[ Barney Gumble @ 28.10.2004. 07:27 ] @

Koristim BASIC već skoro 15 godina i još uvek ne znam koje su mane ovg programskog jezika. Čuo sam da mane BASIC-a dolaze do izražaja tek pri programiranju velikih programa.
Voleo bih da mi neko ko ima iskustva objasni šta ne valja kod BASIC-a.
Takodje bi bilo dobra da čujem i neko poređenje sa C++ jezikom jer do sada nisam nista radio u njemu.
[ salec @ 28.10.2004. 11:26 ] @
Posle nekog vremena i dopunjavanja, svaki jezik postane dovoljno moćan. Jezici nisu problem, nego programeri. Neki jezici suviše "opraštaju", ili suviše štite programera od realne mašine, pa su mogućnost za greške, dvosmislenosti i nerazumevanje neefikasnosti otvorene.

Konkretno, u vezi primedbe o velikim programima, neki stariji BASIC-i možda ne podržavaju podelu programa u zasebne celine, pa ceo program, ma koliko veliki, mora stati u jedan fajl.

Osnovni razlog zbog kojeg bi ti trebao da naučiš neki drugi jezik jeste taj da ti može zatrebati da ga na poslu koristiš u okviru tima.

C++ i BASIC? Pa, glavna razlika je u tome što je C++ jezik koji je namenjen za objektno orijentisano programiranje, dok (Visual) Basic ima neke rudimentarne pokušaje u tom pravcu, ali ni izdaleka tako kompletne, jer, mada nije bio prvi, ni "najobjektniji", C++ je uveo OOP na velika vrata u industriju.

Od manje važnih razlika, C++ je dalji potomak ALGOLA, u kome je struktuirano programiranje prvi put promovisano, dok je BASIC potomak FORTRANA (mada su u međuvremenu i FORTRAN i BASIC pretrpeli izmene i prešli na stranu "struktuiranih").
[ Dragi Tata @ 28.10.2004. 13:11 ] @
Ako uspešno koristiš BASIC toliko dugo, ti bolje znaš kakve su njegove mane. Ja sam "klasični" bejzik poslednji put koristio početkom 90-ih i jedva ga se sećam :)
[ Barney Gumble @ 28.10.2004. 20:01 ] @
Do pre par meseci sam pravio DOS programe na 286-ici. Nisma ništa programirao za
windows. 286-ica je konačno vrisnula i sada sam prinuđen da usavršim rogramiranje za windows a još sam neupućen u tu oblast. Naravno, već dugo koristim Windows XP samo nisam nikad programirao za njega. Zanimaju me programi različitih namena (pravio sam sve od video igara do programa za veoma specifične kalkulacije) tako da me interesuju šta je najbolje od današnjih jezika za tako široke namene.

Ne želim da provedem sledećih par godina prelazeći sa jezika na jezik. Svaka informacija mi mnogo znači. Termini koje si pomenuo u vezi C++ (objektno programiranje, strukturirano programiranje...) su me baš zainteresovali. Ako može malo bolje da mi ih objasniš (ja nisam školovani programer, sve sam radio samostalno i nikada se nisam upoznao sa stručnim terminima).

Takođe me interesuje razlika izmedju BASIC-a i Visual BASIC-a.
[ sasas @ 29.10.2004. 09:29 ] @
Ako vec znas basic, vb.net ti je najlaksi i najbrzi put u windows programiranje. Dobro bi bilo da kupis neku knjigu ako nisi upoznat sa terminologijom. To ti moze mnogo pomoci na pocetku. vb.net je inace objektni jezik, i sa njim mozes nauciti sve sto se tice pisanja modernih windows aplikacija.
I nemoj mesati vb.net i vb 6 (ovaj drugi je 'zastareo', tj. microsoft ga ne razvija vise), i mnogo se razlikuju, pa nemoj da trosis vreme na ucenje vb 6.

ss.
[ salec @ 29.10.2004. 10:38 ] @
Idemo redom:

Prvo, pod windowsima bi trebalo da rade svi programi koje si pisao u Quick Basicu, ako u njima nisi koristio naredbe koje se direktno obraćaju hardveru. Pokreneš QBASIC.exe, otvoriće ti se mali prozor sa poznatim ekranom editora, a nadalje znaš sve. Držanjem Alt i pritiskom na Enter, prelaziš u full-screen mode, odnosno sve će da izgleda kao da si u DOS-u.

Struktuirano programiranje si verovatno i koristio svo ovo vreme, ne znajući da se tako zove. Ono znači da je program podeljen u blokove instrukcija koji su zatvorene celine, odnosno ne postoje bezuslovni skokovi (goto) iz bloka u blok, nego se prenošenje izvršavanja izvodi strogo kontrolisano, putem selekcije (if, else, switch) i nekoliko vrsta petlji (for, while, repeat-until). Na taj način se prave kao neki "protivpožarni zidovi" između delova programa, kako bi se smanjila mogućnost greške a i zato da bi se konstruisanje programa moglo izvesti "odozgo na dole", odnosno da bi se kostur programa mogao napisati i isprobati odmah na početku, a detalji dodavati postepeno.

Objektno orijentisano programiranje: Generalno, taj princip "podeli pa vladaj" se pokazao kao jako dobar: kad god je moguće program podeliti na parčiće koji su potpuno nezavisni od drugih delova programa i rade nešto jednostavno što se lako proveri, to olakšava i ubrzava posao. Objektno orijentisano programiranje je produžetak tog rezona: podaci postaju "živi", odnosno njihov opis sadrži spisak (i kod) svih akcija koje će se nad njima moći izvršiti, a samoj vrednosti podatka ne može da se priđe direktno, jer je sakrivena u svojoj "ljusci" (ta osobina se naziva "enkapsulacija") . Nadalje, možeš koristiti te takve opise podataka (koji se zbog tih novih svojih osobina nazivaju "objekti", a njihovi opisi "klase"), da definises neku srodnu vrstu (tj. klasu) podataka (tj. objekata) nešto kao "isti takav, samo sa tim i tim razlikama" . Ta mogućnost se zove "nasleđivanje".

E, to je otprilike sve što ja znam o tome, budući da oko OOP obilazim već neko vreme kao oko vruće kaše a nikako da probam (sem što se trudim da one principe koje mogu, primenim u svojim "ne-objektnim" programima, nadajući se da će mi biti lakše da naučim neke od mogućnosti OO jezika kad budem shvatao u čemu mi one pomažu, odnosno kad se sretnem sa problemima koji se bez tih mogućnosti teško rešavaju), pa bih zato zamolio Dragog Tatu da me ispravi u onome što sam pogrešno napisao ili izostavio.

Osnovna razlika između BASIC-a i VB-a, za migrante, je u tome što je VB naizgled nekako statičan, odnosno nemaš utisak da u se njemu nešto vrti, nemaš neku glavnu petlju programa koja čeka na ulaz, zatim analizira ulaz, pa odluči šta će da uradi i onda kad to izvrši vraća se na početak. Ne, taj deo naravno postoji, ali je skriven, odnosno ugrađen i ti ga ne pišeš i ne utičeš na njega. VB programi su tzv. "event-driven", odnosno ti pišeš parčiće programa koji se aktiviraju kad korisnik nešto učini, klikne mišem na neko dugme, izmeni tekst u nekoj "kutijici" na prozoru programa (tzv. "formi") itd. Sa druge strane, ni akcije koje predstavljaju izlaz programa najčešće nemaju oblik nekakvih izvršnih naredbi, nego su to naredbe dodele: nekakav_tekst_na_nečemu = "Novi tekst" (umesto bukvalnog teksta pod navodnicima, naravno, može da stoji i neka promenljiva tipa string). Print, čini mi se, može da se radi u nešto što se zove Image ili možda PictureBox, ali meni to nije bilo potrebno. Tebi, koji si pisao raznovrsne programe, sa tekstom i grafikom, verovatno će te vrste "kontrola" biti najinteresantnije.
Eto, po meni, to su najveće razlike, od onih sa kojima se prvo susretneš.

VB donekle podržava OOP (mada za nasleđivanje nisam baš siguran...), odnosno sve "kontrole" (dugmići, selekcije, meniji, "kućice" za unos teksta, ispis ili crtanje,... itd.) su objekti. Moguće je konstruisati i neke svoje složene kontrole, na primer kućicu za unos teksta koja dozvoljava upis samo cifara (tako da ne moraš u programu da proveravaš da li je ulazna veličina prihvatljiva) i slično.
[ jablan @ 29.10.2004. 11:20 ] @
Prelazak sa QBASIC (ili, još gore, GWBASIC) programiranja na bilo koji vid Windows (ili, još gore, veb) programiranja je toliko drastičan da je učenje novog jezika samo mali deo truda koji ćeš morati da uložiš. Ako si već spreman za tako veliki zalogaj, možda nije loše da o istom trošku pređeš na neki savremeniji jezik (C#, Java, čak Delphi), jer se u krajnjoj liniji isplati.

Uzgred, cela priča o programiranju 286-ice usred 2004. godine deluje prilično neverovantno, mada nije nemoguće postojanje tako endemskog primerka programera.
[ degojs @ 29.10.2004. 13:54 ] @
S obzirom na veliko iskustvo u BASIC-u, za tebe je najbolje da kreneš sa učenjem Visual Basic .NET. Kako su ti već savetovali, stariji Visual Basic slobodno preskoči. Moraćeš da malo pručiš i baze podataka tipa Access i rad sa istim pomoću SQL. Dakle, pravac VB .NET.
[ Barney Gumble @ 29.10.2004. 22:47 ] @
Hvala vam na odgovorima!
Naravno nemam ništa protiv da napišete još saveta. Verujem da će to koristiti i drugima koji planiraju da se bave programiranjem.

Vidim često spominjete .NET ...negde sam pročitao da .NET programi ne mogu da rade samostalno već zahtevaju neki dodatak za windows (mislim da se zove .NET framework). Da li je to tačno i ako je tačno kako drugi programeri rešavaju taj problem?


[ degojs @ 29.10.2004. 23:14 ] @
Da, potrebno je da na kompjuteru bude instaliran .NET run-time (poslednja verzija je 1.1). Veličina ovog dodatka je oko 20 MB.

Programi koje napišeš u Visual Basic .NET (ili C# ili C++ .NET) se upakuju tako da uključe i ovaj potrebni dodatak i sve se to stavi na CD. Prilikom instaliranja tvoje aplikacije, instalacioni program će prvo prvo proveriti da li na kompjuteru ima instaliran .NET i ako nema onda će ga instalirati, a zatim će nastaviti sa instaliranjem tvoje aplikacije. Ako se za programiranje koristi Visual Studio, ovo je sve prilično jednostavno i automatizovano.

Ako si siguran da na kompjuteru ima odgovarajuća verzija .NET-a, onda možeš da im pošalješ samo tvoju aplikaciju. A ni sa internetom nije tako strašno - može da se skine tih 20-tak MB, pa onda lako dalje kopira i instalira na ostale računare, itd. Takođe, može i da se koristi Windows Update za skidanje i instaliranje istog.

Stvari će biti još više pojednostavljne iduće godine kada izađe verzija 2 .NET frameworka i verzija 2005 Visual Studija - postojaće nešto što se zove one-click-deployment.

[ Barney Gumble @ 30.10.2004. 01:36 ] @
To znači da bi moj program (tačnije instaler) bio minimalno 20 megabajta.
Sve je ovo OK ako pravim program koji bi prodavao (ili besplatno delio) na CD-u.

ALI

Šta kada poželim da napravim neki manji programčić od recima megabajt ili dva, poput gomile sličnih koji se mogu naći na download.com-u. Tamo su programi u proseku oko 3 MB. Kako bi ja mogao da konkurišem bilo kom takvom programu sa "programčićem" koji zauzima recima 21 MB i pomoću dial-up pristupa se downloaduje za minimalno sat vremena. Ja znam mnoge ljude koji odustaju od downloadowanja kada vide da je program više od 5 MB.
[ degojs @ 30.10.2004. 02:04 ] @
E, u tom slučaju pomoći ti nema sve dok .NET ne bude deo Windowsa i dok taj Windows ne bude zauzimao veći deo tržišta ili dok većina korisnika ne bude imala instaliran .NET na starijim Windowsima.

Možeš da staviš dva linka na svojoj stranici: jedan za tvoj program, a drugi za .NET runtime. Ako čovek već ima .NET, onda može da preuzme samo tvoj program.

Ako ti ne odgovara, moraćeš da se maneš .NET-a (isti slučaj je i sa Java, možda čak i još gore), bar još nekoliko godina, a u međuvremenu pogledaj Delphi i, ako baš moraš, C++.
[ Barney Gumble @ 30.10.2004. 06:03 ] @
OK! Idem sistemom eliminacije.
-Visual Basic 6 izbacujem
-Javu izbacujem

Visual Basic .NET mi dobro zvuči (osim u vezi malih programa)

Sada bi voleo da me informišete o C++ C# i C++ .NET (valjda sam ih sve pomenuo). Koje su razlike izmedju njih i tako to?



[ degojs @ 30.10.2004. 16:18 ] @
C# takođe treba .NET runtime. C# je sličan po sintaksi Javi, C i C++, a Visual Basic.NET je naravno BASIC. Dakle, praktično ista stvar, samo zavisi koje predznanje imaš pa onda izabereš C# ili VB.NET. Svakako, kad naučiš VB.NET, prelazak na C# je izuzetno jednostavan, a vredi i obrnuto (sa C# na VB.NET ). U stvari, više vremena ćeš provesti proučavajući sam .NET deo na koji se oslanjaju i VB.NET i C#.

Poseti malo ".NET" forum koji imamo ovde na EliteSecurity i pogledaj neke od TOP tema.

Za C++ zaista ne mogu da komentarišem, nikad nisam stigao dalje od bubanja standardnog C++ i malo igranja u VC++ i VC++.NET. Ono što je sigurno: trebaće ti mnogo vremena dok počneš da produktivno programiraš koristeći C++. Ako praviš poslovne aplikacije, mislim da treba da izbaciš i C++.

I da, ne zaboravi da pogledaš Delphi. Nije komplikovan kao C++, a ne treba nikakav runtime za pokretanje. I postoji i Delphi.NET. Poseti malo i "Delphi" forum na ES :)
[ Dragi Tata @ 30.10.2004. 16:41 ] @
Citat:
degojs: I da, ne zaboravi da pogledaš Delphi. Nije komplikovan kao C++, a ne treba nikakav runtime za pokretanje. I postoji i Delphi.NET. Poseti malo i "Delphi" forum na ES :)


Može biti da sam loše obavešten, ali koliko znam Delphi deli istu sudbinu kao VB - Borland će da razvija samo .NET verziju.

[ degojs @ 30.10.2004. 16:46 ] @
Zaista prvi put čujem. Ako je tako, onda i Delphi ispada :)
[ srki @ 30.10.2004. 17:14 ] @
Citat:
Dragi Tata: Može biti da sam loše obavešten, ali koliko znam Delphi deli istu sudbinu kao VB - Borland će da razvija samo .NET verziju.

Da li se secas gde si to video? Tacno je da je Delphi 8 bio samo za .NET ali najnoviji Delphi 9 podrzava i .NET i Win32. Nekako mi je malo cudno da ulazu u Win32 Delphi samo zbog jedne verzije. Mozda i gresim.
[ Dragi Tata @ 30.10.2004. 18:15 ] @
Na nekoj diskusiji na Code Project-u se pojavio jedan Delphijevac koji je "pljuckao" .NETi hvalio Delphi (kojavećverzija) kao poslednji pravi Delphi.

Međutim, sudeći po ovom linku:

http://www.borland.com/product...s/pdf/delphi_2005_overview.pdf

srki je u pravu i Delphi 2005 će da podržava Win32 programe.
[ Djomloun @ 30.10.2004. 18:50 ] @
Ajde okaci neke tvoje programe radjene u basicu, (spomenuo si igrice?) bas bih voleo da vidim tvoj rad.
[ -zombie- @ 31.10.2004. 00:13 ] @
Citat:
Dragi Tata:
Može biti da sam loše obavešten, ali koliko znam Delphi deli istu sudbinu kao VB - Borland će da razvija samo .NET verziju.


prvo, definitivno si loše obavešten, al to si već i sam skontao.. ;)

a drugo, i da se to desi (da borland batali win32 verziju), to se nikako ne bi moglo nazvati "deljenje sudbine sa VB", pošto delphi (delphi jezik, i donekle component library) ne mora da pretrpi praktično nikakve značajnije izmene da bi se uklopio u .net šemu.. (za razliku od VBa)

količina koda koja mora biti promenjena pri portovanju na .net je prilično mala (ako postoje iste/ekvivalentne komponente), a to će naročito postati očigledno za par dana, kada izađe delphi 9, sa podrškom za obe platforme (i oba jezika ;).

// mislim, izvinjavam se, ali sam morao da reagujem.. stavljanje VBa i delphija u isti koš, pa makar i u hipotetičnoj pretpostavci ne mogu da oćutim.. :-P
[ Barney Gumble @ 31.10.2004. 02:37 ] @
Citat:
Djomloun: Ajde okaci neke tvoje programe radjene u basicu, (spomenuo si igrice?) bas bih voleo da vidim tvoj rad.

Programi koje sam radio su mi zarobljeni na hard disku od 40 MB. Imam hard disk fioku u novom kompjuteru ali ne znam da li je stari hard disk kompatibilan a ne volim da rizikujem.

Moram da se ispravim. ipak sam uradio jedan program za windows. radio sam u trial verziji Dark Basic-a. Program je izbacivao idiotske rezultate. Tri sata sam se ubijao od analiziranja programa i isprobavanja a onda sam shvatio da Dark Basic Trial sve rezultate koji su manji od jedan zaokruzuje na jedan. Kada sam program isprobao sa ogromnim brojevima koji su deljivi sa 100 ili 1000 onda je sve bilo tačno.
Isti program sam davno napisao za GWBASIC i radio je odlicno. Inace formulu sam sam izmislio. Tacnost mozete proveriti ako imate financijske tablice.

Evo koda:

REM 27.07.2004
REM DARK BASIC FREE TRIAL VERSION
PRINT
PRINT " KREDIT v1.0"
PRINT " Ovo je program koji ce vas postedeti upotrebe kreditnih tablica"
PRINT
PRINT "

-------------------------------------------------------------------------------------------------------"
PRINT "

-------------------------------------------------------------------------------------------------------"
PRINT
PRINT "Unesite iznos glavnice: "
INPUT G
PRINT "Unesite koliko procenata su kamate (ne koristite znak %): "
INPUT K
PRINT "Unesite ukupan broj rata: "
INPUT R
PRINT "Unesite broj rata u toku jedne godine: "
INPUT RG

UP=(R*(R+1))/2
KP=((G*K)/100)/(R*RG)

PRINT
PRINT "-----------------------REZULTAT-----------------------"
PRINT

UK=UP*KP
PRINT "Ukupne kamate su: ",UK
PRINT

UV=G+UK
PRINT "Ukupno za vratiti: ",UV
PRINT

OR=UV/R
PRINT "OTPLATA PO RATI: ",OR
PRINT

OG=OR*RG
PRINT "OTPLATA GODISNJE: ",OG
PRINT
WAIT KEY
[ Dragi Tata @ 31.10.2004. 02:40 ] @
Citat:
-zombie-// mislim, izvinjavam se, ali sam morao da reagujem.. stavljanje VBa i delphija u isti koš, pa makar i u hipotetičnoj pretpostavci ne mogu da oćutim.. :-P


Hehehe, priznaj da si učio Paskal u školi. Imao sam prilike da radim na jednom projektu sa omladincima koji su u srednjoj školi radili u Paskalu i bilo je muke dok se nisu navikli da je C različit jezik od Paskala. I dan danas mogu da se vide ovakve stvari:

Code:

//This file was written by XXXX Pro to make C++ easier for Pascal programmers. 
#define begin { 
#define end } 
#define Begin { 
#define End } 
#define BEGIN void main() { 
#define END. } 
#define Procedure void 
#define Function 
#define and && 
#define or || 
#define not ! 
#define shl << 
#define shr >> 
#define record struct { 
#define then 

typedef integer int; 
typedef shortint short int; 
typedef longint long int; 
typedef byte unsigned short int; 
typedef word unsigned int; 
typedef dword unsigned long int; 
typedef real float; 
typedef string char; 
typedef pointer void*; 


Jedan duhovit komentar na to:

Citat:

It's funny to see things defined as nothing, so they are ignored. Aparently for nice-reading code. This gives me some good ideas; you could do:

#define please
#define also
#define thanks
#define let

then you can write code like:

also please let a = 1 thanks



Sve ovo sa legendarnog sajta
http://thedailywtf.com/
[ Barney Gumble @ 31.10.2004. 04:26 ] @
Razgledao sam na microsoftovom sajtu deo o Visual Studiu. nekako je previše stručan pa mi nije baš sve jasno. Ako sam dobro razumeo najnovija verzija visual studia je "Visual Studio .NET 2003". Zbunjuje me što se ona sastoji samo od .NET jezika. Da li to microsoft više ne podržava programiranje programa koji nisu .NET ?

U vezi C++ . NET mi takodje nije baš jasno, da li on može da "pravi" i programe koji nisu .NET ? Ako može, zanima me kako se to izvodi, da li mora da se piše različiti programski kod ili se na kraju jednostavno izabere u kom obliku želimo završnu verziju (samostalnu ili onu koja zahteva .NET framework)?
[ srki @ 31.10.2004. 05:48 ] @
Citat:
Dragi Tata: 
also please let a = 1 thanks

Idi u persun! Zagrcnuo sam se! LOL!!!
[ Djomloun @ 31.10.2004. 07:52 ] @
Pa dobro ti rece da su ti programi mali, 1-2MB, nemoj mi reci da nemas floppy da iskopiras sa starog na novi komp?
[ Gojko Vujovic @ 31.10.2004. 11:36 ] @
Rekao je da 286 više ne radi, čitaj malo...
[ -zombie- @ 31.10.2004. 15:02 ] @
tata, to nije bilo lepo.. ;)

ako te baš zanima, paskal sam učio sam, još u osnovnoj (pa sam zato na takmičenjima lagano pobeđivao -- pošto su svi ostali radili u pekom bejziku ;)

a u srednjoj (matematička) sam učio tvoj C ;), tako da nemam te probleme kakve opisuješ.. jedino što nemam rutinu, pošto sam radio samo par projekata u njemu (čisto lična odluka, jer mi se jezik jednostavno ne sviđa (da ne kažem nešto gore ;)).

a usput, taj paskal koji se uči u školama (znači ne ni turbo paskal) je u odnosu na današnji delphi kao C u odnosu na C++. mada samo po mogućnostima.. nasuprot C++u koji sintaxu dodatno komplikuje, delphi ima još prostiju sintaxu od paskala, pošto reference ukidaju potrebu za pointerima.. :-P

Citat:
also please let a = 1 thanks


a kad već pomenu ovo, baš pre neki dan sam se nasmejao kada sam čitao ESRov fetchmail manual.. http://www.catb.org/~esr/fetchmail/fetchmail-man.html

Citat:
You can use the noise keywords ‘and’, ‘with’, ‘has’, ‘wants’, and ‘options’ anywhere in an entry to make it resemble English. They’re ignored, but but can make entries much easier to read at a glance. The punctuation characters ’:’, ’;’ and ’,’ are also ignored.

Code:
poll mail.provider.net with proto pop3:
    user "jsmith" there has password "u can’t krak this"
        is jws here and wants mda "/bin/mail"


xexe.. :-P
[ Barney Gumble @ 31.10.2004. 20:10 ] @
Citat:
Djomloun: Pa dobro ti rece da su ti programi mali, 1-2MB, nemoj mi reci da nemas floppy da iskopiras sa starog na novi komp?

Stari kompjuter je pokvaren a sem toga on koristi diskete od 5,25" (mislim da je to oznaka), tako da su praktično neupotrebljive. Bilo bo bolje da nekako priključim stari hard disd ali ne znam da li je kompatibilan sa novim kompjuterima.
[ salec @ 01.11.2004. 13:09 ] @
Citat:
Barney Gumble: Stari kompjuter je pokvaren a sem toga on koristi diskete od 5,25" (mislim da je to oznaka), tako da su praktično neupotrebljive. Bilo bo bolje da nekako priključim stari hard disd ali ne znam da li je kompatibilan sa novim kompjuterima.


Ako je 5.25" drajv (i kabl za njega) ispravan, mogao bi bez problema da se premesti na novi kompjuter. Stari HDD će moći, ako je IDE (ATA), ali ako je MFM ili RLL, ...? Koliki je kapacitet tog HDD-a?

Uzgred, što se tiče BASIC-a, postoji veoma brzi XBasic, koji radi pod windowsima (a i pod Linuxom, ali da ne širimo priču), a besplatan je. Možeš pogledati poređenje sa QBASIC-om. Postoji na Yahoo-u forum na kome se može naći podrška.
[ Dragi Tata @ 01.11.2004. 14:33 ] @
Citat:
-zombie-:
a u srednjoj (matematička) sam učio tvoj C ;), tako da nemam te probleme kakve opisuješ.. jedino što nemam rutinu, pošto sam radio samo par projekata u njemu (čisto lična odluka, jer mi se jezik jednostavno ne sviđa (da ne kažem nešto gore ;)).


Hehehe. Naučio sam "moj" C jer je početkom 90-ih bio "u modi". Skoro svi koje znam da su tad prelazili na C su se u međuvremenu popišmanili pa su se vratili na Fortran (numeričari) ili prešli na neki RAD jezik kao što je VB. Ja sam jedan od retkih koji je prešao na C++ i to zato što sam mogao postepeno da uvodim više mehanizme apstrakcije bez napuštanja C koda kog smo već imali jako puno.

Što se Paskala tiče, malko sam ga proučavao krajem 80-ih još dok sam imao Atari ST, ali sam ga brzo batalio jer sam zaključio da ga niko živi ne koristi u praksi i prešao na mnogo ružniji ali zastupljeniji Fortran.
[ Barney Gumble @ 01.11.2004. 23:14 ] @
Citat:
salec: Ako je 5.25" drajv (i kabl za njega) ispravan, mogao bi bez problema da se premesti na novi kompjuter. Stari HDD će moći, ako je IDE (ATA), ali ako je MFM ili RLL, ...? Koliki je kapacitet tog HDD-a?

Uzgred, što se tiče BASIC-a, postoji veoma brzi XBasic, koji radi pod windowsima (a i pod Linuxom, ali da ne širimo priču), a besplatan je. Možeš pogledati poređenje sa QBASIC-om. Postoji na Yahoo-u forum na kome se može naći podrška.

Probacu to sa 5.25" drajvom.
Stari HDD je kapaciteta 40 MB. Da li znas po cemu se vidi da li je IDE (ATA), posto mi komp nije pri ruci a ne znam na pamet oznake?

Pogledacu i taj XBasic, hvala na toj informaciji
[ Reljam @ 02.11.2004. 05:02 ] @
Citat:
Dragi Tata:Što se Paskala tiče, malko sam ga proučavao krajem 80-ih još dok sam imao Atari ST...
Pa tako reci! I ja sam imao Atari ST (1040), na njemu sam programirao u STOSu i kasnije u tvom C-u. Mada sam pre toga poceo na C64, dok si ti valjda imao Spectruma, zar ne? :)

Barney, odgovor na tvoje pitanje o VS.NETu: Visual Studio .NET (i C++ .NET kako si ga nazvao) moze da pravi i obicne i .NET programe. Znaci slobodno mozes da nabavis Visual Studio .NET, to ce da ti zavrsi posao.
[ Barney Gumble @ 02.11.2004. 10:39 ] @
To je to znacči! Hvala vam mnogo!

Odoh u kupovinu. :)
[ salec @ 02.11.2004. 11:19 ] @
Citat:
Barney Gumble:Stari HDD je kapaciteta 40 MB. Da li znas po cemu se vidi da li je IDE (ATA), posto mi komp nije pri ruci a ne znam na pamet oznake?

U principu, konektori bi morali da se razlikuju po broju pinova (a neki i po obliku).

Ako na tvom disku postoji 40-pinski konektor, ovakav:





onda je to ATA disk i verovatno će ga prepoznati i nove ploče.
[ Dragi Tata @ 02.11.2004. 16:47 ] @
Citat:
Reljam: Pa tako reci! I ja sam imao Atari ST (1040), na njemu sam programirao u STOSu i kasnije u tvom C-u. Mada sam pre toga poceo na C64, dok si ti valjda imao Spectruma, zar ne? :)


E ja sam imao ST 512 i to sa onim starim flopi diskom. Najviše me je nerviralo što je bila nemačka verzija. Uglavnom, da mogu da se vratim u prošlost ne bih bacao pare na ST, nego bih lepo kupio Spekija sa 128 kB :) Jedino se ne sećam da je postojao Fortran kompajler za Spektrum...

A C sam prvi put probao na faksu, kucajući u vi-ju na jednom VT100 terminalu povezanom na neki HP minikompjuter. Više sam se oznojio zbog vi-ja nego zbog C-a, hehehe. A zamisli frustracije kad sam otkrio da matematičke funkcije "ne rade" (tj, kako sam kasnije otkrio, matematička biblioteka mora da se eksplicitno linkuje).

Posle je došao legendarni Turbo C i dalje nije bilo zime.
[ Reljam @ 02.11.2004. 17:00 ] @
Vidis, ja sam se na vreme orijentisao na pravu stranu: nikad nisam koristio TurboC, od starta sam koristio QuickC :)

Sto ti je sudbina...
[ Dragi Tata @ 02.11.2004. 17:12 ] @
Ja nisam znao ni da postoji Quick C u to vreme. Čak sam i prve Windows programe pisao pomoću Borlandovog OWL-a, a na MFC sam prešao tek negde 1998 kad je već bilo jasno da je Borland pukao (izvini Zombie).
[ Reljam @ 02.11.2004. 17:59 ] @
QuickC je bio popularniji medju Amerima, dok je Turbo bio popularniji u Evropi. Ovo se sve desava oko '91 - '92 (QuickC v2.0 ili v2.5, ne secam se vise), a doticni C nije bio moj nego me je moj ortak Amer navukao na to. Ja sam u to vreme i dalje imao STa, a na njemu je bio neki drugi C, ne secam se vise. Jedino sto je bilo dobro kod njega je sto sam mogao da napravim RAM disk od 300K i da kompajliram i linkujem na RAM disku, i onda je sve letelo. QuickC je inace imao obicaj da linkuje biblioteke kada ga instaliras (mislim da su ga isporucili samo sa gomilom obj fajlova), tako da je setup na nekom nesrecnom AT kompjuteru trajao sat i po.
[ Barney Gumble @ 03.11.2004. 10:54 ] @
Citat:
salec: U principu, konektori bi morali da se razlikuju po broju pinova (a neki i po obliku).

Ako na tvom disku postoji 40-pinski konektor,


onda je to ATA disk i verovatno će ga prepoznati i nove ploče.

Hvala na objasnjenju. ja mislim da je takav. Zivim na dva mesta a ovde gde sam sada mi nije stari komp. pa ne mogu odmah da proverim. U svakom slucaju veoma korisno za mene.
[ Barney Gumble @ 03.11.2004. 11:04 ] @
Pre nabavke Visual Studia .NET 2003 javila se jos jedna nejasnoca.
VS dolazi u cetiri verzije:
-enterprise architect
-enterprise developer
-professional
-academic

Koja od njih bi bila odgovarajuca za mene? A ako ne uspem da nabavim bas tu verziju, koja bi bila alternativa? Da li su razlike izmedju njih znacajne?

[ Reljam @ 03.11.2004. 16:11 ] @
Pogledaj na Microsoftovom sajtu, tamo ima jedna dobra tabela koja objasnjava razlike. U 99% slucajeva Professional verzija je ono sto ti odgovara, a ako ti ne treba optimizer onda mozes da prodjes i sa Academic verzijom.
[ X Files @ 23.04.2008. 16:42 ] @
(23.04.2008. - 18:42) Tema je premeštena iz foruma Art of Programming u forum Art of Programming.
[ X Files @ 23.04.2008. 16:43 ] @
(23.04.2008. - 18:43) Tema je premeštena iz foruma Art of Programming u forum Ostali programski jezici.