|
[ Slobodan Miskovic @ 20.11.2004. 13:52 ] @
| Pokrenuo sam ovu temu u nadi da ona nece biti jos jedan primer flame-a i u dogovoru sa Secret-om dogovorili smo se da se svaka poruka koja bude moguci izazivac flame-a i koja ne bude u skladu sa temom, brise. Takodje bi voleo da se ovde prodiskutuje o osnovnim prednostima i manama kapitalizma u odnosu na ostale socijalne sisteme. Ovde ce se raspravljati iskljucivo o ekomomskim aspektima a ne o politici.
Za pocetak, da li se slazete sa ovom definicijom?
Capitalism is a social system based on the principle of individual rights. The term capitalism is used here in the broader philosophical political sense, and not in the narrower economic sense, i.e. a free-market.
Da li mislite da se razvojem kapitalizma mora doci do jedne maximalne tacke u razvoju gde nece vise biti prostora za napredovanje u smislu novih trzista. Sta ce posle toga da usledi? Vec sada se mogu primetiti velike krize u vodecim kapitalstickim drzavama, jednostavno dolazi do velikog zasicenja trzista i rast nije vise moguc u onoj meri koja je bila trend pre 10-20 god. a ulaganja su nastavljena na istom nivou ako ne i vecem ali nedostaje profit koji je bio u tom periodu... Otpustaju se radnici i dolazi do socijanih potresa, od otpustanja radnika do toga da se fabrike zatvaraju zbog odrzavanja profita koji je bio u ranijem periodu... |
[ srki @ 21.11.2004. 03:21 ] @
Citat: Za pocetak, da li se slazete sa ovom definicijom?
Capitalism is a social system based on the principle of individual rights. The term capitalism is used here in the broader philosophical political sense, and not in the narrower economic sense, i.e. a free-market.
Ne slazem se. Gde si video tu definiciju? Ja sam do sada uvek kalitalizam smatrao vrstom ekonomskog sistema i sve definicije koje sam vidjao su se svodile na to. Kapitalizam nema veze sa individualnim pravima. Pa i komunizam je socijalni sistem baziran na individualnim pravima samo sto svako ima svoju definiciju sta su to individualna prava.
Jedna malo drugacija definicija sa kojom mogu da se zlozim:
An economic system in which the means of production and distribution are privately or corporately owned and development is proportionate to the accumulation and reinvestment of profits gained in a free market.
Citat: Da li mislite da se razvojem kapitalizma mora doci do jedne maximalne tacke u razvoju gde nece vise biti prostora za napredovanje u smislu novih trzista.
Mozda za nekoliko hiljada godina kada iscrpimo sve resurse zemlje.
Citat: Sta ce posle toga da usledi? Vec sada se mogu primetiti velike krize u vodecim kapitalstickim drzavama, jednostavno dolazi do velikog zasicenja trzista
To se desava svakih 10-20 godina. markom je lepo napisao u ovoj poruci kako se u stabilnim ekonomijama stalno smenjuju usponi i padovi (slicno sinusnoj funkciji).
Citat: i rast nije vise moguc u onoj meri koja je bila trend pre 10-20 god. a ulaganja su nastavljena na istom nivou ako ne i vecem ali nedostaje profit koji je bio u tom periodu...
Bila je recesija pa ce posle opet profit da krene da raste. Vest sa b92:
Ekonomija SAD nastavlja rast
Vašington -- Uprava federalnih rezervi SAD saopštila je da je američka ekonomija nastavila da beleži zadovoljavajući rast. Industrijska proizvodnja, posle dugog zastoja, počela je da se oporavlja, a veoma uspešna je bila i prodaja kuća.
Citat: Otpustaju se radnici i dolazi do socijanih potresa, od otpustanja radnika do toga da se fabrike zatvaraju zbog odrzavanja profita koji je bio u ranijem periodu...
Na zapadu nista novo. Bilo je to tako oduvek. Svakih desetak godina dolazi do neke recesije da bi se posle ekonomija oporavila.
[ Slobodan Miskovic @ 21.11.2004. 12:36 ] @
Citat: Mozda za nekoliko hiljada godina kada iscrpimo sve resurse zemlje.
Nisam mislio na to. To je svakako izvesno, ali samo mislio na to da idalje imamo 5-6 stvarno kapitalistickih zemalja. Ostalo su prosto receno robovi. Uzmimo za primem Nemacku (primer stvarno kapitalisticke zemlje), ona je nivo svog razvoja dovela do jako visokog nivoa, u smislu da vise nije moguce ulagati u samu zemlju i unapredjivati je koliko je to bilo u periodu od kraja 1950 do danas. Sva infrastruktura (telekomunikaciona, transportna...) je dovedena do relativnog maximuma za danasnje pojmove. Profit vise nije toliki koliki je bio. Zamislite zemlju u kojoj ljudi imaju da kupe automobil svake 2-3 godine, dok su pre 20-30 taj auto kupovali na svakih 5-8. Jednostavno dolazi do zasicenja a sam proizvod (u ovom slucaju automobil) doveden je do vrhunskog nivoa kvaliteta tako da nema potrebe da se zamenjuje u narednom periodu za neki novi. Za taj novi proizvod fabrika automobila je ulozila novac u njegov razvoj i ocekuje da se taj novac vrati a kako je dostignut visok nivo tehnologije svaki sledeci tehnoloski pomak kosta sve vise i vise...dok je on sa aspekta potrosaca zanemarljiv da bi taj novi proizvod bio zamenjen starim u tako kratkom vremenskom periodu. Tada stvarne kapitalisticke zemlje u ovom slucaju Nemacka prosiruju svoje trziste, ovde treba obratiti paznju na rec SVOJE, gde plasiraju svoje proizvode da bi ostvarili dobit koja je izostala u matici i slicnom okruzenju. Naime po meni glavni problem kapitalizma je taj sto se vise ne stvaraju kapitalisticke zemlje nego samo njihovi zavisnici.
Citat: To se desava svakih 10-20 godina. markom je lepo napisao u ovoj poruci kako se u stabilnim ekonomijama stalno smenjuju usponi i padovi (slicno sinusnoj funkciji).
Hm...pa lepo je receno da se za najmanji period u makroekonomiji smatra 20-25 godina. A ako je od rata proslo 50 godina to je tek dva perioda i nisam bas siguran da se tako pouzdano moze tvrditi da je to normalno... To je kao kada bi jedne cele nedelje bilo suncano i onda u ponedeljek padne kisa i to se desi dve nedelje zaredom mi ne mozemo reci da ce svaki ponedeljak biti kisan....zar ne?
Citat: Svakih desetak godina dolazi do neke recesije da bi se posle ekonomija oporavila.
A koji su uzroci recesije...hm sigurno nisu ekonomske prirode....skoro uvek je u pitanju bio rat ili nesto slicno. Da nije bilo Drugog svetskog rata ko zna sta bi bilo sa kapitalizmom....
[ srki @ 22.11.2004. 00:24 ] @
Citat: STELLANOVA: A koji su uzroci recesije...hm sigurno nisu ekonomske prirode....skoro uvek je u pitanju bio rat ili nesto slicno. Da nije bilo Drugog svetskog rata ko zna sta bi bilo sa kapitalizmom....
Pa nisu u pitanju ratovi. Recesije su bile 1973, 1982, 1991, 2001 a tada nisu bili ratovi.
Citat: Nisam mislio na to. To je svakako izvesno, ali samo mislio na to da idalje imamo 5-6 stvarno kapitalistickih zemalja. Ostalo su prosto receno robovi.
Ne slazem se. Ostale zemlje otkad su otvorile trziste napreduju strahovito brzo. Mi smo bili pod sankcijama i ratovima ali recimo Madjarska, Ceska, Kina napreduju jer kapitalisti iznose proizvodnju iz zemlje i ulazu u zemlje sa manjim standardom jer oni imaju veci profit. Porez od tog ulaganja ne uzima Nemacka i Amerika nego Madjarska, Kina, Ceska itd...Kada se tamo podigne standard onda ce doci na red i Makedonija, Srbija, Rusija itd...Da nema kapitalizma nego da je u tim zemljama komunizam onda ne bi bilo selidbe kompanija jer se en bi gledao profit vlasnika kompanije...Bas zahvaljujuci kapitalizmu dolazi do outsourcinga i ulaganja u zemlje sa otvorenim i stabilnim trzistem. Znaci da kapitalizam u stvari sprecava da ostale zemlje budu robovi (po tvojim recima) nego unapredjuju te zemlje i dizu im standard. Prosecna kineska plata je veca od nase a takodje maltene svako ima pristup internetu koji je strasno jeftin (imam ovde nekoliko dobrih prijatelja Kineza koji su internacionalni studenti). A racuni za mobilni su im isto strasno jeftini jer cena impulsa je samo neznatno veca od cene obicnog razgovora. Zato sve kompanije koje su u vezi sa mobilnim komunikacijama smatraju Kinu ogromnim trzistem.
Citat: Uzmimo za primem Nemacku (primer stvarno kapitalisticke zemlje), ona je nivo svog razvoja dovela do jako visokog nivoa, u smislu da vise nije moguce ulagati u samu zemlju i unapredjivati je koliko je to bilo u periodu od kraja 1950 do danas. Sva infrastruktura (telekomunikaciona, transportna...) je dovedena do relativnog maximuma za danasnje pojmove.
Pa uvek se pojavljuju nove stvari, nikada nije maksimum. Sigurno bi to neko rekao i pre dvadeset, trideset godina. Sta u sustini sada ima bolje? Samo neke tehnoloske zezalice. Ali to ce biti i kasnije.
Citat: Profit vise nije toliki koliki je bio. Zamislite zemlju u kojoj ljudi imaju da kupe automobil svake 2-3 godine, dok su pre 20-30 taj auto kupovali na svakih 5-8. Jednostavno dolazi do zasicenja a sam proizvod (u ovom slucaju automobil) doveden je do vrhunskog nivoa kvaliteta tako da nema potrebe da se zamenjuje u narednom periodu za neki novi.
Ali posto je veci standard onda su i automobili skuplji pa kostaju od 20.000 do 100000 i vise evra. Takodje industriju ne cine samo automobili. Desava se da neka industrija propadne a stvori se neka druga. Sada su u usponu telekomunikacije, internet, racunari itd...
Citat: Tada stvarne kapitalisticke zemlje u ovom slucaju Nemacka prosiruju svoje trziste
Ali one ne mogu tolio da prosire svoje trziste na siromasne zemlje ako te zemlje nemaju para da daju 50 000 za novi Audi. To znaci da se tim kapitalistima najvise isplati da ulazu pare u te zemlje cime se tim zemljama povecava standard.
Citat: Naime po meni glavni problem kapitalizma je taj sto se vise ne stvaraju kapitalisticke zemlje nego samo njihovi zavisnici.
Ali ti kapitalisti mogu da zaradjuju maksimalno koliko te siromasne zemlje imaju priliv kapitala. One ne mogu da kupe vise robe nego sto imaju para. Pre bi to dovelo do zasicenja, zar ne? Ali posto kapitalistio hoce vise para a ne manje to znaci da oni rade u stvari nesto drugo a to je ulaganje u te siromasne zemlje da bi smanjile troskove. Posle im se to ulaganje vrati jer te zemlje imaju para da kupe njihovu robu. U tome nema nista lose, kapitalista je srecniji jer ima vise para a i siromasne zemlje su srecnije jer imaju para da kupe bmw...
[ Slobodan Miskovic @ 22.11.2004. 00:49 ] @
Citat: Pa nisu u pitanju ratovi. Recesije su bile 1973, 1982, 1991, 2001 a tada nisu bili ratovi.
Ratovi, nego sta nego ratovi...
za 1973 i 1982 ne znam,mislim da je uzrok Vijetnamska kriza (za 1973),a za 1982 trka u naoruzanju (Hladni Rat), ali znam da je 1991 bio rat u Iraku. A 2001. napad na WTC... i posle napad na Avganistan... Sve je bilo uzrocno posledicno...posle ovog napada povecani su troskovi za obezbedjenje, bezbednost i vojsku....sto je glavni uzrok recesije...
Citat: Ostale zemlje otkad su otvorile trziste napreduju strahovito brzo. Mi smo bili pod sankcijama i ratovima ali recimo Madjarska, Ceska, Kina napreduju jer kapitalisti iznose proizvodnju iz zemlje i ulazu u zemlje sa manjim standardom jer oni imaju veci profit. Porez od tog ulaganja ne uzima Nemacka i Amerika nego Madjarska, Kina, Ceska itd...Kada se tamo podigne standard onda ce doci na red i Makedonija, Srbija, Rusija itd...
Mislim da nisi upravu i da je ovo klasicni primer zamazivanja ociju, naime jedna Nemacka nece dozvoliti da joj Madjarska bude konkurent nego ce je uvek drzati na odredjenom stepenu razvoja koji ce uvek biti manji od njenog. Kada kazem Nemacka mislim na sve zemlje koje se mogu smatrati kolevkama kapitalizma.
Sto se tice poreza koji uzimaju te zemlje u koje se ulaze ne smemo zaporaviti korupciju, naime svaki drzavni vrh ce se truditi da uzme nesto para i za sebe....bar u prvom periodu...
Sto se tice Kine ona se ne razvija kao kapitalisticka zemlja nego kao kapitalisticko trziste.
Citat: Pa uvek se pojavljuju nove stvari, nikada nije maksimum. Sigurno bi to neko rekao i pre dvadeset, trideset godina. Sta u sustini sada ima bolje? Samo neke tehnoloske zezalice. Ali to ce biti i kasnije.
Mislim da u skorijoj buducnosti nisu moguca tolika ulaganja kao sto su kradnja putne i telekomunikacione mreze...
Citat: Ali posto je veci standard onda su i automobili skuplji pa kostaju od 20.000 do 100000 i vise evra. Takodje industriju ne cine samo automobili. Desava se da neka industrija propadne a stvori se neka druga. Sada su u usponu telekomunikacije, internet, racunari itd...
Standard ne raste srazmerno napretku tehnologije....postoje mnogi dokazi za ovu tvrdnju... Sto se tice automobila to je bilo samo primer... A i ne znam primer neke velike industrije koja je skoro propala...tipa automobilske...
Citat: Ali one ne mogu tolio da prosire svoje trziste na siromasne zemlje ako te zemlje nemaju para da daju 50 000 za novi Audi. To znaci da se tim kapitalistima najvise isplati da ulazu pare u te zemlje cime se tim zemljama povecava standard.
Koliko kompanije trebaju da se odreknu profita da bi podigle standard u jednoj zemlji istocnog bloka???
Zar mislis da se Nemackoj vladi svidja sto se fabrike izmestaju na istok i sto dolazi do nezaposlenosti?
Citat: Ali ti kapitalisti mogu da zaradjuju maksimalno koliko te siromasne zemlje imaju priliv kapitala. One ne mogu da kupe vise robe nego sto imaju para. Pre bi to dovelo do zasicenja, zar ne? Ali posto kapitalistio hoce vise para a ne manje to znaci da oni rade u stvari nesto drugo a to je ulaganje u te siromasne zemlje da bi smanjile troskove. Posle im se to ulaganje vrati jer te zemlje imaju para da kupe njihovu robu.
Kada taj kapitaj dodje u neku zemlju on se mora izneti odnekuda, zar ne?
Citat: U tome nema nista lose, kapitalista je srecniji jer ima vise para a i siromasne zemlje su srecnije jer imaju para da kupe bmw...
A sta mislis kako razmislja jedna vlada te kapitalisticke zemlje, da li je ona srecnija?
[ srki @ 22.11.2004. 02:55 ] @
Citat: STELLANOVA:Ratovi, nego sta nego ratovi...
Pa nisu u pitanju uvek ratovi. A i ratovi su cesto posledica ekonomije tako da su vise previranja u ekonomiji uzrok ratova nego obrnuto.
Citat: za 1973 i 1982 ne znam,mislim da je uzrok Vijetnamska kriza (za 1973),a za 1982 trka u naoruzanju (Hladni Rat)
Nije samo vijetnamska kriza vec je vise zasluzan naftni embargo i frka sa arapskim zemljama clanicama OPEK-a.
1982? Hladni rat i trka u naoruzanju? Pa trka traje od '45. kako to da se posle skoro 40 godina osti kriza? Nije uopste zbog toga vec zbog stroge kontrole inflacije od strane americke vlade. Verujem da imamo na forumu nekog ko je zavrsio ekonomiju pa je sigurno ucio o tome.
Citat: , ali znam da je 1991 bio rat u Iraku.
Recesija je pocela malo ranije i tu je kriv Japan i njegova recesija (tu se desilo zasicenje) a s obzirom da Amerika dosta trguje sa Japanom onda se oseti i kod njih.
Citat: A 2001. napad na WTC...
Recesija je pocela jos krajem 2000. zbog propasti dot-com-a i pada akcija tih firmi na berzi. Taj pad je poceo 2000.
http://en.wikipedia.org/wiki/Dot_Com_Bubble
Ako vidis ovaj grafik:
http://en.wikipedia.org/wiki/I...XIC_-_dot-com_bubble_small.png
videces da je cena akcija maltene ista na pocetku 2001. i krajem 2001. Najveci pad se desio 2000. a napad na WTC se desio tek u septembru.
Citat: i posle napad na Avganistan... Sve je bilo uzrocno posledicno...posle ovog napada povecani su troskovi za obezbedjenje, bezbednost i vojsku....sto je glavni uzrok recesije...
Pa uvek su neki ratovi i stalno mozes da kazes kad god da se desila recesija od 1945 - 1990 da je to zbog hladnog rata. A zasto bas 1982. a ne neke druge godine? Onda kasnije kada je bio kraj vijetnamskog rata 1973. recesija je bila zbog kraja rata a u ovom slucaju kazes da je zbog pocetka. Da se recesija desila 3 godine kasnije onda bi ispalo opet da je zbog rata u Iraku. Uvek mozes da kazes da je kriv rat. Ratovi su jednostavno povezani sa ekonomijom ali nisu oni uvek uzrok. Jednostavno postoji neki makroekonomski ciklus.
Citat: Mislim da nisi upravu i da je ovo klasicni primer zamazivanja ociju, naime jedna Nemacka nece dozvoliti da joj Madjarska bude konkurent nego ce je uvek drzati na odredjenom stepenu razvoja koji ce uvek biti manji od njenog. Kada kazem Nemacka mislim na sve zemlje koje se mogu smatrati kolevkama kapitalizma.
Ali tamo nije komunizam i samoupravljanje pa da oni odlucuju sta ce firme da rade. Pa ako vlasnici i investitori AMD-a, Intel-a, BMW-a i sl. odluce da im je jeftinije da proizvodnju obavljaju u Kini ili Madjarskoj ne moze vlada Nemacke i Amerike da ih zaustavi jer tamo vlada slobodno trziste i kapitalizam. Gde se proizvodi najveci deo AMD procesora? U Kini. Eto vidis da bas zbog kapitalizma vlade ne mogu da sprece odliv proizvodnje u druge zemlje.
Citat: Sto se tice Kine ona se ne razvija kao kapitalisticka zemlja nego kao kapitalisticko trziste.
Slazem se. Zato i kazem da je kapitalizam vise vezan za ekonomiju nego za neko socijalno uredjenje. Ali da nije kapitalizam u Americi i Nemackoj pa onda te firme ni ne bi iznosile proizvodnju u Kinu. Zato ne mislim da je to mazanje ociju. Ko nam maze oci? Mislis da vlade tih zemalja direktno upravljaju korporacijama i ne dozvoljavaju im da iznose proizvodnju? To se mozda nekad i desi ali to su retki slucajevi kada je trziste otvoreno i kada je ekonomski sistem kapitalizam.
Citat: Mislim da u skorijoj buducnosti nisu moguca tolika ulaganja kao sto su gradnja putne i telekomunikacione mreze...
Pa dobro, gradice se nesto drugo. Ali ja verujem da je gradnja i dalje moguca. Stalno se pojavljuju nove tehnologije, opticki kablovi, video-telefoni koji zahtevaju veci protok, opticke kablove...sto opet znaci nova ulaganja itd..
Citat: Koliko kompanije trebaju da se odreknu profita da bi podigle standard u jednoj zemlji istocnog bloka???
Zar mislis da se Nemackoj vladi svidja sto se fabrike izmestaju na istok i sto dolazi do nezaposlenosti?
Ali u kapitalizmu ne upravlja nemacka vlada korporacijama. Bas zato kazem da je kapitalizam u zapadnim zemljama mnogo bolji za istocne zemlje. Sve sto treba istocne zemlje da urade je da iskorene korupciju, usklade zakone koje ce da postuju i otvore trziste...
Citat: Kada taj kapitaj dodje u neku zemlju on se mora izneti odnekuda, zar ne?
Da, znaci taj kapital iznose kupujuci te automobile, procesore itd.. Sta je lose u tome za istocne zemlje. Ionako bi te zemlje kupovale to a ne bi imale nikakav priliv novca. Ovako lepo imaju priliv novca pa mogu da kupe to sto im treba. Onu su zavisnici isto koliko su i druge zemlje zavisnici od njih. Ako je u recimo Nemackoj trziste prezasiceno to znaci da oni zavise od drugih zemalja zar ne? Mada ja ne verujem da je trziste prezasiceno jer iako se mozda automobili redje kupuju (mada ne verujem da je tako) automobili su takodje skuplji.
Citat: Citat: U tome nema nista lose, kapitalista je srecniji jer ima vise para a i siromasne zemlje su srecnije jer imaju para da kupe bmw...
A sta mislis kako razmislja jedna vlada te kapitalisticke zemlje, da li je ona srecnija?
Naravno da jeste jer oni te njihove proizvode prodaju i drugim zapadnim zemljama a i dalje su konkurentni jer imaju jeftinu proizvodnju zahvaljujuci istocnim zemljama.
[ Slobodan Miskovic @ 22.11.2004. 03:18 ] @
Sto se tice ratova i njihove povezanosti za ekonomijom slazem se sa tobom ali mi inaceresuje da li i ti imas misljenje da se ratovi vode jer su potrebni ekonomiji neke drzave? Ovde ne mislim na sve ratove koji su se vodili ali da li se slazes sa cinjenicom da mnoge zemlje kapitalistickog sveta namerno zele da se negde vodi rat tj. podstrekuju ga ili jos gore ucestvoju u njemu. Ovde ima mnogo ekonomski privlacnih mogucnosti... Ako uzmemo primer Iraka mozemo doci do zakljucka da je on na neki nacin dobro dosao USA jer su mnoge njihove gradjevinske firme ukljicene u obnovu, veliki je to apsurd...prvo su ga bombardovali da bi ga posle obnavljali. Naravno tu je i nafta ali mnogo para je potroseno na oruzije a jos vise ce biti potroseno na obnovu... Ko to finansira? USA vlada, ali cijim parama? Odgovor: parama poreskih obveznika koji su te pare zaradili tako sto im je multi-nacionalna kompanija u kojoj rade dala platu koju je ona opet obezbedila iz profita stecenog recimo (da bi apsurd bio veci) prodajom Iracke nafte Evropi....
Citat: Pa ako vlasnici i investitori AMD-a, Intel-a, BMW-a i sl. odluce da im je jeftinije da proizvodnju obavljaju u Kini ili Madjarskoj ne moze vlada Nemacke i Amerike da ih zaustavi jer tamo vlada slobodno trziste i kapitalizam.
Ali zar to nije drzavni problem ako nekoliko hiljda ljudi ostane bez posla? Nije li to brutalno prema samoj drzavi ako je posmatramo kao instituciju... To je zatvoreni krug, Intel nema fabriku u USA zato sto su tamo minimalne zarade vece od prosecne u Kini i oni ce iseliti svoju fabriku, sta ce onda da rade ljudi koji ostanu bez posla u USA? Ne mogu kapitalisticke zemlje vecno da zive od tudjeg jeftinog rada.... I u Kini ce porasti zarade i gde ce onda da presele fabriku?? Nece ovaj kapitalizam na dobro da izadje na kraju...
Citat: Sve sto treba istocne zemlje da urade je da iskorene korupciju, usklade zakone koje ce da postuju i otvore trziste...
Sta ce da rade zapadne zemlje?? Da gledaju kako im izbijaju socijalni nemiri? Ne verujem...
Citat: Naravno da jeste jer oni te njihove proizvode prodaju i drugim zapadnim zemljama a i dalje su konkurentni jer imaju jeftinu proizvodnju zahvaljujuci istocnim zemljama.
I sta kada se taj krug zatvori? Kada vise ne bude jeftine radne snage u Kini i na istoku?
[ srki @ 22.11.2004. 03:31 ] @
Citat: STELLANOVA: I sta kada se taj krug zatvori? Kada vise ne bude jeftine radne snage u Kini i na istoku?
Imacemo stabilnu ekonomiju kao sto su imale zapadne zemlje i pre masovnog izvoza proizvodnje na istok. Ali u tom slucaju ce standard i na istoku i na zapadu biti priblizno isti i maltene nece biti razlika izmedju nacija.
[Ovu poruku je menjao srki dana 22.11.2004. u 05:23 GMT+1]
[ Slobodan Miskovic @ 22.11.2004. 03:39 ] @
Citat: Imacemo stabilnu ekonomiju kao sto su imale zapadne zemlje i pre masovnog izvoza proizvodnje na istok. Ali u tom slucaju ce standard i na istoku i na zapadu biti priblizno isti i maltene nece biti razlika izmedju nacija.
Cek cek, ako sam ja dobro shvatio osnova dobre ekonomije moze se zasnivati na profitu tj. zaradi. Ako uzmemo u obzir da se vecina sadasnjeg profita dobija iz razlike u ceni radne snage izmedju EU i istocnih zemalja da li mozes da mi kazes odakle ce da dolazi profit? Bez profita nema zarade a bez zarade (novca) nema ni istrazivanja i osvajanja novih tehnologija....dakle nema napretka... To je taj maximum koji sam spomenuo da kapitalizam moze da dostigne......
EU i USA nece imati od koga da zaradjuju tj. nece imati na osnovu cega da stvore profit....
[ srki @ 22.11.2004. 03:57 ] @
Citat: STELLANOVA: da li mozes da mi kazes odakle ce da dolazi profit?
Pa isto odakle je dolazilo i pre nego sto je bio izvoz proizvodnje u istocne zemlje. Profit ce biti od rada tih ljudi ali posto ce radna snaga biti skuplja margina profita ce biti manja.
Citat: To je taj maximum koji sam spomenuo da kapitalizam moze da dostigne......
Pa pre je bilo napretka dok je trajao hladni rat pa ce biti i posle.
Citat: EU i USA nece imati od koga da zaradjuju tj. nece imati na osnovu cega da stvore profit....
Pa zaradjivace od sebe kao sto su i pre zaradjivali dok nisu mogli da otvaraju proizvodnje u Kini. Ne znam sto bi se nesto promenilo. Ovde se menja samo to sto nece biti u pitanju Amerika nego ceo svet ce predstavljati kao neku drzavu. A ako ipak dodje do nekog zasicenja tako da srednja klasa postane niza radnicka i ako se produbi jaz izmedju te klase i bogatasa onda ce pretpostavljam da se ponovo digne kuka i motika pa ce doci do neke nove agrarne reforme, nacionalizacije imovine...i tako u krug.
Mozda si ti u pravu ali sve je ovo u domenu SBBKBB. Ja jednostavno ne verujem u takve apokalipticne prognoze.
[ Ivan Dimkovic @ 22.11.2004. 18:19 ] @
Ukljucujem se u diskusiju malo kasno, nadam se da Stellanova nece zameriti ;)
Citat:
Za pocetak, da li se slazete sa ovom definicijom?
Capitalism is a social system based on the principle of individual rights. The term capitalism is used here in the broader philosophical political sense, and not in the narrower economic sense, i.e. a free-market.
Ne slazem se sa definicijom, ali problem je sto ne postoji jedna i striktna definicija kapitlizma, tako da i definicija koju si ti naveo moze nekom da bude validna - smatram da "principle of individual rights" je individualizam - ovde se ne prica o pravima, vec o svojini - prava su se izgradila na temelju te svojine, a ne other way around, po meni :)
Kapitalizam je, prosto, drustveni sistem koji je zasnovan na neotudjivoj privatnoj svojini pojedinaca koji su nosioci kapitala. Uz ovo idu i pravila i prakse koje su razvijane izmedju 16-20 veka i koji precizno definisu razmenu roba i usluga kao i promet kapitala.
Cilj kapitalizma je eliminacija drzavnih regulacija svojine i trzista (intervencionizam), ili bar svodjenje na minimalnu meru.
Kapitalzam je i vera da je takvo uredjenje stvari najpodesnije i da obezbedjuje stalan ekonomski rast na duze staze -- i drugi sistemi omogucuju ekonomski rast, ali imaju drugih mana koje su vece od prednosti u danasnjem stupnju prihvatanja prava individue.
Citat: Da li mislite da se razvojem kapitalizma mora doci do jedne maximalne tacke u razvoju gde nece vise biti prostora za napredovanje u smislu novih trzista. Sta ce posle toga da usledi?
Ovo je validna sumnja, ali po meni vrlo malo realna u blizoj i srednjoj buducnosti.
Osnova modernog drustvenog sistema je cinjenica da je neophodan protok robe i usluge - Stellanova ne ume da napravi auto, ja ne umem da napravim viski, a sve i da to umemo, nemamo osnovne sirovine vec moramo da ih nabavimo.
Sumnja bi se ispunila ako u jednom momentu razvoja drustva prosecna jedinka bude imala sve sto joj treba za zivot potpuno besplatno ili po troskovima koji su beznacajno mali... Nisam siguran da je ovaj momenat blizu, ako je uopste ikad ostvariv.
Citat: Vec sada se mogu primetiti velike krize u vodecim kapitalstickim drzavama, jednostavno dolazi do velikog zasicenja trzista i rast nije vise moguc u onoj meri koja je bila trend pre 10-20 god a ulaganja su nastavljena na istom nivou ako ne i vecem ali nedostaje profit koji je bio u tom periodu...
Apsolutni rast se smanjuje trenutno, ali dugorocno uopste nema dokaza za tvrdnju da ce taj rast da stane - kao prilog za ovo su "emerging technologies" - dakle, ono sto je sad novo prelazi u "commodity" a stvaraju se nova trzista i mogucnosti za protok robe ili usluga - danas je nova stvar informacija, dok je pre 80 godina to bila nafta.
Citat: Otpustaju se radnici i dolazi do socijanih potresa, od otpustanja radnika do toga da se fabrike zatvaraju zbog odrzavanja profita koji je bio u ranijem periodu...
Tvoj problem je sto promatras jedan sektor, ili jednu zemlju - a sama priroda kapitalizma je da on ne poznaje sektore ni granice - dakle, da bi imao dokaz da nesto nije u redu sa zemljom morao bi da dokazes da globalno u vascelom kapitalistickom svetu nema rasta GDP-a i individualnog bogatstva, sto nije tacno. Dakle moras da posmatras 'big picture' .
Drugo, Nemci su odavno presli na nove tehnologije - to sto VW nije u stanju vise da zaradjuje koliko je planirao je samo posledica osobine industrije da predje iz buma u zrelu fazu i iz zrele faze u "commodity" fazu, kada opstaju samo najveci igraci dok ta tehnologija ne izumre totalno (objasnicu kasnije) - ali za to vreme u toj istoj Nemackoj su se rodile hi-tech industrije, genetska industrija, industrije igara i sl... koje su zaposlile priblizno isti broj ljudi u novim sektorima i donose vise para.
Radnici se otpustaju u jednom sektoru, dok se zaposljavaju novi u drugom sektoru - ukupan bilans je za sada pozitivan. Kao sto rekoh, to sto ti opisujes sa kolima i Nemackom je tipican problem kada jedna tehnologija iz stanja zrele tehnologije prelazi u "commodity' stanje, kada je to samo maltene sirovina - ali to je problem tehnologije, a ne i drustva.
Periodi razvoja neke industrije su:
- Faza rapidnog sirenja (IT 90-tih godina)
- Faza stabilnog odrzanja (automobilska industrija u II polovini XX veka)
- Faza kada je proizvod "commodity" (recimo industrija PVC-a danas)
- Faza izumiranja (recimo, industrija elektronskih cevi, iliti "lampi" za elektronske uredjaje)
Da bi se zadovoljio tvoj uslov, Stellanova, moraju postojati dokazi da se pojavljuje manje novih mogucnosti / industrija nego sto vec etabliranih tehnologija stari - do sad ne postoje dokazi za ovo, vodeci svetski ekonomisti se slazu da za ovo nema nikakvih dokaza danas.
Naravno, ovo jeste moguce - u nekom trenutku, ali u danasnjim uslovima to nije prognozirano u buducnosti.
[ Slobodan Miskovic @ 23.11.2004. 17:09 ] @
Trenutno nisam kod kuce tako da cu opsirnije odgovoriti ya 2-3 dana kada se vratim, ali bih pre toga postavio jedno pitanje...
Citat: Tvoj problem je sto promatras jedan sektor, ili jednu zemlju - a sama priroda kapitalizma je da on ne poznaje sektore ni granice
Da li mislis da je kapitalizam moguc ako se zanemare granice i drzave, tj. drugim recima zar ne mislis da su oni (drzava i drustveni sistem) kao takvi nerazdvojivi i da zavise jedno od drugog...
Takodje bih da kazem da si sto se toga tice upravu, tj. da kapitalizam moze jedino tako da funkcionise, EU je primer za to. Zar ne? Slobodno trziste, slobodan protok, ljudi, kapitala i informacija... Da li je ovo osnovni cilj stvaranja EU? Ako je tako zasto je onda USA tako protiv EU i zar ni bi bilo bolje da se stvori ogromno trziste EU-USA koje bi se baziralo na sadasnjoj EU?
[ Ivan Dimkovic @ 23.11.2004. 17:25 ] @
Citat:
Da li mislis da je kapitalizam moguc ako se zanemare granice i drzave, tj. drugim recima zar ne mislis da su oni (drzava i drustveni sistem) kao takvi nerazdvojivi i da zavise jedno od drugog...
Mislim da nisu - zapravo jesu bili ali sve vise prestaju da budu usled pregrupisanja procesa proizvodnje i poboljsanja infrastrukture - evo recimo, zivimo u pocetku XXI veka, i gotovo sve drzave clanice UN funkcionisu na principu:
1. Trzisne ekonomije
2. Pridrzavajuci se globalnih pravila postavljenim od strane UN (manje vise, ali u sustini da)
Ko se ne pridrzava tih pravila? Nekoliko bantu zemalja sa beznacajnim brojem ljudi i jos beznacajnijim privredama.
Kakav god "drustveni sistem" bio u UN zemljama, razlike su minimalne - i svode se na nivo intervencionizma drzave u pitanjima robne razmene kao i u pravima/slobodama/obavezama individue i preduzeca. Nacine izbora vlasti ne racunam, ovde su irelevantni.
Dakle, sistem razmene dobara zasnovan na otvorenom trzistu de-facto postoji i nema veze sa granicama drzava - recimo, EU, APEC, NAFTA, ASEAN i sl - su regionalne unije drzava (na odredjenim nivoima) u kojima se obezbedjuje ili potpuna sloboda, ili bar vrlo visok stepen slobode - kod prometa robe.
Cak i za vreme najgoreg komunizma u SFRJ, i dalje je postojala trzisna ekonomija, obogaljena ali i dalje trzisna - ti si hleb i dalje kupovao za dinare, nisi ga dobijao na tackice (dobro, jesi par godina, ali to je zbog neceg drugog) - postojale su banke i akumulacija kapitala, kao i spoljna trgovina - dakle to je u biti bio "kapitalizam-lite" - razlika je bila u veoma velikom intervencionizmu drzave koji je zadirao i u pitanje elementarnih ljudskih sloboda, ali u samoj sustini se i dalje zasnivao na novcu i kapitalu kao nosiocu robne razmene.
Kako vreme ide - situacija se sve vise i vise komplikuje, i danas svaki proizvod koji imas u kuci je pravljen na nekoliko strana sveta - recimo sirovine su iz Juzne Amerike, proizvodnja je u Kini a patentni know-how i sales&marketing je, recimo, iz Zapadne Evrope - pojam drzave kao nekakve samodovoljne jedinke tu pocinje da igra sve manju i manju ulogu kako infrastruktura postaje bolja i kako ljudi sve vise zavise od svakog regiona u svetu.
Moras racunati i na to da komunikacija (transport i telekomunikacije) postaje sve laksa i jeftinija, da je radnu snagu moguce iznajmiti (i sirovine kupiti) bilo gde kako troskovi transporta opadaju, kao i poslovati sa gotovo svim regijama kao da su ti preko puta ulice - sto sve vise i vise obesmisljava ideju samodovoljne regije.
Za 100-njak godina ces moci iz Australije do New Yorka da stignes za sat vremena, ili da mag-lev vozovima svoj cargo posaljes od Spanije do Japana za nekoliko sati... Moguce je da ces ici 2-3 puta nedeljno iz Londona do NYC-a na sastanke i da ce ti to prolaziti uz jutarnje kafe i rucak nazad... mislim, kome ce tada trebati koncept malih nacija - postojace verovatno samo regije kao administrativne celine zbog organizacije vlasti, sve ostalo ce biti verovatno vrlo globalno - trziste, radna snaga, mesta za odmor, hrana i mesta za rad...
Dubogo sam uveren da ce ekonomski sistem i tada biti otvorena trzisna ekonomija, verovatno rapidno ubrzana i usavrsena u odnosu na danas.
[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 23.11.2004. u 18:31 GMT+1]
[ Slobodan Miskovic @ 23.11.2004. 17:28 ] @
Sto pre dodje do toga bolje za sve....
P.S. Procitah danas ovo...
DOLAR "NA KOLENIMA"
Deficit u platnom bilansu Amerike je rekordan, priznao Alan Grinspin, šef Centralne banke SAD
VAŠINGTON - Predsednik SAD Džordž Buš izjavio je da je rešen da ojača dolar smanjujući rekordan budžetski deficit, ali se svetski monetarni stratezi i eksperti slažu u prognozi da će američka valuta nastaviti da slabi. To potvrđuju i prvi jučerašnji izveštaji sa finansijskih berzi u Aziji, gde je dolar osvanuo na rekordno niskom nivou u odnosu na evro - 1,3040 i najslabiji prema japanskom jenu u poslednje četiri i po godine - 103,20.
Delikatnost teme, koja postaje jedan od glavnih detonatora globalnog ekonomskog poretka, ilustruje i činjenica da oko ovog pitanja nisu mogli da se slože ministri finansija 20 vodećih svetskih privreda - sedam najrazvijenijih i 13 takozvanih narastajućih - na upravo završenom sastanku u Berlinu.
Upozorenje Vašingtonu uputio je i čelnik Međunarodnog monetarnog fonda Rodrigo Rato izjavom da se SAD ne smeju oslanjati isključivo na finansijsko tržište ako žele da izbegnu "traumatičnu situaciju" u koju svetsku ekonomiju može dovesti slabljenje dolara.
Buš je na juče završenom samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u glavnom gradu Čilea izjavio da će nastojati da preko Kongresa SAD obezbedi "smanjenje deficita na kratak i duži rok".
Dolar je izgubio bezmalo 40 odsto vrednosti u odnosu na evro, od pojavljivanja jedinstvene evropske monete pre četiri godine, što je za toliko poskupelo izvozne proizvode zemalja zone evra, a pojeftinilo američke.
Dodatan "udarac" dolaru izazvala je poslednja izjava predsednika Federalnih rezervi (centralne banke SAD) Alana Grinspina da treba očekivati dalje slabljenje američke valute zbog rekordnog deficita u platnom bilansu - razlici između novca koji ulazi i izlazi iz SAD (preko 640 milijardi dolara na godišnjem nivou).
Odmah posle te ocene "gurua globalne makroekonomije" dolar je pred minuli vikend otišao na nezabeleženih 1,3075 u odnosu na evro.
(TANJUG)
[Ovu poruku je menjao STELLANOVA dana 23.11.2004. u 18:30 GMT+1]
[ vindic8or @ 23.11.2004. 17:30 ] @
nope... drzavna uredjenja i drustveni sistemi ne moraju biti nerazdvojni/usko povezani i zavisni. narocito u kapitalizmu, gde se u smislu drustvenih normi propagira liberalna sloboda individue, i drzavno uredjenje, zakonima garantuje te slobode i stiti ih.
ekonomski princip, koji se poklapa i sa drustvenom normom, u kapitalizmu garantuje neotudjivo pravo na privatnu svojinu i neosporivo pravo na (legalno) poslovanje. a priroda trzista otvorene ekomonije je usko vezana sa expanzijom, ivan je objasnio neke od industrijskih faza u kapitalizmu, jedna od njih je rast, a taj rast je vezan i za nesto vise od same industrije, tj za skup industrija, tj celo trziste. drzavni sistemi u kapitalizmu imaju isprepletene interese i nikome nije cilj da spreci upliv stranog trzista u svoje, i obratno, kao i spajanje trzista u jedno veliko globalno trziste.
ono sto je vezano za drustvena uredjenja i sisteme, a u drzavama kapitalisticke, ekonomije je demokratija i garantovana prava gradjana, sto se pokazalo kao najefikasniji metod odrzavanja socijalnog mira, tj kao najbolje politicko uredjenje za pojedinca.
tako da je globalizacija neizostavna pojava, bas zato sto otvoreno trziste jednostavno NE POZNAJE drzavne granice.
[ Ivan Dimkovic @ 23.11.2004. 17:38 ] @
To sa dolarom je interesantno pratiti - ali verovatno ce se stanje regulisati - tj. doci u "stanje minimalne energije" - nekog zajednickog common-grounda nekoliko dominantnih svetskih ekonomija.
Ameri naravno pokusavaju da "ucare" i da slabim dolarom ubiju konkurenciju u izvozu.
[ vindic8or @ 23.11.2004. 20:53 ] @
yeah, moje je misljenje, da je slabljenje dolara/jachanje evra jedna ekonomska strategija pri kojoj jednostavno americki proizvodi postaju konkurentniji na trzistu od evropskih, zbog nize cene.
izgleda da im i los sticaj okolnosti ide u korist (amerima).
[ Slobodan Miskovic @ 25.11.2004. 15:36 ] @
Citat: drzavna uredjenja i drustveni sistemi ne moraju biti nerazdvojni/usko povezani i zavisni. narocito u kapitalizmu, gde se u smislu drustvenih normi propagira liberalna sloboda individue, i drzavno uredjenje, zakonima garantuje te slobode i stiti ih.
Jednostavno na nekoliko primera se vidi da je drzava snazno povezana sa ekonomijom, u ovom slucaju sa kapitalizmom kao drustvenim sistemom....
Sama sustina savremene faze razvoja drustva se pre svega ogleda u tome sto je prisutna velika uloga drzave i u ekonomsloj oblasti zivota. Takva uloga drzave narocito je dosla do izrazaja u toku velike svetske krize (1929-1933) i posle nje.
Razvoj u vremenu od 1925-1929 dovodi u prvi plan monopolisticki nacin poslovanja, velike kompanije i banke. Upravo oni pokusavaju daumanje ulogu drzave u privredi.
U tom periodu uticaj drzave se smanjuje i stvara se privid o mogucnosti daljeg odrzavanja i razvoja kapitalizma na principima laisser-faire - a.
Sve te iluzije su srusene izbijanjem velike krize...
Velika svetska kriza po mom misljenju predstavlja prekretnicu u odnosu drzava - privreda.
Desetine miliona radnika je ostalo bez posla a veliki broj preduzeca i banaka je pao pod stecaj... Tada je definitivno srusen mit o automatizmu i samoregulisanju kapitalisticke privrede...
Svakako najbolji primer za drzavno - monopolisticku fazu u razvoju savremenog kapitalizma predstavlja citav niz sistemskih mera u USA 1933. poznatiji kao New Deal.
[ Slobodan Miskovic @ 25.11.2004. 15:47 ] @
Inace dolar je danas na najnizoj tacki od pojavljivanja eura...
$1.3198=1e
[ Ivan Dimkovic @ 25.11.2004. 16:37 ] @
Citat: Jednostavno na nekoliko primera se vidi da je drzava snazno povezana sa ekonomijom, u ovom slucaju sa kapitalizmom kao drustvenim sistemom....
Mislim da ti podaci kasne malo, otprilike jedno 70-tak godina - objasnicu i zasto:
Citat: Sama sustina savremene faze razvoja drustva se pre svega ogleda u tome sto je prisutna velika uloga drzave i u ekonomsloj oblasti zivota. Takva uloga drzave narocito je dosla do izrazaja u toku velike svetske krize (1929-1933) i posle nje.
Tacno, ali nisi naveo nastavak -
1. formiranje alijansi i saveza posle WWII koje otprilike idu ovom lestvicom:
- Zajednicko trziste (bescarinska zona) [slobodan protok robe]
- Ekonomska unija
- Slobodan protok ljudi
- Ujedinjenje institucija
Takvih regionalnih alijansi je sve vise i vise - EU je jedan primer, ali ih ima jos (NAFTA, APEC, ASEAN, ...) na razlicitim stupnjevima na toj skali - i u trgovini sve vise i vise igraju ulogu alijanse drzava, a sve manje drzave same, tj. njihova sloboda da formiraju pravila je suzena ali za opste dobro.
Recimo, EU - drzave u EU imaju suverenitet i dalje, ali monetarna politika im vise nije suverena pa i fakticka moc individualnih drzava.
2. Sve kompleksnija mreza proizvodnih i prodajnih lanaca
Dvadesete i tridesete godine XX veka su bile jednostavne, jer je proizvodnja bila centralizovana a jedino sto se outsource-ovalo je eventualno nabavka sirovina i to iz potpuno potcinjenih kolonija - i sam znas da danas to nije tako, i da je trziste to koje formira cene i odnose u proizvodima i industriji - tako da u principu samo trziste kontrolise drzavu koliko i ona kontrolise to trziste :)
Dakle, ako ne postoji nacionalna centralizovana privreda (a takvih ima sve manje i manje) - nerealno je ocekivati grupaciju kapitala na takav nacin da se izazove nacionani rat ili pretnja kao posle WWI
Citat: Razvoj u vremenu od 1925-1929 dovodi u prvi plan monopolisticki nacin poslovanja, velike kompanije i banke. Upravo oni pokusavaju daumanje ulogu drzave u privredi.
Ali na drugi nacin, da kazem "grub" - danasnje stanje je prosto evolucija nacina na koji se roba razmenjuje, pa sama ideja drzave sve vise gubi smisao u kontroli prometa robe - osim nuzne regulacije lokalnih zakona i odrzavanja sigurnosti i sprovodjenja zakona...
Moderna USA ti je bas primer - privredni intervencionizam je vrlo mali, a ekonomski rast je bolji od EU gde je intervencionizam veci, ali i dalje mnogo manji nego ranije.
Citat: U tom periodu uticaj drzave se smanjuje i stvara se privid o mogucnosti daljeg odrzavanja i razvoja kapitalizma na principima laisser-faire - a.
Sve te iluzije su srusene izbijanjem velike krize...
Sloboda kapitala je tada bila vrlo ogranicena i definisana kompleksnim carinama (koje je definisala elita u tim drzavama) i uloga drzava je upravo omogucila nenormalna grupisanja interesa i centara moci, probaj da zamislis takvu situaciju danas - malo teze.
Citat: Velika svetska kriza po mom misljenju predstavlja prekretnicu u odnosu drzava - privreda.
Mislis na "New Deal" ? Ja to vidim kao samo jednu stepenicu, ipak vreme tad nije stalo, zar ne - kasnije su se desile neke stvari koje ne idu u prilog teoriji striktne drzavne kontrole (slobodnije trziste, WTO, ... )
Citat: Desetine miliona radnika je ostalo bez posla a veliki broj preduzeca i banaka je pao pod stecaj... Tada je definitivno srusen mit o automatizmu i samoregulisanju kapitalisticke privrede...
Goto paragraf #1... mislim da si zaboravio neke cinjenice vezane za to vreme:
- Promet robe i ljudi nije bio slobodan (jedan od zahteva globalnog kapitalizma)
- Drzave su i te kako imale jaku kontrolu nad kapitalom - pa, pobogu, to je bio vrhunac nacionalnih drzava (Francuska, Nemacka, Engleska, ...) i bile su u stanju upravo da ga nacionalno grupisu i da forsiraju mere suprotne ekonomskom rezonu ako politika to nalaze.
Citat: Svakako najbolji primer za drzavno - monopolisticku fazu u razvoju savremenog kapitalizma predstavlja citav niz sistemskih mera u USA 1933. poznatiji kao New Deal.
A sad vidim, mislio si na New Deal :)
Tacno, New Deal je bio interventna mera USA drzave kako bi se resili problemi u privredi, i to je svakako bio dobar korak - medjutim, kao sto rekoh, ti problemi su upravo nastali nepostojanjem mehanizama koji danas postoje i zatvorenoscu i ispresecanoscu trzista.
Danas je situacija potpuno neuporediva sa tom iz 1930-tih, recimo da bi drasticna promena ekonomske politike drzave SAD ili bila tesko moguca - jer u njihovoj ekonomiji strani faktor danas ima dosta uloge. Pominjao sam vec sta bi bilo da Kinezi prestanu da prodaju memorije :)
[ salec @ 25.11.2004. 16:40 ] @
Citat: STELLANOVA:Razvoj u vremenu od 1925-1929 dovodi u prvi plan monopolisticki nacin poslovanja, velike kompanije i banke. Upravo oni pokusavaju daumanje ulogu drzave u privredi.
San svakog oblika života je da njegov progonitelj nestane... ali ispunjenje nekih želja znači propast. Krize upravo i nastaju zato što kapital teži da učini svoje održanje nerizičnim i što mu bolje ide u tome, to efikasnije dovodi do ispunjenja svoje destruktivne želje. U Paleontologiji postoji termin "Gigantizam". On se odnosi na pojavu naglog i ubrzanog porasta prosečnog rasta neke životinjske vrste neposredno pre nego što ista naglo izumre (naglo... u razmerama geoloških epoha...). Otprilike, biti velik je dobro za jedinku, jer ubrzo više nema prirodnih neprijatelja... ali za vrstu to nikako nije dobro - životni resursi se brzo iscrpe i nema fine regulacije broja jedinki, kvant je suviše veliki.
Na kraju se sve svede na merkantilizam. Ako svo moje bogatstvo pređe kod tebe (a to jeste krajnji, asimptotski cilj svake krive bogaćenja), ja više nemam da ti plaćam, ti nemaš šta da kupiš od mene svojim parama i ako se to stanje produži, svi skončavamo u grču. Neko (Država) mora da non-stop "potkresuje živicu" i održava manje-više ravnotežno stanje. Na žalost, pri velikoj koncentraciji anhidrida moći (novca) na jednoj strani, lako je izazvati simpatije države (ljudi na vlasti) prema sirotim zaslužnim industrijalcima, (ne, novi termin je samo kratko "industrijama", što nekako stvara predstavu armije običnih ljudi u plavim ili belim kombinezonima čija svakodnevna skromna porodična sreća zavisi od dobre volje države), tako da je to uglavnom nerešiv problem. U feudalizmu su se makar borbe završavale pretvaranjem najjače moći u novu vlast, a sada, sa svim modernim demokratskim ograničenjima na njoj, vlast nije slađa od bogatstva, ono je veća moć i to bez dosadnih odgovornosti. Mada ima i takvih eksperimenata (Berluskoni, Karić, ...), verovatno proisteklih iz neiskustva ili kratkoročnih ciljeva vađenja iz trenutne neprijatne situacije sa aferama.
Na žalost, krize su zato neminovnost, možda bar dok ne uspostavimo nepotkupljivu, robotsku vlast baza znanja. :)
[ Slobodan Miskovic @ 25.11.2004. 16:54 ] @
Citat: Mislim da ti podaci kasne malo, otprilike jedno 70-tak godina
Ne kasne nego sam hteo da prilikom analize krenem od ''pocetka''... ;)
Nego, hocu da kazem da mislim da se drzava kao stvaralac takvog trzista i kao osnovni cinilac nece tako lako odreci toga da vladaju nad kapitalom... Klimu koja trenutno vlada u svetskoj ekonomiji stvorile su drzave a ne kompanije te sumljam da ce jedna EU dozvoliti da se tako lako zatvaraju fabrike i postrojenja i da se stvara ne zaposlenost ako je u Kini recimo jefitinija radna snaga i manji porez... Jednostavno ne verujem u slobodno trziste u smislu migracija... To je kao kada bi se ukunuli pasosi... Razmisli, ti si gradjanin (kompanija) i vidis da se u USA bolje zivi (u Kini je manji porez, jeftinije zemljste,jeftinija radna snaga...) i odlucis da odes u USA da zivis (preselis proizvodnju u Kinu)...to jednostavno nije tako lako niti moguce...
[ Ivan Dimkovic @ 25.11.2004. 17:45 ] @
Citat: Nego, hocu da kazem da mislim da se drzava kao stvaralac takvog trzista i kao osnovni cinilac nece tako lako odreci toga da vladaju nad kapitalom... Klimu koja trenutno vlada u svetskoj ekonomiji stvorile su drzave a ne kompanije
Hmm, mozda zbog ekonomske potrebe i povecanja bezbednosti, a slobodno trziste im omogucuje zadovoljavanje ekonomskih potreba (rast) - tako bar danas izgleda ;)
Naime, zakoni ekonomije kazu da je tako najbolje - sadasnja EU je prvo ujedinila tesku industriju a kasnije je doslo i drugo - tridesetih godina je to bilo ne samo nezamislivo, vec bi verovatno izazvalo i smeh kome god da si rekao osim tvrdim ekonomistima :)
I druge regije idu ka tome, cenim da ce jugoistocna Azija biti sledeca.
U Evropi slede ekonomske unije sa mediteranskim zemljama (Zaliv, Izrael, Egipat i sl...) sto ce biti jedno mega-trziste sa 600-700 miliona ljudi..
Citat: te sumljam da ce jedna EU dozvoliti da se tako lako zatvaraju fabrike i postrojenja i da se stvara ne zaposlenost ako je u Kini recimo jefitinija radna snaga i manji porez...
To se desava hteli oni to ili ne - evo recimo ti i ja imamo par miliona dolara zajedno, i hocemo da pravimo softversku kompaniju, i racunicom dodjemo do toga da je bolje da je smestimo u Bangalore umesto u Stutgart, npr...
Ko ce da nas spreci? ;)
30-tih bi bilo lako, Brisel (tj. tada Berlin :) bi uveo zastitnu carinu za softver iz Indije i mi bi mogli da se slikamo za idejom - a danas bi to bila ozbiljna odluka sa vrlo teskim implikacijama jer su mnoge druge industrije zavisne od te regije, i sl...
Dakle, drzava nema vise tu moc da se igra, Kinezi bi vrlo lako svojim merama napravili jos veci 3.14zvajz i vratili bi istom merom.
A, sad, poenta svega - to (prisiljavanje) nikom nije u interesu - jer dokazano pojeftinjenje proizvodnje stvara nova radna mesta (to smo se raspravljali na temi o outsourcingu ohoho) i povecava rast.
Citat: Jednostavno ne verujem u slobodno trziste u smislu migracija... To je kao kada bi se ukunuli pasosi...
Hmm, ja verujem - ali za jedno 50-100 godina, gradualno :)
Recimo, EU je 415 miliona ljudi - za nekoliko godina ce svi moci slobodno da se krecu i nastanjuju (pod uslovom da imaju sta da rade), pitaj recimo dedu sta bi oni mislili o tome pre 40-tak godina :)
Pasosi se tu recimo i ne koriste, mislim da ih niko i ne gleda, bar je meni poslo za rukom nekoliko puta da letim bez pasosa - kad hoces da se nastanis, moras da dobijes dozvolu boravka, koja se dobija prostim odlaskom u opstinu (ovo vazi naravno za drzavljane unije, za druge, osim EFTA gradjana, jasno jos ne)
Citat: Razmisli, ti si gradjanin (kompanija) i vidis da se u USA bolje zivi (u Kini je manji porez, jeftinije zemljste,jeftinija radna snaga...) i odlucis da odes u USA da zivis (preselis proizvodnju u Kinu)...to jednostavno nije tako lako niti moguce...
I lako je, i moguce je kao kompanija - pod uslovom da vec ne zaposljavam dosta ljudi, jer sam ja onda obavezan pozitivnim zakonima da prvo pazim na njihovu buducnost pa tek onda na svoju (u DE je tako ako ti firma ima vise od 10 ljudi i ako ima profit)
Kao gradjanin - USA i EU su 2 regije, za sad - ali problemi preseljenja u USA su minimalni ako imas zagarantovan posao tamo - svodi se na proceduru.
[ Slobodan Miskovic @ 25.11.2004. 18:57 ] @
Citat: 30-tih bi bilo lako, Brisel (tj. tada Berlin :) bi uveo zastitnu carinu za softver iz Indije i mi bi mogli da se slikamo za idejom - a danas bi to bila ozbiljna odluka sa vrlo teskim implikacijama jer su mnoge druge industrije zavisne od te regije, i sl...
I uvesce ako to dovede u pitanje normalno funkcionisanje drzave...
E vidis, industrije zavise od drzave, mnoge industrije koriste sirovine koje nisu njihovo vlasnistvo nego vlasnistvo drzave (rudnici, naftna polja....itd.) i ne mogu da prihvatim misljenje da ce drzava dozvoliti da industrija njeno izmestanje u istocne zemlje utice na socijalnu situaciju...
Takodje mislim da su tkz. fondovi IMF, WB, Londonski i Pariski klub smisljenje uz razloga da pokriju gubitke kapitalistickih drzava kada upadnu u krizu. Ako IMF i WB uzimaju kamate na zajmove koje daju, kome idu te kamate? Koja je svrha IMF i WB ako ne u poljecenju i porobljavanju zemalja tipa Argentine....
[ Slobodan Miskovic @ 25.11.2004. 18:59 ] @
Citat: Hmm, ja verujem - ali za jedno 50-100 godina, gradualno :)
Recimo, EU je 415 miliona ljudi - za nekoliko godina ce svi moci slobodno da se krecu i nastanjuju (pod uslovom da imaju sta da rade), pitaj recimo dedu sta bi oni mislili o tome pre 40-tak godina :)
Pasosi se tu recimo i ne koriste, mislim da ih niko i ne gleda, bar je meni poslo za rukom nekoliko puta da letim bez pasosa - kad hoces da se nastanis, moras da dobijes dozvolu boravka, koja se dobija prostim odlaskom u opstinu (ovo vazi naravno za drzavljane unije, za druge, osim EFTA gradjana, jasno jos ne)
EU ima uglavnom isti standard zivota u svim svojim clanicama dok je poslovanje u Kini i EU mnogo razlicito... Zar ne?
[ Ivan Dimkovic @ 25.11.2004. 19:13 ] @
Citat: I uvesce ako to dovede u pitanje normalno funkcionisanje drzave...
E vidis, fora je u tome sto nece - svi indikatori upravo pokazuju suprotno, cak se i drzavi isplati :)
Jednostavno, ljudi moraju da se oslobode i da shvate da je ekonomski rast stvar i za njihovo dobro - ako odu poslovi proizvodnje patika, to znaci da ce doci poslovi biotehnologije i chip-designa, i tako u buducnost...
Citat: E vidis, industrije zavise od drzave, mnoge industrije koriste sirovine koje nisu njihovo vlasnistvo nego vlasnistvo drzave (rudnici, naftna polja....itd.) i ne mogu da prihvatim misljenje da ce drzava dozvoliti da industrija njeno izmestanje u istocne zemlje utice na socijalnu situaciju...
?! Pa drzava moze i da prodaje te sirovine nekom drugom - kome te sirovine trebaju, ako nikom ne trebaju ili su skupe - m ogu da se pozdrave sa tim ili da se lazu (RTB Bor) i trose kredit - i ulaze u minus. A to moze da ih natera da postanu competence centar za nesto drugo - pogledaj Indiju recimo - od zemlje koja je izvozila caj i zacine su postali IT sila.
Kao sto sam vec napisao - izmestanje industrije u istocne zemlje je do sad samo pospesivalo bum novih industrija u "lokalu", smanjenje cene proizvoda i ulaganje vise sredstava za razvoj novih tehnologija i proizvoda.
Ja licno ne vidim razlog za brigu :)
Citat: Takodje mislim da su tkz. fondovi IMF, WB, Londonski i Pariski klub smisljenje uz razloga da pokriju gubitke kapitalistickih drzava kada upadnu u krizu. Ako IMF i WB uzimaju kamate na zajmove koje daju, kome idu te kamate? Koja je svrha IMF i WB ako ne u poljecenju i porobljavanju zemalja tipa Argentine....
Fondovi su smisljeni iz prostog cilja svakog fonda - plasman kapitala.
Argentinski scenario je ipak malo komplikovaniji od lepe pricice antiglobalista "sve je bilo super dok se nije pojavio IMF" - posto je to malo off-topic, a i razgranalo bi raspravu na 2 posebne teme, nadam se da se slazes da je bolje da Argentinu sad ne komentarisemo (ako zelis, mozemo na drugom topicu) - inace mnoge zemlje imaju problem kao Argentina (pogotovu APEC zemlje).
IMF i WB su fondovi, dakle kamate i profit idu vlasnicima fondova, kao i gubitci - i ti vrlo lako mozes da ulazes svoje pare u fond - i da profitiras/gubis na njima. Recimo, istocno-evropski fondovi su jako popularni, rast je vrlo vrlo fin :)
Zasto ti mislis da bi bilo u interesu IMF-a (tj. njegovih kreditora) da se ulozene pare ne umnoze, mislim... nema zdrave logike?
[ Slobodan Miskovic @ 25.11.2004. 19:22 ] @
Citat: Argentinski scenario je ipak malo komplikovaniji od lepe pricice antiglobalista "sve je bilo super dok se nije pojavio IMF" - posto je to malo off-topic, a i razgranalo bi raspravu na 2 posebne teme, nadam se da se slazes da je bolje da Argentinu sad ne komentarisemo (ako zelis, mozemo na drugom topicu) - inace mnoge zemlje imaju problem kao Argentina (pogotovu APEC zemlje).
Ta ''lepa pricica'' ima smisla ali mislim da mogu da se slozim sa tobom da ne zapocinjmo praspravu na tu temu...ipak se ovde raspravlja o kapitalizmu a ne o nekim drugim stvarima... ;)
Citat: IMF i WB su fondovi, dakle kamate i profit idu vlasnicima fondova, kao i gubitci - i ti vrlo lako mozes da ulazes svoje pare u fond - i da profitiras/gubis na njima. Recimo, istocno-evropski fondovi su jako popularni, rast je vrlo vrlo fin :)
Zasto ti mislis da bi bilo u interesu IMF-a (tj. njegovih kreditora) da se ulozene pare ne umnoze, mislim... nema zdrave logike?
KO su vlasnici fondova tj. ko cini strukturu fonda? Pa oni daju kredite koje malo koja zemlja moze da vrati (naravno oni se ni nedaju razvijenim zemljama), i sta kada ta zemlja udje u duznicko robstvo, kada drzava nema da ulaze nego sav ''profit'' trosi na vracanje duga? Pa onda dobije zajam za vracanje duga pa tako u krug.... Zapravo one (drzave duznici ) su robovi IMF i WB i indirektno kapitalistickih zemalja...
Citat: E vidis, fora je u tome sto nece - svi indikatori upravo pokazuju suprotno, cak se i drzavi isplati :)
Videsec, vreme ce pokazati, da nije tako. Imas jako puno primera u istoriji koji govore da nista nije tako savrseno kao sto se cini... Dot com je dobar primer, da li je neko mislio da ce se sve to raspasti? Niko, svi su bili savrseni optimisti i trljali ruke dok je bilo para...a onda....odjednom...bum! Sve se srusilo....
[ Ivan Dimkovic @ 25.11.2004. 19:25 ] @
Citat: EU ima uglavnom isti standard zivota u svim svojim clanicama dok je poslovanje u Kini i EU mnogo razlicito... Zar ne?
Ne ;)
Litvanija vs. Irska? ($10K vs. $29K) - to je skoro 3x razlika u GDP-u, pa opet unija funkcionise i nema nekih bog zna kakvih problema.... i zahvaljujuci single-market-economy - rast 9% / Godina, Litvanija ima lepe sanse da uspe)
Dakle, mi pricamo o vremenu za 50-100 godina, ako uporedis godisnji rast mislim da ce Kina relativno brzo da dostigne nivo slabije razvijenih EU drzava, pa ce i sloboda kretanja ljudi biti daleko olaksana.
Fora je sto ce verovatno prvo doci do regionalizacije trgovine - EU + Bliski Istok, Amerike, Azija - to ce biti free trade zone, a kasnije... videcemo ;)
[ Ivan Dimkovic @ 25.11.2004. 19:33 ] @
Citat:
KO su vlasnici fondova tj. ko cini strukturu fonda? Pa oni daju kredite koje malo koja zemlja moze da vrati (naravno oni se ni nedaju razvijenim zemljama), i sta kada ta zemlja udje u duznicko robstvo, kada drzava nema da ulaze nego sav ''profit'' trosi na vracanje duga? Pa onda dobije zajam za vracanje duga pa tako u krug.... Zapravo one (drzave duznici ) su robovi IMF i WB i indirektno kapitalistickih zemalja...
Fond nema jednog vlasnika - fond je velika gomila vlasnika - osiguravajucih kompanija, banaka pa i privatnih lica.
E sad, mislim, ajde zamisli - to ti je prirodni zakon, dakle ja od tebe hocu da pozajmim pare, a ti mozes da napravis strategiju kako ja stalno od tebe da pozajmljujem a da ti nikad ne vratim ako zelis - i to je u tvom interesu.
U interesu tih drzava je da se ne zaduzuju za nesto sto ne mogu da vrate - dakle, ti odes sa zenom u banku i trazis kredit za elitnu vilu sa okolnim brdom i jezerom koji, recimo, ne mozes da otplatis, ali mozes da rmbas i ti i tvoja deca i njihova deca da to otplate ... mislim, to nije u tvom interesu - niko te ne bije po usima da se zaduzis, ako si se zaduzio, recimo da bi zadrzao zenu (kao analogija sa sledecim pasusom) - ***i ga onda :(
To sto drzave rade radi ocuvanja trenutne vlasti nije problem IMF-a ili WB-a, vec samo gradjana tih drzava i nivoa kolektivne svesti... ne mozs da krivis IMF sto su politicari takvi korumpirani i da bi nekad uradili nesto na stetu svoje zemlje.
Citat:
Videsec, vreme ce pokazati, da nije tako. Imas jako puno primera u istoriji koji govore da nista nije tako savrseno kao sto se cini...
Pa niko i ne kaze da je ovo savrseno, samo je logicno ;)
Citat: Dot com je dobar primer, da li je neko mislio da ce se sve to raspasti? Niko, svi su bili savrseni optimisti i trljali ruke dok je bilo para...a onda....odjednom...bum! Sve se srusilo....
Pa dobro, i - povuces crtu, ipak je dotcom bio pozitivan, razvila se nova tehnologija, naucili smo dosta toga novog - a pogledaj skalu rasta ekonomije, malo (nekoliko meseci) je stojala i onda opet uzbrdo.
Baloni (bubbles) su potpuno predvidjena stvar u modernoj ekonomiji i nije ih moguce tek tako lako spreciti pretpostavljam (inace bi se to radilo, jel ;) - ali, istini za volju, oni upravo omogucuju da se izvodji zito od kukolja - recimo Amazon, Ebay, Yahoo, od gomile laznih projekata i pipe-dream kombinacija.
[ Slobodan Miskovic @ 25.11.2004. 19:43 ] @
Citat: U interesu tih drzava je da se ne zaduzuju za nesto sto ne mogu da vrate - dakle, ti odes sa zenom u banku i trazis kredit za elitnu vilu sa okolnim brdom i jezerom koji, recimo, ne mozes da otplatis, ali mozes da rmbas i ti i tvoja deca i njihova deca da to otplate ... mislim, to nije u tvom interesu - niko te ne bije po usima da se zaduzis, ako si se zaduzio, recimo da bi zadrzao zenu (kao analogija sa sledecim pasusom) - ***i ga onda :(
To sto drzave rade radi ocuvanja trenutne vlasti nije problem IMF-a ili WB-a, vec samo gradjana tih drzava i nivoa kolektivne svesti... ne mozs da krivis IMF sto su politicari takvi korumpirani i da bi nekad uradili nesto na stetu svoje zemlje.
Malo je to komplikovanije od jednostavnog proracuna... Recimo ja uzmem kredit i treba da ga vratim za 30 godina, kako je mogu da pretpostavim kakva ce situacija biti u zemlji za 30 godina, cak i da svu strategiju razvoja usmerim ka tome da treba da obezbedim ratu za vracanje duga... Krediti se obicno daju na 5-10 godina ali je i to izuzetno veliki period da bi se moglo sa sigurnoscu reci da cu vratiti taj kredit bez problema. Opet imas i pritiske i razne druge stvari koje mogu da uslede, recimo ITF, da bi dobio kredit propisuje neke norme koje moras da ispunis a kada bolje razmislis zemlja koja ispunjava te norme ne mora ni da uzima kredit tj. ako su te norme koje oni postave cinjenicno stanje stvari u toj zemlji, recimo kod nas u SiCG su postojali uslovi da inflacija bude takva i takva, dificit u toj ili toj meri itd. i nasi politicari su ovo sve ispunili ali vestacki, tako sto su donosili razne uredbe itd... IMF ima takve instrumente pritisaka da to nije normalno, nijedna zemlja ne moze da vrati zajam ako oni (IMF ) to zele...
[ vindic8or @ 25.11.2004. 19:47 ] @
nije bas da su svi trljali ruke i ocekivali da ce dotcom biznis tako u nedogled. ekomonski analiticari su predvidjali priblizno ono sto se dogodilo, ali je vecina biznisa koji su vec bili u pokretu nastavila sa akumulacijom profita sve do samog kraja, kada su samo najbolji opstali. jbg, bio je to fast and ezy money, i kao svaka shema tog tipa morao je da pukne.
ja bih npr, da sam bio stariji iskoristio expanziju tog biznisa u pravo vreme, svestan da ce i moja kompanije verovatno propasti (ali cache je tu $$$) :)
[ Ivan Dimkovic @ 25.11.2004. 19:57 ] @
Citat: Malo je to komplikovanije od jednostavnog proracuna... Recimo ja uzmem kredit i treba da ga vratim za 30 godina, kako je mogu da pretpostavim kakva ce situacija biti u zemlji za 30 godina, cak i da svu strategiju razvoja usmerim ka tome da treba da obezbedim ratu za vracanje duga...
Pa mozes, postoje nacini da se to proracuna sa odredjenom sigurnoscu.
Na kraju krajeva, ti ne ulazes u "zemlju" neodredjeno vec u odredjeni posao - recimo pokretanje IT industrije... mislim u svakom startovanju posla uvek postoji rizik, pa i u tom - Ako mislis da je to nedovoljno - onda ne uzmes kredit - poenta je da je on tu, niko te ne bije da ga uzmes, osim ako - znas vec ono sa zenom i politicarima ;)
Sa druge strane, ima dosta jako lepih primera gde je IMF/WB pomogao, da nije tako zaista niko ne bi ni poslovao sa njima.
Citat: Krediti se obicno daju na 5-10 godina ali je i to izuzetno veliki period da bi se moglo sa sigurnoscu reci da cu vratiti taj kredit bez problema. Opet imas i pritiske i razne druge stvari koje mogu da uslede, recimo ITF, da bi dobio kredit propisuje neke norme koje moras da ispunis a kada bolje razmislis zemlja koja ispunjava te norme ne mora ni da uzima kredit tj. ako su te norme koje oni postave cinjenicno stanje stvari u toj zemlji,
Hm, pa fresh capital ne smrdi, i zemlje koje imaju dobru privredu moraju ponekad da se zaduze jer nemaju budzetska sredstva da ulazu ili jednostavno njihove banke ulazu u neka druga trzista koja su njima isplativija.
Obicno se sav budzet potrosi ili se ide u deficit - a banke same po sebi nisu obavezne da ulazu u bilo sta "domace" vec mogu da plasiraju kapital gde hoce, onda ti ostaje ili IMF, ili neka strana banka.
Citat: recimo kod nas u SiCG su postojali uslovi da inflacija bude takva i takva, dificit u toj ili toj meri itd. i nasi politicari su ovo sve ispunili ali vestacki, tako sto su donosili razne uredbe itd... IMF ima takve instrumente pritisaka da to nije normalno, nijedna zemlja ne moze da vrati zajam ako oni (IMF ) to zele...
Ne samo da nisu donosili vestacki, vec je to bio jedini nacin Stellanova, poenta je da Srbija ima GDP od toliko i toliko ($2300/lobanja u 2003 procenjeno, ali to nije bas tacno) i, to ti je sto ti je - ne mozes da nacrtas jos jednu nulu i kazes da se proizvodi vise, vec moras da balansiras sa tim sto imas. Onda moras da pribegnes uredbama da smanjis javnu potrosnju da ne bi otisao u minus (sto se ipak desava :( )
IMF ima instrumente pritisaka zato sto imaju dugo iskustvo zloupotrebe kredita - ako ti mozes da uspostavis ekonomski ekvilibrijum bez IMF uslova, go for it - Slovenija je u vise navrata ako me pamcenje drzi uradila nesto sto nije bilo u skladu sa IMF preporukama, ali dokle god to rezultuje u rastu i stabilnosti ekonomije, IMF nema tu sta da ti zameri, ti vracas dug - oni happy, i svima dobro.
Zamerke nastaju tek kad ti nisi u stanju da servisiras dug, ili kad je na vidiku problem koji ce prouzrokovati prestanak servisiranja duga (recimo, prevelik deficit u Srbiji)
[ Slobodan Miskovic @ 25.11.2004. 23:29 ] @
Citat: Na kraju krajeva, ti ne ulazes u "zemlju" neodredjeno vec u odredjeni posao - recimo pokretanje IT industrije...
Here?! Dream on....
Ovde se ulaze u penzije i plate budzetskim korisnicima... :(
[ Slobodan Miskovic @ 26.11.2004. 01:21 ] @
Evo malo dijagrama.... :)

[ Ivan Dimkovic @ 26.11.2004. 09:52 ] @
Citat:
Here?! Dream on....
Ovde se ulaze u penzije i plate budzetskim korisnicima... :(
To jeste tacno :( Ali opet, vracamo se na problem "kokoske i jajeta" - nije IMF kriv sto drzava sama sebe pokopava uz pomoc korumpiranog rukovodstva - oni znaju da drzava recimo ima nekretnine, fabrike i sl, i da ce moci da vrate svoje pare - i bas ih briga sto se neko bahato ponasa, kao sto bi i tvoju banku bilo briga da se ti zaduzis preko svake mere ako znaju da ti to mozes sa kamatom da izrmbacis nazad...
Sa druge strane, kredit moze da bude i dobar, ako postoji jasna strategija za razvoj necega - recimo, kada bi u Srbiji seli i napravili strategiju za razvoj IT-a i bio-tehnologija, napravili competence centar oko fakulteta, i krenuli da rade - to bi bio pogodak, ulaganje bi bilo relativno malo - a sigurno bi se kes vratio.
Lova je tu, kako je potrositi zavisi od onog ko je trazi...
[ Slobodan Miskovic @ 26.11.2004. 11:47 ] @
Citat: nije IMF kriv sto drzava sama sebe pokopava uz pomoc korumpiranog rukovodstva
Hm...pa nisu oni veverice...valjda ih je iskustvo naucilo necemu...
Inace po mom misljenju ovde nikada nece zaziveti zdrav kapitalizam....kada kazem nikada mislim na period od 20 god.... :(
[ Slobodan Miskovic @ 26.11.2004. 11:50 ] @
Dollar claws back
Reports that China pares Treasury holdings send currency to record low vs. euro before recovery.
November 26, 2004: 6:04 AM EST
LONDON (Reuters) - The dollar skidded to a record low against the euro for a fourth day Friday and hit a 4-1/2 year low versus the yen as traders seized on a newspaper report that China has cut its U.S. Treasury bond holdings.
But the greenback bounced back from the lows hit in Asian trade after the central bank adviser quoted by the paper later said that he had no knowledge about China's reserves.
The dollar fell to a record low against the euro of around $1.3329 in Asian trade but by morning in New York it had recovered to $1.3218 and was actually making gains on the day.
Against the yen, the dollar stood at 103.02 yen, also positive on the day, after falling to its lowest level since 2000, below 102.20 yen.
The China Business News quoted the member of the Chinese central bank's monetary policy committee as saying the country had trimmed its Treasuries in foreign exchange reserves to $180 billion, trying to minimize losses from a falling dollar.
While skeptical of the report, market players still jumped on it as more proof the dollar's sharp slide is a long way from over, with no sign of central banks standing in the way.
"The reality is that it's a concern. There are increasing stories that countries such as China and Russia are diversifying away from U.S. assets and this puts a lot of risk to the U.S. dollar," said Mitul Kotecha, head of global foreign exchange research at Calyon.
Earlier this week, the greenback was rattled after Russia said it may consider revising the share of euros in its foreign currency reserves.
The pound hit a nine-month high at around $1.9040, just a cent off February's 11-year high around $1.9140, but had retraced the entire move by 0910 GMT.
Most major currencies eased sharply against the dollar after the China denial and dealers said trade was choppy with heightened fears of central bank intervention to stem the dollar's fall.
The dollar has lost nearly 9 percent against the euro and yen since early October as traders have speculated the U.S. prefers a weaker currency to deal with its record-breaking current account deficit.
China
China closely guards the make-up of its foreign exchange reserves, which hit nearly $515 billion at the end of September and are the world's second-largest.
But the bulk of that is presumed to be in U.S. Treasuries, and U.S. Federal Reserve data has showed ongoing purchases of U.S. government bonds by foreign central banks over the past six months.
Speculation that China could soon revalue its pegged yuan currency and let it strengthen against the dollar has also captivated market attention, especially ahead of an annual meeting of China's top economic officials in Beijing over the weekend.
But while the yuan was expected to be discussed at the meeting, many in the market believed long-term issues would be the focus of the meeting and few thought a near-term revaluation was a possibility.
China has come under intense pressure to revalue the yuan, which is pegged near 8.28 to the dollar. Countries like the United States have complained that the rate is too low, making Chinese exports unfairly cheap.
While the investors and traders have been on alert for potential central bank intervention to support the dollar, so far verbal warnings from European and Japanese officials have been shrugged off.
On Friday Japanese Finance Minister Sadakazu Tanigaki repeated his warning against dollar weakness, threatening to take action against sudden moves, but market participants said such verbal intervention had long lost its clout.
"At this point verbal intervention isn't going to stop the dollar's fall," said Hideaki Furumaya, currency manager at Trust and Custody Services Bank.
The dollar also suffered after the Bank of England's chief economist Charles Bean said the dollar's fall still had some way to go.
Key market events on Friday include British economic growth data for the third quarter at 0930 GMT and ECB President Jean-Claude Trichet speaks in Rio de Janeiro at 1805 GMT.
Some U.S. exchanges are shut on Friday, following Thursday's Thanksgiving holiday.
[ Ivan Dimkovic @ 26.11.2004. 11:52 ] @
Citat:
Hm...pa nisu oni veverice...valjda ih je iskustvo naucilo necemu...
Pa opet, balans krivice nije na njima - vec smo pravili analogiju sa tvojim kucnim bankarom koji ce te zaduzivati sve dok vidi da ces ti to moci da otplacujes - a na tebi je da to ne radis ako hoces da ne budes u minusu :)
Citat: Inace po mom misljenju ovde nikada nece zaziveti zdrav kapitalizam....kada kazem nikada mislim na period od 20 god.... :(
Pa i period od 20 godina je kratak period - kada bi Srbija imala rapidan ekonomski rast, tek za 10-tak - 15-tak godina bi ona pocela da ulazi u oblast "razvijenijih" zemalja.
Probaj to da projektujes na rast nacionalnog dohotka - sa danasnjih par hiljada godisnje po glavi stanovnika, ti je cilj da stignes do 15-20K - izaberi koliko ti godina treba, i onda izracunaj %
E sad, da li ti bilo sta preko 10% godisnje zvuci realno? Ne... e to je ujedno i odgovor "kada ce Srbija biti normalna zemlja" :(
[ Slobodan Miskovic @ 26.11.2004. 12:26 ] @
Citat: Pa i period od 20 godina je kratak period
Slazem se, kratak je u ekonomskom smislu, ali za mene licno je dug...jako..
[ Leftist @ 29.11.2004. 21:07 ] @
Vec tri puta sedam da pisem odgovor i odustajem iz jednostavnog razloga: ovakve rasprave vodim uglavnom u 4:30 ujutro sa puno flame-a podgrejanog dobrim domacim alkoholom, a to sad nije slucaj. Da bih izbegao pricu o nekim svojim verovanjima pitacu samo sledece: zasto se vi (neki) ljudi drzite kapitalizma k'o pijani plota?
Da malo to pojasnim. Jeste kapitalizam za sad najboji ekonomski sistem u istoriji po, ukratko receno, svakom parametru, ali se po meni to moze reci i za svaki drugi sistem u vreme njegovog nastajanja. Zasto bi kraj kapitalizma bio vezan za neku totalnu kataklizmu (nestanak resursa za 100000 god), a ne za stvaranje uslova za neki drugaciji i napredniji sistem (za 200 - 300 god. npr.).
[ Slobodan Miskovic @ 25.12.2004. 02:09 ] @
Nobelovac za ukidanje MMF i Svetske banke
Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Edvard Preskot pozvao je na ukidanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke.
On je rekao da obe ove ustanove više štete nego što koriste svetskoj privredi.
Da li zajmovi MMFa koriste ili štete dužnicima?
Govoreći za BBC Edvard Preskot je rekao da i MMF i Svetska banka rade više kao instrumenti spoljne politike vlada nego kao privredni regulatori.
Novi zajmovi, kao droga zavisniku
Dodao je i da je politika ovih ustanova koja se sastoji u odobravanju sve većih zajmova zemljama u krizi isto što i davanje droge čoveku zavisnom od kokaina.
Edvard Preskot je takođe odbacio kao neosnovanu zabrinutost zbog budžetskog deficita SAD.
Rekao je da je američka privreda uravnotežena da je dobar njeg glavni pokazatelj ravnoteže: odnos bruto domaćeg proizvoda prema obimu zaduženosti.
Profesor Preskot deli Nobelovu nagradu za ekonomiju za 2004. godinu sa Norvežaninom Finom Kidlandom koji živi i radi u Kaliforniji.
[ Ivan Dimkovic @ 25.12.2004. 11:47 ] @
Citat:
Rekao je da je američka privreda uravnotežena da je dobar njeg glavni pokazatelj ravnoteže: odnos bruto domaćeg proizvoda prema obimu zaduženosti.
:-) Koji se nesto naglo povecava u poslednje vreme zbog cega i dolar pada...
Nego, da ukinemo svetsku banku i MMF, ok - medjutim, tu ulogu bi preuzele neke vodece svetske banke koje bi se isto postavljale kao i MMF/SB. Dakle, ti bi onda morao da zabranis banke potpuno - sto je ipak malo preterano :)
Citat:
Da malo to pojasnim. Jeste kapitalizam za sad najboji ekonomski sistem u istoriji po, ukratko receno, svakom parametru, ali se po meni to moze reci i za svaki drugi sistem u vreme njegovog nastajanja. Zasto bi kraj kapitalizma bio vezan za neku totalnu kataklizmu (nestanak resursa za 100000 god), a ne za stvaranje uslova za neki drugaciji i napredniji sistem (za 200 - 300 god. npr.).
Ko je rekao da je najsavrseniji - naravno da nije, medjutim - evoluira :-)
Evo, kapitalizam danas - Nemacka:
- 30 radnih dana odmora godisnje, sto se pretvori i do 7 nedelja sa kojekakvim praznicima (kojih ima ohoho),
- Zdravstvena nega koja je vrhunska i osiguranje predstavlja <10% prihoda (50% placa poslodavac)
- Sick-leave do 3 meseca - primas platu od firme, >3 meseca, placa ti drzava
- Poslodavac ne moze da te otpusti (osim ako firma ne posluje sa minusom) tako lako ako ima vise od 10 zaposlenih, vec mora prvo da brine o radnicima pa tek onda o svemu ostalom, u velikim firmama moras da izgubis i preko godinu dana da bi se otarasio nekog lelemuda, osim ako se ne dogovoris (das mu neke pare da ode)
- Ako te otpuste, cekaju te velika otpremnina (3 plate) i godinu dana socijalnog davanja od 57% tvoje plate
- Ako si dobar strucnjak, uz pomoc privatnih penzionih fondova mozes i sa 55 da odes u penziju
- Sudovi su i te kako naklonjeni radniku a ne poslodavcu
Da li to lici na kapitalizam iz 1904 - give me a >huge< break, pa to bi tad nazvali najgorim socijalizmom i da trazis to neko bi te upucao zarad podrivanja drustvenog sistema :-)
Dakle, i kapitalizam "evoluira" i vrlo je moguce da za 200 god uopste blage veze nece imati sa danasnjim kapitalizmom, i verovatno se nece mozda ni zvati kapitalizam.
Revolucije su se pokazale losim - fasizam i komunizam kao nasilni koncepti su jednostavno propali i do sad nema nekih pametnijih predloga za revoluciju. Islamska revolucija u Iranu im je unistila BNP - bili su 2x jaci od Turske 1970, a sada je za njih Turska debeli zapad.
[ Slobodan Miskovic @ 25.12.2004. 11:53 ] @
Uz svo uvazavanje za svakog ko dobije Nobelovu nagradu - Ovo mu je kontradiktorno, USA je najzaduzenija zemlja...dok se to tolerise od strane drugih zemlja, Japana, Kine, Indije i dok kupuju US dug, to moze da traje...Ali, kad prestanu, sta onda?
Kako uz padajuci $ ocekivati da ce ovi to vecno da rade, mislim, i
centralnim bankama u neko doba dosadi da gube novac. Indiji vec dosadilo, Rusiji takodje, a izgleda i Kini. Da bi se zaustavio pad $, treba kamate vrtoglavo da idu gore, a to je mrak za Stock Market, housing i sl, bas to gde guraju likvidnost i silne milijarde koje stampaju. MMF nad USA nema kontrolu, malo su nesto upozoravali na dug, ali
to je nista..
[ Ivan Dimkovic @ 25.12.2004. 12:01 ] @
http://www.economist.com/agenda/displayStory.cfm?story_id=3372405
Pa nista, verovatno ce sve zemlje drzati strateske rezerve u bar 3 glavne valute - Dolar, Euro i Jen, cisto da bi bile sigurne.
To ce biti gubitak za USA ekonomiju, i to poveci - zapravo, *ebes MMF, to im je daleko vece upozorenje nego svetska banka :-)
Videcemo sta ce Azijati da urade - od njih mnogo toga zavisi :)
[ Slobodan Miskovic @ 25.12.2004. 12:08 ] @
Rusija, Kina, Indija i Brazil mogu zajednickim nastupom da Ameriku 'spuste na zemlju'... Ukoliko bi se ove zemlje odlucile da sinhronizovano svoje treasures iz USD pretvore u neku drugu valutu ili u zlato i slicne sjajne metale sto bi po sistemu spojenih sudova bio zesci poremecaj u americkoj ekonomiji. Inflacija, nezaposlenost, slom berze ...
Na NY SE je mnogo novca ulozeno u bubble stocks, a svaki balon moze da se pumpa dok ne pukne... prilicno apokalipticno, ali i realno.
E sad, da li u senci ovakvog scenarija Edvard Preskot smatra da je MMF prevazidjena institucija zato sto vise ne moze da drzi pod kontrolom ekonomije Rusije i Kine u ekspanziji i time zastiti interese Amerike i G7 pa su potrebna nova 'pregupisavanja' ili je njegova konstatacija da MMF usporava razvoj 'gospodarstva' zemalja 'u tranziciji'?
Ukoliko na Putinovu inicijativu zaista dodje do formiranja novog ekonomskog fronta, kakva ce biti reakcija Amerike i G7 na novu situaciju? Da li to znaci mirenje Amerike sa situacijom da gubi svetski ekonomski primat ili ce pak Amerika da iskoristi svoj vojni primat da sacuva svoju poziciju?
Treba takodje imati u vidu i Arape koji kontrolisu najveci deo svetskih nalazista sirove nafte koji sigurno ne zele svoje blago da prepuste drugima, a sudeci po aktuelnim politickim desavanjima oni hteli ne hteli prave partnerstvo Amerike i Rusije ... sto znaci da dok Amerika ratuje sa Arapima - Rusi ce je podrzavati i nece destabilisati Americku ekonomiju, a posle toga ... smak sveta.
[ Ivan Dimkovic @ 25.12.2004. 12:14 ] @
"Smak sveta"
Stellanova inace uvek voli da dodje do tog ishoda - pravi si fatalista bre :-)
Ja tipujem da nece doci ni do kakvog smaka sveta - nova raspodela "moci" se vec desava a to se i ne vidi - Kinezi su vec postali enormna sila, pa nije doslo do svetskog rata zbog toga :-)
Sistem je takav da svak svakog drzi u saci :)
[ Slobodan Miskovic @ 25.12.2004. 12:20 ] @
Citat: Stellanova inace uvek voli da dodje do tog ishoda - pravi si fatalista bre :-)
Ma bre, bolje razmisljati tako pa biti spreman :)
Eno u podrumu gas maske i hrane za 6 meseci... :)
Citat: Ja tipujem da nece doci ni do kakvog smaka sveta - nova raspodela "moci" se vec desava a to se i ne vidi - Kinezi su vec postali enormna sila, pa nije doslo do svetskog rata zbog toga
Nije doslo zato sto Ameri jos nisu toliko ugrozeni...
[ Slobodan Miskovic @ 25.12.2004. 12:43 ] @
SE je vrednovan sada, gore nego 1929. Gigantic financial bubble. SE raste jer novac nema gde da ide,likvidnost je neverovatna, toliko novca se nikad u istoriji nije slivalo
na jedno mesto.
Svako ko imalo prati stock market mogao je da vidi fascinantne pojave u
poslednje vreme, npr. parametar TRIN koji pokazuje odnos advance/decline.
Kad je taj < 1, berza raste, kad je > 1 pada. E sad, bude i po 2,7 i ne pada.
Normalno, sa 2,7 je panika, krah...A sad, nista, jer drzava, ogromnom
likvidnoscu usisava svu prodaju. Market je broken, to vise ne moze da se
popravi... To sa free market-om nema blage veze...
Za Kinu, Rusiju, reizbor Busha je super.
To znaci da ce se ovako nastaviti...Kina ja mislim radi planski, komunisti
ne idu ni do kupatila bez plana. Oni prvo hoce da preuzmu potpuno
proizvodnju, i cini mi se uspeli su... Onda krenu na 'servise' tj. 'usluge'.
I da kupuju sirovine, resurse, nagomilanim $. Rusiji odgovara skupa nafta,
i skupo zlato. Oni ponude MMf-a za kreditima otkacili, ne treba im...
Kad sve pukne, a to je pitanje vremena samo, bice opste krize,
verovatno depresije vecih razmera, ali i prilike za neki novi, bolji svet.
[ Ivan Dimkovic @ 25.12.2004. 13:29 ] @
Citat:
verovatno depresije vecih razmera, ali i prilike za neki novi, bolji svet.
A kako ce on da se desi, tako sto ce novi mocnici (recimo Kina) da odluce da poklone upravo steceno bogatstvo sirokim masama i odreknu se #1 pozicije? ;) ma daj... nema sanse, mislim bilo bi interesantno - ali cenim da to tako ne sljaka :-)
[ Slobodan Miskovic @ 25.12.2004. 14:05 ] @
Kina je komunisticka zemlja...ne razmislja ona kao USA i ostali truo zapad ;)
P.S. Sta kazes na fotku...hehe

[ Ivan Dimkovic @ 25.12.2004. 14:20 ] @
Ql je fotka :)
Samo... Kina je odavno u ekonomskom smislu prestala da bude komunisticka - a i ostalo ce da prati to polako ;)
Btw, uskoro prestaju monopoli da TV produkcije tamo ne smeju biti strane, tako da - nas prijatelj Georgije, Donald Trump i ekipa cekaju (Sky vec sljaka u Guangdongu ;-)
[ Slobodan Miskovic @ 25.12.2004. 14:28 ] @
Ma ....posto ce da nas drmne meteor 2029. ovo sve gubi smisao... ;)
P.S. Jel se to meni cini ili sam opet bio kao pravi fatalista ....
[ Ivan Dimkovic @ 25.12.2004. 14:46 ] @
Eto dobrog izgovora za unsafe sex, drugs & rock'n'roll :)
[ Leftist @ 27.12.2004. 16:01 ] @
Citat: - 30 radnih dana odmora godisnje, sto se pretvori i do 7 nedelja sa kojekakvim praznicima (kojih ima ohoho),
A u Americi 2 nedelje plus praznici (da ne pominjem ostale kapitalisticke zemlje mahom locirane u Aziji). Slicno vazi i za ostale stavke. Dakle postoji kapitalizam i kapitalizam. Koliko ja vidim moguc razvoj ide u otprilike ovim smerovima:
1. sistem postaje humaniji, drzava je jaka i zakonima stiti prava zaposlenih (zdravstveno, socijalno, dosta odmora i sl.),
2. sistem je prepusten trzistu (neo-liberalizam i sl.), kompanijama vise prostora da rade kako one hoce.
Licno mi se cini da opcija 2 itekako prednjaci i da je i u Evropi bilo primera da se zaposleni dobrovoljno odricu svega i svacega samo da ostanu na poslu.
Citat: Da li to lici na kapitalizam iz 1904 - give me a >huge< break, pa to bi tad nazvali najgorim socijalizmom i da trazis to neko bi te upucao zarad podrivanja drustvenog sistema :-)
Istina. Da se nadivezem na to i danas se anarhizam naziva najgorim anarhizmom i podrivanjem drustvenog sistema, pa iako sam skeptican po pitanju stvarnog uspostavljanja anarhije, i delotvornost grafitiranja zgrada kao osnovnog mehanizma promene, kao sto su se nekad samo ludi komunisti borili za izjednacenje prava, placene godisnje odmore, tako i alterglobalisticki pokreti nose u sebi klicu uspostavljanja jos vecih individualnih sloboda.
Citat: Revolucije su se pokazale losim - fasizam i komunizam kao nasilni koncepti su jednostavno propali i do sad nema nekih pametnijih predloga za revoluciju. Islamska revolucija u Iranu im je unistila BNP - bili su 2x jaci od Turske 1970, a sada je za njih Turska debeli zapad.
Pa dobro, nisam ni ja rekao da sve mora na silu, ali ne verujem ni da ce sve proci glatko. Npr. francuska revolucija je dosta doprinela rusenju feudalizma svuda, jer je pod jedan drustvo bilo sazrelo za tako nesto, a pod dva, feudalistima je bila milija glava na ramenima nego titula. Ili, ako totalno zaobidjemo ideju revolucije igde, i robovlasnistvo je propalo zajedno sa rimskim carstvom, dakle opet lomovi, padovi, i ostale gadne stvari.Pa ni kapitalizam nije uznapredovao dok nije upao u recesiju i par svetskih ratova. Cist Taoizam.
Ne kazem ja ajd sad kuka i motika pa ce biti pravde svuda u svetu. Preduslov za bilo kakvu promenu je da za takvu promenu postoje uslovi : ). Kakva ce promena doci, i kad ce to da se desi mogu samo da nagadjam. Ja samo verujem da ce promena biti na bolje makar to znacilo da pre toga bude najgore crnilo (a po meni nema crnjeg, a perspektivnjijeg od neo-liberalizma). Jednom recju tri put ura za IMF, WB, WTO, multinacionalne koncerne i njihova vidjenja svetlije buducnosti. Valjda ce u borbi ekstremnog globalizma i alterglobalizma, na kraju izaci sve to na dobro.
Pisem ovaj post vec sat vremena, pogubio sam se...
[ Slobodan Miskovic @ 05.01.2005. 06:13 ] @
Evo najnovije vesti... :)
Fed's Daily Securities Lending
National Debt $7,591,307,997,129.40
http://www.publicdebt.treas.gov/opd/opdpenny.htm
Dolar je na multidecenijski najnizem nivou. Ne moze da se oporavi, cak ce
Us Goverment biti vrlo 'tempted', da odvali nevidjeno stampanje istih, ne bi li
obezvredili ogroman dug koji imaju. Uskoro ce i Japan u bezaniju od dolara,
upozoravali su vec, da nece trpeti jos dugo.
W.Buffett, najveci US investitor, digao je ulog na 20Milijardi, short (da ce da pada) na dolar.
http://www.forbes.com/home/free_forbes/2005/0110/036.html
Evo zanimljivog predvidjanja za ovu godinu dolar i politika:
http://www.321gold.com/editorials/pollock/pollock122804.html
Kreditna ekspanzija, fiat ili helicopter money u zargonu, je to sto odrzava
US, ali to nece upaliti. Preprodavanje kuca jedno drugime skuplje,
mora da stane u jednom trenutku (sada se to desava). Trosenje nije
put u prosperitet.
Stampanje dolara je vec u toku, to obezvredjuje dug. Prosto receno, ovo je
igra - Trosis sve vise, dug ti sve veci, a ti delis papire, Treasuries poveriocima. A oni su naplativi u dolarima koje stampas. Nesto tu nestima... :) ima US da pukne u naredne 2-3 godine tako da im nece biti jasno sta ima se desava... Standard ima tako da tresne o zemlju da je to strasno... be turned... ;)
[ -zombie- @ 05.01.2005. 14:09 ] @
dobro jutro stelanova.. pa ameri to rade bar poslednjih pola veka, ako ne i duže (raspitaj se koliko je vredeo dolar pre 50tak godina).
ne kažu za dž. da je glavni izvozni proizvod amerike papir.. naravno, onaj zeleni.. ;)
i gle čuda, USA nije propala u poslednjih pola veka.. tako da ne moraš mnogo da se sekiraš za njih.. :-P
(a da će biti pomeranja, naravno da će biti.. samo baciš pogled prema EU, evru, kini, itd.. mada, ni to nije nešto novo.. ko to nije video još pre 10tak godina, treba da se zabrine za svoju moć rasuđivanja.. ;)
[ Slobodan Miskovic @ 05.01.2005. 15:48 ] @
Citat: dobro jutro stelanova.. pa ameri to rade bar poslednjih pola veka, ako ne i duže (raspitaj se koliko je vredeo dolar pre 50tak godina).
ne kažu za dž. da je glavni izvozni proizvod amerike papir.. naravno, onaj zeleni.. ;)
i gle čuda, USA nije propala u poslednjih pola veka.. tako da ne moraš mnogo da se sekiraš za njih..
Pazi oni su imali New Deal...to je bilo pre malo vise od 50 godina...tacnije posel krize 1929. ali tada nisu imali nikakvu konkurenciju sto se tice valute. Zna se koja je valuta bila najvrednija i koja je valuta bila svetska do drugog world war-a...funta; a sto je to prestala da bude? I iztog razloga iz kog ce i dolar to prestati da bude u skorijoj buducnosti. Inace ako ocete da profitirate kupijete jen, jer on raste u odnosu na dolar vise nego euro.
Glavni problem je sto je juan (Kineska valuta) fiksirana za dolar tako da je njihova roba se jeftinija i lakse dolazi do kupca :) a sad tu nista ne mogu...
Euro je prva valuta koja moze da ugorzi dolar ako to vec i nije uradila a gotovo je sigurno da je sa dolarom kao svetskom valutom gotovo...ni piramida ni svevidece oko im nece pomoci...sta ces kada zive u iluzijama...nisu navikli da ima pada standard...to ti je kao balon koji non stop duvas...
[ Slobodan Miskovic @ 07.01.2005. 13:40 ] @
The Debt To the Penny

[ Slobodan Miskovic @ 07.01.2005. 15:23 ] @
09/30/2004 $7,379,052,696,330.32
09/30/2003 $6,783,231,062,743.62
09/30/2002 $6,228,235,965,597.16
09/28/2001 $5,807,463,412,200.06
09/30/2000 $5,674,178,209,886.86
09/30/1999 5,656,270,901,615.43
09/30/1998 5,526,193,008,897.62
09/30/1997 5,413,146,011,397.34
09/30/1996 5,224,810,939,135.73
09/29/1995 4,973,982,900,709.39
09/30/1994 4,692,749,910,013.32
09/30/1993 4,411,488,883,139.38
09/30/1992 4,064,620,655,521.66
09/30/1991 3,665,303,351,697.03
09/28/1990 3,233,313,451,777.25
09/29/1989 2,857,430,960,187.32
09/30/1988 2,602,337,712,041.16
09/30/1987 2,350,276,890,953.00
09/30/1986 2,125,302,616,658.42
12/31/1985 1,945,941,616,459.88
12/31/1984 1,662,966,000,000.00
12/31/1983 1,410,702,000,000.00
12/31/1982 1,197,073,000,000.00
12/31/1981 1,028,729,000,000.00
12/31/1980 930,210,000,000.00
12/31/1979 845,116,000,000.00
12/29/1978 789,207,000,000.00
12/30/1977 718,943,000,000.00
12/31/1976 653,544,000,000.00
12/31/1975 576,649,000,000.00
12/31/1974 492,665,000,000.00
12/31/1973 469,898,039,554.70
12/29/1972 449,298,066,119.00
12/31/1971 424,130,961,959.95
12/31/1970 389,158,403,690.26
12/31/1969 368,225,581,254.41
12/31/1968 358,028,625,002.91
12/29/1967 344,663,009,745.18
12/30/1966 329,319,249,366.68
12/31/1965 320,904,110,042.04
12/31/1964 317,940,472,718.38
12/31/1963 309,346,845,059.17
12/31/1962 303,470,080,489.27
12/29/1961 296,168,761,214.92
12/30/1960 290,216,815,241.68
12/31/1959 290,797,771,717.63
12/31/1958 282,922,423,583.87
12/31/1957 274,897,784,290.72
12/31/1956 276,627,527,996.11
12/30/1955 280,768,553,188.96
12/31/1954 278,749,814,391.33
12/31/1953 275,168,120,129.39
06/30/1953 266,071,061,638.57
06/30/1952 259,105,178,785.43
06/29/1951 255,221,976,814.93
06/30/1950 257,357,352,351.04
06/30/1949 252,770,359,860.33
06/30/1948 252,292,246,512.99
06/30/1947 258,286,383,108.67
06/28/1946 269,422,099,173.26
06/30/1945 258,682,187,409.93
06/30/1944 201,003,387,221.13
06/30/1943 136,696,090,329.90
06/30/1942 72,422,445,116.22
06/30/1941 48,961,443,535.71
06/29/1940 42,967,531,037.68
06/30/1939 40,439,532,411.11
06/30/1938 37,164,740,315.45
06/30/1937 36,424,613,732.29
06/30/1936 33,778,543,493.73
06/29/1935 28,700,892,624.53
06/30/1934 27,053,141,414.48
06/30/1933 22,538,672,560.15
06/30/1932 19,487,002,444.13
06/30/1931 16,801,281,491.71
06/30/1930 16,185,309,831.43
06/29/1929 16,931,088,484.10
06/30/1928 17,604,293,201.43
06/30/1927 18,511,906,931.85
06/30/1926 19,643,216,315.19
06/30/1925 20,516,193,887.90
06/30/1924 21,250,812,989.49
06/30/1923 22,349,707,365.36
06/30/1922 22,963,381,708.31
06/30/1921 23,977,450,552.54
07/01/1920 25,952,456,406.16
07/01/1919 27,390,970,113.12
07/01/1918 14,592,161,414.00
07/01/1917 5,717,770,279.52
07/01/1916 3,609,244,262.16
07/01/1915 3,058,136,873.16
07/01/1914 2,912,499,269.16
07/01/1913 2,916,204,913.66
07/01/1912 2,868,373,874.16
07/01/1911 2,765,600,606.69
07/01/1910 2,652,665,838.04
07/01/1909 2,639,546,241.04
07/01/1908 2,626,806,271.54
07/01/1907 2,457,188,061.54
07/01/1906 2,337,161,839.04
07/01/1905 2,274,615,063.84
07/01/1904 2,264,003,585.14
07/01/1903 2,202,464,781.89
07/01/1902 2,158,610,445.89
07/01/1901 2,143,326,933.89
07/01/1900 2,136,961,091.67
[ Slobodan Miskovic @ 16.01.2005. 02:41 ] @
E u svetlu novih dogadjaja rekoh da objavim neke vesti i zapazanja...
Prvo isecak izjave George Bush-a
Citat:
10:44am 01/12/05
White House: trade deficit shows U.S. is global engine By Corbett B. Daly
WASHINGTON (CBS.MW) -- President Bush sees the record trade deficit as evidence the U.S. is the global driver of economic growth, White House spokesman Scott McClellan said Wednesday. "Our economy is the economic engine for world growth," McClellan told reporters at the White House, adding "because of that prosperity, Americans are shopping in the global marketplace, buying more goods and services than other countries which are not growing as fast." Earlier Wednesday, the Commerce Department said U.S. exports sank 2.3 percent in November, driving the nation's trade deficit to an all-time high of $60.3 billion. McClellan urged other nations to step up efforts to increase growth.
Question is : What will it take to end this charade?
A odgovor - kad dosadi Aziji, Kini i Japanu. Ne da li ce, nego kada ce? Oni odrzavaju
tu nezdravu semu. Japan bas trpi, Kina manje, jer gledaju dugorocno...
Dugorocno, u smislu da se uvale gde god mogu, cisteci konkurenciju.
95% Amerikanaca ne kapira uopste o cemu se radi, koliko je cela sema nezdrava, 2% samo ultrabogatih ce da profitira nevidjeno ovim sistemom.
Sto bi rekli - fighting for truth, justice and the last slice of pizza.
:D
Zakljucak :
Citat:
1. $ is doomed. It will go a lot lower.
2. "The basic problem,s that Americans don't produce enough, and don't save enough." Indeed, over the past 15 years, the savings rate has fallen from over 6% to less than 1% in recent quarters. As a result, the goods that we are consuming are being supplied to us by foreigners. Not only are they producing the goods, but they are lending us the money to buy them, and, in doing so, are driving the U.S. deeper and deeper into debt to the rest of the world...
3.Americans will have to restrict future consumption or default on debt, whether directly or indirectly. Spending on cars, clothing and electronics will all drop dramatically...
4. Asia? - They will not be producing for Usa; they will be producing for themselves."
A sad dokaz da Bush i USa samo zamajavaju svoje gradjane...
Pazite prvo kaze
Citat: Our economy is the economic engine for world growth
a onda...uzima od penzosa...strasno...
http://news.yahoo.com/fc?tmpl=...id=34&in...Social_Security
Prvo gradjane nalozis kreditima i stamparijom da trose, a onda kad ispadne
da ne stede dovoljno, onda im penzione fondove ubacis u vrtesku...jadno
[ Slobodan Miskovic @ 16.01.2005. 03:13 ] @
E a sad osvrt na Kinu :)
Inace mislim da bi bilo dobro da ovo malo prouci nas ministar finansija...jadno je kako uzdize dolar a jos jadnije je kako njegov sef Labus omalovazava Kinu...
Samo je pitanje vremena kada ce Japan da svoje rezerve pretvori u neku drugu valutu,Japan i Kina najvise kupuju Us Treasuries, mada se Kinezi nisu pojavili na zadnjoj
aukciji, kao kupci, a Japan je vec upozoravao da nece trpeti jos dugo padanje
$. Japan tj. Centralna Banka Japana gubi mnogo na 800
Milijardi $ koje drze u rezervama. Zaradjuju na carry trade-u, reciklazi $, ali 3%.
$ padne jos 15%, npr. koliko gube onda? Pa prosto. 800x3 i 800x15, eto.
Kina je malo drugaciji slucaj, yuan je fiksiran za $ (8,27 cini mi se), te padajuci $
ovima cini cene robe nepobedivim. Japanu jok, yen raste prema $, i nastavice
tako.
Kina ce verovatno oko juna/jula da otkaci fiksiran odnos yuan/$. Ovo je najava koja je vrlo verovatna prema nekim komentarima u economy forumima...
Trenutni rast dolara je samo privremen...ima da pada jos dugo...
Koga je realno briga da li radnici u Kini imaju soc. zastitu, ili zastitu na radu, ako mogu da proizvedu kola upola cene a sa 10god garancijom. Pa nikog... A posto smo se slozili da vise ne upravljaju drzave ekonomijom nego korporacije jasno je sta ce se desiti...
kapital se seli tamo gde mu se najvise isplati...a to je Kina, Indija.
Kina i Rusija su u sjajnim odnosima, nikad boljim. Ukidanje vojske na granici, tehnoloska razmena, ogromni ugovori za naftu/gas, oruzje i davanje licenci za ista...
Pominje se i zajednicka azijska valuta u buducnosti.
Kina proizvodi...USA trosi, igraju se kreditnom
ekspanzijom, kamatama, derivatima, stock marketom, i preprodaju
jedni drugima nekretnine skuplje...I na jako ruzan nacin koriste $ kao
svetsku valutu.
Evo i primera kako to radi Kina...
Za 2god Kinezi pocinju izvoz automobila za USA. 10 god garancija/160 000 km.
Koliko daje VW?
Iz prve su izbacili vojni lovac u rangu Eurofightera 2000.
Ako neko misli da je poreklo robe u Metro-u ili Cora-i drugo,
i da im velika vojvotkinja Luxemburga sije farmerke po 1e, mislim da se vara gadno.
Jos neki primer: General Motors, do skoro najveca firma na
svetu, sad je to WalMart. Na kinesko trziste moze da se udje samo po principu 50/50, dakle kineskom partneru das pola u startu. GM i VW preko iste kineske firme ulaze na trziste Kine. Dakle, jedna drugoj konkurisu, dajuci pola zarade ovima. Dalje, GM pravi model Matiz za Kinu, kosta
40.000yuana. (pod sa 7,8 za $), lepo...Ali ovi prave identican model, Chery QQ i prodaju za mnogo manje. GM ih tuzi, kineski sud odbaci tuzbu kao neosnovanu, iako je i slepcu jasno da je kopija, reversnim inzenjeringom.
Toyotu su isto otkacili, na istu foru...Dakle, najvecu firmu na svetu je*u ko
budale, mislim, to je zakljucak, nimalo ih ne impresionira GM, sta drugi, citaj
manji, da ocekuju.
Kinezima je jednostavno data tehnologija, i sada lepo stancuju sve zivo,
po vrlo, popularnim cenama. I eto sad Chery-ja na USA trzistu, najveci
biser, stizu pirati, ti isti...
http://paultan.org/archives/2004/12/05/china-pirates
Kriza u kapitalizmu, recesija...
W.Buffett, Soros, sir Templeton i sl, Russell,
to su najveca imena investiranje u USA, a oni imaju crnu viziju...
Nekretnine su u spicu cene sada, na 7 americkih gradjana dodje 10 kuca. Mislim, moze da raste jos, jedino da ubacis grizlije i zvecarke kao kupce.
Proizvodnja cega? Pa Kinezi otese sve zivo, tekstil, komp.komponente,
alate, skutere, evo ih sad u auto-industriji...Opsta je deflacija cena,
koliko je npr.klima uredjaj kostao pre par god, a koliko sada.
Poklanjanje i shoping? Pa tu je problem, trose a stednja nikakva, krediti
veliki. A u WalMartu 80% kineske robe, te surplus u trgovini 500Milijardi
kinezima. Ne ide se u prosperitet potrosnjom, u tome je poenta...
Vec znanjem, ucenjem, stednjom, investiranjem...
Ovo je obicno ljudima tesko, ovo prvo im lakse, udri karticom i cekovima....
Kao sto vec rekoh...USA economy na kolenima...a pod kolenima kukuruz...pa dokle izdrze...a nece jos dugo... (ja im dajem 6 meseci).... be turned ;)
[ Slobodan Miskovic @ 20.01.2005. 13:41 ] @
Gornji dijagram koji pokazuje index kretanja dolara je dinamicki tako da se svaki dan mozete informisati o kretanju istog.
[ Slobodan Miskovic @ 09.06.2005. 03:52 ] @
U toku posete Hrvatskoj, američki publicista dao intervju Kroacijabizu
Čomski zna ko vlada svetom
SAD su jezgro centra moći, a Britanija je "poručnik", kako se to često kaže. Druge zapadne sile uglavnom dele interese tih dveju zemalja. U zemljama Trećeg sveta malobrojne, ekstremno bogate elite takođe dele te interese, s obzirom da je u temelju svega tradicionalni kolonijalni odnos. Postoji, međutim, i naličje priče. Ljudi širom sveta ne dele te interese i snažno im se opiru. To najbolje možemo da vidimo na primeru Iraka. SAD imaju nadmoćnu vojnu silu, ali ne mogu tek tako da preuzmu sve konce.
Suočene su sa snažnim otporom iračkog naroda, ne samo prema bombardovanju i oružanom rešenju, nego i prema pokušaju uspostavljanja "arapske fasade" iza koje stoji vladavina SAD. One su zbog toga morale da ustuknu, delom zbog otpora Iračana, a delom i zbog otpora sopstvenih građana - naglasio je Noam Čomski, američki publicista, analitičar, kritičar vlasti u SAD, autor brojnih članaka i više od 90 knjiga u intervjuu koji je nedavno dao listu Kroacijabiz, povodom promocije svoje nove knjige "Politika bez moći" održane u Novigradu.
Čomski je tom prilikom govorio i o hladnom ratu, siromašnoj Rusiji kao vojnoj velesili tog doba, Kenedijevom bacanju bojnih otrova na Vijetnamce, neslobodnim ugovorima o slobodnoj trgovini, Iraku, ulozi velikih i moćnih korporacija... Međutim, u najzanimljivije delove ovog intervjua ubraja se onaj u kojem Čomski govori o promeni odnosa snaga u svetu posle kolapsa SSSR-a.
- Svetski poredak se promenio prvenstveno što više ništa nije sprečavalo SAD i Britaniju u primeni vojne sile. Rusija je ipak imala tu ulogu u svetu. Svega mesec dana posle pada Berlinskog zida, čime je u osnovi okončan sukob Istoka i Zapada, SAD su napale Panamu, a cilj invazije bio je otmica zločinca Manuela Norijege koji je bio američki klijent i najveće je zločine počinio upravo u vreme najsnažnije saradnje sa SAD. Međutim, oteo se kontroli pa su odlučili da ga maknu. To možda i nije posebno važan događaj u istoriji, ali je u nečemu ipak poseban - SAD su tada prvi put mogle da primene vojnu silu u susedstvu bez straha od moguće reakcije Rusije u nekom drugom delu sveta - smatra Čomski dodajući da je sistem slobodne trgovine puka maštarija jer su temeljne institucije novog svetskog poretka Grupa sedam najbogatijih zemalja, zatim MMF, u suštini ogranak Ministarstva finansija SAD, potom Svetska banka, kojom takođe upravljaju SAD, i konačno Svetska trgovinska organizacija, garant bezbednosti interesa zapadnih ulagača i kreditora kojoj su interesi ostalih nebitni.
Čomski se dotakao i UN rekavši da su zasnovane na nejednakosti zbog instituta veta i Saveta bezbednosti koji moćnima obezbeđuju presudnu ulogu u odlučivanju, ali i ocenio da UN više nisu pod kontrolom SAD. - To se vidi po velikom broju uloženih veta na predloge država koje žele da blokiraju njihove rezolucije - kaže Čomski.
[ Slobodan Miskovic @ 22.07.2005. 11:04 ] @
Hehe, kako volim kada se moja predvidjanja ostvare :)
Citat: STELLANOVA: 16.01.2005. u 04:13, Kina ce verovatno oko juna/jula da otkaci fiksiran odnos yuan/$.
Elelm
Citat: Peking - Kina je juče napustila vezivanje svoje valute za američki dolar i usvojila fleksibilniji sistem zasnovan na korpi stranih valuta koji bi mogao da dovede do rasta cena kineske robe koja se izvozi u SAD i Evropu. U iznenađujućem saopštenju u večernjim vestima državne televizije, vlada je takođe saopštila da je pojačala kurs juana u odnosu na dolar: umesto 8,277 juana za dolar (što je važilo duže od jedne decenije), on sada iznosi 8,11. Kina je godinama bila pod pritiskom svojih trgovinskih partnera da dopusti plivajući kurs juana ili da bar trguje po nešto višoj stopi. Sjedinjene Države i drugi kineski partneri govorili su da je Peking držao juan čak 40 odsto ispod njegove vrednosti, što je kineskim izvoznicima davalo nekorektnu prednost na polju cena. AP
[ srki @ 20.12.2005. 03:20 ] @
Citat: Slobodan Mišković, dana 16.01.2005. u 16:13
Kao sto vec rekoh...USA economy na kolenima...a pod kolenima kukuruz...pa dokle izdrze...a nece jos dugo... (ja im dajem 6 meseci).... be turned ;)
E sada posto je proslo vise od 6 meseci da dam malo osvrt na pricu i moje misljenje zasto je Stellanova pogresio. Stella, ti si uglavnom tvoja predvidjanja bazirao na padu dolara i povecanju nacionalnog duga. Citiracu deo jedne tvoje poruke iz ove teme:
Citat:
09/30/2004 $7,379,052,696,330.32
09/30/2003 $6,783,231,062,743.62
09/30/2002 $6,228,235,965,597.16
09/28/2001 $5,807,463,412,200.06
09/30/2000 $5,674,178,209,886.86
09/30/1999 5,656,270,901,615.43
09/30/1998 5,526,193,008,897.62
09/30/1997 5,413,146,011,397.34
09/30/1996 5,224,810,939,135.73
09/29/1995 4,973,982,900,709.39
09/30/1994 4,692,749,910,013.32
09/30/1993 4,411,488,883,139.38
09/30/1992 4,064,620,655,521.66
09/30/1991 3,665,303,351,697.03
09/28/1990 3,233,313,451,777.25
09/29/1989 2,857,430,960,187.32
09/30/1988 2,602,337,712,041.16
09/30/1987 2,350,276,890,953.00
09/30/1986 2,125,302,616,658.42
12/31/1985 1,945,941,616,459.88
12/31/1984 1,662,966,000,000.00
12/31/1983 1,410,702,000,000.00
12/31/1982 1,197,073,000,000.00
12/31/1981 1,028,729,000,000.00
12/31/1980 930,210,000,000.00
12/31/1979 845,116,000,000.00
12/29/1978 789,207,000,000.00
12/30/1977 718,943,000,000.00
12/31/1976 653,544,000,000.00
12/31/1975 576,649,000,000.00
12/31/1974 492,665,000,000.00
12/31/1973 469,898,039,554.70
12/29/1972 449,298,066,119.00
12/31/1971 424,130,961,959.95
12/31/1970 389,158,403,690.26
12/31/1969 368,225,581,254.41
12/31/1968 358,028,625,002.91
12/29/1967 344,663,009,745.18
12/30/1966 329,319,249,366.68
12/31/1965 320,904,110,042.04
12/31/1964 317,940,472,718.38
12/31/1963 309,346,845,059.17
12/31/1962 303,470,080,489.27
12/29/1961 296,168,761,214.92
12/30/1960 290,216,815,241.68
12/31/1959 290,797,771,717.63
12/31/1958 282,922,423,583.87
12/31/1957 274,897,784,290.72
12/31/1956 276,627,527,996.11
12/30/1955 280,768,553,188.96
12/31/1954 278,749,814,391.33
12/31/1953 275,168,120,129.39
06/30/1953 266,071,061,638.57
06/30/1952 259,105,178,785.43
06/29/1951 255,221,976,814.93
06/30/1950 257,357,352,351.04
06/30/1949 252,770,359,860.33
06/30/1948 252,292,246,512.99
06/30/1947 258,286,383,108.67
06/28/1946 269,422,099,173.26
06/30/1945 258,682,187,409.93
06/30/1944 201,003,387,221.13
06/30/1943 136,696,090,329.90
06/30/1942 72,422,445,116.22
06/30/1941 48,961,443,535.71
06/29/1940 42,967,531,037.68
06/30/1939 40,439,532,411.11
06/30/1938 37,164,740,315.45
06/30/1937 36,424,613,732.29
06/30/1936 33,778,543,493.73
06/29/1935 28,700,892,624.53
06/30/1934 27,053,141,414.48
06/30/1933 22,538,672,560.15
06/30/1932 19,487,002,444.13
06/30/1931 16,801,281,491.71
06/30/1930 16,185,309,831.43
06/29/1929 16,931,088,484.10
06/30/1928 17,604,293,201.43
06/30/1927 18,511,906,931.85
06/30/1926 19,643,216,315.19
06/30/1925 20,516,193,887.90
06/30/1924 21,250,812,989.49
06/30/1923 22,349,707,365.36
06/30/1922 22,963,381,708.31
06/30/1921 23,977,450,552.54
07/01/1920 25,952,456,406.16
07/01/1919 27,390,970,113.12
...
Ako se pogleda vreme krize '29 i neposredno pre toga vidi se da je tada nacionalni dug opadao a doslo je do kraha ekonomije a nacionalni dug je ostao mali sve do new deal-a 32-33 kada je poceo naglo da raste a ekonomija da se oporavlja. Na pocetku osamdesetih kada je bila velika recesija nacionalni dug je blago rastao a u kasnijim osamdesetih kada se ekonomija oporavljala dug je jako rastao isto kao sto je rastao krajem i posle drugog svetskog rata kada je ekonomija USA naglo rasla. Takodje u vreme recesije 2000. vidi se da je tada i neposredno pre toga nacionalni dug imao samo blagi rast:
Citat: 09/28/2001 $5,807,463,412,200.06
09/30/2000 $5,674,178,209,886.86
09/30/1999 5,656,270,901,615.43
Eto, samo sam hteo da kazem da gledanje nacionalnog duga ne daje mnogo dobro predvdjanje sta ce se desiti sa Amerikom za 6 meseci. Naravno ja nemam pojma sta sve treba gledati jer nisam ekonomista nego zapocinjem pricu amaterski sa zeljom da se ukljuce oni koji znaju ekonomiju pa da svi dobijemo neko znanje.
[ Slobodan Miskovic @ 20.12.2005. 03:44 ] @
Priznajem da sam pogresio ali idalje verujem da ovo povecanje rekordnog javnog duga vodi ka krahu USa ekonomije i privrede.
Naravno javni dug je samo jedna od stavki koja utice na formiranje slike o stanju ekonomije neke drzave. Ono sto zelim da kazem je da je visok javni dug jako stetan i poguban po ekonomiju drazave koja ga poseduje. USA je specifican primer jer je njihova valuta $ ujedno i glavna svetska valuta da samim tim imaju mogucnost velikih manipulacija kursom i plasmanom novca iz rezervi. Jedini problem je taj sto to ne moze da traje u nedogleda ako za to nepostoji podloga u vidu proizvodnje i povecanja profita a profit ce se u narednom periodu jako tesko sticati na visokom nivou koji je potreban da bi se ovakav javni dug odrzao kao nesto sto neutice na standard i stanje USA ekonomije.
Razlog za to je migracija kompletne proizvodnje na istok (Kina, Indija, Rusija) kao i cinjenica da ta trzista imaju jako nizak stepen razvijenosti tako da se ne moze ocekivati da se nivo profita koji je stican na podruciju EU i USA odrzi. Trziste USA i EU je prezasiceno a svaka nova tehnologija ili proizvod kostaju ali prihodi stanovnika EU i USA nerastu...
[ Vera Vukanic @ 20.12.2005. 18:07 ] @
Dolar pada uvek kada USA ima mnogo vojnika van USA...
I bojim se da centar moci nije u USA i da UK nije "porucnik" nego ce biti obratno...
Jos nesto, zar nije i nama bilo bolje da je ostao kapitalizam, i da smo se borili za svoje mesto pod Suncem, individualno svako za sebe?
Sta mi imamo od tih globalnih prica i poistovecivanja sa masom, kada nam je svima pojedinacno lose ?
Zasto bi uopste prosecan covek zrtvovao svoja individualna prava i slobode zbog neke imaginarne gomile?
I opet se vracam na sofizam: da li 2 obespravljena coveka cine slobodno drustvo?
Odgovor je ne iz 2 razloga: 1.samo ih je 2 i 2.obespravljeni su.....
Na kraju, pogledajte neku grupu zivotinja, insekata....pogledajte leglo nekih pasa bilo koje rase, uocit cete razlike medju jedinkama iste vrste, to se zove genetski diverzitet, i taj diverzitet obiljezava te jedinke tako da nemaju svi istu sansu i isti put kroz zivot....Nemoze funkcionisati jednakost u bioloskim sistemima, ALI moze postojati opcija : iste sanse za svakog pa izvolite ljudi....
Nemam pojma o ekonomiji, i ne zanima me, ali glasam za kapitalizam ...
[ Konzervativizam @ 22.12.2005. 19:51 ] @
Izvinjavam se što ulazim u diskusiju, imam jednu preporuku za čitanje. Uzmite od Jozefa Šumpetera, Kapitalizam, Socijalizam i Demokratija. Mislim da će vam se dopasti knjiga. :)
[Ovu poruku je menjao Konzervativizam dana 22.12.2005. u 20:51 GMT+1]
[ Slobodan Miskovic @ 15.03.2006. 09:48 ] @
Hehe, da li se to meni cini ili i ljudi iz Federalnih rezervi SAD pocinju da kontaju da nesto nije uredu :D
Citat: Bernanke voices US deficit fears
US Federal Reserve chairman Ben Bernanke has voiced concerns over the size of the US budget deficit.
Mr Bernanke warned persistent deficits need to be curbed, particularly as an ageing population will raise pressure on government spending.
Widening the deficit would put future living standards at risk, he added.
"As a result, I think it would be very desirable to take concrete steps to lower the prospective path of the deficit," he said.
The comments came in a letter - dated 9 March - to Senator Robert Menendez following his statement to the Senate Banking Committee on February 16.
Ageing population
The letter said Mr Bernanke was quite concerned about the "intermediate to long-term federal budget outlook".
It added that US finances were expected to come under "severe pressure" as baby-boomers began to retire and collect their Social Security and Medicare benefits
White House forecasts predict the US deficit will swell to a record $423bn (£354bn) this year, from the $319bn (£267bn) recorded last year.
The release of Mr Bernanke's letter came ahead of the release of the Federal Reserve's latest Beige Book survey - an anecdotal round up of economic conditions by the central bank's 12 regional banks.
Izvor
Za 104 fucking milijarde dolara im je povecan deficit.... :) strasno. 30% veci deficit u odnosu na proslu godinu, go go USA :D
Eh da, jos jedna izjava :)
Citat: "The current account deficit has grown to a point where it arguably cannot be corrected by US action alone," said Michael Woolfolk, senior currency strategist at the Bank of New York.
Citat: Many US politicians blame the growing trade deficit with China for broader economic problems, arguing that China has deliberately suppressed the value of its currency to sell goods abroad cheaply.
China rulz ;)
[Ovu poruku je menjao Slobodan Mišković dana 15.03.2006. u 11:33 GMT+1]
[ privrednik @ 16.03.2006. 21:08 ] @
Vera Vukanic@ : " ...Na kraju, pogledajte neku grupu zivotinja, insekata....pogledajte leglo nekih pasa bilo koje rase, uocit cete razlike medju jedinkama iste vrste, to se zove genetski diverzitet, i taj diverzitet obiljezava te jedinke tako da nemaju svi istu sansu i isti put kroz zivot....Nemoze funkcionisati jednakost u bioloskim sistemima, ALI moze postojati opcija : iste sanse za svakog pa izvolite ljudi...'
Samo , kako onda , "... Oni da izvole... " sa istom sansom ?
Ako zavladaju " zakoni dzungle " , kakve su sanse jedinkama " sa genetskim diverzitetima " ?
Da li je neka , od narednih faza , " povratak na visoku granu " ? Pa , mozda cak , sa masnom uredno vezanom oko , necijeg vrata ? Sa jedne strane , al ` drugi kraj moze da se " zakaci " i o neku granu .
Opet neka , nova " Burzoaska revolucija " , opet neka " Oktobarska ... - cija " ... ? Opet , pa opet ...?
Citiracu onog pesnika koji kaze : " ...Mi isli smo putem ,
a nismo ni znali
da taj put zove se - krug ..."
Bilo bi ipak " humanije " ako bi moglo , a moglo bi ako se hoce , dakle , ako bi moglo da se nadje resenje
i da " ...vuk bude sit i ovce na broju ..." .
Samo ako neki uspeju da sami kontrolisu svoju sujetu , pohlepu i zelju i volju za - moc i supremaciju nad ovozemaljskim svetom. Ipak ,niko od nas smrtnika , nije izbegao , pre ili kasnije , svojih 2 metra kvadratna .
A , tamo se ne " mesetari sa ovozemaljskim valutama " . Pa cak ni sa genetskim inzenjeringom i kloniranjem . Hm...Ako nam je to za utehu .
Copyright (C) 2001-2025 by www.elitesecurity.org. All rights reserved.
|