[ anardeV @ 20.07.2004. 22:06 ] @

"Povodom svega što neki čovjek iznese na vidjelo, može se postaviti pitanje:a šta želi da prikrije?" (F. Niče)


Po mišljenju Karla Gustava Junga, najveće Frojdovo postignuće je u tome što je ozbiljno pristupio svojim neurotičnim pacijentima, proniknuvši u njihovu osobnu psihologiju. Jung smatra da je Frojd "bio dovoljno odažan da konkretnim slučajevima dopusti da govore sami o sebi". Usmjerivši svoju pažnju na napovezan govor, na zaostale dijelove sna, na paradoksalne oblike ponašanja, Frojd je otvorio prostor u kome je drugi mogao izreći svoju istinu, a da pri tome ona ne bude podvrgnuta pogrešnim pravilima tumačenja. "Možda je, na kraju krajeva, zanimljiva sva ta glasovna zbrka, koja je tek na putu da postane razgovjetan iskaz",rekao je Klodel. Bilo kako bilo, psihoanaliza se najprije okreće tom zbrkanom kazivanju.
Žak Lakan tvrdi da Frojd nikada nije izgubio smisao za tajanstveno i zagonetno."Ako bismo dopustili da tajna nestane, izmakla bi nam sama suština postupka na kome treba da je utemeljena svaka analiza" rekao je Lakan na jednom predavanju iz 1956. godine, povodom stogosišnjice rođenja bečkog Učitelja.
Frojd je saznao ne samo da su situacije u kojima se ljudi nalaze neizbježno konfliktne, već i da je čovjek, u osnovi, plijen svog djetinstva. Sve što je psihoanaliza otkrila, dobiva smisao upravo u tom beskonačnom i bananom istraživanju naše praistorije. Čim je jedna tajna rasvijetljena pojavljuje se druga još mračnija od prethodne. Iz tog opsesivnog traganja za korijenima rađa se nova mitologija. Frojd bezličnost svodi na subjekt i govor u prvom licu, duhovnost na tjelesnost, sadašnje okruženje ograničava na ono prvobitno, a moralnu i kulturnu nadogradnju ličnosti na nesvjesnu infrastrukturu psihe.

Da li ste za ili protiv Frojda?
[ Aleksandar Marković @ 20.07.2004. 22:20 ] @
Citat:
anardeV:Da li ste za ili protiv Frojda?


Da li je ovo ANKETA, traženje odgovora za diplomski ili ... ?
[ anardeV @ 20.07.2004. 22:36 ] @
Nije za diplomski nego sama psihoanaliza predstavlja tj. smatra se diskutabilnom, pa me zanimaju misljenja razlicitih ljudi.

best regards
[ Lord Storm @ 21.07.2004. 11:21 ] @

Kako se psiha odnosi na subjekta, tako je i vecina stvari u psihologiji subjektivna. Zbog toga mnogi smatraju da psihologija cak i nije nauka. Bilo kako bilo, psihoanaliza je izuzetno znacajna i nema sumnje delotvorna(korisna).

[ haarp2 @ 21.07.2004. 13:34 ] @
Frojd je car careva
[ enes_k1 @ 25.09.2004. 00:08 ] @


Ni za ni protiv........Bio je u pravu , ali isto tako je i silno grijesio.Psihoanalizu je zasnovao na experimentima vrsenim na umobolnim osobama i onda to sve zdravo za gotovo prenio i na zdrave osobe.E tu je pogrijesio,mada je psihu ludaka ogolio do kraja.
[ Leftist @ 25.09.2004. 02:27 ] @
Ma OK je Frojd, samo njegova dela vise govore o analiticaru (njemu samome) nego o analiziranom. Svaka mu cast sto je srusio neke tabue i to, ali reci da je sve nastalo iz polnog nagona....Malo preterivanje. U svakom slucaju svaka mu cast na tome sto je smislio nesto novo, pogurao granicu i otvorio put mnogi psihoanaliticarima posle njega.
[ Nikola Denić @ 25.09.2004. 15:18 ] @
Lud je bio ,ludi su mu i radovi :) ,
luda mu je cela porodica :)
weird
[ anardeV @ 25.09.2004. 19:08 ] @
Citat:
enes_k1: E tu je pogrijesio,mada je psihu ludaka ogolio do kraja.


Da li je?

[ enes_k1 @ 28.09.2004. 22:21 ] @
Citat:
anardeV: Da li je?



Da!!!
Ali je isto tako pomjerio i zvanicnu granicu ludila
[ anardeV @ 28.09.2004. 23:13 ] @
Citat:
enes_k1:
...pomjerio i zvanicnu granicu ludila


OK!!!!!!!!!!!

Ako se uzme u obzir da je Frojd prvi ozbiljno prihvatio realno postojecu spregu doktor - pacijent i time ukinuo cutanje i posmatranje i obesnazio sve instance na kojima se ludilo osudjivalo.

Mada...nazalost nije bas zavidno ostvaranje u prakticnoj primjeni.
[ ocultis @ 13.10.2004. 10:18 ] @
Frojd je genije... veliki deo današnje psihijatrije i psihoterapije se zasniva na njegovom učenju... izmislio je psihoanalizu, radio bi sa pacijentom temeljno i godinama, ali je dosta njih i izlečio...zamislite danas da neki psihijatar priča sa vama godinama...njegove ideje su dosta promenjene, zbog toga što je u današnjim uslovima nemoguće raditi sa ljudima toliko dugo...nema se vremena...

i odakle ti to da se psihoanaliza smatra diskutabilnom...to je poznata i priznata metoda u psihijatriji...klasična ili ortodoksna (frojdova) psihoanaliza je naročito pogodna za fobije, opsesivno-kompulzivne neuroze...
[ anardeV @ 14.10.2004. 14:02 ] @
Citat:
ocultis
i odakle ti to da se psihoanaliza smatra diskutabilnom...to je poznata i priznata metoda u psihijatriji...klasična ili ortodoksna (frojdova) psihoanaliza je naročito pogodna za fobije, opsesivno-kompulzivne neuroze...


Diskutabilna u smislu da i nije bas opsteprihvacena tj. da je Frojdova psihoanaliza u vise slucajeva i na vise nacina osporavana.

A odakle tebi da nije diskutabilna?

[Ovu poruku je menjao anardeV dana 15.10.2004. u 15:26 GMT+1]
[ anardeV @ 14.10.2004. 15:42 ] @
Citat:
ECMEddie: Vozdrav!




Negde izmedju.




J N A.









Vozdrav!


[ ocultis @ 15.10.2004. 23:47 ] @
Citat:
anardeV: Diskutabilna u smislu da i nije bas opsteprihvacena tj. da je Frojdova psihoanaliza u vise slucajeva i na vise nacina osporavana. :)

A odakle tebi da nije diskutabilna? :) :) :)


Otkuda sad pa nije prihvaćena... jel se i dalje leče pacijenti strujom i lobotomijom??? e da, i hipnozom (najhumanija metoda).

Frojd je učio da ako hoćeš da efikasno lečiš pacijenta, moraš da ga slušaš. E takav pristup je bio kvantni skok u psihijatrijskoj terapiji...

Naravno bilo bi glupo da se posle 100 godina slepo pridržavamo Frojda... mnoge njegove ideje su revidirane i zastarele... ali suština je ostala ista... sedenje i slušanje pacijenta...to je psihoanaliza
[ anardeV @ 16.10.2004. 20:50 ] @
Citat:
ECMEddie: Vozdrav!



A ja dodajem:

Sto ozbiljnija tema,to tezi i "slucaj".

Vozdrav!



Pogresno protumaceno smijanje !!! ....


Vozdrav i tebi!
[ Aleksandar Marković @ 16.12.2004. 13:54 ] @
http://www.netmug.org/~oscar/p...-TheInterpretationofDreams.pdf 1.033 Kb
[ Aleksandar Marković @ 05.05.2006. 22:59 ] @
Sigmund Frojd, 'otac psihoanalize i moderne psihologije' rodjen je pre tačno 150 godina, a u nauci je ostavio neizbrisiv trag otkrivši, do tada, nepoznatu sferu 'podsvesnog' i njegov uticaj na čoveka. Frojd je ustanovio teoriju ličnosti koja temeljno razradjuje koncepte nesvesnog, infantilne seksualnosti i represije, deleći ljudsku psihu na 'id, ego i superego', a ova teorija je bila temelj psihoanalize, psihoterapeutske discipline, a njegove inovativne metode isterpretacije snova, dela i simbola, imale su snažan uticaj na antroplogiju, antropološke teorije i objašnjavanje kultura i kultuirnih obrazaca.

Posle završenih studija medicine, Frojd se zaposlio u glavnoj bolnici u Beču kao asistent i naročito se bavio pacijentima koji su patili od histerije i razvio je terapiju govorom, što je bila preteča psihoanalize. Na Univerzitetu u Beču je predavao neuropatologiju, a otvorio je i privatnu praksu. Frojdovo učenje o psihoanalizi je u svetu brzo naišlo na vatrene pobornike, ali i kritičare, koji su tvrdili da psihoanaliza ne može ništa da izleči, što je potkrepila Frojdova kućna pomoćnica koja je javno rekla da su mnoge dame, koje su dolazile kod Frojda na tretman, kasnije izvršile samoubistvo.

Posle traumatičnih dogadjaja iz Prvog svetskog rata, Frojdove knjige o psihoanalizi i podsvesnom su se masovno kupovale. Mnogi njegovi kritičari odbacuju tezu da su deca seksualna bića, kao i da veoma važnu ulogu u životu individue igraju Edipov kompleks [šema Edipovog kompleksa sledi Sofoklovu dramu u kojoj je Edip, ne znajući ko su mu roditelji, ubio oca, oženio se svojom majkom i na kraju, saznavši šta je uradio, kaznio samog sebe] i Elektrin kompleks [Elektra je, po grčkoj mitologiji, bila kći kralja Agamemnona i Klitemnestre i zahtevala je od svog brata Oresta da ubije majku i tako osveti očevu smrt] koje je sam Frojd definisao i prvi ustanovio.

Frojd ostaje upamćen kao jedan od najosporavanijih, ali i najuglednijih i najuticajnijih naučnika. Njegova najpoznatija dela, kao što su 'Studije o histeriji', 'Interpretacija snova', 'Psihopatologija svakodnevnog života', 'Totem i tabu', 'Mojsije i monoteizam', i danas su veoma čitana, a studenti ih čitaju ne samo na Medicinskom fakultetu, već i na mnogim drugim.

RTS
[ Aleksandar Marković @ 06.05.2006. 19:45 ] @
[img][att_url][/img]

Sigmund Freud: Što je ostalo od psihoanalize?
[ Marko_R @ 28.07.2006. 13:44 ] @
Citat:
enes_k1: Ni za ni protiv........Bio je u pravu , ali isto tako je i silno grijesio.Psihoanalizu je zasnovao na experimentima vrsenim na umobolnim osobama i onda to sve zdravo za gotovo prenio i na zdrave osobe.E tu je pogrijesio,mada je psihu ludaka ogolio do kraja.

Ne bih se baš složio. Ako čitate Frojdove knjige, možete primetiti da je otprilike polovina primera dobijena analizom njega samog ili nekih njegovih kolega. Drugo, svaki ozbiljniji trening za psihoanalitičara uključuje i psihoterapiju, što znači da je ona delotvorna i kod zdravih osoba. To istovremeno znači i da granica između "umobolnosti" i "normalnosti" nije baš tako jasna.
[ cynique @ 31.07.2006. 12:07 ] @
Zadnji put kad sam ja gledao, psihoanalizom nitko nikad nije bio izlječen :D

BTW nedavno je u Zarezu izašla serija članaka posvećena Freudu povodom obljetnice 100 godina psihoanalize; toplo preporučam:

Sigmund Freud i psihoanaliza

Freud o grupnom

Freud: neuroze, psihoze i shvaćanje analize

Svi smo mi Hamleti

Ima li života nakon Freuda