[ Aleksandar Marković @ 18.07.2004. 13:22 ] @
Prema nalazima Lorensa Farvela, doktor psihijatrije iz Sijetla (SAD) "moždani otisci" posle "okidanja uspomena" s mesta zločina pouzdani u visokom postotku (gotovo 99 odsto). On meri moždane promene kada se osumnjičenom pokazuju slike koje mogu da nešto znače samo počiniocu.

Isptivanom se predlaže da razmišlja o događajima u vezi sa zločinom, a na kompjuterskom monitoru prikazuju se prave i lažne okolnosti i za to vreme se snima moždana aktivnost, kao što je to bio slučaj s Terijem Heringtonom. On je već odležao 22 godine zbog ubistva za koje tvrdi da ga nije počinio. Da bi se javio električni odgovor u mozgu na prepoznatljivu sliku ili sitnicu, koji može biti telefonski ili broj neka kodirana reč Al kaide, potrebno je da prođe između 300 i 800 milisekundi. To doslovno znači da važi stara izreka da su oči "ogledalo duše".

U slučaju da osumnjičeni prepozna nešto s mesta zločina, to znači da u njegovom mozgu postoji sećanje, slike koje su poznate isključivo počiniocu.Nevini ljudi ne pokazuju naročito moždano uznemirenje, jer nemaju u glavi kontekst koji bi dao značenje određenom podatku. Tako je utvrdjeno da Heringtonov mozak ne pokazuje nikakvo sećanje na mesto zločina za koji jeosuđen, a pokazalo se da pamti scene s rok koncerta kome je iste večeri prisustvovao s prijateljima, što su oni potvrdili.

Nova tehnologija potpuno je zasenila detektor laži koji se selektivno primenjuje u SAD-u, jer mu pojedine države uopšte ne veruju. Smatra se da osumnjičeni dobrim treningom može da odglumi ono što je potrebno, a da se kod ispitivanja glasa "verikatorom" može desiti da se zabeleže promene koje ne ukazuju na pravog počinioca, već na stres nevinog koga ispituju. Poligraf je od dvadesetih godina prošlog veka, kada je smišljen, pod stalnom paljbom kritike budući da, ukratko rečeno, "meri oseđanja a ne znanje", da je podmetanje mogućno i "uvežbani" optuženi može lako da odglumi nevinost.

I sam FBI je počeo polako da prihvata ove nalaze, pa je nedavno rečenoj kompaniji dodelio milion dolara za nastavak istraživanja.

Lorens Farvel smatra da je korišćenje njegove tehnologije, u svakom pogledu, profitabilno jer smanjuje troškove i spasava ljudske živote. "Tajm" ga je uvrstio na svoju listu od stotinu inovatora "novog talasa", među kojima se, po oceni magazina, krije "Pikaso ili Ajnštajn 21. veka."


Analizu moždanih aktivnosti putem skeniranja, pod imenom slike funckionalne magnetna rezonaca za dokazivanje iskrenosti koristi i Danijel Langleben sa Univerziteta Pensilvanija. Ispitanici treba da kažu jednu malu laž, recimo da slažu koju kartu drže u ruci. Za svaku uspelu prevaru naučnik plaća 20 dolara, jer mozak ispitanika ovetljava određeni deo kada su primorani da lažu, a to skener pokaže pa se do sada nije istrošio.

Na istom Univerzitetu Briton Čens koristi "kognosenzor". Njegovi dobrovoljci nose trakuoko glave koja isijava infracrvene zrake kroz lobanju do mozga. Jedna deo se kao odblesak vraća, a putanja ukazuje na aktivnost određenog tkiva. Prema njegovim zaključcima, svaka emocinalna uznemirenost ima svoj odsjaj. U toku laganja odbija se više svetlosti, s nešto veće površine.

Marija Midžović