[ Kelekele73 @ 23.12.2021. 12:50 ] @
Pozdrav narode.
Imam jedan specifican slucaj koji nikako ne uspevam da odgonetnem i koji mi pravi problem, a koji se nadam da cu uz vasu strucnu pomoc uspeti nekako da resim.
U pitanju je problematican protok rashladne tecnosti kroz jedan deo cevovodne mreze . Medijum koji tece kroz cevi je mesavina glikol-voda u odnosu 1:2, a temperatura tecnosti iznosi 14 stepeni celzijusa.
Naime problem mi nastaje nakon jednog T-racvanja cevi gde mi u jednoj grani tecnost nastavlja normalno da struji u kolicini 15,8 m³/h,dok u drugoj grani mi je protok pao na 4,3 m³/h sto je premalo.U toj problematicnoj grani cev se nakon t-racve koja je dn100 (110mm)suzava na precnik DN80(85mm) i nakon toga je montiran regulacioni ventil predvidjen za tu dimenziju. Po Bernulijevoj jednacini,u delu gde se cev suzava,kolicina protoka ne bi trebala da se menja vec samo pritisak treba da padne i brzina strujanja da se poveca.
Lupam glavu vec duze vreme i nikako da utvrdim sta mi usporava protok. Da napomenem da sam sva merenja sam napravio i sve ventile u tom delu mreze potpuno(100%) otvorio . Cevi su pravilno dimenzionirane i to je jedna inzinjerska firma proverila.
Radi lakseg opisa problema,postavicu semu koju sam napravio i gde se tacno vidi gde je nastao problem.

Ko ima volje neka slobodno analizira sliku i svi predlozi i sugestije su dobrodosli. :)
Shema


[Ovu poruku je menjao Kelekele73 dana 23.12.2021. u 14:15 GMT+1]
[ dejanet @ 23.12.2021. 13:07 ] @
Na prvu loptu.

Imas padove pristiska kod T racve, suzenja, regulacionog ventila i kod svakog klima uredjaja.
Nasuprot padovima pristiska imas, predpostavljam pumpu.

Ako slucajno znas koeficijente otpora ventila i klima uredjaja, onda mozes das dobijes padove pritiska dP=f(ro, temp...) a zatim i daljom kalkulacijom do protoka, koji ce bit verovatno isti kao ovi izmereni.
[ Kelekele73 @ 23.12.2021. 13:29 ] @
Hvala na veoma brzom odgovoru. :)
Mislis li da su svi ti padovi pritiska uzrok zbog kog je kolicina protoka ovoliko mala?
Da napomenem da su svi klima uredjaji opremljeni trokrakim ventilom i u slucaju da je klima uredjaj iskljucen,tecnost ne prolazi kroz klima uredjaj vec struji neometano kroz taj trokraki ventil nazad u povratni vod.Vrednosti pada pritiska ΔP na regulacionim ventilim nemam ali ce u narednom periodu biti izvrseno merenje.U drugoj grani nakon t-racve ,gde je kolicina protoka normalna(15,8 m³/h) , nalaze se takodje regulacioni ventili i prikljuceno je 6 klima uredjaja.U tom delu funkcionise sve kako treba i bez ikakvih problema.
[ dejanet @ 23.12.2021. 14:48 ] @
Malo sam zardjao, tako da uzmi sa rezervom moje pisanje.

Ovo je dvocevni zatvoren sistem, tako da se u startu eliminise gravitacija iz bernulija.

Potrebni kapaciteti(rashladni/toplotni) klima/grejnih tela definisu potreban protok u funkciji gustine i temperature fluida. Na osnovu protoka se biraju dimenzije cevi. Protoci, daju brzine, a zajedno sa koeficijentima(pumpa, ventili, racve, kricine, klime...) daju padove pritiska.
Takodje se racuna i pad pritiska usled trenja cevi, tj. duzinski pad pritiska se mnozi sa duzinama cevi.

Koliko se secam, dalje, mreza se podeli u deonice(do ventila,racve, kricine, klime...), zatim se racunaju dP-padovi pritiska za svaku deonicu.

Analiziraju se sve deonice i na osnovu najveceg pada pritiska dPmax se bira najnepovoljnija deonica. Najnepovoljnija deonica je ona sa max padom pritiska, izmedju pumpe i najnepovoljnije klime.

Na osnovu protoka i dPmax se dimenzionise pumpa.

Dalje, kod povoljnije grane se obicno radi prigusenje(dPmax - dPdeonice), preko prigusnog ventila, naravno ako postoji potreba za tim. Cini mi se da ovo nije velika mreza.

Za opisan slucaj, moguci su razliciti uzroci:

- lose dimenzionisani precnici
- lose dimenzionisana pumpa
- ne-balansirana mreza
- prljavstina i zacepljenje, mozda vazduh

Svako bi valjalo da vam isporucilac/izvodjac sistema uradi toplotno-hidraulicni obracun(grubo opisan gore), ako vec nije.
Zatim, ovo sto ste vec poceli, a sto je odlicno, da uradite merenja protoka i padova pristiska.

Tako cete relativno brzo doci do uzroka problema.





[ RumRum @ 23.12.2021. 16:12 ] @
Imaj na umu da fluid uvek teče gde mu je lakše (odnosno gde je manji otpor) i da je pad pritiska fluida u paralelenim granama uvek isti.
Prema priloženoj šemi u grani sa desne strane T-račve imaš mnogo više hidrauličkih otpora i zato je protok manji.
Da li možeš da prigušiš protok (odnosno da povećaš otpor) u granama sa leve strane T-račve?
Tako se najjednostavnije hidraulički balansira sistem i dobija željeni protok.
Pozdrav,
A
[ Kelekele73 @ 23.12.2021. 17:13 ] @
Citat:
dejanet:
Malo sam zardjao, tako da uzmi sa rezervom moje pisanje.

Ovo je dvocevni zatvoren sistem, tako da se u startu eliminise gravitacija iz bernulija.

Potrebni kapaciteti(rashladni/toplotni) klima/grejnih tela definisu potreban protok u funkciji gustine i temperature fluida. Na osnovu protoka se biraju dimenzije cevi. Protoci, daju brzine, a zajedno sa koeficijentima(pumpa, ventili, racve, kricine, klime...) daju padove pritiska.
Takodje se racuna i pad pritiska usled trenja cevi, tj. duzinski pad pritiska se mnozi sa duzinama cevi.

Koliko se secam, dalje, mreza se podeli u deonice(do ventila,racve, kricine, klime...), zatim se racunaju dP-padovi pritiska za svaku deonicu.

Analiziraju se sve deonice i na osnovu najveceg pada pritiska dPmax se bira najnepovoljnija deonica. Najnepovoljnija deonica je ona sa max padom pritiska, izmedju pumpe i najnepovoljnije klime.

Na osnovu protoka i dPmax se dimenzionise pumpa.

Dalje, kod povoljnije grane se obicno radi prigusenje(dPmax - dPdeonice), preko prigusnog ventila, naravno ako postoji potreba za tim. Cini mi se da ovo nije velika mreza.

Za opisan slucaj, moguci su razliciti uzroci:

- lose dimenzionisani precnici
- lose dimenzionisana pumpa
- ne-balansirana mreza
- prljavstina i zacepljenje, mozda vazduh

Svako bi valjalo da vam isporucilac/izvodjac sistema uradi toplotno-hidraulicni obracun(grubo opisan gore), ako vec nije.
Zatim, ovo sto ste vec poceli, a sto je odlicno, da uradite merenja protoka i padova pristiska.

Tako cete relativno brzo doci do uzroka problema.







Po tabeli,svi precnici cevi koje su u ovom slucaju postavljene, su odgovarajuci.Na primer najtanja cev u sistemu (prikljucak klima uredjaja) ima precnik DN40 i ona ima mogucnost da transportuje fluid u kolicini 9 m³/h pri brzini 2 m/s. U mom slucaju izmerena brzina strujanja je 0,22 m/s ,sto je veoma malo i bio bih prezadovoljan kada bi brzina bila oko 1 m/s.Pumpe su veoma velikog kapaciteta i u pogonu je uvek samo jedna(po rashlanom krugu) jer nema potrebe za povecanjem kolicine protoka tecnosti.Tecnost struji kroz zgradu od 3 sprata,gde je situacija vezano za hidraulicni protok na spratu iznad i na spratu ispod perfektna.Samo u ovom delu mreze imam problem.Prljavstinu iskljucujem kao mogucnost jer su u mrezi postavljena ogromna sita i filteri koji se svake 2 godine menjaju,a ove godine su zamenjeni.Prilikom zamene sita izgledaju skoro kao nova,nikakve prljavstine unutra nema.


[ Kelekele73 @ 23.12.2021. 17:39 ] @
Citat:
RumRum:
Imaj na umu da fluid uvek teče gde mu je lakše (odnosno gde je manji otpor) i da je pad pritiska fluida u paralelenim granama uvek isti.
Prema priloženoj šemi u grani sa desne strane T-račve imaš mnogo više hidrauličkih otpora i zato je protok manji.
Da li možeš da prigušiš protok (odnosno da povećaš otpor) u granama sa leve strane T-račve?
Tako se najjednostavnije hidraulički balansira sistem i dobija željeni protok.
Pozdrav,
A


Pozdrav
Moram priznati da slicno razmisljamo :)
Prvo sta sam uradio, zatvorio sam levu granu u kojoj je protok 15,8 m³/h misleci da ce se protok povecati u desnom problematicnom delu.Nakon zatvaranja ventila na levoj grani,maksimalna vrednost kolicine protoka u desnoj grani se popela na 5 m³/h i to je sve.Skoro nikakvo znacajnije poboljsanje nisam dobio.Dugo vremena sam mislio da zbog tog suzenja nakon t-racve veca kolicina odlazi u levu granu,ali kako mi je jedan kolega inzinjer objasnio,na t-racvi se protok nakon racvanja deli na 50:50 ako su obe grane istih dimenzija. U ovom slucaju bi bilo recimo 60:40 zbog tog manjeg suzenja.Posto su regulacioni ventili podesivi,mislio sam da mozda nisu ograniceni,ali to nije bio slucaj.Ventili su 100% otvoreni.
Da napomenem da sam ovaj slucaj otkrio jer su mi temperature u prostorijama koje se hlade bile na gornjoj granici i klima uredjaji su radili sa skoro 100% kapaciteta.Nakon merenja temperature utvrdio sam da mi je ΔT(razlika u temperaturi na dovodu i povratu iz klima uredjaja) prevelik,vise od 10 stepeni Kelvina.
Nakon toga sam uradio merenje protoka i tada mi je sve postalo jasno.Premalo tecnosti struji kroz klima uredjaje u ovom delu mreze, tj. kretanje fluida je presporo.
Sad jedno pitanje,ukoliko ne uspem pronaci uzrok da li bih nesto dobio ugradnjom dodatnih pumpi izmedju t-racve i suzenja cevi?Samo kada bih uspeo da ubrzam tecnost mislim da bi se tada situacija poboljsala.Oslanjao sam se na bernulija da nakon svakog suzenja i na krivini,tecnost ubrzava.Ako su vase tvrdnje tacne,onda ovde imam bas veliku vrednost hidraulicnog otpora.
[ RumRum @ 23.12.2021. 18:47 ] @
Da, ugradnja dopunskih pumpi može da pomogne, i često se koristi u inženjerskoj praksi, ali pre toga predlažem da se vratimo korak nazad.
Koliko pumpi ima postojeći sistem i gde se one nalaze?
Ako je u pitanju jedna pumpa, prema priloženoj šemi, imam utisak da se ona nalazi negde na levoj strani u odnosu na T-račvu.
[ Kelekele73 @ 23.12.2021. 19:41 ] @
Pumpe se nalaze na krovu i pumpaju hladnu vodu kroz celu zgradu.Glavne cevi se kroz specijalan saht spustaju sa krova vertikalno do prizemlja i na svakom spratu su prikljucene cevi koje obezbedjuju protok po spratovima.Kruzni tok se zavrsava tako da se voda kroz glavne cevi vraca ponovo na krov.Na semi se vidi oznaka gde je strelicama obelezeno u blizini t-racve u kom smeru se krece fluid.Tamo gde je oznaka DN150,iz tog smera tecnost dolazi a ona 4 velika kruga predstavljaju te 4 glavne cevi. Kao sto sam vec napisao, na svim spratovima funkcionise sve besprekorno i nikakvih problema sa protokom nema.osim u ovom delu koji je prikazan na semi.
[ dejanet @ 23.12.2021. 21:05 ] @
Citat:
Kelekele73: Prvo sta sam uradio, zatvorio sam levu granu u kojoj je protok 15,8 m³/h misleci da ce se protok povecati u desnom problematicnom delu.Nakon zatvaranja ventila na levoj grani,maksimalna vrednost kolicine protoka u desnoj grani se popela na 5 m³/h i to je sve.Skoro nikakvo znacajnije poboljsanje nisam dobio.Dugo vremena sam mislio da zbog tog suzenja nakon t-racve veca kolicina odlazi u levu granu,ali kako mi je jedan kolega inzinjer objasnio,na t-racvi se protok nakon racvanja deli na 50:50 ako su obe grane istih dimenzija. U ovom slucaju bi bilo recimo 60:40 zbog tog manjeg suzenja.Posto su regulacioni ventili podesivi,mislio sam da mozda nisu ograniceni,ali to nije bio slucaj.Ventili su 100% otvoreni.


OK, izlgeda da je problematicna grana(prikazana na semi) u stvari najnepovoljnija i verovatno se ona uzima kao referentna za pumpu jer daje najveci pad pritiska.

Ovo vec "mirise" na lose dimenzionisanu pumpu u odnosu na maksimalni pad pritiska i zeljeni protok.
[ MajorFatal @ 23.12.2021. 22:21 ] @
Malo verovatno, ali da li ti ventili mogu da se pokvare, deluje ti da je 100% otvoren, a u stvari zatvoren, ne radi? Da li si njih proveravao?
[ RumRum @ 24.12.2021. 03:29 ] @
Citat:
Kelekele73:
Pumpe se nalaze na krovu i pumpaju hladnu vodu kroz celu zgradu.Glavne cevi se kroz specijalan saht spustaju sa krova vertikalno do prizemlja i na svakom spratu su prikljucene cevi koje obezbedjuju protok po spratovima.Kruzni tok se zavrsava tako da se voda kroz glavne cevi vraca ponovo na krov.Na semi se vidi oznaka gde je strelicama obelezeno u blizini t-racve u kom smeru se krece fluid.Tamo gde je oznaka DN150,iz tog smera tecnost dolazi a ona 4 velika kruga predstavljaju te 4 glavne cevi. Kao sto sam vec napisao, na svim spratovima funkcionise sve besprekorno i nikakvih problema sa protokom nema.osim u ovom delu koji je prikazan na semi.


Sada je sve mnogo jasnije.
Smerovi povratnih cevovovda na priloženoj šemi nisu dobri (treba da budu nacrtani u suprotnom smeru i vode naviše).
Definitivno, po šemi otpori sa desne strane T-račve su znatno veći nego otpori sa leve.
Kako izgledaju cevovodi sa leve strane T-račve koji nisu prikazani na priloženoj na šemi?
[ Kelekele73 @ 24.12.2021. 07:50 ] @
Citat:
dejanet:
Citat:
Kelekele73: Prvo sta sam uradio, zatvorio sam levu granu u kojoj je protok 15,8 m³/h misleci da ce se protok povecati u desnom problematicnom delu.Nakon zatvaranja ventila na levoj grani,maksimalna vrednost kolicine protoka u desnoj grani se popela na 5 m³/h i to je sve.Skoro nikakvo znacajnije poboljsanje nisam dobio.Dugo vremena sam mislio da zbog tog suzenja nakon t-racve veca kolicina odlazi u levu granu,ali kako mi je jedan kolega inzinjer objasnio,na t-racvi se protok nakon racvanja deli na 50:50 ako su obe grane istih dimenzija. U ovom slucaju bi bilo recimo 60:40 zbog tog manjeg suzenja.Posto su regulacioni ventili podesivi,mislio sam da mozda nisu ograniceni,ali to nije bio slucaj.Ventili su 100% otvoreni.


OK, izlgeda da je problematicna grana(prikazana na semi) u stvari najnepovoljnija i verovatno se ona uzima kao referentna za pumpu jer daje najveci pad pritiska.

Ovo vec "mirise" na lose dimenzionisanu pumpu u odnosu na maksimalni pad pritiska i zeljeni protok.

Slazem se sa tobom,ova grana koja je na semi predstavljena je najhaoticnije izvedena za razliku od ostalih grana u zgradi.Problem je sto je tu nakon prvobitnog planiranja cevovod nadogradjivan i na licu mesta izgleda bas kao na ovoj semi,prilicno haoticno.Ovaj problem je nastao pre oko 10 godina i dok ja nisam uradio merenja,nije se za njega znalo.Neko pre mene ili nije imao interesovanja ili nije bio dovoljno strucan.U firmi sam oko 3 godine a ovim problemom se bavim oko godinu dana.
Na ostalim spratovima na primer , cevi se granaju takodje t-racvom,obe grane su istih dimenzija i u oba smera(leva i desna grana) cevi idu skroz pravo tj,nema krivina .Klima uredjaja ima ukupno 6 na svakoj grani,postavljeni su u pravilnom rasporedu jedan pored drugoga i njihove prikljucne cevi nisu dugacke a prikljucak svakog uredjaja je izveden odmah pored cevovoda grane.Prikljucne cevi nesto su deblje(DN50) i duzine su oko 1,5-2 metra.

Sto se tice ventila,njih nisam mogao skidati i proveravati iznutra jer je sama procedura veoma slozena i pre toga moram ogromnu kolicinu glikol mesavine da ispustim , a to je prevelik posao.Ako bude neophodno uradicu i to,ali mi je sada najbitnije pre toga probati pronaci uzrok svega ovoga.Takodje posto su dva rashladna kruga u pitanju i na oba je isti problem,mala je verovatnoca da su oba regulaciona ventila neispravna.

Pumpe su veoma velikog kapaciteta, oko 250 m³/h a hidraulicni sistem radi na 2,5 bar.Kod samih pumpi manometri mi pokazuju ΔP vrednost 0,1 bar, sto mislim da je veoma dobro. Znaci odvodni 2,6 a povratni pritisak 2,5 bara.Ceo sistem je prilicno stabilan i veoma dobro funkcionise ,osim u delu koji je na semi.
Razmisljao sam i o povecanju protoka,tj. podizanju pritiska u sistemu ali bi sa time samo doslo do razbacivanja i povecane potrosnje energije a ne bih dobio zeljene rezultate.Takodje delta T izmeren kod pumpi mi je perfektan.Iznosi 5 stepeni Kelvina,sto znaci da je ceo rashladno-hidraulicni sistem dobro podesen i veoma efikasno radi.

Najbolje i najbrze resenje bi bilo da se postave nove cevi u problematicnoj grani,bez krivina, ali to je preskupo.

Iz tog razloga sve vise razmisljam o mogucnosti ugradnje pomocnih pumpi ispred problematicne grane,samo da nekako ubrzam protok kroz taj deo mreze.


[ Kelekele73 @ 24.12.2021. 07:59 ] @
Citat:
RumRum:
Citat:
Kelekele73:
Pumpe se nalaze na krovu i pumpaju hladnu vodu kroz celu zgradu.Glavne cevi se kroz specijalan saht spustaju sa krova vertikalno do prizemlja i na svakom spratu su prikljucene cevi koje obezbedjuju protok po spratovima.Kruzni tok se zavrsava tako da se voda kroz glavne cevi vraca ponovo na krov.Na semi se vidi oznaka gde je strelicama obelezeno u blizini t-racve u kom smeru se krece fluid.Tamo gde je oznaka DN150,iz tog smera tecnost dolazi a ona 4 velika kruga predstavljaju te 4 glavne cevi. Kao sto sam vec napisao, na svim spratovima funkcionise sve besprekorno i nikakvih problema sa protokom nema.osim u ovom delu koji je prikazan na semi.


Sada je sve mnogo jasnije.
Smerovi povratnih cevovovda na priloženoj šemi nisu dobri (treba da budu nacrtani u suprotnom smeru i vode naviše).
Definitivno, po šemi otpori sa desne strane T-račve su znatno veći nego otpori sa leve.
Kako izgledaju cevovodi sa leve strane T-račve koji nisu prikazani na priloženoj na šemi?


U pravu si,moja greska.Povratni vod je pogresno obelezen.
Znaci na svim ostalim spratovima leva i desna grana su potpuno simetricno izvedene,kao u ogledalu su jedna u odnosu na drugu.U delu prikazanom na semi je situacija specificna zbog komplikovanog rasporeda.

[ MajorFatal @ 24.12.2021. 10:01 ] @
Citat:
Kelekele73:
Sto se tice ventila,njih nisam mogao skidati i proveravati iznutra jer je sama procedura veoma slozena i pre toga moram ogromnu kolicinu glikol mesavine da ispustim , a to je prevelik posao.Ako bude neophodno uradicu i to,ali mi je sada najbitnije pre toga probati pronaci uzrok svega ovoga.Takodje posto su dva rashladna kruga u pitanju i na oba je isti problem,mala je verovatnoca da su oba regulaciona ventila neispravna.


Pa ne mora oba, dovoljno jedan da pravi problem .. a mislim da možeš prilično bezbolno da ih proveriš, bez ispuštanja tečnosti, zatvoriš jedan, izmeriš protok, otvoriš do kraja, izmeriš protok, zatvoriš drugi .. itd .., ako su oba ispravna morali bi identično da se ponašaju kad su zatvoreni, i kad ih otvoriš 100%
[ Kelekele73 @ 26.12.2021. 18:38 ] @
Citat:
MajorFatal: Pa ne mora oba, dovoljno jedan da pravi problem .. a mislim da možeš prilično bezbolno da ih proveriš, bez ispuštanja tečnosti, zatvoriš jedan, izmeriš protok, otvoriš do kraja, izmeriš protok, zatvoriš drugi .. itd .., ako su oba ispravna morali bi identično da se ponašaju kad su zatvoreni, i kad ih otvoriš 100%


Samo jedan regulacioni ventil je instaliran po rashladnom krugu. Ovaj drugi ventil na semi je obicna klapna, tj. mehanicki ventil koji sluzi da zaustavi protok u dovodnom vodu.Regulacioni ventili su na oba rashladna kruga montirani na povratnom vodu. Na njih sam mislio, mala je verovatnoca da su oba regulaciona ventila , tj. na oba rashladna kruga istovremeno, neispravni.
[ MajorFatal @ 26.12.2021. 21:47 ] @
Možda nisu neispravni, možda su pogrešno/natraške montirani, ma zaboravi, samo sam hteo da skrenem pažnju da je možda i to, ako je sve ostalo identično kao na drugim granama, a tamo radi kao što je predviđeno ..
[ Kelekele73 @ 04.01.2022. 19:23 ] @
Za dve nedelje bice izvrseno merenje razlike pritiska na regulacionim ventilima, pa cu onda malo vise znati u kom pravcu da dalje trazim uzrok. :)
U svakom slcaju cu javiti kako napreduje ceo proces,jer ovo stanje moram nekako resiti ;)
[ dejanet @ 05.01.2022. 02:36 ] @
Sa merenjima mozete da utvdite da li je ventil falican, ali kompletnu sliku necete dobiti.

Najkorisnije bi bilo da uradite hidraulicni proracun mreze i dobijete maksimalni pad pristiska koji pumpa mora da izgura i protok, pa uporedite to sa postojecim parametrima pumpe.

Na slici gore nedostaju duzine deonica cevi, da bi se stekao uvid o velicini mreze. Generalno, koliko se secam, hidraulicna mreza se crta na gradjevinskoj podlozi - horizontalni deo i na preseku - vertikalni deo mreze. Onako amaterski, deluje mi kao jednostavna mreza, ali zbog velikih precnika i velikih potrebnih protoka, moze da se desi da i manja greska u izvodjenju i dimenzionisanju moze da napravi problem, tj. vecu razliku izmedju pretpostavljenih i realnih padova pritiska i protoka.
[ Kelekele73 @ 09.01.2022. 20:08 ] @
Slazem se naravno,ali od nekuda mora da se pocne sa trazenjem uzroka problema.
Semu sam napravio provizorno,ali prikazuje realno stanje i izgled same mreze . Cevi(DN40) su dugacke na nekim mestima i po 8-9 metara.Na slici nedostaju regulacioni ventili koji se nalaze ispred svakog klima urdjaja,i merenje ce biti i na njima odradjeno. Prvo provera svih regulacionih ventila, i ako to prodje,radice se endoskopsko snimanje kroz cevi. Voda u tom delu mreze struji veoma sporo. Ako su svi ventili ispravni, sve cevi prohodne i svi trokraki ventili u klima uredjajima otvoreni, voda mora da struji brzinom od najmanje 10 m³/h. Ako bih dobio protok od 7-8 m³/h, bio bih prezadovoljan.Sliku sam postavio nadajuci se da ce neko strucan mozda brzo primetiti sta na samoj semi nije u redu i gde bi mozda mogao biti problem.Ja sam je analizirao vise puta i razne stvari probao ali nisam uspeo doci do uzroka presporog protoka vode kroz cevi.
Sto se tice pumpi,moram jos jednom napomenuti,pumpe guraju vodu kroz celu zgradu od 4 sprata i nigde nema problema samo u ovom delu zgrade koji je na slici. Sumnja se da je problem izmedju velike T-racve i dela gde su glavni regulacioni ventili.
Nadam se nakon zavrsenog merenja i analize da ce biti bar priblizno poznato gde se nalazi problem.
[ Kelekele73 @ 22.01.2022. 09:19 ] @
Izgleda sam pronasao sta mi stvara problem i zbog cega je protok rashladne tecnosti tako slab.
Merenja razlike pritiska na regulacionim ventilima su zavrsena i vrednosti ne pokazuju bilo kakve probleme na samim ventilima.Razlike u pritiscima su normalne i kada je ventil potpuno otvoren skoro neprimetna razlika ΔP u rangu 1 -10 mBar. Dakle,ventili su ispravni u potpunosti.
Nakon toga sam ponovo izmerio brzinu,kao i kolicinu tecnosti koja protice kroz cevi i dobio slicne vrednosti koje sam i pre nekoliko meseci izmerio.
Analizirajuci po stoti put shemu, dosao sam do zakljucka da bi problem mogao biti u samim klima uredjajima,tj. u trosmernim ventilima koji se nalaze u samim klima uredjajima.Da bih to proverio uradio sam sledece:
Na jednom rashladnom krugu je prikljuceno ukupno 5 klima uredjaja,dva velika snage 75 kW i 3 manja snage 25kW.Od tih 5 uredjaja u pogonu se nalaze 1 veliki i 3 mala.Ovaj drugi veliki je u stand-by modu i sluzi kao rezerva ukoliko se desi da neki od ostalih 4 uredjaja otkaze.Taj veliki koji je u pogonu,radi skoro punim kapacitetom,80%-90%.Ostala 3 mala rade kapacitetima izmedju 20% i 30% jer prostorije koje hlade su male i nema velikog izvora toplote.Vrednosti kolicine protoka u tom trenutku su oko 4,6 m³/h izmereno odmah nakon glavnog regulacionog ventila grane.
Da bih testirao da li cu povecati protok na ovom velikom uredjaju koji je u pogonu,iskljucio sam sva tri mala uredjaja i prekinuo im dotok rashladne tecnosti.Izmerena vrednost kolicine protoka je tada pala na 2,3 m³/h umesto da se poveca. Da je problem u glavnim regulacionim ventilima ili da premala kolicina vode dolazi u rashladni krug grane ,nakon prekida dovoda tecnosti na ova 3 mala uredjaja ,protok kao i kolicina tecnosti bi se povecali na ovom velikom uredjaju koji je ostao u pogonu sto ovde nije bio slucaj.
U tom trenutku dosao sam do zakljucka da taj ventil u klima uredjaju ne propusta dovoljnu kolicinu tecnosti da bi se protok povecao.Krug kretanja tecnosti kroz cevi se zatvara preko samih klima uredjaja i njihovih trosmernih ventila , pa ako ti ventili nisu dovoljnih dimenzija ili nisu skroz otvoreni ,ni tecnost nece strujati dovoljnom brzinom. Druga losa stvar je u tome sto su ventili na tri mala klima uredjaja otvoreni samo oko 30% i sam protok kroz njih je veoma mali.
Zatim sam uradio sledeci test, na svih 4 uredjaja koji su u pogonu sam podesio da ventili budu otvoreni 80-100% i ponovo napravio merenje. Dobio sam tada vrednost od skoro 6 m³/h.Ta izmerena vrednost mi govori da sam pronasao gde lezi problem. Da bih povecao protok tecnosti na odprilike 10 m³/h, trebalo bi da je na rashladni krug prikljuceno ili vise klima uredjaja ili da su dimenzije ventila vece tj. da imaju vecu propusnost.Na zalost ventili su fabricki ugradjeni i dimenzije DN40 sto mislim da nije dovoljno.
U sledecih nekoliko dana cu uraditi jos jedan test gde cu pustiti u pogon i ovaj peti rezervni uredjaj i ventile na svih 5 klima uredjaja cu podesiti da budu potpuno otvoreni.Nakon toga cu napraviti merenje pa se nadam da ce rezultat biti jos bolji.
Iako sam mislio kada je klima uredjaj iskljucen da tecnost i dalje struji kroz bypass na samom trosmernom ventilu klima uredjaja,to izgleda nije slucaj.
Da rezimiram,bez dovoljno otvorenih ventila u samim klima uredjajima, ni protok nece biti dovoljan.Ako bi recimo svih 5 klima uredjaja iskljucio,protok bi tada bio 0 m³/h, tecnost se ne bi u tom delu uopste kretala.
Problem su mi prostorije gde se nalaze ova dva veca klima uredjaja jer tu se proizvodi bas velika kolicna toplote koju zbog premalog protoka klima uredjaji ne uspevaju brzo da odvedu .
Sad je veliko pitanje sta dalje raditi,zameniti klima uredjaje sa uredjajima vece propusnosti ili pokusati povecati dimenzije prikljucnih cevi i vec postojecih trosmernih ventila.Od konacnog resenja sam jos uvek daleko,ali sada bar znam sta je uzrok.
[ MajorFatal @ 22.01.2022. 17:49 ] @
Da proveri i to sa svih 5, ali dobićeš samo neku orijentacionu vrednost, ne vredi ti mnogo ako tad bude ok jer je taj jedan predviđen da ne radi, već da bude u rezervi.

Možeš još da probaš da otvoriš tri mala i jedan veliki na 100%, a da u onoj drugoj grani gde je 15m3/h malo prigušiš za 10 - 20%, prethodni put si dobio nešto malo sa 4,3 na 5m3/h, možda sad bolje reaguje .. ne znam da li bi prigušenje i na drugim spratovima pomoglo za tu problematičnu granu ..
[ Kelekele73 @ 23.01.2022. 20:14 ] @
Taj jedan uredjaj je vec poodavno u stand-by rezimu, ali mislim da je to bila pogresna odluka.Bolje je da su oba u pogonu i da oba rade sa duplo manje snage nego da je jedan skoro 100% opterecen .Uz sve to iskljucivanje jednog uredjaja uzrokuje drasticno slabiji protok tecnosti kroz celu granu i time remeti ispravan rad preostalih uredjaja.U svim ostalim prostorijama su svi uredjaji u pogonu,i nikakvih problema nema.
Kako bilo,sada sam na dobrom putu ,pa cu nakon preostalih testova videti kakav ce biti krajnji rezultat.
[ MajorFatal @ 24.01.2022. 11:07 ] @
Ne znam šta je bolje, ali viđao sam to već na terenu da jedan radi, a drugi je samo u pripravnosti da uskoči ako onaj prvi otkaže, ne znam šta je zamišljeno, možda kad bi oba radila pa jedan otkazao onaj drugi ne bi mogao da preuzme i odradi sve, pogotovo podešen na pola od onog što može da odradi .. evo ne znam. Možda ti je neko rešenje i da samo dodaš još jedan uređaj, ako ništa drugo ..
[ Kelekele73 @ 27.01.2022. 23:00 ] @
Hvala na odgovorima i na podrsci u ovom mom problemu:)
Jos nekoliko merenja sam obavio i sada mi se cini da sam opet na pocetku.
Naime,pustio sam u pogon svih 5 uredjaja da rade sa 100% otvorenim ventilima i onda sam hteo da na ulazu svakog od njih izmerim koliko rashladne tecnosti kroz svaki od njih posebno protice i tu sam naisao na razocarenje. Kroz ta dva velika klima uredjaja protice i dalje samo oko 2 m³/h . Iako mi se tokom poslednjeg merenja ukupni protok u grani pored glavnog regulacionog ventila popeo na oko 7 m³/h, koliko i sada iznosi, protok kroz sam klima uredjaj je i dalje oko 2 m³/h. Brzina strujanja je takodje skoro nepromenjena , iznosi izmedju 0,2 i 0,3 m/s.
Izgleda da je protok od 7 m³/h koji sam izmerio na grani pored glavnog regulacionog ventila samo zbir svih protoka na klima uredjajima u tom trenutku.Ukupan protok se povecao jer je i taj peti klima uredjaj pusten u pogon. Do stvarnog povecanja protoka koji sam ocekivao da ce se desiti kroz klima uredjaje,u stvari skoro da i nije doslo.
Sada opet pocinjem da sumnjam da cevi ne mogu da transportuju dovoljnu kolicinu tecnosti da bih imao zeljeni protok .
Kriticni (veliki) klima uredjaji su prikljuceni na cevi DN40(40 mm unutrasnji precnik) , i po tabeli vidim da ta cev pri brzini strujanja 0,3 m/s moze da transportuje samo oko 2,2 m³/h tecnosti sto je u mom slucaju i izmereno. Da bi dobio protok od 4,5 m³/h ,tecnost kroz DN40 cev treba da struji brzinom od 1 m/s. Posto ja zelim da dobijem nekako protok kroz klima uredjaj izmedju 6 i 8 m³/h, moram da kroz DN40 cev ubrzam tecnost do brzine oko 1,5 m/s. Velike brzine protoka uzrokuju i turbulentno strujanje tecnosti kroz cevi, pa posto je ovo prilicno tanka cev verovatno bih imao i gubitke ,kako u pritisku tako i u protoku tecnosti.
Postoji li neki nacin da ubrzam tecnost do brzine 1,5 m/s ili bi to u ovom slucaju bilo neizvodivo i besmisleno raditi?
Jos da dodam da recimo ukupna duzina cevi izmedju pozicije glavnog regulacionog ventila i velikog klima uredjaja iznosi 19 metara.Prvih 10 metara cevi je presek DN80(80 mm unutrasnji presek ) a ostalih 9 metara je 40mm unutrasnji presek.Znaci nakon 10 metara DN80 prelazi naglo u DN40.Tih 9 metara su mi nekako sumnjivi i bojim se da je tu napravljena greska.
Evo na ovom linku je i tabela gde se vidi koliko koja dimenzija cevi moze da transportuje tecnosti pri odredjenoj brzini strujanja.

Tabela-Cevi
[ MajorFatal @ 28.01.2022. 15:34 ] @
Ni meni odavno ništa nije jasno al možemo da pričamo .. :)

Citat:
Kelekele73: Hvala na odgovorima i na podrsci u ovom mom problemu:)
Jos nekoliko merenja sam obavio i sada mi se cini da sam opet na pocetku.
Naime,pustio sam u pogon svih 5 uredjaja da rade sa 100% otvorenim ventilima i onda sam hteo da na ulazu svakog od njih izmerim koliko rashladne tecnosti kroz svaki od njih posebno protice i tu sam naisao na razocarenje. Kroz ta dva velika klima uredjaja protice i dalje samo oko 2 m³/h . Iako mi se tokom poslednjeg merenja ukupni protok u grani pored glavnog regulacionog ventila popeo na oko 7 m³/h, koliko i sada iznosi, protok kroz sam klima uredjaj je i dalje oko 2 m³/h. Brzina strujanja je takodje skoro nepromenjena , iznosi izmedju 0,2 i 0,3 m/s.


Još je ostalo ako hoćeš da prigušiš onu granu od 15m3/h, za 10 - 20%, eventualno i grane na drugim spratovima pa da vidiš da li je još bolje .. Inače računica kao da se malo ne slaže, 5 uređaja po 2m3/h bi trebalo da bude da 10m3/h prođe kroz sve a ne 7m3/h?

Citat:

Izgleda da je protok od 7 m³/h koji sam izmerio na grani pored glavnog regulacionog ventila samo zbir svih protoka na klima uredjajima u tom trenutku.Ukupan protok se povecao jer je i taj peti klima uredjaj pusten u pogon. Do stvarnog povecanja protoka koji sam ocekivao da ce se desiti kroz klima uredjaje,u stvari skoro da i nije doslo.


Ali tako je i na onoj drugoj grani koja dobro radi, 15m3/h je zbir kad radi svih 6 uređaja ...

Citat:

Sada opet pocinjem da sumnjam da cevi ne mogu da transportuju dovoljnu kolicinu tecnosti da bih imao zeljeni protok .
Kriticni (veliki) klima uredjaji su prikljuceni na cevi DN40(40 mm unutrasnji precnik) , i po tabeli vidim da ta cev pri brzini strujanja 0,3 m/s moze da transportuje samo oko 2,2 m³/h tecnosti sto je u mom slucaju i izmereno. Da bi dobio protok od 4,5 m³/h ,tecnost kroz DN40 cev treba da struji brzinom od 1 m/s. Posto ja zelim da dobijem nekako protok kroz klima uredjaj izmedju 6 i 8 m³/h, moram da kroz DN40 cev ubrzam tecnost do brzine oko 1,5 m/s. Velike brzine protoka uzrokuju i turbulentno strujanje tecnosti kroz cevi, pa posto je ovo prilicno tanka cev verovatno bih imao i gubitke ,kako u pritisku tako i u protoku tecnosti.


Da li su i uređaji na onoj grani koja dobro radi 15m3/h takođe priključeni na DN40? Ako jesu onda nije do toga ... ?
[ Kelekele73 @ 28.01.2022. 18:52 ] @
Onih 6 uredjaja na grani gde sve uredno funkcionise nisu prikljuceni sa dn40 vec je prikljucak klima uredjaja izveden sa dn50 i dn60 cevima.Radi poredjenja, kroz tu prostoriju gde funkcionise sve kako treba i gde je protok 15 m³/h, glavne cevi DN100 idu skroz pravo do kraja prostorije a prikljucak svakog klima uredjaja je samo 1 ili najvise 2 metra udaljen od glavnog cevovoda. I uz sve to prikljucne cevi koje su spojene na DN100 cevovod su DN60 ,pa na te DN60 dodje ventil, pa onda nakon ventila cev dn50 ili cak negde i dn60. Nigde osim u ovom problematicnom delu nema cevi promera DN40. Primera radi , taj jedan veci klima uredjaj u problematicnom delu grane je spojen sa DN40 cevima koje su dugacke cak 9 metara.Sto je najgore, prikljucak sa DN80 na DN40 je izveden direktno,sa jednom redukcijom.Tu je sigurno u pitanju turbulentan protok.
Mene interesuje koje su vrednosti pada pritiska kroz cev DN40,jer gde god je ta cev postavljena protok ne prelazi 2,2 m³/h pri brzini strujanja 0,2-0,3 m/s?
Totalno zbunjujuca situacija.Meni su te DN40 cevi veoma sumnjive.
Pritisak koji stvaraju pumpe je 2,5 Bar,razmisljao sam i sta bi mi donelo ako bih povecao pritisak?Tada bi mi se kompletna hidraulicna slika u celoj zgradi poremetila i morao bih ponovo da radim podesavanje kompletnog hidraulicnog sistema.Drugo pitanje je ima li smisla podizati pritisak celog sistema i trositi dodatnu energiju zbog jednog manjeg dela gde je protok iz nekog razloga oslabljen? Trece pitanje koliko visok pritisak treba da bude da bi tecnost kroz DN40 cevi tekla brzinom 1,5 m/s?

Ovaj izmereni protok od 7 m³/h je zbir protoka svih 5 klima uredjaja kada ih podesim da rade sa 100% snage, i u pravu si da bi trebao iznositi oko 10 m³/h ali dok ja sve uredjaje podesim i dok se vratim do mesta gde vrsim merenja, tri manja klima uredjaja vec pocinju polako da zatvaraju ventile jer veoma brzo dostignu zadatu temperaturu. Iz tog razloga je i ukupan protok manji od 10 m³/h. Ali to i nije problem,manje varijacije u pritisku ,protoku i brzini strujanja su normalne.
Sto se tice prigusenja one grane gde sve uredno funkcionise,nju sam kompletno iskljucivao, tj. zatvarao skroz ventile .U tom trenutku bi sva tecnost koja je tekla u tu ispravnu granu trebala biti preusmerena u ovu problematicnu,ali nije.U toj problematicnoj grani sta god da ja uradim ,protok kroz klima uredjaje je uvek isti.
Nesto koci normalno strujanje tecnosti kroz taj deo cevovoda, a ja sve vise sumnjam u te dn40 cevi.Mnogo ima krivina,same te cevi su dugacke,ne znam vise ni sam...
Sema iz prvog posta se izbrisala,pa evo novi link Shema-Protok

[Ovu poruku je menjao Kelekele73 dana 28.01.2022. u 20:12 GMT+1]
[ dejanet @ 28.01.2022. 22:16 ] @
Citat:
Mene interesuje koje su vrednosti pada pritiska kroz cev DN40,jer gde god je ta cev postavljena protok ne prelazi 2,2 m³/h pri brzini strujanja 0,2-0,3 m/s?

Mislim da se ne slazu protok 2.2 [m^3/h] i brzina 0.2[m/s].

DN40: ds = 48.3mm, d = 41.3mm <-- u proracunu koristimo ovaj unutrasnji precnik
Q=2.2 [m^3/h] = 2.2/3600=0.0006 [m^3/s]

poluprecnik r = d/2000 = 41.3[mm]/2000=0.0206 [m]
A povrsina pp cevi = 0.0206[m]^2*3.14152=0.00133 [m^2]
v=Q/A= 0.0006[m^3/s]/0.00133[m^2]=0.45113 [m/s]

Ako sam dobro izracunao pri navedenom protoku brzina fluida bi trebala da bude 0.45 [m/s]


Najbolje bi bilo da oznacis na crtezu sve dimenzije i cevi/protoke/brzine koje ste dobili merenjem.
[ Kelekele73 @ 29.01.2022. 08:03 ] @
Protok se menja,nije konstantan.U zavisnosti koliko se ventili u klima uredjajima otvaraju ili zatvaraju tako se i protok menja.U tabeli sa dimenzijama cevi koju sam postavio ,vidi se koja brzina strujanja odgovara za koju kolicinu protoka.


Sva 4 velika klima uredjaja su povezana sa DN40 cevima.

Gornji levi : DN40 cevi duzine 9 m
Gornji desni: DN40 cevi duzine 7 m
Donji levi: DN40 cevi duzine 4 m
Donji desni: DN40 cevi duzine 6 m

Svih 6 malih klima uredjaja su spojeni na mrezu sa DN25 cevima.

Glavni vod 1 (plavo-crveni) DN80 ide do drugog veceg klima uredjaja koji je prikljucen i nakon toga prelazi u DN60 ,dalje nakon ventila i prvog manjeg klima uredjaja prelazi u DN40 a zatim nakon drugog manjeg uredjaja prelazi u DN25.

Glavni Vod 2(zuto-zeleni) DN80 ide do prvog kolena-krivine i tu prelazi u dn 60.Nakon toga taj isti vod nakon prvog manjeg klima uredjaja prelazi u DN40 a nakon drugog manjeg uredjaja u DN25.

Eto,to je kompletna slika,mnogo krivina, suzenja i smanjenja preseka .

Da napomenem,treba mi brzina protoka u DN40 cevima oko 1 - 1,5 m/s da bih imao normalno hladjenje na sva 4 velika klima uredjaja.

[ dejanet @ 29.01.2022. 09:38 ] @
Uvek se radi proracun kada sve radi maksimalnim kapacitetom(u tvom slucaju rashladnim kapacitetom), znaci sve klime. Kod grejanja je to slucaj kada je napolju -18C.
Kada se definisu potrebni max kapaciteti, koji se svode na protoke(odnosno masene protoke), onda se na osnovu njih dalje racunaju potrebne brzine i padovi pritiska.
Pad pritiska po deonici se racuna kao zbir pada pristiska esled trenja fluida o cev(duzinski pad pristiska) i pada pristiska usled "mesnih" otpora(krivine, ventili, suzenja).

Kod tebe je potrebni rashladni kapacitet je definisan potrebnim protokom(brzinom vode), ako tvrdis da je to 1.5 m/s za cevku kod klima uredjaja, onda mozemo tu vrednost uzeti kao pocetnu.
Dodatni problem jeste ova mesavina voda-glikol, jer su tabele i eksperimentalne formule(kojih se secam) u glavnom za vodu na temperaturi (80C) - grejanje, znaci verovatnu tu treba uracunati neku korekciju. Takodje mesne/lokalne koef. otpora mora da da proizvodjac klima uredjaja i proizvodjac vantila(za svaki polozaj mislim).

Takodje vazno pitanje, od kog materijala su cevi: celicne, pocinkovane,pvc.... ?

Probacu tokom narednih dana da obnovim gradivo na ovu temu, koliko vidim na internetu je mnogo lose stanje za ovu problematiku...
[ dejanet @ 29.01.2022. 14:16 ] @
Racun pada pristiska usled trenja cevi za tu jednu deonicu(DN40, l=9m, v=1.5m/s). Ovo je krajnje orjentacioni racun, zbog nedostatka podataka.

DN40: ds = 48.3mm, d = 41.3mm <-- u proracunu koristimo ovaj unutrasnji precnik
Hrapavost cevi za celicne cevi idu od 0.15 do 1.0
Uzecemo del = 0.23

Duzina cevi: l = 9[m]

Pretpostavljena brzina: v = 1.5[m/s]

Gustina vode na 15C: rov = 999 [kg/m^3]
Za rastvor glikol-voda 50% korekcija : ro = rov * 1.4 [kg/m^3] = 1398.6[kg/m^3]

Povrsina preseka cevi:
A = (d/1000/2)^2 * pi = 0.0013396[m^2]

Potreban protok
Q = v * A = 0.002 [m^3/s]

Maseni protok
G = A * ro * v = 2.81044 [kg/s]

Kinematicka viskoznost (ovo nisam uzeo u obzir za Rejnoldsov broj)
vi = mi / ro
Dinamicka viskoznost
mi = 1.2 // 15C -> 288K iz grafika

Rejnoldsov broj (eksperimentalna formula, nije skroz tacno jer nije svedeno na rastvor glikola i vode)
Re = 1000 * v * d / 0.365 = 169726
Kontrolna vrednost za Re
Rp = 568 * d / del = 101993

Proveravamo Rejnoldsov broj da li je vrednost veca/manja od 2300
2300 je granica izmedju laminarnog i turbulentnog strujanja fluida

Re>2300 i Re>Rp tako da imamo turbuletno kretanje

Racunamo koeficijent trenja strujanja fluida - landa
landa = e^( ln(del / d) * 0.25) * 0.11

Racunamo jedinicni pad pristiska usled trenja cevi
R = v^2 * 485900 * landa / d = 795.456 [Pa/m]

Pad pristiska na deonici usled trenja cevi za duzinu 2 * 9m(mnozimo sa dva jer imamo i povratni vod)
RxL = 2 * R * l = 795.456[Pa/m] * 18[m] = 14318.219 [Pa] -> 0.1431 [bar]

Za tu jednu deonicu treba dodati padove pristiska usled lokalnih otpora.


[ Kelekele73 @ 30.01.2022. 09:29 ] @
Citat:
dejanet: Racun pada pristiska usled trenja cevi za tu jednu deonicu(DN40, l=9m, v=1.5m/s). Ovo je krajnje orjentacioni racun, zbog nedostatka podataka.

DN40: ds = 48.3mm, d = 41.3mm <-- u proracunu koristimo ovaj unutrasnji precnik
Hrapavost cevi za celicne cevi idu od 0.15 do 1.0
Uzecemo del = 0.23

Duzina cevi: l = 9[m]

Pretpostavljena brzina: v = 1.5[m/s]

Gustina vode na 15C: rov = 999 [kg/m^3]
Za rastvor glikol-voda 50% korekcija : ro = rov * 1.4 [kg/m^3] = 1398.6[kg/m^3]

Povrsina preseka cevi:
A = (d/1000/2)^2 * pi = 0.0013396[m^2]

Potreban protok
Q = v * A = 0.002 [m^3/s]

Maseni protok
G = A * ro * v = 2.81044 [kg/s]

Kinematicka viskoznost (ovo nisam uzeo u obzir za Rejnoldsov broj)
vi = mi / ro
Dinamicka viskoznost
mi = 1.2 // 15C -> 288K iz grafika

Rejnoldsov broj (eksperimentalna formula, nije skroz tacno jer nije svedeno na rastvor glikola i vode)
Re = 1000 * v * d / 0.365 = 169726
Kontrolna vrednost za Re
Rp = 568 * d / del = 101993

Proveravamo Rejnoldsov broj da li je vrednost veca/manja od 2300
2300 je granica izmedju laminarnog i turbulentnog strujanja fluida

Re>2300 i Re>Rp tako da imamo turbuletno kretanje

Racunamo koeficijent trenja strujanja fluida - landa
landa = e^( ln(del / d) * 0.25) * 0.11

Racunamo jedinicni pad pristiska usled trenja cevi
R = v^2 * 485900 * landa / d = 795.456 [Pa/m]

Pad pristiska na deonici usled trenja cevi za duzinu 2 * 9m(mnozimo sa dva jer imamo i povratni vod)
RxL = 2 * R * l = 795.456[Pa/m] * 18[m] = 14318.219 [Pa] -> 0.1431 [bar]

Za tu jednu deonicu treba dodati padove pristiska usled lokalnih otpora.


Svaka cast za proracun,hvala puno.
Za Rejnoldsov broj sam bio siguran da je bio veci od 2300 ,pa cak i da premasuje 4000 koliko je gornja granica a nakon koje je 100% turbulentno strujanje.
Misljenja sam da kroz tako tanke cevi nije moguce izbeci turbulentno strujanje jer mi treba dosta velika brzina protoka od 1,5 m/s.Zato sam predlagao zamenu cevi sa vecim promerom.Samom zamenom bi se mozda to turbulentno strujanje izbeglo,a i povecala bi se drasticno kolicina protoka.
Cevi su celicne,a za hrapavost sam prilikom merenja protoka uzimao vrednost 0,1 mm jer mi to merni uredjaj ponudi automatski kada izaberem vrstu materijala od kojih su napravljene cevi.
[ zzzz @ 01.02.2022. 15:02 ] @
Tebi ne valja pumpa,ili je elektromotor sa 1400 o/min umjesto da je 2800.Uzmi centrifugalnu pumpu sa motorom za najmanji hidrofor ili onaj za polijevanje voćnjaka i bašti.
Napiši šta je na tablici pumpe i motora.Zatvori izlaz pumpe i očitaj pritisak,pa će sve biti jasno.Proračune i izbor cijevi su uradili stručni ljudi,a valjda su izvođači odradili korektno po projektu.
[ Kelekele73 @ 03.02.2022. 15:58 ] @
Citat:
zzzz: Tebi ne valja pumpa,ili je elektromotor sa 1400 o/min umjesto da je 2800.Uzmi centrifugalnu pumpu sa motorom za najmanji hidrofor ili onaj za polijevanje voćnjaka i bašti.
Napiši šta je na tablici pumpe i motora.Zatvori izlaz pumpe i očitaj pritisak,pa će sve biti jasno.Proračune i izbor cijevi su uradili stručni ljudi,a valjda su izvođači odradili korektno po projektu.


Eh sad me nasmeja pravo :)
Pumpu za hidrofor da prikljucim na cev DN250?
Pumpe su ogromne , i nije samo jedna vec ih ima ukupno 4.
Imam 2 pumpe od po 22kW po rashladnom krugu,svaka moze da gura 250 m³/h.
Kako da toliku pumpu zatvorim na potisnoj strani?Cim dodje do prekomernog povecanja pritiska ,sigurnosni sistem bi odreagovao i ugasio ih.
Da je do pumpe,problem bih imao svuda a ne samo u jednom delu sistema.
Pritisak na izlazu iz pumpi 2,5 bar a na najnizoj tacki sistema je 5 bar,sto je normalno jer su pumpe na vrhu zgrade i sam vertikalni vodeni stub stvara dodatni pritisak.
Mozda nisi procitao temu od pocetka.Radi se o dosta velikim promerima cevi i o velikom sistemu.
[ zzzz @ 04.02.2022. 19:31 ] @
Nisam čitao ništa osim ono fi 40, 2.5 bara,9 m ,brzina 0.2 m u sec.Pad pritiska kroz tu cijev za brzinu 2 m u sekundi ( protok od 8.5 kubnih metara na sat) je daleko manji od raspoloživih 2.5 bar.Imaš neko drugo prigušenje.
Naprimjer,meni se dogodilo da je na jednom toplovodu bio sličan slučaj.Jedva smo otkrili kvar.Varioc je pri priključivanju manje cijevi radijalno na veću, ugurao tanju cijev sve do suprotne stijenke.
Jednom je bilo ovako.Na većoj cijevi je burgijom napravljena rupa koju je trebalo proširiti,ali je to zaboravljeno.Naprimjer kod tebe je probušeno fi 7 mm,ali nije prošireno na fi 40 prije varenja tanje priključne cijevi.

[Ovu poruku je menjao zzzz dana 04.02.2022. u 21:06 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao zzzz dana 04.02.2022. u 21:07 GMT+1]
[ Kelekele73 @ 05.02.2022. 13:34 ] @
Ko zna sta je tu sve u pitanju.Angazujem raznorazne strucnjake da ovo nekako rese, ali niko od njih da mi sa sigurnoscu kaze sta je problem.
Videcu da probam povecati pritisak samo u problematicnom delu sistema.Ako bude mogucnosti da se nekako ugrade dodatne 2 pumpe koje ce ubrzati tecnost kroz te tanke cevi.
[ Kelekele73 @ 23.02.2022. 10:57 ] @
Evo nakon nekog vremena,uspeo sam da izmerim i pritisak na ovoj problematicnoj grani.
Pritisak sam merio nakon T-racve a ispred regulacionih ventila.
Pritisak na dovodnom vodu prvog rashladnog kruga je 3,9 bar a na povratnom vodu iznosi 3,7 bar.
Na drugom rashladnom krugu pritisak na dovodu je 3,8 bar a na povratu iznosi 3,6 bar.
Znaci na oba rashladna kruga imam ΔP(delta P) koji iznosi 0,2 bar.
E sad me zanima sta vi mislite o ovoj razlici pritiska,da li je dovoljna ili je premala?
Moje misljenje je da bi vrednost ΔP trebala biti veca da bi pumpa u ovom problematicnom delu mogla da savlada kontrapritisak i ubrza kretanje tecnosti.
Po pravilu to bih mogao da podesim regulacionim ventilom koji se nalazi na povratnom vodu,ali to nije slucaj.Kada pocnem da zavrcem ventil,kolicina tecnosti i brzina protoka mi se smanjuju.
Da napomenem da pritisak na pumpama ne smem da povecavam jer na najvisoj tacki gde su pumpe smestene imam pritisak od 2,5 bar a na najnizoj tacki sistema je 5 bar, zbog statickog pritiska vodenog stuba i gravitacije. U problematicnom delu pritisak je skoro 4 bar ,sto mislim da je dovoljno.
[ Ulfsaar @ 23.02.2022. 14:44 ] @
Što ne bi povećao protok(pritisak) na pumpama? Plašiš se prskanja cevi?
[ Kelekele73 @ 23.02.2022. 18:34 ] @
Citat:
Ulfsaar: Što ne bi povećao protok(pritisak) na pumpama? Plašiš se prskanja cevi?


Ne bih da podizem pritisak u svim ostalim delovima zgrade samo zbog ovog manjeg problematicnog dela.Vec imam dovoljan pritisak od 5 bara u najnizoj tacki, ne bih da ga bespotrebno povecavam jer bi doslo i do bespotrebnog povecanja potrosnje energije.Ovde bi bilo najbolje ugraditi posebno dve manje pumpe sa automatskom regulacijom diferencijalnog pritiska,koje bi povecale protok i ubrzale strujanje rashladne tecnosti.
[ Ulfsaar @ 23.02.2022. 19:44 ] @
To stoji. Ali ako bi pritvorio glavne ventile na svim granama koje rade valjano, pritisak bi u njima ostao isti kao pre, a povećanje potrošnje energije možda ne bi bilo preveliko.
[ mali genije @ 24.02.2022. 21:38 ] @
Kako ja vidim situaciju, izgleda da je tu malo veci otpor klima uredjaja.Iz prakse, sa resavanjem slicnih problema u sistemu, naj bezbolnija varijanta
dodati jos jednu cirkulacionu pumpu na granu koja pravi problem, u povratnom vodu, naravno ako postoji mogucnost za to..Nakon toga proveriti protok na balansnom ventilu i korigovati ako treba
[ Kelekele73 @ 12.05.2022. 10:03 ] @
Evo posle duzeg vremena, da se javim da je uzrok pronadjen i problem je resen.
Posle silnih merenja koja su obavljena , utvrdjeno je da su glavne pumpe pravile problem jer su podesene na konstantnu vrednost protoka i nisu se automatski prilagodjavale zahtevu sistema. U poslednjih 10-11 godina sistem je vise puta nadogradjivan i prosirivan ali niko nije vrsio podesavanje i proveru podesavanja rezima rada pumpi. One su konstantno radile sa 35% kapaciteta i to u poslednje vreme nije bilo dovoljno jer je sistem poprilicno uvecan. Nakon merenja diferencijalnog pritiska na regulacionim ventilima, utvrdjeno je da premalo vode dolazi u problematicnu granu.
Protok u problematicnoj grani se drasticno poboljsao nakon povecanja protoka i podesavanja pumpi koje sada rade sa 50% kapaciteta.Pritisak se neznatno promenio ali to ce biti izbalansirano novim podesavanjem regulacionih ventila u celom sistemu.
Eto, dosta se i novog naucilo na kraju sve ove muke :)
Zahvaljujem se svima na ucescu u temi i na pomoci i veoma korisnim savetima.
Hvala vam puno :)