[ Living Light @ 22.11.2023. 04:31 ] @
Poučna lagana Lektira za "pred Spavanje"









[ test1234 @ 22.11.2023. 10:06 ] @
Svi su interesantni ali četvrti, Jerusalim auuuuu….
[ Living Light @ 22.11.2023. 10:10 ] @
Branislave, test1234

Nisam mislio da ce to da bude "Politicko Pitanje" ovde na forumu.
Ni na kraj pameti mi to nije palo.

Nije mi bila namera..ako je tako ispalo.
[ test1234 @ 22.11.2023. 11:09 ] @
Sve je politika, nisam očekivao ovo u tako trusnom području, mada znam da Izrael ima ozbiljnu državu i sve što ide uz to. Ma da i Tajvan ista priča.
[ B3R1 @ 22.11.2023. 13:05 ] @
Uhhhhh ... imali smo citav predmet o tome na ETF-u ... tacnije 2-3 predmeta. Zaboravio si uvertiru, koja krece od silicijumske sipke koja se sece na tanke slojeve. :-)
Sve sto pamtim je ta sipka i nekakav pojam zvani "jonska implantacija", neke slicice sa slojevima silicijuma i galijum-arsenida kao i secanje na neke zadatke koje u kojima smo na osnovu elektronske seme pravili layout za prosta integrisana kola.
Vodili su nas grupno i u Institut za fiziku, onaj na Pregrevici u Zemunu, tamo su proizvodili nesto od toga.

Na IV godini smo imali i predmet posvecen mikroprocesorima, predavao nam je covek koji je u to vreme na tavanu imao privatnu firmu koja je radila layout za neke RISC procesore.
Radio je za inostranstvo u to vreme, uprkos sankcijama, a vecina ljudi koji su kod njega diplomirali su kasnije kod njega i magistrirali, doktorirali, pa potom i emigrirali u Intel, AMD i na slicna mesta.

Vise od toga se ne secam. A brate, kako bih se i secao, kada mi je diploma verovatno vec odavno pozutela, ove godine u septembru je bilo tacno 30 godina od kada su mi je izdali.

Ajd se ti seti necega od pre 30 godina, da te vidim ... :-)))))
[ Living Light @ 22.11.2023. 13:18 ] @
"Ajd se ti seti necega od pre 30 godina"

E, ebga sad, jel baš moram ?

Pre 30 godina sam imao 40 godina

[ SASA M. @ 22.11.2023. 21:16 ] @
sad kad znam, kad budem neshto malterisao ima da napravim usput dva-tri cpu-a.
[ Living Light @ 22.11.2023. 21:37 ] @
za pinove/izvode/priključke

Biraj sitniji Šoder ... :)
[ pctel @ 22.11.2023. 23:36 ] @
@B3R1
Robert poludeo totalno...
U redu mi sto smo to ucili, morali smo za ocenu, ali on to uci u slobodno vreme?!?

Roberte, ne kvari nam dan. Stomak mi se prevrce pri pomisli na silikonske sipke, vafere, sito stampu, pn spojeve, elektrone i supljine. Vec 20 godina sam ziveo u uverenju da nikada vise necu cuti te pojmove. I ti si mi sad te sve snove o srecnoj buducnosti srusio! Necu, bre, da cujem za struju, tacno cu zbog tebe da uzmem stilovku u ruke i da se grejem na drva!
[ Living Light @ 23.11.2023. 06:11 ] @
Eehh, šta ti je život.
Tacno da co'ek ne moze ni da pokusa, demokratski da se oseca.

pctel,

Ajd' da ti se sloši pri pomisli na silikonske grudi, pa da to i razumem,
ali od silikonske Šipke (od koje ceo svet pravi Pare) da ti izbija tolika alergija?
Ko bi rek'o?

Dobro je da imas snove o "srecnoj buducnosti", lepo je cuti i nesto pozitivno.

"ne kvari nam dan",
- Izvini @pctel molim te, stvarno nisam znao da kompletna porodica prati ES-Forum.

Ovo me nasmeja ranom zorom:
" ali on to uci u slobodno vreme?!? "

- Uciti, uciti i samo uciti! (Communism really came to an end?)

"Necu, bre, da cujem za struju"
-Dobro, dobro, još nije stigao račun, nemoj se nerviraš,
Eeevo, evo, o'ma sad idem da gasim svetlo.

"tacno cu zbog tebe da uzmem stilovku u ruke i da se grejem na drva!"
- eej, od kad sam ja još onomad pričao, ali me niko nije sluš'o:

- Bolje vrabac u ruci nego Frankfurt na Majni!

pctel,
Pozdravljam Te!

Svako dobro.











[ mrkabrka @ 23.11.2023. 20:54 ] @
Ja pomislio na Cips sa kekerikijem ..
[ Living Light @ 23.11.2023. 21:30 ] @
Mr. Brka

Ima i nekih Çipseva sa "Kerefekama".
Nemoj ni da ih probas, nije za nas.

To su cipsevi za TikTokere ;)
[ djoka_l @ 23.11.2023. 21:41 ] @
Postoji jedan sjajan kanal koji se bavi tehnologijom, ima dosta toga o fabrikaciji cipova.
Ono sto nisam znao, to je koliko je vode potrebno da se napravi cip.
Jedan vafer od 200 mm moze da popije oko 6000 litara ultraciste vode u toku fabrikacije.
Tajvan muku muci da obezbedi dovoljno vode za poluprovodnicke fabrike.



[ Living Light @ 23.11.2023. 21:52 ] @
djoka,

Molim te objasni ukratko,
-Šta se podrazumeva pod "Vafer" ?

Guglam vec neko vreme,
sve nalazi neki papir za kolace :)
[ djoka_l @ 23.11.2023. 21:58 ] @
Kad se napravi sipka silicijuma, sece se na ploce debljine 1mm, precnika 300mm
Jedna takva ploca se zove vafer.

Po povrsini vafera koji sluzi kao osnova, kreiraju se slojevi koji predstavljaju elemente integralnih kola.

https://en.wikipedia.org/wiki/Wafer_(electronics)#
https://en.wikipedia.org/wiki/...:Wafer_2_Zoll_bis_8_Zoll_2.jpg
[ Living Light @ 23.11.2023. 22:16 ] @
A da, W umesto V.

Hvala Ti djoka_I.
Pozdrav
[ Texas Instruments @ 23.11.2023. 22:24 ] @
https://atomicsemi.com/
Ovo je zanimljiv projekat koji je podržao i Jim Keller. A Sam Zeloof je za jednog samoukog klinca je napravio nešto prilično impresivno sa 17 godina. :)
[ srdjee @ 24.11.2023. 06:09 ] @
Citat:
Living Light:
djoka,

Molim te objasni ukratko,
-Šta se podrazumeva pod "Vafer" ?

Guglam vec neko vreme,
sve nalazi neki papir za kolace


Eve ti ga uživo "vejfer"

[ branko tod @ 24.11.2023. 10:33 ] @
Waefri su tanki diskovi odsečeni od silicijumskog štapa izuzetne čistoće.
Sada svi teže da dobave mašine koje mogu da rade diskove većeg prečnika.
300 mm je trenutno praktično vrh u proizvodnji, mada se ide ka prečniku
od 450mm. Silikonska šipka se proizvodi Čorhalski metodom koji je razvio
dotični poljak jos 1915 godine u prošlom veku najverovatnije u Nemeckoj.
Ono što je bitno da se ovom metodom dobija komadina silicijuma koja je
mono kristal. Onda se od gromade odsecaju diskovi koji se potom poliraju
i dobijaju dotični kolačići (vafli).

Mala makina za kristalizaciju


Siliciumski monokristal



Dobijeni diskovi su vrlo tanki, nekoliko stotina μm. Onda se na tom disku
opto hemiskim putem dobijaju razni slojevi, dodaju kojekakvi andraci i na
kraju se dobija željeni element. Što je prečnik disa veći dobija se više tih
elemenata u jednom koraku. Na jedan disk od 300mm stane minimalno 500
procesorskih polja. Onih malih inegralaca ko zna koliko. To ide na testiranje
isecanje i ubacivanje u kućište i gotovo.

Razni diskovi


Iskorišćenje diskova


Važno je reći da se usavršavanjem tehnologije dobijaju sve manji elementi.
Prvi elementi su imali 20 µm i u njemu je izrađena prva RCA CD4000 serija.
256 Mbit SRAM je rađen u 7 nm procesu, a sada se rade i 2 nm, i to se vidi
ovde.
[ djoka_l @ 24.11.2023. 10:45 ] @
Imali smo jednu takvu malu mašinu za Čohralski metodu na ETF-u u zgradi gde smo imali laboratorijske vežbe iz elektrotehničkih materijala.
ETF je mogao da napravi Si ingot, a pravili su i rubine (otprilike veličine školske krede).

Ne znam da li je još uvek funkcionalna, davno je bilo.
[ branko tod @ 24.11.2023. 10:49 ] @
Pa šo nisi odradio nekoliko rubina, ne bi bilo loše
[ djoka_l @ 24.11.2023. 10:54 ] @
To su industrijski rubini za izradu rubinskih lasera, manje-više bezvredni kao drago kamenje.
Uglavnom su služili da staviš na hartiju da se hartija ne razleti od promaje...
[ Ivan Dimkovic @ 24.11.2023. 10:59 ] @
Citat:
test1234:
Sve je politika, nisam očekivao ovo u tako trusnom području, mada znam da Izrael ima ozbiljnu državu i sve što ide uz to. Ma da i Tajvan ista priča.


Izrael ima vrlo jaku poluprovodnicku industriju - doduse ne toliko u proizvodnom smislu kao Tajvan, vise na R&D polju.

Osim stvari gde su tradicionalno jaki (enkripcija / sigurnost) ima jako puno talenta na poljima digitalne obrade signala, AI/ML-a, dizajna procesora i sl.

Mnogi znaju pricu za Intel-ovu Core arhitekturu, cija je direktna preteca nastala u Izraelu i bukvalno preokrenula sudbinu tadasnjih procesora (P4 / NetBurst je bila slepa ulica) - bas zbog specificnosti, imaju razlicit fokus u poredjenju sa USA npr. sto cesto dovodi do zanimljivih razvoja.

Takodje, isto verovatno zbog svojih specificnosti, imaju vrlo jaku internu inicijativu i slede sta god da veruju da je dobra stvar, dok u mnogim drugim regionima samo prihvataju / primenjuju trenutne trendove.
[ B3R1 @ 24.11.2023. 11:09 ] @
Citat:
djoka_l: Imali smo jednu takvu malu mašinu za Čohralski metodu na ETF-u u zgradi gde smo imali laboratorijske vežbe iz elektrotehničkih materijala.

Ah da, pokojni prof. Pantelija, bog da mu dusu prosti ... kod njega smo morali da za ispit napamet bubacimo specificne otpornosti nekih materijala. To je inace bio ispit na kome nema ko nije koristio puskice. :-)))

Zgrade koju pominjes, tacnije paviljona, vise nema. Nalazio se odmah pored RC-a. Srusen je, a na tom mestu je podignut novi, koji se spojio u jedinstveni Paviljon Rasovic. Da li su "Topalovici" dobili novu laboratoriju nakon toga - pojma nemam.

Masinu za Si ingot je imao i Institut za fiziku u Zemunu, oni su to cak neko vreme i radili za inostranstvo, dok nisu izbile sankcije, a ljudi im se razbezali. Da, pravili su i (industrijske) rubine.
[ Living Light @ 24.11.2023. 11:55 ] @
Samo se svi Vi zezajte i dalje.

Nista vam ne verujem,
jer sam vas vise puta video
kako u KST-u u adrenalinskom
naletu rokate karte, i ljustite sokove.

Do te mere ste bili bucni da vas je dekan
vise puta opominjao
Silicijumskom Sipkom u toku dana.

Sutradan ste dolazili na predavanja bez skripti i knjiga koje su i dalje bile u KST-u,
cekajuci vas da ponovite "ono od juce'.
🤣😂😃
[ branko tod @ 24.11.2023. 14:29 ] @
Citat:
djoka_l:
To su industrijski rubini za izradu rubinskih lasera, manje-više bezvredni kao drago kamenje.

Baš i nisu bezvredni, jedan sam doneo davno iz SSSR, oni su ih radili.

Citat:
Ivan Dimkovic:

Izrael ima vrlo jaku poluprovodnicku industriju - doduse ne toliko u proizvodnom smislu kao Tajvan, vise na R&D polju.

Osim stvari gde su tradicionalno jaki (enkripcija / sigurnost) ima jako puno talenta na poljima digitalne obrade signala, AI/ML-a, dizajna procesora i sl.

Hardverski su izuzetno slabi u proizvodnji IC, imaju nešto malo
proizvodnje na waferima od 150mm, koji su samo za neke specijalne
prozvode. Ali ih ima 7.500.000 u Americi, sa kojom su na prst u ...

Oni sami razvili atomsku, pa to može samo u crtanom ...

Kina, iako nije dostigla još Južnu Koreju i Tajvan, ima preko 70 fabrika
wafera, od toga sigurno 50 koje mogu da rade ploče od 300mm.
[ Ivan Dimkovic @ 24.11.2023. 15:43 ] @
Kao sto rekoh, ne u proizvodnom smislu vec u R&D smislu.

Nemaju poslednju tehniku za fabrikaciju kao Tajvan, ali zato umeju da dizajniraju kompletan procesor koji je izvadio jedan Intel iz g*vana i koji je bukvalno rasturio sve sto je imao i Intel i konkurencija.
[ B3R1 @ 24.11.2023. 16:43 ] @
Citat:
branko tod:
Citat:
djoka_l:
To su industrijski rubini za izradu rubinskih lasera, manje-više bezvredni kao drago kamenje.

Baš i nisu bezvredni, jedan sam doneo davno iz SSSR, oni su ih radili.

Djoka je hteo da kaze: daleko su manje vredni od prirodnih rubina, koji se koriste za nakit. Cisto poredjenja radi, evo ti dva linka:

* Rubini proizvedeni u laboratoriji - cene idu od $20 do $200 po komadu.
* Prirodni rubini (drago kamenje) - cene pocinju od $1000 po karatu, pa navise ... i nema granice. :-)

Razlika nije bas tako mala.
[ branko tod @ 24.11.2023. 19:09 ] @
Đoko, bezvredno je ono što nema vrednost. Misliš li ti da ja nemam pojma
kolika je razlika u ceni, ali nikako nije bezvredno nešto za šta moraš da imaš
skupu opremu i stručne ljude. Koji će ti sve to ako imaš bezvredan ptoizvod.
Inače, sam sam organizovao proizvodnju pločica od alumine i boron karbida
izvanrednog kvaliteta. A kao što verovatno znaš, prirodni rubin je alumina sa
primesama uglavnom hroma.
[ djoka_l @ 24.11.2023. 20:32 ] @
Ne znam zasto odgovaras meni, a ja nisam napisao prethodni post nego me je Beri citirao.
Elem, kada sam rekao da su bezvredni, oni imaju za nekoga upotrebnuvrednost.
Rubinske lasere vise niko ne pravi, a takav je bio slucaj i krajem osamdesetih kada sam ih video na faksu.

Naravno, sinteticki rubini se i dalje koriste kao lezaji za osovine u satovima. Koriste se i za nakit, ali stapic rubina (koji je jos i bio skart) tesko da bi bilo ko bio zinteresovan da kupi.
Ono, vise struje se potrosi da se napravi takav stapic, nego sto realno vredi sam po sebi.

A od takvog stapica, pa do kamencica za nakit, malo vise treba.
Uglavnom, mnogo vise se proizvodi safir, ali ne obojeni, nego cisti Al2O3 za optiku i za staklo na casovnicima.
[ branko tod @ 24.11.2023. 22:09 ] @
Mnogo se izvinjavamo, nećemo više.