisak, pa ne mozemo proizvesti velike sile, u pneumatici je 6 do 8 bara, a u hidraulici, 200 do 300, sta nas sprjecava da podignemo i u pneumatici pritisak, je li to konstrukcija kompresora, cilindara ili cega vec?

-upravo opadanje korisnog dejstva sa porastom pritisaka i temperature gasa, kod stišljivih fluida obesmišljava rad na visokim pritiscima.
-----------------------------------------------------------

5. Da li ima razlike u crijevima, cijevima i slicno u pneumatici i hidraulici, tj. ako npr crijevo podnosi u hidraulickom sistemu max pritisak od 100 bari, da li ce i u pneumatskom isto crijevo podnijeti 100 bari ili se to razlikuje obzirom da se fluidi donekle razlikuju?

-pritisak fluida deluje normalno na zid posude ili cevi, u svim smerovima.
Sa aspekta cevi je sve jedno da li je u njoj vazduh ili ulje, pod uslovom da hemijskom agresijom ili možda previsokom temperaturom ne smanji performanse zida.
Na primer, temperatura izlaznog vazduha kod većih klipnih kompresora reda 50+KW, 10 bara. može dostići i čak 180C, što bi garantovano razorilo klasična gumena hidraulična creva, bez obzira na njihov atestni pritisak.
-----------------------------------

6. Da li isti manometar se koristi za mjerenje pritiska i u pneumatskom i u hidraulickom sistemu, ili se konstrukcija razlikuje?

- princip rada običnih Burdonovih manometarta je potpuno isti, uz razliku u opsegu maksimalnog pritiska.
Kod onih za hidrauliku i veće pritiske je Burdonova cev jača, debljih zidova i sposobna da podnese više pritiske.
--------------------

Oko literature ti je dovoljan google za traženje knjiga i posećivanje sajtova poput kupujem-prodajem.
Na našim jezicima je dosta stručne literature dostupno i za pneumatiku i za hidrauliku.

Pozdrav

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 26.02.2020. u 17:06 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 26.02.2020. u 17:07 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 26.02.2020. u 17:12 GMT+1]
[ junior95 @ 26.02.2020. 20:08 ] @
Mnogo hvala, kao i uvijek u sridu.
Podaci su i vise nego dovoljni, red velicine mi je bio dovoljan, vi ste kao i uvijek odgovorili mnogo vise i bolje nego sto sam ja trazio.

Nasao sam literature na internetu, radim po tome, barem ono sto ja imam sadrzaj je manje vise isti bez ovih detalja iz prakse, samo na razlicite nacine preprican.

Vjerovatno, kad nastavim citati, dosao bih do nekih od ovih odgovora, ali dosad nisam, a bas me zainteresovalo.

Hvala jos jednom.
[ macolakg @ 26.02.2020. 22:03 ] @
Nema na čemu drugar.