[ kajla @ 05.01.2005. 23:36 ] @
Svetlost čine fotoni, koji se kreću brzinom svetlosti. E sada svetlost se kroz materiju prostire brzinom manjom od c=3*10^8 što bi značilo da se fotoni kroz materiju prostiru brzinom manjom od brzine c. Ali to nije moguće jer fotoni nemaju masu pa se moraju kretati brzinom c. Kako se onda objašnjava ovo?

poz.

[Ovu poruku je menjao kajla dana 07.01.2005. u 03:28 GMT+1]
[ Not now, John! @ 06.01.2005. 00:19 ] @
Ne znam zašto izvodiš zaključak da se fotoni moraju kretati brzinom svjetlosti u vakuumu, jer nemaju masu.
Brzina svjetlosti je određena jedino svojstvima sredine kroz koju se kreće.
1/(e0*m0)^(1/2) - za vakuum i
1/(e0*er*m0*mr)^(1/2) - za druge sredine.
[ filmil @ 06.01.2005. 10:21 ] @
Citat:
 nije moguće jer fotoni nemaju masu pa se moraju kretati brzinom c. Kako se onda objašnjava ovo?
Atomi apsorbuju fotone, zadrže se u ekscitovanom stanju neko vreme, a zatim se vraćaju u osnovno stanje, emitujući nanovo fotone. Dok se fotoni kreću kroz vakuum brzinom c, zbog apsorpcije i emisije srednja brzina prostiranja svetlosti je manja.

f
[ kajla @ 06.01.2005. 23:38 ] @
Čestice koje nemaju masu moraju se kretati brzinom c, to se jednostavno može izvesti iz str.
Intenzitet svetlosti kroz neku površinu je proporcionalan broju fotona koji prođu kroz istu. To što se neki fotoni apsorbuju pa posle emituju, to samo govori o promeni intenziteta svetlosti. Brzina prostiranja svetlosti zavisi samo od brzine kretanja fotona, jer ako npr. kroz neku površinu prođe 1000 fotona za 1 sec, i da se potom pri prolasku kroz neku sredinu apsorbuje 200 za 1 sec, ovih preostalih 800 fotona su se kretali brzinom c, a to znači da se i ta oslabljena svetlost kretala brzinom c, tj. za 1 sec je prešla rastojanje 1 sec*c. Nema smisla govoriti o srednjoj brzini. Međutim kao što znamo brzina prostiranja svetlosti kroz materiju je c/n, tako da mi nije jasno kako se ovaj rezultat objašnjava sa stanovišta korpuskularne prirode svetlosti?

poz.
[ Cybernoid II @ 07.01.2005. 14:33 ] @
Citat:
To što se neki fotoni apsorbuju pa posle emituju, to samo govori o promeni intenziteta svetlosti.

Kako to mislis? Apsorbcija ovde ne znaci rasipanje i pretvaranje svetlosne energije
u toplotnu, vec zadrsku (ili skretanje tj. putanja je vise cik-cak nego pravolinijska).
Recimo posajemo 1000 fotona kroz neki materijal, koliko njih ce u proseku proci kroz
materijal, a da pritom ne budu "zadrzani" od strane atoma materijala?
Ovaj broj eksponencijalno opada sa debljinom materijala. Kolika je potrebna debljina
materijala da u proseku od 1000 poslatih fotona 800 prodje bez "zadrske"? Kolika je
ta debljina u poredjenju sa talasnim duzinom svetlosti?
Koliko puta u proseku ce jedan foton biti "zadrzan" ako je debljina materijala 1000
puta veca od talasne duzine svetlosti?
Citat:
Nema smisla govoriti o srednjoj brzini.

...ako se posmatraju pojedinacni fotoni, izmedju dve interakcije.
Ovde je rec o velikom broju fotona i velikom broju interakcija sa atomima metrijala.
[ kajla @ 07.01.2005. 15:23 ] @
Mešaš stvari. Kad pričaš o rasejavanju fotona predpostavljam da pričaš o difuziji svetlosti, ali difuzija svetlosti svakako ne utiče na brzinu prostiranja.
Pa kao što si sam rekao intenzitet zavisi od:
I=I0e-ax, gde koeficient apsorpcije zavisi od matarijala. Jasno je da je dužina puta koju treba da pređe svetlost da bi joj intenzitet opao sa 1000 na 800 fotona mnogo veći od talasne dužine svetlosti. Ali ne razumem šta hoćeš ovim da kažeš.
To što se neki fonoti apsorbuju pa potom emituju u (najčesće) nekom drugom pravcu ima za posledicu smanjenje intenziteta svetlosti u prvobitnom pravcu prostiranja, ali nema uticanja na brzinu prostiranja svetlosti u prvobitnom pravcu.

Kako ti uopšte definišeš srednju brzinu svetlosti?! Možda kao put/vreme potrebno da svi fotoni pređu taj put. Uopšte mi nije jasno zašto mešate apsorciju sa brzinom svetlosti, jednostavno neka i dva fotona uspeju da prođu kroz materijal a da ne budu apsorbovanji, oni će se kretati brzinom svetlosti tako da će se i ta jako oslabljena svetost prostirati istom brzinom.

poz.
[ Cybernoid II @ 07.01.2005. 18:10 ] @
Srednja brzina se racuna kao put/vreme za jedan foton.
Srednja duzina puta izmedju dve interakcije je reda medjuatomskog rastojanja
~500 pm dok je talasna duzina ~500 nm.
Emituju se u istom pravcu i smeru sem, ako frekvencija nije rezonantna ili ako je
talasna duzina svetlosti reda srednje duzine puta izmedju interakcija.
Verovatnoca da jedan od hiljadu fotona prodje kroz materijal bez ijedne interakcje
je veoma mala.